MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Temeljem članka 115. stavka 3. i članka 1 16. stavka 5. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine", br. 75/93 i 11/94) ministar zdravstva donosi

PRAVILNIK

O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA

Ovim Pravilnikom utvrđuju se grane specijalizacije, trajanje i program specijalizacija i užih specijalizacija, kriteriji koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove za obavljanje specijalizacije i uže specijalizacije, način provođenja specijalizacija i užih specijalizacija te način polaganja specijalističkog ispita za zdravstvene djelatnike visoke stručne spreme.

Zdravstveni djelatnici visoke stručne spreme doktori medicine, doktori stomatologije, magistri farmacije i inžinjeri medicinske biokemije - u daljnjem tekstu specijalizanti - mogu se stručno usavršavati u obliku specijalizacije, a doktori medicine specijalisti i u granama uže specijalizacije.

Specijalizacija i uža specijalizacija oblik su organiziranog stjecanja teorijskog i praktičnog stručnog znanja prema propisanom planu i programu.

Plan i program specijalizacija i užih specijalizacija te njihovo trajanje sastavni je dio ovog Pravilnika (prilog br. 1. )

Specijalizacija se može provoditi u zdravstvenim ustanovama koje ispunjavaju slijedeće uvjete u odnosu na prostor, djelatnike i medicinsko-tehničku opremu:

- da se u njima obavljaju stručni poslovi predviđeni planom i programom određene specijalizacije,

- da imaju odgovarajući prostor i opremu, knjižničku službu i informatičku opremu prema zahtjevima suvremene medicinske znanosti,

- da u njima radi najmanje 3 specijalista grane specijalizacije za koju se specijalizant usavršava u radnom odnosnu s punim radnim vremenom od kojih jedan mora imati najmanje 10 godina specijalističkog slaža.

Iznimno od odredbe članka 4. alineje 3 ovog Pravilnika specijalizacije iz primarne i specifične zdravstvene zaštite mogu se provodiiti u zdravstvenoj ustanovi koja u radnom odnosu s punim radnim vremenom ima dva specijalista te grane specijalnosti od kojih jedan mora imati najmanje 5 godina specijalističkog staža.

Specijalizacije primarne zdravstvene zaštite mogu se obavljati kod zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu uz slijedeće uvjete :

- da ispunjavaju kriterije iz članka 4. alineja 1 ovog Pravilnika,

- da privatni zdravstveni djelatnik obavlja privatnu praku; najmanje 5 godina i ima 10 godina specijalističkog staža

- da je nositelju privatne prakse Ministarstvo zdravstva utvrdiIo uvjete za obavljanje dijela specijalističkog staža.

Nositelj privatne prakse podnosi pismeni zahtjev Ministarstvu zdravstva uz dokaze da ispunjava uvjete iz ovog članka

Uže specijalizacije mogu se obavljati samo u kliničkim ustanovama.

Specijalizacija se može odobriti zdravstvenom djelatniku VSS s položenim državnim ispitom koji je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi te specijalizira za njene potrebe, ima privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog djelatnika privatne prakse, a mlađi je od 35 godina.

Zdravstvenom djelatniku iz stavka 1. koji predoči dokaze o sudjelovanju tijekom 1991. godine u domovinskom ratu ili zdravstvenom djelatniku koji se upućuje na specijalističko usavršavanje i nekirurških grana specijatizacija odobrit će se specijalizacija ako su i stariji od 35 godina.

Prijedlog za odobrenje specijalizacije podnosi zdravstvena ustanova kod koje je zdravstveni djelatnik u radnom odnosu odnosu zdravstveni djelatnik koji ima privalnu praksu.

Ministarstvu zdravstva obvezno je prilikom prijedloga za odobrenje specijalizacije uz pravovremenu odluku o izboru kandidata ovjerenu fotokopiju diplome, ovjerenu fotokopiju uvjerenja o položenom državnom ispitu proslijediti i dokaz o sudjelovanju u domovinskom ratu.

Uz prijedlog za odobrenje specijalizacije potrebno je dostaviti Ministarstvu zdravstva pismenu suglasnost osobe koja je preuzela obvezu glavnog mentora.

Glavnog mentora imenuje Ministarstvo zdravstva rješenjem o odobrenju specijalizacije na prijedlog zdravstvene ustanove za čije se potrebe zdravstveni djelatnik specijalistički usavršava odnosno zdravstveni djelatnik koji ima privatnu praksu.

Glavni mentor mora biti stručnjak iste grane specijalnosti za koju se specijalizant usavršava, mora imati najmanje 10 godina specijalističkog staža te pedagoške sposobnosti i sklonosti. Glavne mentore u zdravstvenoj ustanovi određuje stručno vijeće.

Glavni mentor za svoj rad dobiva naknadu od zdravstvene ustanove čijeg je specijalizanta preuzeo ili od privatnog zdravstvenog djelatnika u iznosu od 300 DEM godišnje.

Glavni mentor odgovoran je za propisano provođenje plana i programa specijalističkog staža u cijelosti te točnost podataka u specijalističkoj knjižici.

U tijeku specijalizacije glavni mentor vrši provjeru znanja specijalizanta kroz kolokvije i to najmanje dva puta godišnje.

Glavni mentor ukoliko u toku mentorstva utvrdi da specijalizant ne izvršava obveze iz programa ili nema sklonosti prema struci za koju se usavršava, o tome pismeno izvješćuje zdravstvenu ustanovu za čije potrebe taj zdravstveni djelatnik specijalizira odnosno privatnog zdravstvenog djelatnika i Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske.

Glavni mentor, može se odreći mentorstva u tijeku specijalizacije iz objektivnih ili subjektivnih razloga. Obvezan je tu odluku u pismenoj formi dostavili Ministarstvu zdravstva, zdravstvenoj ustanovi specijalizanta, odnosno zdravstvenom djelatniku koji ima privatnu praksu i specijalizantu.

Ukoliko Ministarstvo zdravstva utvrdi da je glavni mentor neodgovorno vodio specijalizanta, o tome obavještava stručno vijeće zdravstvene ustanove koja ga je predložila za glavnog mentora, te on gubi status mentora.

Ako se glavni mentor odrekne mentorstva iz razloga iz stavka 8. ovog članka ili izgubi status mentora iz razloga iz stavka 9. ovog članka, obvezan je na povrat naknade.

Zdravstveni djelatnici za potrebe privatne prakse mogu se specijalistički usavršavati samo iz grane specijalnosti koju ima nositelj privatne prakse.

Ukoliko je nositelj privatne prakse doktor medicine bez specijalizacije, može uputiti sebe ili uposlenog zdravstvenog djelatnika na specijalizaciju iz obiteljske medicine

Doktor stomatologije, nositelj privatne prakse bez specijalizacije, može uputiti sebe ili uposlenog doktora stomatologije na specijalizaciju iz obiteljske stomatologije.

Magistar farmacije koji samostalno obavlja privatnu praksu može uputiti uposlenog zdravstvenog djelatnika na specijalizaciju iz ispitivanja i kontrole lijekova.

Dipl. inž. med. biokemije koji stamostalno obavlja privatnu praksu može uputiti sebe ili uposlenog zdravstvenog djelatnika na specijalizaciju iz medicinske biokemije.

Ukoliko nositelj privatne prakse osobno traži specijalizaciju, obvezan je prilikom zahtjeva za odobrenje specijalizacije dostaviti i ime uposlenog zdravstvenog djelatnika koji će ga mijenjati za vrijeme trajanja specijalizacije.

Ukoliko je nositelj privatne prakse izabrani doktor medicine ili izabrani doktor stomatologije ne može mu se odobrati specijalizacija.

Nositelj privatne prakse može uputiti na specijalističko usavršavanje jednog zdravstvenog djelatnika pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka svakih 10 godina kontinuiranog rada njegove privatne prakse.

Ministarstvu zdravstva potrebno je, uz uvjete iz čl 9 stavka 3. ovog Pravilnika, dostaviti pismenu suglasnost ravnatelja zdravstene ustanove u kojoj će se obavljati specijalistički staž o mogućnosti obavljanja specijalizacije uz naznačeni datum početka.

Broj specijalizanata za polrebe privatne prakse ne može biti veći od 1/4 ukupnog broja specijalizanata u toj zdravstvenoj ustanovi.

Materijalni troškovi specijaliziranja za potrebe privatne prakse iznose 2.000 DEM za svaku godinu specijalizacije.

Troškove snosi nositelj privatne prakse i uplaćuje ih početkom svake godine specijalizacije na žiro-račun zdravstvene ustanove u kojoj specijalizant provodi više od polovine cjelokupnog plana i programa osnovne grane specijalizacije.

Zdravstvenim ustanovama u kojima specijalizant obavlja preostali plan i program specijalizacije zdravstvena ustanova iz stavka 2, srazmjerno doznačuje sredstva prema dužini trajanja boravka specijalizanta u tim ustanovama.

Zdravstveni djelatnici strani državljani mogu započeti specijalizaciju uz uvjete iz članka 11. i članka 12. ovog Pravilnika predviđene za specijalizante iz privatne prakse, a na prijedlog Ministarstva znanosti i tehnologije.

Stranim državljanima izdaje se suglasnost za obavljanje specijalizacije.

Doktorima medicine priznaje se u specijalistički staž dio pripravničkog staža obavljen kroz sekundarijat, a najmanje šest mjeseci.

Prilikom odobravanja specijalizacije Ministarstvo će rješenjem utvrditi koji se dio programa specijalizacije skraćuje, ovisno o grani specijalizacije i njenom razrađenom planu i programu.

Doktore medicine specijaliste određene grane specijalnosti može se uputiti na dalje usavršavanje u određene grane uže specijalnosti temeljem utvrđenog plana potrebnih kadrova.

Specijalizant započinje s obavljanjem specijalizacije nakon iz davanja rješenja o specijalizaciji u roku mjesec dana od datuma izdavanja rješenja.

U tom razdoblju glavni mentor je obvezan napraviti raspored obavljanja propisanog programa, dogovoriti boravak specijalizanta u stručnim jedinicama zdravstvenih ustanova koje ispunjavaju uvjete za provođenje specijalističkog staža te utvrditi datum početka specijalizacije.

Rješenjem o odobrenju specijalizacije odredit će Ministarstvo zdravstva u kojoj zdravstvenoj ustanovi se obavlja završni dio specijalističkog staža.

Specijalizant obavlja specijalizaciju u radnom vremenu od 42 sata tjedno.

Specijalizant provodi program specijalizacije bez prekida.

O svakom prekidu u tijeku trajanja specijalizacije zdravstvena ustanova za čije se potrebe specijalizant usavršava ili nositelj privatne prakse obvezni su izvijestiti Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske koje će ocijeniti da li je prekid opravdan.

Izuzetak od stavka 3. ovog članka je porodiljni dopust, komplikacije u trudnoći i izvršenje vojne obveze. Za taj prekid prilaže se potvrda ravnatelja zdravstvene ustanove ili nositelja privatne prakse prilikom prijave specijalističkog ispita.

Ako do prekida dode iz opravdanih razloga, specijalizacija se produžuje za onoliko vremena koliko je prekid trajao.

Specijalistički staž upisuju u specijalističku knjižicu glavni mentor i voditelji pojedinih stručnih jedinica gdje specijalizant provodi staž prema propisanom planu i programu.

Obrazac specijalističke knjižice sastavni je dio ovog Pravilnika (prilog br 2).

Nakon obavljenog programa specijalističkog staža polaže se specijalistički ispit.

Specijalistički ispit polaže se najkasnije u roku s mjeseci od uspješno završene specijalizacije.

Prijava za polaganje specijalističkog ispita podnosi se Ministarstvu zdravstva najmanje mjesec dana prije nego li se želi pristupiti polaganju ispita.

Prijava treba sadržavati molbu kandidata, molbu zdravstvene ustanove ili privatnika ia čije potrebe se specijalistički usavršavao, original rješenja o odobrenju specijalizacije, ovjerenu fotokopiju domovikice te uredno popunjenu specijalističku knjižicu.

Ministar zdravstva odobrava rješenjem polaganje specijalističkog ispita kojim imenuje članove ispitne komisije i tajnika te datum polaganja specijalističkog ispita.

Ispitna komisija i tajnik na specijalističkim ispitima i ispitima iz uže specijalnosti imaju pravo na nadoknadu.

Visinu naknade određuje ministar posebnim rješenjem.

Specijalistički ispit polaže se na klinici gdje je specijalizant proveo obvezni završni dio programa osnovne grane specijalnosti u minimalnom trajanju od 3 mjeseca.

Klinike na kojima se polažu specijalistički ispiti moraju imati bar dva ispitivača te grane specijalnosti sa znanstveno-nastavnim zvanjem profesora odnosno docenta.

Specijalnosti primarne zdravstvene zaštite izuzetak su od stavka 1. ovog članka.

Ministar zdravstva imenuje predsjednika i članove ispitne komisije na specijalističkim ispitima iz redova istaknutih stručnjaka iste grane specijalnosti, sa znanstveno-nastavnim zvanjem profesora ili docenta.

Predsjednik ispitne komisije je predstojnik klinike na kojoj se specijalistički ispit polaže.

Ukoliko ne postoji dovoljan broj ispitivača sa znanstveno-nastavnim zvanjem, članovi ispitne komisije mogu biti i primarijusi.

Odredbe ovog Pravilnika odnose se i na uže specijalnosti, osim odredbe članka 6. st.1. ovog Pravilnika.

Nakon obavljenog programa iz uže specijalizacije specijalist polaže ispit pred ispitnom komisijom i stječe pravo na naziv područja uže specijalnosti.

Ispitnu komisiju imenuje ministar zdravstva iz redova stručnjaka različitih grana specijalnosti.

Opći uspjeh kandidata na specijalističkom ispitu i ispitu iz uže specijalnosti ocjenjuje se sa položio ili nije položio.

Ocjena se daje većinom glasova članova ispitne komisije i upisuje se (uz pitanja) u zapisnik o polaganju specijalističkog ispita.

Zapisnik je službeni dokument koji se nakon završnog ispita dostavlja sa cjelokupnom dokumentacijom u Ministarstvo zdravstva.

Obrazac zapisnika o polaganju specijalističkog ispita sastav je dio ovog Pravilnika (prilog br. 3.).

Zdravstvenom djelatniku koji je položio ispit izdaje se uvjeren na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika (prilog br. 41

Ministarstvo zdravstva vodi evidenciju zdravstvenih djelatnik koji su položili ispit.

Uvjerenje se izdaje u dva primjerka. Uvjerenje je javni dokument kojim se dokazuje status specijaliste (ili uže specijalnosti)

Doktorima medicine specijalistima, istaknutim stručnjacima koji se bave određenom propisanom užom specijalnošću 10 godina do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, koji imaju znanstveno-nastavno zvanje profesora ili docenta i kontinuirano publicirane stručne i znanstvene radove iz uže specijalnosti kroz tih 10 godina te pozitivno mišljenje stručnog vijeća zdravstvene ustanove o njihovom radu, može se priznati stutus specijaliste iz uže specijalnosti.

Zahtjev za priznanje statusa užeg specijaliste podnosi Ministarstvu zdravstva ravnatelj zdravstvene ustanove u kojoj je specijalist zaposlen uz predočenje pismenih dokaza iz stavka 1. ovog članka.

Kandidat koji ne položi ispit prvi put, može ga ponoviti u roku koji odredi ispitna komisija u zapisniku, a koji ne može biti kraći od mjesec dana, niti duži od 6 mjeseci. Ako kandidat ne položi ispit drugi put, može ga još jednom ponoviti kroz daljnja tri mjeseca.

Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili odustane od zapčetog ispita bez opravdanog razloga, smatra se da ispit taj put nije položio i mora ga ponoviti u roku koji odredi ispitna komisija, a koji ne smije biti duži od 6 mjeseci. Troškove ispita u tim slučajevima kandidat snosi sam.

Zdravstvenim djelatnicima, hrvatskim državljanima prema 119. Zakona o zdravstvenoj zaštiti može se specijalistički staž obavljen u inozemstvu priznati djelomično ili u cijelosti ako plan i program i trajanje specijalizacije obavljene u inozemstvu bitno ne odstupa od plana i programa propisanog ovim Pravilnikom.

Ministarstvo zdravstva vodi registar zdravstvenih ustanova kojima se može obavljati specijalistički staž.

Zdravstvene ustanove koje ispunjavaju kriterije iz članka 4. i ovog Pravilnika kao i privatni zdravstveni djelatnici dužni su u roku od 3 mjeseca od njegovog stupanja na snagu podnijeti Ministarstvu zahtjev za verifikaciju provođenja specijalističkog staža.

Zahtjev treba sadržavati kratak elaborat o radu zdravstvene ustanove (ili njenog dijela), odnosno ordinacije privatne prakse, podatke o prostoru i opremi, te strukturu zdravstvenih djelatnika vezanu za određenu specijalizaciju.

O svakoj promjeni uvjeta zdravstvena ustanova odnosno nostelj privatne prakse dužni su obavijestiti Ministarstvo u roku 30 dana od nastale promjene.

U protivnome provođenje specijalističkog staža neće se specilizantima priznati, a zdravstvenoj ustanovi odnosno ordinaciji privatne prakse oduzet će se rješenjem pravo provođenja specijalistčkog staža.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o specijalizaciji liječnika, zubnih liječnika i diplomiranih farmaceuta ("Narodne novine", br 39/74) i Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavali organizacije udruženog rada zdravstva u kojima se provodi specijalizacija zdravstvenih radnika i načinu provođenja specijalizacije ("Narodne novine", br. 21/81)

Zdravstveni djelatnici koji su započeli obavljati specijalistički staž prije stupanja na snagu ovog Pravilnika završit će staž preina planu i programu određenom rješenjem o odobrenju specijalizacije, a specijalistički ispit polagat će prema odredbama ovog Pravilnika.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 011-01/93-01/51

Urbroj: 534-02-12/94-0004

Zagreb, 8. travnja 1994.

Prilog broj 1.

PLAN I PROGRAM SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA

I.

SPECIJALIZACIJE I UŽE SPECIJALIZACIJE ZA DOKTORE MEDICINE

1. obiteljska medicina

2. javno zdravstvo (uža spec.: zdravstvena ekologija)

3. epidemiologija (uža spec.: zdravstvena ekologija)

4. medicina rada

5. školska medicina

6. medicinska mikrobiologija s parazitologijom transfuzijska medicina

8. interna medicina (uže spec.: kardiologija, pulmologija, gastroenterologija, nefrologija, hematologija, reumatologija, endokrinologija i dijabetologija i internistička onkologija)

9. infektologija

10. pedijatrija (uže spec.: ped. kardiologija, ped. neurologija, ped. nefrologija, ped. gastroenterologija, ped. pulmologija, ped. endokrinologija, dijabetes i bolesti metabolizma, ped. hematologija i onkologija, neonatologija, med. genetika i ped. alergologija i klinička imunologija)

11. psihijatrija (uže spec.: psihoterapija, forenzička psihijatrija, socijalna psihijatrija, dječja i adolescentna psihijatrija, alkoholizam i druge ovisnosti i biologijska psihijatrija)

12. dermatologija (uže spec.: pedijatrijska dermatologija i dermatološka onkologija)

13. fizikalna medicina i rehabilitacija (uža spec.: reumatologija) 14. radiologija (uže spec.: intervencijska radiologija, neuroradiologija i ultrazvuk)

15. radioterapija i onkologija

16. nuklearna medicina

17. anesteziologija, reanimatologija i intezivno liječenje

18. Opća kirurgija (uže spec.: traumatologija, torakalna kirurgija, kardijalna kirurgija, plastična kirurgija i vaskularna kirurgija)

19. dječja kirurgija

20. neurokirurgija

21. maksilofacijalna kirurgija (uža spec.: plastična kirurgija glave i vrata)

22. urologija

23. ortopedija (uže spec.: dječja ortopedija i traumatologija lokomo tornog sustava)

24. ginekologija i opstetricija (uže spec.: fetalna medicina i opstetricija, humana reprodukcija, ginekološka onkologija, uroginekologija)

25. otorinolaringologija (uže spec.: plastična kirurgija glave i vrata. audiologija i fonijatrija)

26. oftalmologija

27. klinička farmakologija s toksikologijom

28. patološka anatomija

29. klinička citologija

30. sudska medicina

1. Naziv specijalizacije: OBITELJSKA MEDICINA

Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci

Plan specijalizacije:

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci

3 mjeseca kirurgija

1 mjesec ginekologija i opstetricija

1 mjesec anesteziologija i intenzivno liječenje

1 mjesec mikrobiologija i laboratorijska

dijagnostika

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ 6 mjeseci

BOLNIČKI ODJELI 5 mjeseci i 15 dana

SPECIJALISTIČKE AMBULANTE 3 mjeseca i 15 dana AMBULANTA OBITELJTSKE MEDICINE 12 mjeseci

GODIŠNJI ODMORI 3 mjeseca

Definicija

Obiteljski doktor medicine je specijalistički obrazovan doktor medicine za pružanje osobne, primarne, kontinuirane i sveobuhvatne zdravstvene zaštite pojedincima i obiteljima u lokalnoj zajednici bez obzira na dob, spol ili bolest. Jedinstvena je upravo sinteza svih navedenih funkcija. On liječi pacijente, koji su ga izabrali svojom voljom, u ordinaciji, u domovima pacijenata, a prati ih kad se liječe u poliklinici ili bolnici.

Obiteljski liječnik čuva i unapređuje zdravlje, pravovremeno ot kriva i dijagnosticira bolesti, provodi liječenje i rehabilitaciju pojedinaca i obitelji u njihovu prirodnom okružju. Naglasak je na čuvanju i unapređenju zdravlja i razvoju zdravih stilova života i sprečavanju zaraznih i nezaraznih bolesti i invalidnosti (Modificirano po Leeuwenhorstu).

Tijekom trogodišnjeg specijalističkog obrazovanja obiteljski doktor medicine je osposobljen:

A)

- za organizaciju i opremanje ordinacije obiteljske medicine; nabavku opreme i potrebnog sanitetskog materijala,

- za timski rad i suradnju s članovima užeg i šireg zdravstve nog tima, te vođenje svog tima,

- za vođenje potrebnih evidencija, registara i propisane admi nistracije i dokumentacije,

- za analizu i praćenje zdravstvenog stanja pučanstva koje ga je izabralo za svog osobnog ili obiteljskog liječnika,

- za predlaganje potrebnih protuepidemijskih i drugih mjera za sprečavanje bolesti,

- za racionalno korištenje prostora, opreme i drugih resursa u svom svakodnevnom radu,

- za komunikaciju sa svima unutar i izvan sustava zdravstva koji mogu pomoći u integriranoj zdravstvenoj skrbi pučanstva.

B)

- za provođenje programa mjera zdravstvene zaštite dojenčadi, male i predškolske djece kako onih preventivnih tako i onih kurativnih kod najčešćih bolesti ove grupe stanovništva;

- za provođenje mjera zaštite zdravlja žena u vezi s normalnom trudnoćom, porođajem i babinjama. Da radi na unapređenju i poticanju dojenja, te da provodi preventivne mjere zaštite od malignih bolesti i sudjeluje u programu planiranja obitelji,

- za provođenje mjera zaštite zdravlja starih osoba uz pravovremenu prevenciju kroničnih i degenerativnih bolesti,

- za provođenje programa mjera i pravodobnog otkrivanja najčešćih malignih bolesti u pučanstvu kao što su rak dojke, grlića maternice, kože, usne šupljine, bronha i pluća, prostate, debelog crijeva i drugih lokalizacija,

- za provođenje grupnog rada sa skupinama kroničnih bolesnika prvenstveno onih koji su oboljeli od kardio-vaskularnih bolesti, kroničnlh plućnih bolesti, ulkusne bolesti, reumatoloških bolesti, dijabetesa i slično,

- za provođenje zdravstvenog odgoja i zdravstvenog prosvjećivanja pojedinaca i grupa koristeći se persuazijom i ostalim suportivnim metodama psihoterapije, Balintovom metodom i sl. (individualno i grupno),

- za provođenje Kućnog liječenja, njege i rehabilitacije u kući bolesnika,

- za ocjenu radne sposobnosti i nesposobnosti te za izbor i promjenu zanimanja, i

- za provođenje terminalne skrbi.

C)

- za pravovremeno otkrivanje, dijagnosticiranje i liječenje svih najčešćih bolesti koje se u populaciji pojavljuju i za koje je osposobljen prema programu specijalizacije obiteljske medicine.

Za koje je sve stručne poslove osposobljen vidi se iz programa specijalizacije po pojedinim medicinskim strukama koje su uključene u ovaj program specijalizacije.

D)

- za kritičko korištenje literature i primjenu novih spoznaja i dostignuča u svom svakodnevnom radu,

- za trajnu edukaciju i osuvremenjavanje svog znanja i umijeća i usavršavanje stavova,

- za etički odnos prema pacijentima, korisnicima zdravstvene zaštite, kolegama i suradnicima,

- za poštovanje zakonskih propisa i propisa Liječnićkog udruženja i Komora.

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ IZ OBITELJSKE MEDICINE - 6 mjeseci

Nastavni sadržaji u organiziranom dijelu nastave obuhvaćaju slijedeće:

I. semestar

I. Organizacija rada, metode i sadržaji rada u djelatnosti obiteljske medicine: 30 50 40

1.1. Povijest, definicija i profil liječnika 3 0 0

1.2. Znanstvena osnova 3 0 0

1.3. Principi rada 1 2 0

1.4. Specifičnost morbiditeta i mortaliteta 1 1 1

1.5. Kliničke metode: specifičnost anamnestičkog, dijagnostičkog i terapijskog postupka 3 9 9

1.6. Specifičnost odnosa liječnik bolesnik 1 2 0

1.7. Komunikacijske vještine, teške komunikacije 8 16 16

1.8. Zdravstveni odgoj 5 5 5

1.9. Organizacija rada u ambulanti 1 3 1

1.10. Vođenje ambulante kao poslovne jedinice 1 2 1

1.11. Prostor. oprema 1 2 0

1.12. Medicinska dokumentacija 1 2 3

1.13. Principi timskog rada 1 3 4

2. Socijalna medicina i organizacija zdravstvene zaštite 12 6 0

2.1. Razvoj socijalne medicine 2 0 0

2.2. Razlike u konceptima zaštite zdravlja 1 3 0

2.3. Zdravstveno stanje u svijetu i u nas 2 1 0

2.4. Demografska kretanja i populaciona politika 3 0 0

2.5. Teorije organizacije, specifičnost organizacije na području zaštite zdravlja 2 1 0

2.6. Upravljanje 2 1 0

3. Zaštita zdravlja u društvenim zajednicama 22 14 0

3.1. Opća metodologija 10 8 0

3.2. Ekologija 6 4 0

3.3. Socijalna zaštita 6 2 0

4. Medicinskasociologija 6 6 0

5. Zdravstvena ekonomika 6 6 0

6. Epidemiologija 10 4 6

7. Specifična zaštita školske djece 6 0 4

8. Specifična zaštita radnika 8 2 4

9. Medicinska psihologija 10 6 0

10. Zaštita duševnog zdravlja: bolesti ovisnosti 4 4 8

11. Seminarski rad, analiza 0 30 0

12. Rad u oglednoj ambulanti 1 mjesec

Ukupno: 114 138 62

U toku semestra polažu se kolokviji iz sljedećih kolegija: medicinska sociologija, zdravstvena ekonomika, epidemiologija, zaštita duševnog zdravlja i medicinska psihologija. Polaznik je obavezan izraditi seminarski rad, ocjena kojega ulazi u ocjenu završnog, diplomskog ispita.

II. semestar

1. Organizacija, metode i sadriaji rada u djelatnosti obiteljske medicine 48 40 40

1.1. Zaštita zdravlja obitelji 4 4 6

1.2. Antenatalna zaštita 8 4 12

1.3. Zaštita dojenčadi i male dječe 20 10 10

1.4. Zaštita starijih ljudi

1.5. Kućne posjete, Kućno liječenje 4 4 4

1.6. Liječnička torba 1 1 1

1.7. Naručivanje na preglede 1 2 1

1.8. Upućivanje na specijalističke konzultacije 1 3 0

1.9. Zaštita terininalnih bolesnika 1 3 1

1.10. Patronažna skrb 2 2 3

1.11. Mogućnost znanstveno istraživačkog rada 2 3 1

2. Zaštita zdravlja u društvenim zajednicama 13 13 0

2.1. Preventivneaktivnosti 5 5 0

2.2. Aktivna i športska rekreacija 4 4 0

2.3. Izvanredna stanja 4 4 0

3. Zaštita bolesnika koji boluju od kroničnih nezaraznih bolesti 30 40 16

3.1. Organizacija 2 2 2

3.2 Hipertenzija, koronarna bolest i kronična srčana slabost 6 9 6

3.3. Šećerna bolest, pretilost i kronični metaboličk poremećaji 6 9 6

3.4 Cerebrovaskularna bolest 4 4 2

3.5 Druge kronične bolesti 12 14 0

4. Zaštita onkoloških bolesnika 5 5 6

5. Medicinska genetika 4 4 4

6. Klinička farmakologija 12 10 4

7. Informatika za liječnike obiteljske medicine 6 0 8

8. Medicinska psihologija - intervencije 0 10 25

9. Izrada diplomskog rada 2 0 0

Ukupno: 120 118 108

U toku semestra polažu se kolokviji iz sljedećih kolegija: zaštita onkoloških bolesnika, medicinska genetika, informatika i klinička farmakologija. Na završetku semestra, preostali sadržaji I i II semestra polažu se u obliku diplomskog ispita u pismenom (test) i usmenom obliku (komisija od 3 člana). Ocjena diplomskog rada ulazi u završnu ocjenu diplomskog ispita.

STAŽ NA BOLNIČKIM ODJELIMA

- 5 mjeseci i 15 dana Infektologija -1 mjesec

SADRŽAJ RADA:

Rad na bolničkom odjelu u trajanju od mjesec dana uz najmanje 4 smjene dežurstava na odjelu i prijemnoj ambulanti odjela (pod nadzorom mentora).

Specijalizant na odjelu radi puno radno vrijeme kao sobni doktor medicine i zadužen je za nekoliko pacijenata koje vodi kroz dijagnostički i terapijski proces. Tijekom staža specijalizant radi najmanje 4 puta kao mlađi doktor medicine u prijemnoj ambulanti sa svrhom učenja rješavanja hitnih stanja u infektologiji, te učenja rješavanja uobičajenih i različitih infektoloških problema. Specijalizant radi na odjelu, dežura na odjelu i u prijemnoj ambulanti usporedo - na način i po rasporedu kako radi i njegov mentor. Tijekom rada specijalizant se mora upoznati sa svim zdravstvenim problemima koje rješava infektolog. Posebice, tijekom rada na odjetu mora samostalno, uz nadzor mentora, obraditi najmanje 15 pacijenata, a u prijemnoj ambulanti najmanje 40 pacijenata. Na kraju radnog tjedna mentor mora sa specijalizantom (na strukturiran način) prodiskutirati jednu infektološku temu i evidentirati napredak specijalizanta.

Jednom mjesečno za sve specijalizante organizira se radni sastanak u trajanju od 1,5 dana. Okupljanje specijalizanata ima oblik seminarske rasprave o infektotoškim temama, a u razradi teme sudjeluju mentori infektolozi i mentori obiteljske medicine - voditelji grupa specijalizanata.

Interna medicina - 3 mjeseca

SADRŽAJ RADA:

Rad na bolničkom odjelu u trajanju od tri mjeseca uz najmanje 10 smjena dežurstava na odjelu i prijemnoj ambulanti odjela (pod nadzorom mentora). Specijalizant na odjelu radi puno radno vrijeme kao sobni liječnik i zadužen je za nekoliko pacijenata koje vodi kroz dijagnostički i terapijski proces Također, specijalizant sudjeluje u radu specijalističkih ambulanti (najmanje po 3 dana u svakoj specijalističkoj ambulanti). Specijalizant radi na odjelu, dežura na odjelu i u prijemnoj ambulanti, te radi u specijalističkim ambulantama uporedo na način i po rasporedu kako radi i njegov mentor.

Tijekom rada specijalizant se mora upoznati sa svim zdravstvenim problemima koje rješava internist.

Posebice, tijekom rada u specijalističkim ambulantama specijalizant izvodi samostalno, uz nadzor mentora, sve dijagnostičke i terapeutske procedure karakteristične za specijalnost. Na odjelu specijalizant mora samostalno obraditi najmanje 40 pacijenata, a u prijemnoj ambulanti najmanje 40 pacijenata Ne kraju radnog tjedna mentor mora sa specijalizantom (na strukturiran način) prodiskutirati jednu internističku temu i evidentirati napredak specijalizanta.

Jednom mjesečno za sve specijalizante organizira se radni sastanak u trajanju od 1,5 dana. Okupljanje specijalizanata ima oblik seminarske rasprave o internističkim temama, a u razradi teme sudjeluju mentori internisti i mentori obiteljske medicine - voditelji grupa specijalizanata.

Pedijatrija - 1 mjesec i 15 dana

SADRŽAJ RADA:

Rad na bolničkom odjelu u trajanju od mjesec dana uz najmanje 6 smjena dežurstava na odjelu i prijemnoj ambulanti odjela (pod nadzorom mentora). Specijalizant na odjelu radi puno radno vrijeme kao sobni doktor medicine i zadužen je za nekoliko pacijenata koje vodi kroz dijagnostički i terapijski proces. Također, specijalizant sudjeluje u radu specijalističkih ambulanti kroz 15 dana (naj manje po 2 dana u svakoj specijalističkoj ambulanti). Specijalizant radi na odjelu i dežura na odjelu i prijemnoj ambulanti uporedo na način i po rasporedu kako radi i njegov mentor.

Tijekom rada specijalizant se mora upoznati sa svim zdravstvenim problemima koje rješava pedijatar. Posebice, tijekom rada u specijalističkim ambulantama specijalizant izvodi samostalno, uz nadzor mentora, sve dijagnostičke i terapeutske procedure karakteristične za specijalnost. Na odjelu i tijekom ambulantnog rada spe cijalizant mora samostalno, uz nadzor mentora, obraditi najmanje 80 pacijenata, od kojih 20-ero dojenčadi, 20-ero mlađe predškolske djece, 20-ero starije predškolske djece i 20-ero školske djece.

Na kraju radnog tjedna mentor mora sa specijalizantom (na strukturiran način) prodiskutirati jednu pedijatrijsku temu i evidentirati napredak specijalizanta.

Jednom mjesečno (dva puta tijekom staža na pedijatriji) za sve specijalizante organizira se radni sastanak u trajanju od 1,5 dana.

Okupljanje specijalizanata ima oblik seminarske rasprave o pedijatrijskim temama, a u razradi teme sudjeluju mentori pedijatri i mentori obiteljske medicine - voditelji grupa specijalizanata.

STAŽ U SPECIJALISTIČKIM AMBULANTAMA - 3 mjeseca i 15 dana

Neurologija (specijalistički staž u ambulanti) -15 dana

SADRŽAJ RADA:

Rad sa mentorom u specijalističkim ambulantama neurologije. Tijekom rada specijalizant će se upoznati sa svim dijagnostičkim mogućnostima neurološke djelatnosti Specijalizant mora samostalno (uz nadzor mentora) izvesti

- kompletan neurološki status (fizikalni pregled) 30 zahvata

- prosudbu oštećenja motornih funkcija 10 zahvata

- prosudba oštećenja senzornih funkcija 10 zahvata

- prosudbu gubitka vestibularnih funkcija 10 zahvata

- interpretacija dijagnostičkih nalaza 20 zahvata

Oftalmologija (specijalistički staž u ambulanti) - 15 dana

SADRŽAJ RADA:

Rad u oftalmološkoj ambulanti uz mentora

Specijalizant mora samostalno ili pod nadzorom učiniti:

- funkoskopski pregled 25 zahvata

- određivanje virusa Snellenovim tablicama 25 zahvata

- određivanje vidnog polja raznim metodama 10 zehvata

- odstranjivanje stranog tijela konjuktive 10 zahvata

- odstranjivanje stranog tijela rožnice 10 zahvata

- tonometrija

Otomnolaringologija (specijalistički staž u ambulanti) - 15 dana

SADRŽAJ RADA:

Rad u prijemnoj ambulanti ORL odjela i specijalističkim ORL ambulantama.

- rinoskopski pregled spekulima 25 zahvata

- otoskopski pregled čeonim ogledalom 20 zahvata

- otoskopski pregled otoskopom 20 zahvata

- indirektni laringoskopski pregled 15 zahvata

- tamponada nosa 5 zahvata

- ispiranje vanjskog uha 20 zahvata

- interpretacija audiovestibulograma 10 zahvata

Psihijatrija (specijalistički staž u ambulanti) - 15 dana

SADRŽAJ RADA

Rad u ambulanti za krizna stanja (najmanje jedan tjedan) Rad u psihijatrijskoj ambulanti pod nadzorom mentora. Prisustvovanje i sudjelovanje u radu psihoterapijske grupe (najmanje tjedan dana).

Dermatologija (specijalistički staž u ambulanti) -15 dana

SADRŽAJ RADA:

Obavezan rad u prijemnoj ambulanti (jedan tjedan).

Obavezan rad u specijalističkim ambulantama (jedan tjedan):

- izvesti intrakutani alerg. test 10 zahvata

- uzeti uzorak rožnatog sloja kože kod sumnje na svrab 10 zahvata

- uzeti bris vulve, uretre, vagine 10 zahvata

- pripremiti razmaz iscjetka genitala, obojiti ga metilenskim modrilom i pod mikroskopom prepoznati 10 zahvata

- provesti terapiju N2, elektrokauterizaciju 20 zahvata

- uzeti uzorak za mlkološku analizu 10 zahvata Reumatologija i fizikalna terapija (specijalistički staž u ambulanti) - 1 mjesec

SADRŽAJ RADA:

Rad u ambulanti (dva tjedna).

Rad u fizikalnoj terapiji (dva tjedna):

- prepoznati izljev u zglobu (belotman patele i periartikularne burze) 10 zahvata

- procijeniti funkcionalno stanje lokomotornog aparata mjerenjem opsega pokreta zgloba, muskulature, indeksa gibljivosti kralježnice 10 zahvata

- paravertebralne, intraartikularne aplikacije 20 zahvata

- dijagnostičke procedure 20 zahvata

- terapijske procedure (statičke vježbe, kineziterapija, krioterapija, diadinamske struje, UZV, i dr.) 20 zahvata

RAD U OGLEDNOJ AMBULANTI OBITELJSKE MEDICINE - 12 mjeseci

Edukativni cilj je osposobiti specijalizanta za samostalan rad i vođenje ambulante obiteljske medicine.

Tijekom rada pod vodstvom mentora specijalizant treba:

- poznavati najčešće akutne i kroničke bolesti, njihov prirodni tijek, metodologiju i mogućnosti lječenja

- usvojiti saznanja da postojanje zdravstvenog problema može biti povezano s odnosima u obitelji

- poznavati djelokrug preventivne medicine i primjenjivati preventivne aktivnosti u svakodnevnom radu

- usvojiti saznanje kako zdravlje i bolest mogu biti povezani i pod utjecajem okoliša i socijalnih činitelja

- razumjeti razvoj i ponašanje pojedinca i kako ti procesi mogu utjecati na zdravlje

- biti sposoban prepoznati one među svojim bolesnicima koji imaju posebne potrebe i odgovarajuće reagirati na te potrebe

- poznavati i razumjeti zdravstveni sustav u cjelini i kako vodi ti bolesnika kroz taj sustav.

NASTAVNI SADRŽAJI

- konzultacija u obiteljskoj medicini (tijekom godine dana oba viti prosjećan broj konzultacija, podjednak broju koji obavi mentor u toj istoj ambulanti) te primijeniti potrebne dijagnostičke i terapijske vještine

- Kućne posjete bolesnicima, samostalne i sa mentorom

- Kućno liječenje (indikacije, organizacija, preduvjeti, provođenje, terminalna skrb za bolesnika)

- preskripcija lijekova

- ocjena radne sposobnosti

- uspostavljanje registra (liste) bolesnika (oblikovanje kartoteke)

- vođenje medicinske dokumentacije (SOAP)

- uspostavljanje registra bolesnika za posebno ugrožene skupine (predškolska djeca, žene, stariji)

- uspostavljanje registra bolesnika prema određenom problemu ili kroničnoj bolesti (dijabetičari, hipertoničari, izbjeglice, ratni veterani i sl.)

- oblikovanje i rad grupa kroničnih bolesnika

- vođenje savjetovališta za dojenčad i predškolsku djecu

- vođenje savjetovališta prema vlastitom interesu (za debele za onkološku skrb, za mladež, za antenatalnu skrb i sl. )

- odgovarajuća procjena pojedinog screening programa i njegovo provođenje i evaluacija rezultata u praksi.

- organizacija rada u ambulanti (radno vrijeme, korištenje telefona za savjetovanje i naručivanje bolesnika na preglede u ambulantu, sustav naručivanja, evidencija poziva za kućne posjete)

- vođenje ambulante kao poslovne jedinice (dužnosti i obveze svakog pojedinog djelatnika u ambulanti, stvaranje ugovora sa osiguranjem)

- financijsko poslovanje ambulante (različiti izvori i načini financiranja primjerice glavarina, posebni programi, preventivne aktivnosti, dodatna sredstva za istraživanja i edukaciju, plaćanje pojedinih usluga, plaćanje osnovnih troškova ambulante)

- poznavanje i suradnja sa svim službama koje sudjeluju u zdravstvenoj zaštiti, posebice na lokalnoj razini.

Napomena: Svi predviđeni sadržaji se moraju kolokvirati i uvjet su za nastavak specijalizacije.

2. Naziv specijalizacije: JAVNO ZDRAVSTVO

Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci

Plan specijalizacije:

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci 3 mjeseca interne medicine

15 dana pedijatrije 15 dana neurologije

1 mjesec mikrobiologije i laboratorijske dijagnostike

15 dana opće kirurgije

15 dana radiologije i radioterapije

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ 4 mjeseca

PRAKTIČNI RAD U ODABRANIM USTANOVAMA ZDRAVSTVENE I SOC. ZAŠTITE TE ORGANIMA DRŽAVNE UPRAVE POTREBNIM ZA SPECIJALIZACIJU 23 mjeseca

GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca

Definicija i cilj

1. Javno zdravstvo kao medicinska struka bavi se utjecajem društvenih činitelja na zdravlje i bolesti kao i na organiziranje zdravstvene zaštite. Praktična se djelatnost struke odražava u organizaciji zdravstvene zaštite.

2. Cilj specijalizacije je osposobljavanje doktora medicine za specijalizirane poslove s područja javnog zdravstva, kao što su organizacija zdravstvene zaštite i management u zdravstvu, zdravstveno gospodarstvo, planiranje i programiranje zdravstvene zaštite te rješavanje specifičnih problema prevencije društveno uvjetovanih bolesti i pojava koje utječu na zdravstveno stanje pučanstva.

Program specijalizacije:

POSLIJEDIPLOMSKI STUDlJ IZ JAVNOG ZDRAVSTVA - 4 mjeseca

Oblik rada:

Predavanja odabranih stručnjaka, seminarski radovi te provjera usvojenih znanja (cca 1/3 predviđenog vremena). Kroz individualni rad s mentorom rješavanje pojedinih odabranih projektnih zadataka (cca 2/3 predviđenog vremena)

Program poslijediplomskog studija obuhvaća slijedeće neophodne teme:

1.1. Organizacija zdravstvene zaštite

- principi organizacije zdravstvene zaštite, zdravstveni sustav RH, međunarodni zdravstveni sustavi, zdravstvene ustanove, obrazovanje zdravstvenih kadrova, tipovi zdravstvenih osiguranja, Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju

1.2. Planiranje u zdravstvu

- teorija i strategija planiranja, metode planiranja (utvrđivanje potreba, daljih i bližih ciljeva, zdravstvenih prioriteta, ocjena izvedi vosti programa te vrednovanje uspješnosti programa uključujući operativna istraživanja).

1.3. Zdravstveno gospodarstvo

- teorija gospodarstva, odnosi u gospodarstvu, financiranje u zdravstvu, analiza poslovanja u zdravstvu, predviđanje i planiranje investiclja

1.4. Management u zdravstvu

- koncepcija, metode i tehnika managementa, metode rukovođenja i upravljanja u zdravstvu, stručni nadzor, vrednovanje kvalitete rada.

1.5. Socijalno uvjetovane bolesti

- demografske, socijalno-gospodarstvene i zdravstvene značajke pučanstva, utjecaj ljudske zajednice na zdravlje, ocjena zdravstvenog stanja pučanstva, socijalno uvjetovane bolesti (prepoznavanje faktora rizika, skupina pod povećanim rizikom, mogućnosti i intervencije), sudjelovanje zajednice u zaštiti zdravlja.

1.6. Medicinska sociologija

- sociološko određenje zdravlja i bolesti te sociološki aspekti zdravlja i bolesti.

1.7. Medicinsko pravo

- medicinska etika, pravo i obveze osiguranika, pravni aspekti financiranja u zdravstvu.

1.8. Epidemiologija

- epidemiološke metode, opća epidemiologija, specijalna epidemiologija.

1.9. Zdravstveni odgoj i prosvjećivanje

- metode zdravstvenog odgoja, savladavanje vještine intervjua, rad s grupom, izrada zdravstveno odgojnih sredstava i pomagala, uloga zdravstvenog odgoja u unapređenju zdravlja i usvajanju zdravijeg načina života, tjelesni odgoj i zdravlje, spolna higijena i planiranje obitelji, vrednovanje zdravstveno odgojnih programa.

1.10. Zdravstvena ekologija

- izvori i vrste onečišćenja u zraku, vodi, tlu, hrani i zdravstveni učinci faktora okoliša: senzori, toksićni, mutageni, kancerogeni i reprodukcijski Komunalna higijena, higijena prehrane Metodologija procjene i analize rizika. Sanitacija okoline.

1.11. Zdravstvena informatika

- postojeći informatički sustavi u našem zdravstvu, izobrazba za rad na računalu (savladavanje jednog od programa za pisanje teksta, odnosno unos podataka)

1.12 Zdravstvena statistika

- temelji deskriptivne i analitičke statistike, demografska, vitalna i zdravstvena statistika.

1.13. Socijalna zaštita

- organizacija socijalne zaštite u RH (socijalna služba i ustanove).

Za pristupanje specijalističkom ispitu iz Javnog zdravstva uvjet su položeni kolokviji, ispiti i završni ispit predviđeni u poslijediplomskom studiju.

PRAKTIČNI RAD U ODABRANIM USTANOVAMA ZDRAVSTVENE I SOCIJALNE ZAŠTITE TE OGANIMA DRLAVNE UPRAVE POTREBNIM ZA SPECIJALIZACIJU (RAD U UŽOJ STRUCI) - 23 mjeseca

1. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo - 9 mjeseci

Tijekom specijalizacije polaznik u okviru Službe za socijalnu medicinu sudjeluje i izrađuje analizu zdravstvenog stanja pučanstva određenog područja, analizu odabranog zdravstvenog (socijalno uvjetovanog) problema uz prijedlog mjera intervencije, sudjeluje u izradi zdravstvenog plana i programa mjera zdravstvene zaštite, upoznaje se s organizacijom zdravstva na pripadajućem području, s načinom donošenja propisa i zakona iz oblasti zdravstvene zaštite. Upoznaje se s radom pojedinih postojećih registara. Na području higijene okoliša sudjeluje u praćenju i interpretaciji pokazatelja stanja okoliša i interpretaciji nalaza te u toksikološkom vrednovanju aditiva i ostalih onečišćenja hrane. Upoznaje se s radom u DDD službi (modernim sredstvima za DDD i tehnikom rada). Na području zdravstaenog odgoja radi s grupama te kreira predložak jednog zdravstveno-odgojnog pomagala.

2. Ministarstvo zdravstva

Tijekom specijalizacije polaznik se upoznaje s radom ministarstva, posebice s radom zdravstvene inspekcije.

3. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i njegove ispostave

- 1 mjesec

Polaznik se upoznaje s praktičnim aspektima financiranja zdravstvene zaštite, analizom zdravstvene potrošnje i investicija u zdravstvu te odgovarajućom dokumentacijom.

4. Zavod za urbanizam i prostorno planiranje - 1 mjesec Upoznavanje s problemima urbane ekologije, s urbanističkim planovima, posebno s aspekta planskog korištenja prostora, energije, tijeka prometa i lokacije proizvodne djelatnosti.

5. Ekološka inspekcija pri Ministarstvu graditeljstva i zaštite okoliša -1 mjesec

Upoznavanje s organizacijom i praktičnim radom ekološkog inspektora u zaštiti i monitoringu okoliša, katastrom zagađivača te studijama utjecaja na okoliš.

6. Primarna zdravstvena zaštita - 3 mjeseca

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti polaznik prati dnevnu kazuistiku, odlazi u kućne posjete (10 posjeta), radi grupno s kroničnim bolesnicima (najmanje 4 grupna sastanka), uočava glavne javno zdravstvene probleme, prati organizaciju rada.

7. Higijensko-epidemiološki odjel (na primarnoj razini) - 2 mjeseca

Polaznik sudjeluje u radu higijensko-epidemiološke službe: u epidemiološkom izvidu, zdravstvenim pregledima i nadzoru nad određenim kategorijama stanovništva, prijavi i registraciji zaraznih i drugih bolesti koje se obvezno prijavljuju, sistematskim pregledima ugroženih populacijskih skupina te planiranju i provedbi jednog programa intervencije.

8. Bolnica - 2 mjeseca

Polaznik se upoznaje s organizacijom bolnice, njezinom funkcionalnom povezanošću, koordiniranjem rada, upravom i rukovođenjem te temeljnim gospodarstvenim aspektima. Tijekom boravka analizira jedan od organizacionih problema bolnice (npr. hospitalne infekcije, opskrbu lijekovima i sanitetskim materijalom i sl.).

9. Centar za socijalni rad - 1 mjesec

Polaznik sudjeluje u radu savjetovališta za mladež, bračnog i drugih savjetovališta (5 intervjua), upoznaje se s postojećim socijalnim ustanovama na terenu, odlazi u terenski obilazak socijalnih slučajeva i predlaže mjere intervencije.

10. Zdravstveno-socijalna (socijalno-zdravstvena ustanova) - 1 mjesec

Polaznik se upoznaje s organizacijom ustanove, rukovođenjem, izvorima financiranja i analizom troškova

11. Državni zavod za statistiku - 15 dana

Polaznik se upoznaje s organizacijom prikupljanja i obrade podataka te analizom demografskih i drugih statističkih podataka.

12. Humanitarne organizacije

Polaznik se upoznaje s postojećim humanitarnim organizacijama, njihovim ciljevima, planovima i programima te mogućnostima njihovog povezivanja sa zdravstvenom zaštitom s ciljem unapređenja zdravlja pučanstva.

UŽA SPECIJALIZACIJA JAVNOG ZDRAVSTVA je

2a. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

Trajanje uže specijalizacije: 24 mjeseca (2 mjeseca godišnji odmori)

Definicija

1. Zdravstvena ekologija je medicinska struka koja se bavi proučavanjem, sprečavanjem (prevencijom) i suzbijanjem svih faktora okoline potencijalno štetnih za zdravlje čovjeka.

2. Užom specijalizacijom iz zdravstvene ekologije doktor medicine - specijalist iz javnog zdravstva i epidemiologije se usmjereno osposobljava da može u potpunosti sagledati svu kompleksnost odnosa izmedu faktora životne i radne okoline i zdravlja. Kroz užu specijalizaciju stječu se potrebna znanja i vještine s kojima se samostalno i suvereno mogu rješavati problemi glede pojave bilo koje bolesti i bolesnog stanja vezanih uz faktore onečišćene, zagađene ili uništene okoline kroz analizu i ocjenu stanja, rasvjetljavanje pitanja uzoraka i uzročnika, planiranje i provođenje mjera za sprečavanje i suzbijanje bolesti i bolesnih stanja, te kroz provođenje navedenih mjera i evaluaciju rezultata.

Plan:

TRAJANJE PODRUČJE I PROBLEMATIKA

2 mjeseca Teoretska i seminarska nastava

5 mjeseci Sanitarna inspekcija

1 mjesec Ekološka inspekcija

2 mjeseca Industrijska i klinička toksikologija

1 mjesec Urbanizam i prostorno planiranje

1 mjesec Industrijska ekologija

1 mjesec Pitke i površinske vode

1 mjesec Otpadne vode

1 mjesec Otpadna tvar (smeće)

2 mjeseca Prehrana

1 mjesec Atmosfera

1 mjesec Podosfera

1 mjesec Komunalna higijena

1 mjesec Buka i vibracija

1 mjesec lonizantno i neionizantno zračenje

2 mjeseca Godišnji odmor

Uža specijalizacija iz zdravstvene ekologije sastoji se od:

A) TEORETSKE 1 SEMINARSKE NASTAVE KROZ INDIVIDUALNI RAD S MENTOROM.

Zdravstvena ekologija je, uz nužna praktična znanja, u znatnoj mjeri teorijska disciplina. Stoga je u programu uže specijalizacije nužno imati više od minimalnih 100 sati po godini (ukupno 200 sati) organizirane teorijske i seminarske nastave. Predviđeno je ukupno 320 sati, po 100 sati u svakoj godini.

B) RAD U MEDICINSKIM STRUKAMA POTREBNIM ZA UŽU SPECIJALIZACIJU (TZV. OBILASCI).

Zdravstvena ekologija je medicinska struka koja zahtijeva ovla davanje i stjecanje praktičnih znanja i neophodnih iskustava iz onih medicinskih struka s kojima je epidemiologija najviše poveza na zajedničkom problematikom i suradnjom.

C) RAD U UŽOJ STRUCl - ZDRAVSTVENOJ EKOLOGIJI.

Kroz rad u samoj užoj struci - zdravstvenoj ekologiji osigurava se stjecanje neophodnog iskustva i rutine u radu s problemima i bolestima vezanim uz zagađenu okolinu kao i rutine u drugim sva kodnevnim poslovima svog radnog mjesta. Istodobno usavršava se posebno znanje i tehnika potrebna za rad supspecijaliste zdravstve nog ekologa (laboratorijske metode i tehnike, tehnike planiranja programiranje i evaluacije, zakoni i njegove interpretacije)

Program:

Ad. A. TEORETSKA I SEMINARSKA NASTAVA: kroz individualni rad s mentorom u trajanju od 2 x 160 sati godišnje, odnosno ukupno 320 sati ili 2 mjeseca.

Definicija i ciljevi zdravstvene ekologije. Faktori okoline: Ekološki pristup zdravlju, očuvanje i unapređenje zdravlja kontrolom okoline. Razvoj ekološke ideje u medicini. Ekološki osvrt na zdravstveno stanje u svijetu. Prioritetni ekološki problemi. Ekološke razlike u fizikalnoj, kemijskoj i socijalnoj okolini. Etika i okolina. Učinci faktora okoline na zdravlje: senzorni, toksični, mutageni, karcinogeni i reprodukcijski Principi dobivanja graničnih vrijednosti. Metodologija procjene i analize rizika. Upravljanje rizikom. Studije utjecaja na okolinu. Zdravstveno-ekološki geografski informacijski sistemi Daljinska istraživanja. Zakonodavstvo u zaštiti okoline Za štita okoline kao sastavni dio sistema planiranja u nas. Interdisciplinarnost.

Izvori i vrste onečišćenja u zraku, vodi, tlu, hrani i utjecaj na zdravIje. Buke vibracija i zračenja u okolini ocjena razine faktora okoline, organizacija nadziranja, asanacija.

Ad B. RAD U SPECIJALNOSTIMA POTREBNIM ZA UŽU SPECIJALIZACIJU IZ ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE ("OBILASCI") OBILAZAK UKUPNO TRAJE 10 MJESECI I SADRŽI:

B.1. Rad u sanitarnoj inspekciji - 5 mjeseci

Uloga, zadaci, mjesto organizacija. Zakonske osnove, tehnike rada, stručna suradnja.

Praktični rad sanitarnog inspektora u nadzoru nad: lokacijom i izgradnjom industrijskih i stambenih zgrada, objekata za snabdijevanje vodom, prometnih i drugih objekata; sprečavanjem i suzbijanjem bolesti provođenjem općih i posebnih mjera za zaštitu zdravlja radnika; proizvodnjom i prometom živežnih namirnica i predmeta opće uporabe koji podliježu sanitarnom nadzoru; izvorima ionizantnog zračenja; proizvodnjom i prometom lijekova i otrova; higijenskim uvjetima u školama, zdravstvenim ustanovama, javnim lokalima i drugim javnim objektima; otpadnim vodama i drugim otpadnim tvarima; osobama zaposlenim na poslovima na kojima svojim zdravstvenim stanjem mogu ugroziti zdravlje ljudi; mjerama zaštite zraka od z.agađivanja; održavanjem čistoće na javnim površinama i dispozicijom otpadne tvari; dispozicijom industrijskih otpadaka

B.2. Rad u ekološkoj inspekciji - 1 mjesec

Uloga zadaci, organizacija Zakonske osnove. Tehnike rada. Suradnja uprave i zdravstva. Praktičan rad ekološkog inspektora u zaštiti i monitoringu okoline Katastar zagađivača. Informacijski sustavi za zaštitu okoliša Studije utjecaja na okolinu. Provođenje analize rizika. Upravljanje okolinom i rizikom.

B.3. Rad na području industrijske i kliničke toksikologije - 2

mjeseca

B3.1. 15 dana rada na starkici za hitnu medicinsku pomoć

B3.2. 15 dana rada na odjelu za toksikologiju KBC

B3.3. 15 dana rada na odjelu za dječju toksikologiju klinike za zaštitu majke i djeteta

B3.4. 7 dana rada u Zavodu za toksikologiju

B3.5. 7 dana rada u laboratoriju za kliničku toksikologiju KBC Osnove toksikologije: apsorpcija, prijetvor, eliminacija otrova. Definicija klasifikacije i mehanizam djelovanja ekoloških otrova. Analiza ugroženosti zdravlja od ekoloških otrova. Eksperimentalna toksikologija. Zdravstveni učinci najčešćih otrova. Toksična, antigena i karcinogena svojstva metala. Otrovanja metalima, metaloidima Otrovni plinovi i pare: zagušljivci i nadražljivci. Narkotični plinovi. Alifatski ugljikovodici. Alkoholi Efekat nitrita. Hatogeni ugljikovodici. Sumporovodik. Benzin i derivati. Toksična methemoglobinemija. Trovanja pesticidima Karcinogeni u okolišu. Klasifikacija po IARC. Evaluacija karcinogenosti detekcija, prevencija i eliminacija karcinogenih tvari u okolišu. Rad u zavodu za teksikologiju. Klinička toksikologija. Metode dijagnostike otrovanja. Postupak s kliničkim materijalom. Osnovne laboratorijske dijagnostike, metode i testovi. Rad u kliničkom toksikološkom laboratoriju. Terapija otrovanja. Akutna i kronična trovanja. Profesionalne ekspozicije. Rad na kliničkim toksikološkim odjelima i u Stanici za hitnu medicinsku pomoć.

B.4 Rad na području urbanizma i prostorno planiranje -1 mjesec

B4.1. 15 dana rada u Ministarstvu za graditeljstvo i zaštitu okoliša

B4.2. 15 dana rada u Zavodu za urbanizam, prostorno planiranje i izgradnju

Problem odnosa naselja i biosfere, urbane ekologije, prirode urbanih sredina evolucije gradova. Urbanistički planovi posebno s aspekta planskog korištenja prostora uzimajući u obzir opskrbu energijom, toka prometa i lokacije proizvodnih djelatnosti. Metode sprečavanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih površina.

Metode revalorizacije prostora. Socijalna ekologija.

B.5. Rad u ekologiji rada (Industrijska ekologija) - 1 mjesec

B.5.1. 15 dana rada u industrijskoj ambulanti

15 dana rada u Odjelu za medicinu rada ŠNZ "A. Štampar"

Ekološki sistem čovjek-okolina. Maksimalno dopuštene ekspozicije. Maksimalno dopuštena opterećenja organizma. Metode ocjene ekspozicije. Principi suzbijanja štetnosti.

Fizikalni faktori radne okoline (toplinska okolina: jednadžba toplinske ravnoteže, normativi, univerzalni toplinski indeksi, zone udobnosti, zaštita od toplinskog oštećenja). Buka (analiza buke u okolini, maksimalno dopuštene razine buke, tehničke metode suzbijanja, osobna zaštita). Osvjetljenje (mjerenje, standardi i preporuke za rasvjetne sisteme, korekcija nedovoljne osvjetljenosti, zaštita od blještanja). lonizantno zračenje (mjerenje intenziteta zračenja apsorbirane doze, maksimalno dopuštene vrijednosti, kolektivna i osobna zaštita).

Kemijski faktori radne okoline. Plinovi i pare (klasifikacija, kolektivna osobna zaštita). Aerosoli (klasifikacija korpuskularnih one čišćenja, ponašanje čestica u zraku i respiratornom sustavu, uzimanje uzoraka aerosola, određivanje koncentracije, raspodjela čestica po veličini, određivanje raspirabilne frakcije, rnaksimalno dopuštena koncentracija aerosola, kolektivna i osobna zaštita)

Eksplozija plinova i aerosola (donje i gornje eksplozivne granice, temperature zapaljenja, prevencija) Mjere sanacije radne okoline (eliminacija, kermetizacija, automatizacija, supstitucija, segregacija, ventilacija, zaštita na strojevima).

Osobna zaštitna sredstava Sanitarni trakt, objekti društvene prehrane.

Suzbijanje degredacije okoliša otpadnim vodama, onečišćenjima atmosfere, industrijskom bukom i krutim otpadnim materijalom.

Metode dijagnostike profesionalnih bolesti (radna anamneza i poznavanje tehnoloških procesa; simptomatologija i laboratorijske analize).

Ad. C. RAD U ZDRAVSTVENOJ EKOLOGIJI - UKUPNO TRAJANJE 10 MJESECI KROZ:

C.1. Rad na izučavanju problematike voda (pitke i površinske) -

1 mjesec

Klasifikacija vode prema namjeni i kvaliteti. Potrebne količine vode. Osnove hidromikrobiologije. Izvori i vrste "onečišćenja" vodotoka. Vodovodni sistemi. Lociranje i mjerenje tereta zagađenja.

Standardne metode kondicioniranja i predkondicioniranja Specijalni postupci kondicioniranja. Kemijsko i mikrobiološko zagađenje vode.

Standardne pretrage. Zakonska regulativa. Evalucija i interpretacija rezultata.

Laboratorijska ispitivanja vode za piće.

Uzimanje i konzenviranje uzoraka vode. Fizikalna analiza vode mikrobiološka analiza vode; dokazivanje organske tvari u vodi; dokazivanje anorganske tvari u vodi; rezidualni klor u vodi; test flokulacije; interpretacija rezultata. Voda i zdravlje. Zaštita vode u prirodi. Sanitarni nadzor vode za piće.

C.2. Rad na izučavanju problematike otpadnih voda - 1 mjesec Osnovne karakteristike otpadnih voda. Industrijske i fekalne otpadne vode, asimilacija kapaciteta vodotoka, kriteriji za ispuštanje otpadnih voda. Zakonodavstvo i standardi.

Laboratorijsko ispitivanje otpadnih voda. Analitički postupci ispitivanja karakterističnih onečišćenja otpadnih voda u industriji Uzorkovanje i konzerviranje uzoraka. Biorazgradivost organske tvari, principi autopurifikacije.

C.3. Rad na izučavanju problematike otpadne tvari - 1 mjesec Kućni i industrijski otpaci u gradskim naseljima. Komparacija sastava i količina krutih otpadaka u našim i svjetskim razmjerima. Suvremeni problemi i metode evakuacije i dispozicije krutih otpadaka. Postojeći sistemi prikupljanja, transporta, nasipanja i ostalih metoda konačne dispozicije. Problemi povezani s kompostiranjem, kontroliranim nasipanjem i spaljivanjem otpadaka; uvjeti od kojih zavisi način dispozicije otpadaka Radioaktivni otpad.

C.4. Rad na izučavanju problematike prehrane - 2 mjeseca

Mikrobiološko i kemijsko onečišćenje hrane. Osnovne karakteristike, porijeklo, održavanje i razvoj mikroorganizama u namirnicama. Higijensko-epidemiološko značenje mikroorganizama u namirnicama. Alimentarne intoksikacije i toksoinfekcije.

Djelovanje mikroorganizama u namirnicama, kvarenje namirnica. Utjecaj postupaka konzerviranja namirnica na mikroorganizme. Mikrobiološki postupci u sanitaciji pogona za proizvodnju, javnih objekata za promet i čuvanje namirnica. Mikrobiološki standardi i mikrobiološka kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa.

Definicija i klasifikacija kemijskog onečišćenja. Značenje kontaminanata u zagađenju hrane. Izvori kontaminacije Toksikološka ocjena i fiziološko značenje pojedinih grupa kontaminanata. Specifikacija grupa: pesticidi, toksični metali i nemetali. Halogenizirani bifenili, naftaleni, dibenzoksini i slični produkti. Mikotoksini Antibiotici i hormoni u hrani. Policiklički aromatski ugljikovodici i drugi aromati. Dušikovi spojevi aminskog tipa. Ostaci otapala i slične supstancije. Migranti iz ambalažnog materijala.

Sanitacija hrane. Zaštita od štetnika, kontrola rukovalaca hranom, sanitarna kontrola proizvodnje hrane. Norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija korištenih za proizvodnju i promet živežnih namirnica: mljekare, pekare, restorani, kampovi.

Prehrana i zdravlje. Faktori koji utječu na potrošnju hrane i stanja ishranjenosti. Osnovna potreba za hranjivim tvarima i preporučene količine hrane.

Izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fizičkog razvoja. Praćenje antropometrijskih karakteristika u svrhu ocjene ekoloških trendova u populaciji.

Kompjutorizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugroženih populacijskih grupa.

Mjere za unapređivanje prehrane.

C.5. Rad na izučavanju.problematike atmosfere - 1 mjesec

Izvori, vrste i širenje glavnih fizikalnih, kemijskih i bioloških onečišćenja. Akutni i kronični učinci na zdravlje. Ocjena onečišćenja zraka. Praćenje kvalitete zraka. Sakupljanje uzoraka atmosfere. Osnovni analitički postupci. Zakonodavstvo, maksimalne misije i emisije. Metodologija procjene utjecaja na zdravlje. Zaštitne mjere u suzbijanju onečišćenja zraka. Asanacijski postupci u normalnim i izvanrednim uvjetima.

C.6. Rad na izučavanju problematike pedosfere - 1 mjesec

Pedosfera. Izvori onečišćenja. Biološko onečišćenje, kemijsko onečišćenje, poljoprivredni otrovi, industrijski, kućni i radioaktivni otpad, kriteriji za deponiranje, propisi osnovne agroekologije.

C.7. Rad na izučavanju problematike buke i vibracija - 1 mjesec

Izvori buke i vibracija. Vrste i klasifikacija. Metode injerenja, interpretacija rezultata. Demonstrecija upotrebe mjernih instrumenata. Zakonodavstvo. Ocjena individualnog i populacijskog rizika oštećenja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama. Kronično i kumulativno djelovanje. Oštećenje sluha, sistemski učinci. Zaštitna sredstva. Postupci prevencije i eliminacije buke. Promet kao izvor buke i vibracija.

C.8. Rad na izučavanju problematike ionizantnog i neionizantnog zračenja - 1 mjesec

Vrste zračenja. Izvori, način širenja. Određivanje stupnja zračenja u okolini. Monitoring. Određivanje stupnja radioaktivnosti u raznim medijima. Akutni i kronični učinci na zdravlje. Genetski učinci metode zaštite. Izvori zračenja u medicini. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

C.9. Rad na izučavanju problematike komunalne higijene - 1 mjesec

Ekologija naselja; Ekologija stanovanja; zdravo stanovanje; sanitarna tehnika i projektiranje; sanitacija naselja; mjere sanitacije u izvanrednim uvjetima.

3. Naziv specijalizacije: EPIDEMIOLOGIJA Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci

Plan specijalizacije

SEKUNDARIJAT 36 mjeseci

3 mjeseca interne medicine

1 mjesec mikrobiologija i lab dijagnostika

15 dana Opća kirurgija

15 dana radiologija

15 dana pedijatrija

15 dana neurologija

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci

POSLIJEDIPLOMSKA NASTAVA IZ EPIDEMIOLOGIJE 4 mjeseca RAD U MEDICINSKIM STRUKAMA POTREBNIM ZA SPECIJALIZACIJU 10 mjeseci

RAD U STRUCI - EPIDEMIOLOGIJA 13 mjeseci

GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca

Definicija

1. Epidemiologija kao medicinska struka bavi se proučavanjem sprečavanjem (prevencijom) i suzbijanjem masovnih i značajnih bolesti u populaciji.

2. Specijalizacijom iz epidemiologije doktor medicine se osposobljava da može suvereno uči u svaki problem u vezi masovne po jave bilo koje bolesti, da može analizirati i ocijenili stanje riješiti (rješavati) pitanja uzroka i uzročnika, predložiti i planirati mjere za sprečavanje i suzbijanje, kontrolirati provođenje tih mjera, te sam provoditi neke od tih mjera, također i evaluirati rezultate Drugim riječima, osposobljen je da se uspješno samostalno bavi problemima etiologije, epidemiologije, prevencije i suzbijanja bilo koje bolesti koja je zbog masovnosti ili zbog drugog razloga važna za stanovništvo, te evaluacijom rezultata.

Program specijalizacije

POSLIJEDIPLOMSKA NASTAVA - 4 mjeseca

Poslijediplomska nastava sastoji se od predavanja. seminara vježbi stručnih ekskurzija, i provjere znanja (kolokviji, ispiti) u najmanjem trajanju od 520 sati odnosno 4 mjeseca (2 semestra).

Program poslijediplomske nastave

U programu se moraju obuhvatiti određene obvezne teme u sli jedećem vremenskom odnosu:

Opća epidemiologija 140 sati

Specijalna epidemiologija 120 sati

Ostale teme 260 sati

Popis neophodnih tema:

- Uvodno predavanje: definicija pojedinih preventivnih specijalizacija, dodirne točke i razlike

- Opća epidemiologija

- epidemiologija kao temeljna medicinska znanost

- epidemiologija i etiologija

- epidemiološke metode

- Opća epidemiologija zaraznih bolesti

- Opća epidemiologija nezaraznih bolesli

- etika epidemiološkog istraživanja i intervencije

- Specijalna epidemiologija

- specijalna epidemiologija zaraznih bolesti

- specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti

- epidemiologija u kriznim stanjima

- Statistika (kratka obnova dodiplomske statistike te maksimum vremena posvećen rješavanju konkretnih statističkih zadaća)

- Demografija i vitalna statistika

- Informatika

- Postojeći informacijski sustavi u našem zdravstvu (bolničke statistike, vanbolničke statistike, registri zaraznih bolesti, registri kroničnih bolesti i dr.)

- Metodika znanstvenog rada

- Korištenje i citiranje stručne literature

- Zdravstveni odgoj (metodika)

- Organizacija zdravstvene službe

- Organizacija zdravstvene zaštite

- Planiranje i evaluacija zdravstvene zaštite

- Ekonomika u zdravstvu

- Zdravstveno, mirovinsko i invalidsko osiguranje

- Medicinska sociologija (poimanje i značenje zdravlja i bolesti u društvu, zdravstvene motivacije kod nas i u svijetu danas i u prošlosti)

- Društveno uvjetovani zdravstveni problemi i njihovo rješavanje

- Etika

- Infektologija - odabrana poglavlja

- Interna - odabrana poglavlja

- Psihijatrija (psihološke, i psihijatrijske masovne pojave)

- Bakteriologija - odabrana poglavlja

- Virusologija - odabrana poglavlja

- Parasitologija - odabrana poglavlja

- Imunologija - odabrana poglavlja

- Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija

- Zdravstvena ekologija predmet sadrži:

- Štetne nokse u okolini (fizikalne, kemijske, biološke, druge)

- Sanitacija okoline

- Komunalna higijena (higijena okoline)

- Higijena vode

- Higijena prehrane

- Šport, rekreacija, tjelesni odgoj i zdravlje

- Spolna higijena i planiranje porodice

- Biologija - odabrana poglavlja (entomologija, mamologija i dr.)

- Međunarodna suradnja u zaštiti zdravlja

RAD U MEDICINSKIM STRUKAMA POTREBNIM ZA SPECIJALIZACIJU (OBILASCI) - 10 mjeseci

Oblik rada: individualni, a sastoji se iz dva dijela:

a) teorijsko-praktične nastave

b) samostalnog rada

Obilazak sadrži:

Infektologija - 4 mjeseca

PROGRAM:

- upoznavanje s funkcioniranjem i radom infektološkog odjela

- upoznavanje s infektološkom kazuistikom uključujući i tuberkulozu

- upoznavanje s modernom dijagnostikom i terapijom infektoloških bolesti

- samostalan rad

U okviru samostalnog rada treba se svladati

- tehnika pregleda infektološkog pacijenta

- kautele rada sa zaraznim bolestima

- samostalan liječnički rad u infektivnom odjelu pregled i anamneza

- postavljanje dijagnoze

- određivanje terapije

- praćenje učinka terapije

- referlranje kazuistike

- Na kraju boravka: kolokvij

Interna medicina - 1 mjesec

PROGRAM:

- upoznavanje s funkcioniranjem internističkog odjela i ambulanti

- upoznavanje s internističkom kazuistikom

- upoznavanje s modernom dijagnostikom i terapijom internističkih bolesti veće učestalosti

- samostalan rad

U okviru samostalnog rada svladati:

- pregled internističkog pacijenta i anamneza

- postavljanje dijagnoze

- određivanje terapije

- praćenje uspjeha liječenja

- referiranje kazuistike

- Na kraju boravka: kolokvij

Mikrobiologija - 3 mjeseca

PROGRAM:

U okviru obilaska obvezno je uključiti:

- bakteriologiju

- virusologiju

- parasitologiju

- imunologiju

- upoznavanje s radom pojedinih navedenih užih mikrobioloških specijalnosti

- učenje i uvježbavanje najvažnijih laboratorijskih tehnika

- upoznavanje sa spektrom mogućnosti pojedinih laboratorija, načinima uzimanja, čuvanja i slanja materijala i interprekacijom rezultata

- samostalan rad u laboratoriju

U okviru samostalnog rada svladati:

- kautele rada sa zaraznim materijalom

- nasadivanje i presađivanje

- bojenje

- mikroskopiranje

- ključeve identifikacije

- serološke pretrage

- Na kraju boravka: kolokvij

Rad u sanitarnoj inspekciji -1 mjesec

PROGRAM:

- upoznavanje strukture i organizacije sanitarne inspekcije

- samostalan rad na poslovima inspekcije u:

- distribuciji namirnica animalnog porijekla

- proizvodnji i distribuciji vode

- izdavanju sanitarnih suglasnosti za uporabne dozvole

- graničnom prometu

Državni zdravstveni zavodi -1 mjesec

1 tjedan u zavodu za toksikologiju

1 tjedan u zavodu za transfuzijsku medicinu

1 tjedan u zavodu za kontrolu imunobioloških preparata

1 tjedan u zavodu za zaštitu od zračenja

PROGRAM:

- na svim mjestima: upoznavanje s organizacijom, djelokrugom i načinom rada

RAD U STRUCI (EPIDEMIOLOGIJI) - 13 mjeseci

Rad na epidemiologiji traje ukupno 13 mjeseci i sadrži:

1.4 mjeseca rada na poslovima epidemiologa u matičnoj ustanovi

2.3 mjeseca rada u županijskom zavodu za javno zdravstvo

3.1 mjesec rada na poslovima DDD-a u organizaciji ili organizacijskoj jedinici koja je registrirana za tu djelatnost

4.5 mjeseci rada u Epidemiološkoj službi državnog zavoda za javno zdravstvo (Hrvatski zavod za javno zdravstvo)

Oblik rada praktičan i teorijsko - seminarski, individualan, samostalan

1.4 mjeseca rada na HE odjelu matične ustanove, odnosno na mjestu za koje se specijalizira

PROGRAM:

- rješavanje problema rutinskog rada uz intenzivnu vezu i savjetovanje s voditeljem (mentorom) staža iz epidemiologije

- praćenje zaraznih bolesti, prijavljivanje, izvještaji

- praćenje nezaraznih bolesti

- epidemiološki izvidi

- suzbijanje epidemija,

- obrada i analiza epidemija,

- organizacija obveznog cijepljenja

- nadzor nad "živežarima",

- evaluacija, planiranje

- rad na hospitalnim infekcijama (za bolničke epidemiologe)

- drugi epidemiološki poslovi u vezi s konrektnim radnim mjestom

- Na kraju kolokviji kod mentora

2.3 mjeseca rada u nadležnom županijskom zavodu za javno zdravstvo

PROGRAM:

- upoznavanje sa strukturom i radom županijskog zavoda za javno zdravstvo

- sudjelovanje u redovnom radu zavoda na svim odjelima prema uputi i uz nadzor voditelja Epidemiološke službe dotičnog zavoda

- odlazak u župenijsku ispostavu zavoda za zdravstveno osiguranje i upoznavanje s njezinim radom

- odlazak u ustanove koje se bave epidemiologijom, bolestima srca, krvnih žila i dijabetesom

- Na kraju: kolokvij kod mentora

3.1 mjesec rada u DDD službi PROGRAM:

- upoznavanje s modernim sredstvima za DDD

- upoznavanje s tehnikama DDD-a

- praktičan rad na poslovima DDD-a

U okviru praktičnog rada svladati:

- priprema djelatnih otopina

- tehnika primjene DDD sredstava, prskanje, prašenje, i dr

- polaganje meka

- kautele rada s otrovnim lvarima

Na kraju boravka: kolokvij

4.5 mjeseci rada u Epidemiološkoj službi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Odjel za zarazne bolesti i Odjel za kronične nezarazne bolesti)

*Ako u županiji nije formiran Zavod, obavlja se u državnom zavodu

PROGRAM :

- obrada obveznih seminarskih tema u trajanju od najmanje

30 sati

Program seminarskog dijela obuhvaća slijedeće neophodne teme

- Definicija epidenkiologije, mjesto i uloga epidemiologa u sustavu zdravstvene zaštite

- Epidemiološke metode (primjena na zadacima, kritička interpretacija rezultata, kritička metodološka analiza članaka)

- Postojeći informacijski sustavi u zdravstvu (detaljno: bolnička statistika, vanbolnička statistika zarazne bolesti, registri)

- Osnove rada s kompjutorom

- Zakonodavstvo (zakoni, pravilnici i dr., relevantni za rad specijalista epidemiologa)

Obavlja se individualno ili u malim skupinama u formi razgovornog izlaganja tema, individrralnih zadaća i kolokvija kao organizirana individualna mentorska nastava (najmanje 30 sati) za vrijeme boravka u Epidemiološkoj službi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Ostali program

- upoznavanje s funkcioniranjem HE službe u Republici Hrvatskoj

- sudjelovanje u rutinskom radu

- suzbijanje epidemija,

- nadzor nad zaraznim bolestima

- praćenje kroničnih nezaraznih bolesti

- obrada i analiza podataka

- registri bolesti

- nadzor nad intrahospitalnim infekcijama

- principi terenskog rada: prikupljanje uzoraka, cijepljenje kontakt i suradnja s lokalnom zdravstvenom službom i dr.

- svladavanje upotrebe kompjutora

- upoznavanje i sudjelovanje u znanstveno - istraživačkom epidemiološkom radu

- priprema specijalističkog ispita (učenje uz diskusiju problema s mentorom, izrada specijalističkog rada)

- Na kraju: kolokvij kod mentora

VJEŠTINE I POSTUPCI KOJI SE MORAJU SVLADATI U TIJEKU SPECIJALIZACIJE

Popis svih epidemioloških postupaka i vještina, koje u specijalizaclji treba svladati, njih ukupno 110, nalazi se u pravilniku: "Nomenklatura postupaka u epidemiologiji i higijensko - epidemiološkoj službi", Hrvatskog epidemiološkog društva HLZ. Uz ova medicinska znanja, za specijaliste epidemiologije važno je i znanje stranog jezika, znanje pisanja na pisaćem stroju, znanje upravljanja automobilom.

UŽA SPECIJALIZACIJA EPIDEMIOLOGIJE JE ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

3a. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

Trajanje uže specijalizacije: 24 mjeseca (2 mjeseca godišnji odmor

Definicija

1. Zdravstvena ekologija je medicinska struka koja se bavi proučavanjem, sprečavanjem (prevencijom) i suzbijanjem svih faktora okoline potencijalno štetnih za zdravlje čovjeka.

2. Užom specijalizacijom iz zdravstvene ekologije doktor medicine - specijalist iz javnog zdravstva i epidemiologije se usmjeren osposobljava da može u potpunosti sagledati svu kompleksnost odnosa između faktora životne i radne okoline i zdravlja. Kroz užu speeijalizaciju stječu se potrebna znanja i vještine s kojima se samostalno i suvereno mogu rješavati problemi glede pojave bilo koje bolesti i bolesnog stanja vezanih uz faktore onečišćene, zagadene ili uništene okoline kroz analizu i ocjenu stanja, rasvjetljavanje pitanja uzoraka i uzročnika, planiranje i provođenje mjera za sprečavanje i suzbijanje bolesti i bolesnih stanja, te kroz provođenje navedenih mjera i evakuaciju rezultata.

Plan:

TRAJANJE PODRUČJE I PROBLEMATIKA

2 mjeseca Teoretska i seminarska nastava

5 mjeseci Sanitarna inspekcija

1 mjesec Ekološka inspekcija

2 mjeseca lndustrijska i klinička toksikologija

1 mjesec Urbanizam i prostorno planiranje

1 mjesec Industrijska ekologija

1 mjesec Pitke i površinske vode

1 mjesec Otpadne vode

1 mjesec Otpadna tvar (smeće)

2 mjeseca Prehrana

1 mjesec Atmosfera

1 mjesec Podosfera

1 mjesec Komernalna higijena

1 mjesec Buka i vibracija

1 mjesec lonizantno i neionizantno zračenje

2 mjeseca Godišnji odmor

Uža specijalizacija iz zdravstvene ekologije sastoji se od:

A) TEORETSKE I SEMINARSKE NASTAVE KROZ INDIVIDUALNI RAD S MENTOROM

Zdravstvena ekologija je, uz nužna praktična znanja, u znatnoj mjeri teorijska disciplina. Stoga je u programu uže specijalizacije nužno imati više od minimalnih 100 sati po godini (ukupno 200 sati) organizirane teorijske i seminarske nastave. Predviđeno je ukupno 320 sati, po 100 sati u svakoj godini.

B) RAD U MEDICINSKIM STRUKAMA POTREBNIM ZA UŽU SPECIJALIZACIJU (TZV. OBILASCI)

Zdravstvena ekologija je medicinska struka koja zahtijeva ovladavanje i stjecanje praktičnih znanja i neophodnih iskustava iz onih medicinskih struka s kojima je epidemiologija najviše povezana zajedničkom problematikom i suradnjom.

C) RAD U UŽOJ STRUCI - ZDRAVSTVENOJ EKOLOGIJI

Kroz rad u samoj užoj struci - zdravstvenoj ekologiji osigurava se stjecanjem neophodnog iskustva i rutine u radu s problemima i bolestima vezanim uz zagađenu okolinu kao i rutine u drugim svakodnevnim poslovima svog radnog mjesta. Istodobno usavršava se posebno znanje i tehnika potrebna za rad supspecijaliste zdravstvenog ekologa (laboratorijske metode i tehnike, tehnike planiranja, programiranja i evaluacije, zakoni i njegove interpretacije)

Program:

Ad A. TEORETSKA I SEMINARSKA NASTAVA kroz individualni rad s mentorom u trajanju od 2 x 160 sati godišnje, odnosno ukupno 320 sati ili 2 mjeseca

Definicija i ciljevi zdravstvene ekologije. Faktori okoline: Ekološki pristup zdravlju, očuvanje i unapređenje zdravlja kontrolom okoline. Razvoj ekološke ideje u medicini. Ekološki osvrt na zdravstveno stanje u svijetu. Prioritetni ekološki problemi. Ekološke razlike u fizikalnoj, kemijskoj i socijalnoj okolini. Etika i okolina. Učinci faktora okoline na zdravlje senzorni, toksični, mutageni, kancerogeni i reprodukcijski Principi dobivanja graničnih vrijednosti. Metodologija procjene i analize rizika. Upravljanje rizikom. Studije utjecaja na okolinu. Zdravstveno-ekološki geografski informacijski sistemi. Daljinska istraživanja. Zakonodavstvo u zaštiti okoline. Zaštita okoline kao sastavni dio sistema planiranja u nas. Interdisciplinarnost.

Izvori i vrste onečišćenja u zraku, vodi, tlu, hrani i utjecaj na zdravlje. Buke, vibracija i zračenja u okolini: ocjena razine faktora okoline, organizacija nadziranja, asanacija.

Ad B. RAD U SPECIJALNOSTIMA POTREBNIM ZA UŽU SPECIJALIZACIJU IZ ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE ("OBILASCI")OBILAZAK UKUPNO TRAJE 10 MJESECI I SADRŽI:

B.1. Rad u sanitarnoj inspekciji - 5 mjeseci

Uloga, zadaci, mjesto organizacija. Zakonske osnove, tehnike rada, stručna suradnja.

Praktični rad sanitarnog inspektora u nadzoru nad: lokacijom i izgradnjom industrijskih i stambenih zgrada, objekata za snabdijevanje vodom, prometnih i drugih objekata; sprečavanje i suzbijanje bolesti provođenjem. Općih i posebnih mjera za zaštitu zdravlja radnika; proizvodnjom i prometom živežnih namirnica i predmeta opće uporabe koji podliježu sanitarnom nadzoru: izvorima ionizantnog zračenja; proizvodnjom i prometom lijekova i otrova; higijenskim uvjetima u školama, zdravstvenim ustanovama, javnim lokalima i drugim javnim objektima; otpadnim vodama i drugim otpadnim tvarima; osobama zaposlenim na poslovima na kojima svojim zdravstvenim stanjem mogu ugroziti zdravlje ljudi; mjerama zaštite zraka od zagađivanja, održavanjem čistoće na javnim površinama i dispozicijom otpadne tvari; dispozicijom industrijskih otpadaka.

B. 2. Rad u ekološkoj inspekciji - 1 mjesec

Uloga, zadaci, organizacija. Zakonske osnove. Tehnike rada. Suradnja uprave i zdravstva. Praktičan rad ekološkog inspektora u zaštiti i monitoringu okoline. Katastar zagađivača. Informacijski sustavi za zaštitu okoliša. Studije utjecaja na okolinu. Provođenje analize rizika. Upravljanje okolinom i rizikom.

B. 3. Rad na području industrijske i kliničke toksikologije - 2 mjeseca

B3.1. 15 dana rada na stanici za hitnu medicinsku pomoć

B3.2. 15 dana rada na odjelu za toksikologiju KBC

B3.3 15 dana rada na odjelu za dječju toksikologiju klinike za zaštitu majke i djeteta

B3.4. 7 dana rada u Zavadu za toksikologiju

B3.5. 7 dana rada u laboratoriju za kliničku toksikologiju KBC Osnove toksikologije: apsorpcija, prijetvor, eliminacija otrova. Definicija klasifikacije i mehanizam djelovanja ekoloških otrova Analiza ugroženosti zdravlja od ekoloških otrova. Eksperimentalna toksikologija. Zdravstveni učinci najčešćih otrova. Toksična, antigena i karcinogena svojstva metala. Otrovanja metalima, metaloidima Otrovni plinovi i pare: zagušljivci i nadražljivci. Narkotični plinovi. Alifatski ugljikovodici. Alkoholi. Efekat nitrita. Halogeni ugljikovodici. Sumporovodik. Benzin i derivati. Toksična methemoglobinemija. Trovanja pesticidima. Karcinogeni u okolišu. Klasifikacija po IARC. Evalucija karcinogenosti: detekcija, prevencija i eliminacija karcinogenih tvari u okolišu. Rad u zavodu za toksikologiju. Klinička toksikologija. Metode, dijagnostike otrovanja. Postupak s kliničkim materijalom. Osnovne laboratorijske dijagnostičke metode i testovi. Rad u kliničkom toksikološkom laboratoriju. Terapija otrovanja. Akutna i kronična trovanja. Profesionalne ekspozicije. Rad na kliničkim toksikološkim odjelima i u Stanici za hitnu medicinsku pomoć.

B. 4 Rad na području urbanizma i prostornog planiranja - 1 mjesec

B4.1. 15 dana rada u Ministarstvu za graditeljstvo i zaštitu okoliša

B4.2. 15 dana rada u Zavodu za urbanizam, prostorno planiranje i izgradnju.

Problem odnosa naselja i biosfere, urbane ekologije, prirode urbanih sredina, evolucije gradova. Urbanistički planovi posebno s aspekta planskog korištenja prostora uzimajući u obzir opskrbu energijom, toka prometa i lokacije proizvodnih djelatnosti. Metode sprečavanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih površina.

Metode revalorizacije prostora. Socijalna ekologija.

B5. Rad u ekologiji rada (Industrijska ekologija) - 1 mjesec

B5.1. 15 rada u Odjelu za medicinu rada ŠNZ "A. Štampar"

Ekološki sistem čovjek-okolina. Maksimalno dopuštene ekspozicije. Maksimalno dopuštena opterećenja organizma. Metode ocjene ekspozicije. Principi suzbijanja štetnosti.

Fizikalni faktori radne okoline (toplinska okolina: jednadžba toplinske ravnoteže, normativi, univerzalrzi toplinski indeksi. zone udobnosti, zaštita od toplinskog oštećenja). Buka (analiza buke u okolini, maksimalno dopuštene razine buke, tehničke metode suz bijanja, osobna zaštita) Osvjetljenje (mjerenje, standardi i preporuke za rasvjetne sisteme, korekcija nedovoljne osvijetljenosti, zaštita od blještanja). lonizantno zračenje (mjerenje intenziteta zračenja, apsorbirane doze, maksimalno dopuštene vrijednosti, kolektivna i osobna zaštita).

Kemijski faktori radne okoline. Plinovi i pare (klasifikacija, kolektivna osobna zaštita). Aerosoli (klasifikacija korpuskularnih onečišćenja, ponašanje čestica u zraku i respiratornom sustavu, uzimanje uzoraka aerosola, određivanje koncentracije, raspodjela čestica po veličini, određivanje respirabilne frakcije, maksimalno dopuštena koncentracija aerosola, kolektivna i osobna zaštita).

Eksplozija plinova i aerosola (donje i gornje eksplozivne granice, temperature zapaljenja, prevencija). Mjere sanacije radne okoline (eliminacija, hermetizacija, automatizacija, supstitucija, segregacija, ventilacija, zaštita na strojevima).

Osobna zaštitna sredstva. Sanitarni trakt, objekti društvene prehrane.

Suzbijanje degradacije okoliša otpadnim vodama, onečišćenjima atmosfere, industrijskom bukom i krutim otpadnim materijalom.

Metode dijagnostike profesionalnih bolesti (radna anamneza i poznavanje tehnoloških procesa; simptomatologija i laboratorijske analize).

Ad C. RAD U ZDRAVSTVENOJ EKOLOGlJI - UKUPNO TRAJANJE 10 MJESECI KROZ:

C.1 Rad na izučavanju problematike voda (pitke i površinske) - 1 mjesec

Klasifikacija voda prema namjeni i kvaliteti. Potrebne količine vode. Osnove hidro mikrobiologije. Izvori i vrste "onečišćenja" vodotoka. Vodovodni sistemi. Lociranje i mjerenja tereta zagađenja.

Standardne metode kondicioniranja i predkondicioniranja. Specijalni postupci kondicioniranja. Kemijsko i mikrobiološko zagađenje vode.

Standardne pretrage. Zakonska regulativa. Evaluacija i interpretacija rezultata.

Laboratorijska ispitivanja vode za piće.

Uzimanje i konzerviranje uzoraka vode. Fizikalna analiza vode; mikrobiološka analiza vode; dokazivanje organske tvari u vodi; dokazivanje anorganske tvari u vodi; rezidualni klor u vodi; test flokulacije; interpretacija rezultata. Voda i zdravlje Zašlita vode u prirodi. Sanitarni nadzor vode za piće.

C.2. Rad na izučavanju problematike otpadnih voda -1 mjesec Osnovne karakteristike otpadnih voda. lndustrijske i fekalne otpadne vode, asimilacija kapaciteta vodotoka, kriteriji za ispuštanje otpadnih voda. Zakonodavstvo i standardi.

Laboratorijsko ispitivanje olpadnih voda. Analitički postupci i pitivanja karakterističnih onečišćenja olpadzkih voda u industriji. Uzorkovanje i konzerviranje uzoraka. Biorazgradivost organskih tvari, principi autopurifikacije.

C.3 Rad na izučavanju problematike otpadnih tvari - 1 mjesec

Kućni i industrijski otpaci u gradskim naseljima. Komparacija sastava i količina krutih otpadaka u našim i svjetskim razmjerima. Suvremeni problemi i metode evakuacije i dispozicije krutih otpadaka. Postojeći sistemi prikupljanja, transporta nasipanja i ostali metoda konačne dispozicije. Problemi povezani s kompostiranjem kontroliranim nasipanjem i spaljivanjem otpadaka uvjeti od koji zavisi način dispozicije otpadaka. Radioaktivni otpad.

C.4. Rad na izučavanju problematike prehrane - 2 mjeseca Mikrobiološko i kemijsko onečišćenje hrane. Osnovne karaktristike, porijeklo, održanje i razvoj mikroorganizama u namirnicama. Higijensko-epidemiološko značenje mikroorganizama u namirnicama. Alimentarne intoksikacije i toksoinfekcije.

Djelovanje mikroorganizama u namirnicama, kvarenje namirnica. Utjecaj postupaka konzerviranja namirnica na mikroorganizme Mikrobiološki postupci u sanitaciji pogona za proizvodnju, javnih objekata za promet i čuvanje namirnica Mikrobiološki standardi i mikrobiološka kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa.

Definicija i klasifikacija kemijskog onečišćenja. Značenje kotaminanata u zagađenju hrane. Izvori konlaminacije. Toksikološka ocjena i fiziološko značenje pojedinih grupa kontaminanala Specfikacija grupa: pesticidi, toksični metali i nemetali. Halogenirani bifenili, naftaleni, dibenzoksini i slični produkti. Mikotoksini Antibiotici i hormoni u hrani. Policiklički aromatski ugljikovodici i drugi aromati. Dušikovi spojevi aminskog tipa. Ostaci otapala i sličine supstancije. Migranti iz ambalažnog materijala.

Sanitacija hrane. Zaštita od štetnika, kontrola rukovalaca hranom, sanitarna kontrola proizvodnje hrane. Norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija korištenih za proizvodnju i promet živežnih namirnica mljekare, pekare, restorani kampovi.

Prehrana i zdravlje. Faktori koji utječu na potrošnju hrane i stanja ishranjenosti. Osnovna potreba za hranjivim tvarima i preporučene količine hrane.

Izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fizičkog razvoja. Praćenje antropometrijskih karakteristika u svrhu ocjene ekoloških trendova u populaciji.

Kompjuterizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugroženih populacijskih grupa.

Mjere za unapređivanje prehrane.

C.5. Rad na izučavanju problematike atmosfere - 1 mjesec Izvori, vrste i širenje glavnih fizikalnih, kemijskih i bioloških onečišćenja. Akutni i kronični učinci na zdravlje. Ocjena onečišćnja zraka. Praćenje kvalitete zraka. Sakupljanje uzoraka atmosfere. Osnovni analitički postupci. Zakonodavstvo, maksimalne misije i emisije. Metodologija procjene utjecaja na zdravlje. Zaštitne mjere u suzbijanju onečišćenja zraka. Asanacijski postupci u normalnm i izvanrednim uvjetima.

C.6. Rad na izučavanju problematike pedosfere - 1 mjesec Pedosfera. Izvori onečišćenja. Biološko onečišćenje, kemijsko onečiščenje, poljoprivredni otrovi, industrijski, kućni i radioaktivni otpad, kriteriji za deponiranje, propisi osnovne agroekologije.

C.7 Rad na izučavanju problematike buke i vibracija - 1 mjesec

Izvori buke i vibracija. Vrste i klasifikacija Metode mjerenja, interpretacija rezultata. Demonstracija upotrebe mjernih instrumenata. Zakonodavstvo. Ocjena individualnog i populacijskog rizika oštećenja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama. Kronično i kumulativno djelovanje. Oštećenje sluha, sistemski učinci. Zaštitna sredstva. Postupci prevencije i eliminacije buke Promet kao izvor buke i vibracija.

C.8. Rad na izučavanju problematike ionizantnog i neionizantnog zračenja - 1 mjesec

Vrste zračenja. Izvori, način širenja. Određivanje stupnja zračenja u okolini. Monitoring. Određivanje stupnja radioaktivnosti u raznim medijima. Akutni i kronični učinci na zdravlje. Genetski učinci metode zaštite. Izvori zračenja u medicini. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

C.9. Rad na izučavanju problematike komunalne higijene - 1 mjesec

Ekologija naselja; Ekologija stanovanja; zdravo stanovanje; sanitarna tehnika i projektiranje; sanitacija naselja; mjere sanitacije u izvanrednim uvjetima.

4. Naziv specijalizacije: MEDICINA RADA

Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci

Plan specijalizacije:

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci

3 mjeseca interne medicine

15 dana ginekologije

1 mjesec opće kirurgije

15 dana neurologije

1 mjesec med. mikrobiologije i

laboratorijske dijagnostike

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ 4 mjeseca

PRAKTIČAN RAD 23 mjeseca

GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca

Definicija

Specijalist medicine rada je doktor medicine obrazovan za pružanje zdravstvene zaštite u svezi s radom i radnim okolišem Zdravstvena zaštita djelatnika obuhvaća očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja u odnosu na rad i radni okoliša te prilagođavanje djelatnika radu kao i prilagođavanje rada djelatniku.

Specijalist medicine rada je osposobljen za prevenciju bolesti uzrokovanih faktorima okoliša i prevenciju drugih bolesti, zapošljavanje djelatnika na poslovima prilagođenim njihovim fiziološkim i psihološkim mogućnostima te zaštitu djelatnika od štetnih utjecaja po zdravlje. Sudjeluje u identifikaciji i procjeni rizika štetnih po zdravlje na radnom mjestu te ocjenjivanju uvjeta rada na pojedinim radnim mjestima. Provodi zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvječivanje djelatnika. Ocjenjuje potrebu upućivanja i provođenje medicinski programiranog aktivnog odmora.

Specijalist medicine rada je osposobljen uz preventivne aktivnosti i za dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju u slučaju profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom, ocjenu privremene spriječenosti za rad te profesionalnu orijentaciju mladeži.

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ - 4 mjeseca

Specijalizant je obvezan u toku specijalizecije upisati poslijediplomski studij iz medicine rada (2 semestra) i položiti propisane ispite.

PRAKTIČAN RAD - 23 mjeseca

Fiziologija rada u funkciji ocjene radne sposobnosti - 3 mjeseca

- Antropologija i primjena u ergonomiji 15 dana

- Mjerenje energetske potrošnje pri različitim radnim i sportskim aktivnostima 15 dana

- Funkcionalna ispitivanja respiracijskog sustava 15 dana

- Funkcionalna ispitivanja kardiovaskularnog sustava 15 dana

- Funkcionalna ispitivanja lokomotornog sustava 15 dana

- Funkcionalna ispitivanja vida 7 dana

- Funkcionalna ispitivanja sluha 7 dana

Zahvati, pretrage, vještine:

- Očitavanje EKG te izvođenje i interpretacija ergometrijskog testiranja po Bruceu: x 10;

- Interpretacija rezultata spiroergometrije s difuzijskim kapacitetom za CO i plinskom analizom arterijske krvi u mirovanju i opterećenju: x 10;

- Očitavanje male i velike spirometrije x 20;

- Izvođenje i interpretacija rezultata dinamometrije šaka x 20;

- Izvođenje i interpretacija funkcionalnog statusa koštano

- zglobnog sustava: x 30;

- Rad s ortoreterom i interpretacija rezultata: x 10

- Izvođenje i interpretacija audiograma: x 10;

* Kolokvij

2. Profesionalna orijentacija i selekcija - 1 mjesec i 15 dana

- Psihologija rada: ispitivanje Općih intelektualnih sposobnosti, specifičnih sposobnosti, psihomotorike, osjetnih funkcija; rad u smjenama, rad na normu, monotoni rad, organizacija radnog vremena i organizacija odmora - 15 dana

- Sudjelovanje u timu za profesionalnu orijentaciju: upoznavanje s načinom rada timskog rada specijaliste medicine rada i psihologa.

Sinteza na nivou specijaliste medicine rada: mišljenje o daljem školovanju, željenom zanimanju -1 mjesec

Zahvati, pretrage, vještine:

- Psihologijsko testiranje koje se koristi u dijagnostici oštećenja središnjeg živčanog sustava: set sadrži 10 testova - svaki test x 1;

- Sudjelovanje u izradi mišljenja tima za profesionalnu orijentaciju: x 30;

* Kolokvij

3. Profesionalne bolesti; bolesti u vezi s radom i klinička toksikologija - 5 mjeseci

Rad se sastoji iz:

1. rada u specijalističkoj ordinaciji

2. kliničko-bolničkog rada

3. laboratorijskog rada

4. rada u Centru za kontrolu otrovanja

- Rad u poliklinici odjela za medicinu rada - 2 mjeseca

a) konzultativno - specijalistički pregledi bolesnika upućenih iz ordinacija primarne zdravstvene zaštite, specijalističkih ordinaci ja, odnosno bolničkih odjela. Rad se obavlja obavezno uz specijalistu medicine rada.

b) Uviđaj i analiza radnog mjesta osobe koja je bila upućena na pregled.

c) Davanje mišljenja o profesionalnoj izloženosti štetnostima osoba pregledanih pod a), profesionalnim bolestima i oštećenjima, terapiji te ocjena radne sposobnosti.

Zahvati, pretrage, vještine:

- Uzimanje radne anamneze: x 15;

- Spirometrijsko testiranje uz primjenu bronhodilatatora 15;

- Izvođenje i interpretacija rezultata nespecifičnih i specifičnih nazalnih i bronhoprovokativnih testova: x 10;

- Izvođenje i interpretacija rezultata digitalne fotopletizmografije s termalnim i farmakodinamskim testom: x 10;

- Izvođenje i interpretacija rezultata termometrije s termal nim i farmakodinamskim testom: x 10;

- Očitavanje rtg snimke šaka, laktova i ramena kod sumnje na vibracijsku bolesl izazvanu lokalnim vibracijama: x 10

- Očitavanje rtg snimke šaka, laktova i ramena kod sumnje na vibracijsku bolest izazvanu lokalnim vibracijama: x 10

- Očitavanje rtg snimke L-S prijelaza, zdjelica, kukova te SI zglobova kod sumnje na vibracijsku bolest izazvanu Općim vibracijama: x 5;

- Očitavanje rtg snimke pluća i pleure prema kriterijima ILO kod sumnje na pneumokoniozu: x 30;

- Izvođenje interpretacija alergoloških kožnih testova na opće i profesionalne alergene;

- Rad na kliničkom odjelu medicine rada - 2 mjeseca

Otrovanja metalima, otrovanja pesticidima, otrovanja plinovima, organskim otapalima, profesionalne bolesti respiracijskog sustava, profesionalne dermatoze, profesionalna oštećenja bukom, vibracijama, ionizirajučim i neionizirajućim zračenjima, profesionalne maligne bolesti, bolesti u svezi s radom i druge kronično degenerativne bolesti koje dovode do smanjenja i gubitka radne sposobnosti.

Zahvati. pretrage, vještine

- Izrada ekspertiza:

a) ciljana obrada bolesnika uz odgovarajuće dijagnostičke postupke

b) interpretacija rtg nalaza, EKG nalaza, laboratorijskih i ostalih nalaza. Obveza prisustvovanja stručnim sastancima s konzilijar nom službom.

c) obavljanje dežurstva na odjelu ("odjelna dežurstva")

- Rad u kemijsko-toksikološkom imunološkom laboratoriju i laboratoriju za mutagenezu -15 dana

Biološko nadziranje izloženosti odnosno utvrđivanje prisutnosti štetnih tvari ili njihovih metabolita u biološkom materijalu (krv mokraća, stolica, ispljuvak, ekspirirani zrak itd). Utvrđivanje ranih bioloških učinaka izloženosti.

a) upoznavanje specifičnih metoda pretraga (npr. određivanje karboksihemoglobina, methemoglobina, aktivnosti enzima poput D-DALK, eritrocitnog protoporfirina, metala u biološkom materijalu)

b) imunološke pretrage u svezi s dijagnostikom profesionalnih izloženosti is oštećenja

c) mutagenetski testovi

d) upoznavanje razvoja novih metoda koje se uvode za eksperimentalne, odnosno znanstveno - istraživačke radove

- Zbrinjavanje otrovanja

a) Zbrinjavanje akutnih otrovanja 7 dana

b) Centar za kontrolu otrovanja

Upoznavanje s klasifikacijom i registracijom potencijalnih otrova, načinom evidencije i informiranja. Davanje stručnih uputa kod otrovanja i sumnje na

7 dana otrovanje * Kolokvij

4. Mentalno zdravlje -1 mjesec

Principi dijagnostike najčešćih mentalnih poremećaja u djelatnika. Psihoterapijski pristupi neurozama i poremećajima ponašanja, alkoholizam. Preventivne mjere Ocjena radne sposobnosti kod mentalnih poremećaja.

* Kolokvij

5. Klinička medicina - 8 mjeseci i 15 dana

Bolesti u vezi s radom i bolesli koje su značajne u odnosu na gubitak radne sposobnosti. Dijagnostički i terapijski postupci te ocjena radne sposobnosti bolesnika oboljelih od:

a) Bolesti respiracijskog sustava

Kronična nespecifična bolest pluća, tuberkuloza pluća, neoplazme, akutne bolesti organa za disanje 1 mjesec

b) Bolesti kardiovaskularnog sustava

Koronarna bolest srca, infarkt, miokardiopatije, arterijska hipertenzija, bolesti periferne cirkulacije 1 mjesec

c) Klinička imunologija

Analiza primjenjivosti pojedinih dijagnostičkih postupaka kod imunoloških bolesti 15 dana

d) Bolesti lokomotornog sustava

Kronični reumatizam, draige degenerativne bolesti koštanog sustava i zglobova, deformiteti kralješnice i stopala, akutne bolesti zglobova i mišiča, rehabilitacija 1 mjesec

e) Bolesti ženskih genitalnih organa

Akutne i kronične upale ženskih genitalija, rano otkrivanje neoplazmi genitalnih organa i dojke.

Ocjena radne sposobnosti trudnica 15 dana

f) Traumatologija i rehabilitacija

Ozljede šake, prijelomi kostiju ozljede tetiva i zglobova, zbrinjavanje rana - mala kirurgija 1 mjesec; Rehabilitacija i ocjena radne sposobnosti 15 dana

g) Neurologija

Neurološka dijagnostika. Rana dijagnoza i prevencija cerebrovaskularnih bolesti.

Epilepsije, glavobolje, polineuropatije.

Ocjena radne sposobnosti 1 mjesec

h) Stanja i bolesti organa vida

Bolesti ili mane organa vida. Infekcijske bolesti.

Ozljede oka. Bolesti mrežnice i očnog živca. Glaukom.

Katarakta. Važnost očnih bolesti i refrakcijskih grešaka vida za izbor zvanja i ocjenu radne sposobnosti 15 dana

i) Stanja i bolesti organa ravnoteže i sluha

Poremećaji sluha. Bolesti vestibularnog aparata s Poremećajima ravnoteže. Ozljede uha i ušne školjke. Akutne i kronične bolesti vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha. Alergija u ORL. Otoskleroza. Morbus Mžnier. Oštećenja i bolesti slušnog živca. Toksička oštećenja labirinta. 15 dana

j) Sintetska i specifična ocjena radne sposobnosti za

pojedine organske sustave 1 mjesec

* Kolokvij

6. Radna okolina, zaštita na radu i sanitacija - 2 mjeseca Prepoznavanje potencijalno štetnih faktora radne okoline. Ocjenjivanje radnih uvjeta: toplinska okolina, osvijetljenost, blještak buka, vibracije, ionizantno i neionizantno zračenje, onečišćenja zraka u radnoj okolini, opasnosti od eksplozija.

ZAŠTITA: organizacija službe zaštite, uvjeti za rad na siguuran način, zaštita od ozljeda, zaštita od zračenja, osobna zaštitna sredstva.

SANITACIJA: opskrba vodom, dispozicija krute,

teKuće i plinovite tvari u industrijskim pogonima, higijena sanitarnog bloka garderobe, higijena prostorija za odmor i prehranu djelatnika mjeseca.

Zahvati, pretrage, vještine:

- Sudjelovanje kod mjerenja faktora radne okoline x 5;

- Samostalno interpretiranje rezultata mjerenja faktora radne okoline: x 5;

* Kolokvij

7. Rad u dispanzeru za medicinu rada - 2 mjeseca

Praktički rad pod nadzorom specijaliste medicine rada Specifična zdravstvena zaštita djelatnika - prethodni liječnićki pregled radi utvrđivanja opće i posebne radne sposobnosti; periodički i kontrolni pregledi djelatnika obzirom na spol, dob, uvjete rada, pojavu profesionainih bolesti, povreda na radu i kroničnih bolesli; pregledi djeatnika koji se obavezno provode radi zaštite okoline, zaštite potrošača; pružanje neposredne prve medicinske pomoći naglo oboljelom ili povrijeđenom djelatniku na licu mjesta u procesu rada; zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjećivanje djelatnika; unapređivanje higijenskih uvjeta na mjestu rada i uvjeta prehrane; ocjenjivanje potrebe upućivanja djelatnika na medicinski programirani aktivni odmor te druge preventivne mjere: npr. neobavezno cijepljenje. neobavezni sistematski pregledi.

Zahvati, pretrage, vještine

- Prethodni pregledi: x 20; periodički x 30 kontrolni x 15;

- Ocjenjivanje potrebe upućivanja djelatnika na medicinski programirani aktivni odmor x 15;

- Obrade za upućivanje na invalidsku komisiju x 10;

* Kolokvij

5. Naziv specijalizacije: ŠKOLSKA MEDICINA

Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci

Plan specijalizacije:

SEKUNDARIJAT 6 knjeseci 15 dana pedijatrija

3 mjeseca interna medicina

1 mjesec opća kirurgija

1 mjesec ginekologija i opstetricija

15 dana mikrobiologija

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ 4 mjeseca

RAD U ŠKOLSKOM DISPANZERU 4 mjeseca

ZAŠTITA MENTALNOG ZDRAVLJA 3 mjeseca

ŠPORTSKA MEDICINA 2 mjeseca

PEDIJATRIJA 8 mjeseci i 15 dana

INFEKTOLOGIJA 2 mjeseca i 15 dana

GINEKOLOGIJA 1 mjesec

ORL 15 dana

OFTALMOLOGIJA 15 dana

ORTOPEDIJA 15 dana

EPIDEMIOLOGIJA 15 dana

GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca

Definicija

Specijalist školske medicine je doktor medicine koji samostalno obavlja cjelokupni stručni rad na području zdravstvene zaštite školske djece i mladeži.

Specijalist školske medicine tijekom specijalizacije osposobljen je za:

I.

1. Planiranje, provođenje i evaluaciju programa mjera zdravstvene zaštite školske djece i mladeži u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja.

2. Suradnju s učiteljima, profesorima i drugim stručnim službama škole pri praćenju zdravlja i razvoja djece i mladeži i rješavanju zdravstvenih i odgojnih problema.

3. Timski rad i intersektorsku suradnju pri rješavanju teškoća prilagodbe na školu, školskog neuspjeha i drugih problema djece i mladeži.

4. Savjetovališni rad u vezi sazrijevaikja, zaštite reproduktivnog zdravlja, rizičnog ponašanja i navika.

5. Planiranje i provođenje zdravstvenog odgoja.

6. Ocjenu somatske i emocionalne zrelosti u odnosu na dob, te ocjenu neurofizioloških funkcija i sposobnosti osobito kod djece s neurološkim poremećajima.

7. Ocjenu sposobnosti za bavljenje sportskim aktivnostima uz primjenu funkcionalnih testova

8. Profesionalnu orijentaciju učenika i studenata.

9 Nadzor i zdravstvenu skrb o učenicima s kroničnim Poremećajima zdravlja i smetnjama u razvoju.

10. Vođenje rada prvostepenih stručnih komisija za utvrdivanje najpogodnijeg oblika školovanja za djecu s teškoćama u razvoju

11. Planiranje i provođenje cijepljenja i docjepljivanja

12. Higijenski nadzor nad školom, školskom prehrarlom i školskim okolišem te predlaganje potrebnih protuepidemijskih mjera.

II

1. Pravodobnu dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju oboljele djece i mladeži uz korištenje suvremenih medicinskih spoznaja i dostignuća

2. Suradnju sa ostalim timovima primarne zdravstvene zaštite, saspecijalističko-konzilijarnom i bolničkom djelatnošću, kao i međusektorsku suradnju u vezi problema pacijenata u skrbi

3. Organizaciju i opremanje ambulante školske medicine

4. Vođenje zdravstvene dokumentacije, administracije i izveštaja

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ - 4 mjeseca

U tijeku specijalizacije specijalizant je obvezan završiti poslijediplomski studij iz školske medicine u trajanju od dva semestra i položiti propisane ispite.

Program poslijediplomskog studija obuhvaća slijedeće kolegije

1. Zdravstvena zaštita školske djece i mladeži

2 Socijalna medicina i organizacija zdravstvene zaštite

3. Opća i specijalna epidemiologija

4. Medicinska statistika

5. Zdravstvena ekologija i zaštita zdravlja radnika

6. Ortopedski problemi djece i mladeži

7. Zaštita vida školske djece i mladeži

8. ORL problemi dječje dobi

9. Zaštita mentalnog zdravlja

10. Ginekologija dječje i adolescentne dobi

11. Športska medicina

PROGRAM RADA U JEDINICI ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU ŠKOLSKE DJECE I MLADEŽI - 4 mjeseca

Specijalistički staž se obavlja u jedinicama zdravstvene zaštite školske djece i mladeži koje određuje Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske.

Sadržaj:

Potrebe specifične zdravstvene zaštite školske djece i mladeži. Razvoj zdravstvene zaštite učenika u nas i u svijetu. Fiziološke značajke školskog razdoblja, somatski rast i razvoj i činioci koji na to utječu. Pojam tempa razvoja. Sekularne promjene rasta. Procjena rasta i ocjena fiziološke zrelosti. Pubertet, kriteriji za ocjenu pubertetskog razvoja. Fiziološke i psihološke promjene u adolescentnom razdoblju Zdravstvene i socijalne potrebe adolescenata.

Mortalitet i morbiditet školske djece i mladeži. Sistematski i ciljani pregledi. Ocjena zrelosti za školu. Utjecaj škole i školovanja na razvoj i zdravlje učenika.

Adaptacija na školu. Opterećenje učenika školskim radom. Od goj, obrazovanje i nastava. Proces učenja Individualizacija nastave Umor i odmor. Problematika cjelodnevnog boravka učenika u školi.

Higijensko uredenje školskih zgrada i drugih objekata za školsku djecu i mladeži. Đački domovi i duge ustanove za djecu i mladež. Školska i profesionalna orijentacija djece i mladeži Zaštita i školovanje djece i mladeži sa smetnjama u razvoju i kroničnim bolestima. Specifične potrebe specijalno školstvo, integracija u redovite škole. Dijagnostički postupak za razvrstavanje. Zbrinjavanje odgojno zapuštenih isocijalno ugroženih učenika Problem školskog nekkspjeha. Disleksija, disgrafija, diskalkulija. Neprihvatljivo ponašanje djece i mladeži Pušeikje, alkoholizam, ovisnosti - mjere prevencije. Zaštita reproduktivnog zdravlja mladeži.

Organizacija zdravstvene zaštite školske djece i mladeži. Školski doktor medicine i školski zdravstveni tim. Suradnja s nastavnicima. Organizacija, zadaci i metode rada jedinice za zdravstvenu zaštitu učenika Organizacijski modeli u svijetu Zdravstveni odgoj. Organizacija, planiranje i provođenje zdravstveno odgojnog rada.

- zdravstvena propaganda, predavanja, rad u maloj grupi, intervju, izrada zdravstveno odgojnog materijala. Organizacija i vođenje savjetovališta za djecu i mladež. Savjetovanje roditelja i nastavnika. Problemi prehrane u školskom razdoblju. Utjecaj prehrane na rast i razvoj, fizičku i mentalnu kondiciju, imunobiološku sposobnost i reprodukciju. Energetske i protektivne potrebe. Ocjena stanja uhranjenosti. Poremećaji prehrane, bolesti nepravilkae prehrane. Školske kuhinje. Zaštita zubi u školske djece. Javno zdravstveno značenje zubnog kvara u djece i mladeži i mjere prevencije. Značenje ortodontskih anomalija, principi i mogućnosti ortodontske terapije.

Tijekom staža specijalizant je dužan naučiti i usavršiti:

- Dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju oboljelih učenika, a osobito u svezi sa sposobnošću pohađanja škole

- Organizaciju i provođenje cijepljenja i drugih protuepidemijskih mjera

- Zaštitu i nadzor nad učenicima sa krončnim bolestima i učenicima sa smetnjama u razvoju

- Aktivnu i trajnu suradnju sa učiteljima, profesorima i drugim školskim osobljem kao i službama socijalne skrbi pri rješavanju svih problema zdravstvene zaštite učenika

- Procjenu i timsko rješavanje problema adaptacije na školu i školskog neuspjeha

- Organizaciju i provođenje sistematskih i ostalih ciljanih pregleda, te evaluacija rezultata

- Samostalnu organizaciju i provođenje zdravstveno-odgojnog rada s učenicima, roditeljima i učiteljima uz pripremu zdravstveno-odgojnih materijala

- Problematiku školske i profesionalne orijentacije

- Savjetovanje adolescenata osobito o zaštiti reproduktivnog zdravlja

- Prevenciju fizičkog ponašanja i bolesti ovisnosti - pušenja, alkohola, droga

- Vođenje medicinske dokumentacije i registara

- Analiziranje zdravstvenog stanja i potreba školske populacije na određenom području temeljem prikupljenih podataka tijekom rada

- Suradnju s ostalim timovima primarne zdravstvene zaštite, kao i konzilijarnim službama.

Tijekom staža specijalizant je obvezan održati;

- 5 predavanja različitih tematskih jedinica, od čega jedno za roditelje odnosno učitelje, a jedno obvezno o problematici reproduktivnog zdravlja

- 5 intervjua učitelja u vezi sa aktualnim problemima učenika

- 5 intervjua roditelja o aktualnim problemima djece

- 10 intervjua s učenicima o aktualnoj problematici

- 5 grupnih diskusija s adolescentima prema vlastitom izboru a u skladu s postojećim problemima (pubertet, sazrijevanje, metode kontracepcije, obitelj, pobačaj)

- 5 savjetovanja učenika i roditelja o profesionalnoj orijentaciji

- jedan susret s učiteljima i roditeljima o zdravstvenim ili drugim aktualnim problemima učenika

- samostalno izraditi 2 prijedloga za razvrstavanje učenika s smetnjama u razvoju i 2 prijedloga za najpogodniji oblik školovanja,

- samostalno obaviti 120 sistematskih i ciljanih pregleda učenika i studenata, te 5-10 psiholoških testiranja

- izvršiti epidemiološki izvid škole i školske kuhinje, napisa izvještaj i prijedloge za intervencije

- samostalno organizirati i provesti cijepljenje učenika jedne škole, prema postojećem programu

- obaviti prosjećan broj pregleda bolesne djece i ostalih intervencija u ambulanti samostalno i uz nadzor mentora

- samostalno uzeti anamnezu, obaviti pregled i savjetovanje kontracepciji 10 spolno aktivnih adolescenata

- izraditi prijedlog plana zdravstvene zaštite učenika jedi škole za razdoblje od jedne školske godine

ZAŠTITA MENTALNOG ZDRAVLJA - 3 mjeseca

Specijalizantski staž se obavlja u jedinicama za zaštitu mentanog zdravlja djece i mladeži 2 mjeseca i na odjelu za dječju i adolescentnu psihijatriju 1 mjesec. Specijalizant treba samostalno ovladati metodama ranog prepoznavanja, dijagnostike i terapije najčešćih poremećaja mentalnog zdravlja djece i mladeži a osobito u vezi sazrijevanjem i adaptacijom na školu neuspjeh u školi, specifič smetnje učenja, poremećaji ponašanja i socijalne adaptacije, pormećaji emocionalnog funkcioniranja, sindrom emocionalnog puštanja, psihosomatske smetnje, smetnje prehrane i sna, specifični poremećaji razvoja, organski sindrom, psihogene smetnje motorike, neuroze, anksiozna stanja, fobije, mucanje enureza, enkoprza, adolescentna kriza, poremećaji u razvoju seksualnog identiteta opsesije, depresije i suicidalne krize, utjecaj kroničnih bolesti psihičko zdravlje, maloljetnička delinkvencija, ovisnosti (pušenje, alkohol, psihoaktivne droge)

Tehnike i vještine: psihijatrijska anamneza i status (10 pacijenata), tehnike komunikacije i intervjua, suportivne tehnike (10 pacijenata), rad u maloj grupi i Balintovim grupama (5-10 susreta), screening duševnih poremećaja, primarna, sekundarna i tercijarna prvencija duševnih poremećaja djece i mladeži

Na završetku turnusa znanje se provjerava kolokvijem. ŠPORTSKO - MEDICINSKA PRAKSA - 2 mjeseca

Fiziologija športa

Fizologija pokreta (lokomotorni sustav, upravljanje motorikom); Bioenergetika; Fiziologija sustava za prenos tvari i ener, (dišni sustav, kzv srčanožilni sustav, teroregulacija); Fiziološki mehanizmi osnovnih kinezioloških sposobnosti (koordinacija, fleksibinost, jakost, brzina, izdržljivost). Vještine: funkcionalno dijagnostički postupci za procjenu sposobnosti sustava za kretanje, dišni srčanožilnog sustava, postupci za procjenu energetskih kapaciteta (aerobni, anaerobni), postupci za procjenu anaerobnog praga.

Športska medicina

Kontrola zdravlja i treniranost sportaša; Športske ambulante Športski dispanzeri; Metodologija sistematskog liječničkog pregleda sportaša; Antidoping kontrola; Antropometrija i morfološki tipovi; Metode kontrole, treniranost; Športsko medicinski problemi jedinih sportskih disciplina; Prehrana športaša; Oslobađanje od nastave tjelesnog odgoja u školama te prilagođeni program; Patološke manifestacije u toku i nakon tjelesnih napora. Sportske ozljede oštečenja; Uzroci ozljeda u sportu i tjelesnom odgoju;

Športske ozljede po vrstama sporta; Treniranost

Vještine: uzimanje antropometrijskih mjera, prevencija i terapija sportskih ozljeda, procjena opterećenja organizma pri pojedinim sportskim aktivnostima.

Kineziologija

Definicija fizičke kulture, fizičkog odgoja, tjelesnog vježbanja, sporta i rekreacije

Zadaci fizičkog odgoja. Sociološki problemi sporta. Metode, sredstva i zadaci rekreacije.

Metodologija i zakonitost športskog treninga

Obilazak se obavlja na Fakultetu za fizičku kulturu u trajanju od 1 mjeseca Praćenje i pristkstvovanje treninzima i natjecanjima jednog športskog kluba u dogovoru s Fakultetom za tjelesnu kulturu (15 dana).

Rad u traumatološkoj ambulanti za športske ozljede odgovara juče bolničke ustanove (15 dana).

PEDIJATRIJA - 8 mjeseci i 15 dana

Kardiologija 1 mjesec i 15 dana

Endokrinologija 1 mjesec

Pulmologija i alergologija 1 mjesec i 15 dana

Gastroenterologija 1 mjesec

Hematologija 1 mjesec

Nefrologija 1 mjesec

Dječja neurologija 1 mjesec i 15 dana

Tijekom boravka na turnusu iz pedijatrije specijalizant treba na svakom odjelu obraditi 45 ležećih bolesnika i 20 bolesnika u odgovarajućim specijalističkim ambulantama (ukupno oko 300 ležećih i 140 ambulantnih bolesnika).

Specijalizant mora samostalno i pod nadzorom mentora obrađivati pacijente, temeljem anamneze, statusa i dostupnih nalaza postaviti radnu i diferencijalnu dijagnozu te predložiti ciljanu dijagnostiku i osnovnu terapiju.

Specijalizant treba svladati sve sadržaje od interesa za specijalistu školske medicine, sa naglaskom na dijagnostiku i terapiju osobito ovih bolesti i stanja: prirođene i stečene srčane greške, benigni i patološki srčani šumovi, reumatska groznica, reumatski karditis, poremećaji srčanog ritma i provođenja, kardiomiopatije, hipertenzija, hipertenzivna srčana bolest, činioci kardiovaskularnog rizika, neurocinulacijska distonija, varikoziteti nogu, poremećaji rasta i razvoja djeteta, bolesti štitnjače, bolesti nadbubrežne žlijezde, dijabetes, endokrinološki poremećaji spolnih žlijezda, poremećaji tjelesne težine, infekcije gornjih dišnih puteva, laringitis, traheobronhitis, pneumonije, spastični bronhitis, bronhalna astma peludna hunjavica, tuberkuloza, autoimune bolesti, mučnina, povračanje, proljev, opstipacija, anoreksija, rekurentna trbušna bol, ulkusna bolest, ulcerozni kolitis, Crohnova bolest, akutni abdomen, bolesti jetre - hepatitis, ciroza, nasljedni poremećaji metabolizma bilirubina, holelitijaza i holecistitis, anemije, leukoze, bolesti i poremećaji zgrušavanja krvi, proteinurija, hematurija, akutne i kronične infekcije mokraćnih puteva, asimptomatske bakteriurije, akutni glomerulonefritis, nefrotski sindrom, kongenitalne anomalije mokraćnih puteva i vezikoureteralni refluks, epilepsija, neuromuskularne bolesti, konvulzije, poremećaji spavanja, hipekinetski sindrom.

Osobitu pažnju treba posvetiti skrininzima, postupcima prevencije, profesionalnoj orijentaciji djece s kroničnim i onesposobljavajučim bolestima.

Vještine: snimanje i očitavanje EKG-a, interpretacija ergonometrijskog nalaza, mjerenje arterijskog tlaka, određivanje fiziološke zrelosti na temelju koštane zrelosti, procjena razvoja po Tanneru u, određivanje veličine testisa Praderovim orhidometrom, izvođenje osnovnih endokrinoloških testova (OGTT i drugih), sastavljanje jelovnika (dijabetički redukcijski i drugi), izvođenje i interpretacija kožnih alergoloških testova, spirometrija, digitorektalni pregled, indikacija za izvođenje i interpretacija specifičnih gastroenteroloških i nefroloških testova, uzimanje krvi, indikacije za izvođenje i interpretacija hematoloških pretraga, neurološki pregled, terapija hitnih stanja (akutni epileptički napadaj, astmatični napadaj, alergijske reakcije i drugo).

Na završetku turnusa znanje se provjerava kolokvijem.

INFEKTOLOGIJA - 2 mjeseca i 15 dana

Tijekom boravka na odjelu specijalizant mora samostalno i pod nadzorom mentora obraditi najmanje 30 ležećih bolesnika, 30 bolesnika u hitnoj infektološkoj ambulanti i 30 bolesnika u subspecijalističkim ambulantama.

Specijalizant će savladati dijagnostiku i terapiju osobito ovih bolesti crijevne zarazne bolesti, streptokokne bolesti, akutne respi ratorne infekcije, pneumonije, infekcije središnjeg živčanog sustava, infektivne bolesti praćene osipom, hepatitis, leptospiroze, status febrilis, bakterijemija, AIDS i zaštita od AIDS-a, program obaveznog cijepljenja, kontraindikacije za pojedina cjepiva i komplikacije cijepljenja

Vještine: uzimanje urina, briseva, nasađivanje materijala na podloge i očitavanje rezultata, lumbalna i pleuralna punkcija.

Na završetku turnusa znanje se provjerava kolokvijem.

GINEKOLOGIJA - 1 mjesec

Tijekom boravka na odjelu specijalizant mora samostalno i pod nadzorom mentora obraditi najmanje 15 ležećih bolesnika, 10 bolesnika u hitnoj ambulanti i 15 pacijentica u ambulanti za djecu i adolescente. Specijalizant će savladati dijagnostiku i terapiju poremećaja menstruacijskog ciklusa amenoreju i dismenoreju, upalne bolesti ženskih spolnih organa, tumori ženskih spolnih organa i dojki. Usvojiti znanja o anomalijama tijekom razvoja spolnih organa, promjenama i patologiji u pubertetu, problemima trudnoće, pobačaja te metodama i sredstvima koja se primjenjuju u planiranju obitelji

Osobitosti građe i funkcije ženskih spolnih organa u dječoj i adolescentnoj dobi. Anomalije u razvoju spolnih organa. Pubertet. Pubertas praecos, pubertas tarda. Menarhe. Anovulacijska krvarenja Varijacije u nastupu menarhe. Ovarijski ciklus u prvim ginekoliškim godinama. Poremećaji menstruacijskog ciklusa - dijagnoza i terapija. Dismenoreja Amenoreja. Upale spolnih organa. Fertilitet u adolescentno doba Obilježja trudnoće u adolescentica, metode i sredstva planiranja potomstva - kontracepcija (rad u grupi).

Vještine: (15 dana u specijalističkoj ambulanti i savjetovalištu za dječju i adolescentnu ginekologiju) - pregled dojke, ginekološki pregled, pregled trudnice, uzimanje brisa po Papnicolau, određivanje stupnja čistoće rodnice, uzimanje mjere za dijafragmu, izvođe nje testa na trudnoću, izvođenje progesteronskog testa, laboratorijska obrada i interpretacija nalaza za oralnu hormonsku kontracepciju.

ORL - 15 dana

Poremećaji sluha školske djece i mladeži. Dijagnostika - Individualna i grupna audimetrija. Poremećaji glasa i govora. Psihološko testiranje djece i mladeži s Poremećajima sluha i govora Hipertrofija limfatičkog prstena. Tonzilarni problem. Upala sinusa Alerija u ORL. Zaštita djece sa smetnjama sluha i govora u redovnoj školi.

Vještine: (u specijalističkoj ORL ambulanti obraditi najmanje 30 pacijenata) - audiometrija (najmanje 5 pacijenata); timpanometrija, policeriranje, palpacija epifarinksa, aspiracija sekreta iz sinusnih šupljina, funkcionalne pretrage prohodnosti nosa, zaustavljanje epistakse.

OFTALMOLOGIJA - 15 dana

Očne bolesti ranog djetinjstva i prirođene anomalije - greške refrakcije, indikacije za naočale i leće, slrabizam i njegove komplikacije. Infekcijske bolesti. Ozljede oka. Corpus alienum corneae, ulcus corneae, keratitis herpetica, iridoccyclitis. Bolesti mrežnice i očnog živca. Važnost očnih bolesti i refrakcijskih grešaka vida za izbor zvanja. Zaštita vida u školi i mogućnosti integracije slijepih učenika u redovnu nastavu.

Vještine: (u specijalističkoj oftalmološkoj ambulanti obraditi najmanje 50 pacijenata) - detekcija refrakcijskih grešaka i strabi zama; ispitivanje perifernog vida i dubinskog stereo-vida (ortoreterom); određivanje kolornog vida; intervencije u slučaju rermičke, mehaničke i kemijske povrede oka, vađenje stranog tijela, ispiranje itd

ORTOPEDIJA - 15 dana

Kralješnica i stopala - fiziološki razvoj i deformacije. Prirodni

tok blagih skolioza, indikacije za liječenje skolioza; tipovi orioza i mehanizam njihovog djelovanja. Deformacije stopala Juvenilne osteohondroze. Upalne bolesti koštano-zglobnog sustava. Juvenilni reumatoidni artritis, rahitis, kongenitalne anomalije polio i ostale kljenuti. Ozljede Prevalencija bolesti lokomolornog sustava. Fizioterapija nepravilnih držanja i deformacija kralježnice, te ostalih djelova tjela. Principi usmjeravanja tjelesnog odgoja kod bolesti lokomotornog sustava.

Vještine: (u specijalističkoj ortopedskoj ambulanti obraditi najmanje 30 pacijenata) otkrivanje deformacija kralješnice, klinička procjena, konturometrijske i optičke metode Radiografske metode

- indikacija za pregled te očitavanje rendgenograma kralješnice i mjerenje kuta iskrivljenja po Cobbu. Interpretacija plantograma.

EPIDEMIOLOGIJA - 15 dana

Epidemiološke metode. Izvori podataka za epidemiološka istraživanja. Prospektivna i retrospektivna istraživanja. Utjecaj fizičke i socijalne sredine na nastanak bolesti. Opće protuepidemijske mjere. Epidemiologija zaraznih bolesti. Aktivna imunizacija Program cijepljenja. Najčešće zarazne bolesti u školskoj dobi Epidemiologija tuberkuloze. Epidemiologija kroničnih nezaraznih bolesti. Epidemiologija dermatoza u školskoj dobi.

Alergijske kožne bolesti, akne, dermatomikoze. Suprotno prenosi ve bolesti u adolescentnom razdoblju.

Vještine: epidemiološki izvid na terenu i uzimanje uzoraka

Vještine: uzimanje kvalitetnog kliničkog uzorka prema dijagnostičkim indikacijama.

6. Naziv specijalizacije: MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA S PARASITOLOGIJOM

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci

Plan specijalizacije

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci

1 mjesec opće kirurgije

1 mjesec 15 dana interne medicine

1 mjesec anesteziologije i intenzivnog

liječenja

15 dana ginekologije i opstetricije

15 dana neurologije

15 dana pedijatrije

1 mjesec patologije s citologijom

BAKTERIOLOGIJA 7 mjeseci i 15 dana

VIROLOGIJA 6 mjeseci i 15 dana

PARASITOLOGIJA 4 mjeseca

MIKOLOGIJA 1 mjesec

EPIDEMIOLOGIJA 1 mjesec

KLINIČKA MIKROBIOLOGIJA 12 mjeseci

POSLIJEDIPLOMSKA NASTAVA 6 mjeseci

GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca Program specijalizacije:

Ovim programom predviđena su znanja i vještine koje specijalizant mora steći tijekom obilaska stručnih jedinica u pojedinim stručnim cjelinama predviđenima planom.

Čitanje stručne literature kao i redovito savjetovanje s mentorom sastavni je dio svake stručne jedinice, te se neće posebno navoditi.

Također, u svakoj stručnoj jedinici specijalizant se mora upoznali s unutrašnjom i vanjskom kontrolom kvalitete svih postupaka testova, podloga, reagencija i opreme koji su u uporabi u toj struč noj jedinici i steći vještine u provođenju kontrole kvalitete rada.

Tijekom obilaska svake pojedine stručne jedinice, specijalizant se na početku rada upoznaje s mjerama zaštite od infekcije u toj stručnoj jedinici

S obzirom na specifičnosti laboratorijskog rada, kod stjecanja vještina u tom radu, manji dio specijalizant će uvježbavati na materijalima iz zbirke, i to je potrebno učiniti jedan do dva puta, a najveći dio uvježbava u redovitom radu dijagnostičkih laboratorija, sve dok, po ocjeni voditelja, vještinom ne ovlada u potpunosti (25 50 puta).

Nakon završetka obilaska u pojedinoj stručnoj jedinici iIi cjelini, specijalizant obvezno polaže kolokvij pred voditeljem stručne jedinice i mentorom.

BAKTERIOLOGIJA - 7 mjeseci i 15 dana

Stručna jedinica 1. Mycobacterium - 1 mjesec

Tijekom rada u Laboratoriju za bakteriološku dijagnostiku 1 berkuloze specijalizant se mora upoznati s praktičnim izvođenjm teoretskim osnovama postupaka vezanih uz M. tuberculosis i atipićne mikobakterije te stanjem i kretanjem luberkuloze i mikobakterioza. Suvremeno koncipirana specijalizacija takoder mora omogućiti mikrobiologu upoznavanje i s praktičnim mehanizmima depistaže, terapije i prevencije tuberkuloze kao i s njegovom ulogom i mogućnostima u dispanzerskoj i polikliničko- konzilijarnoj djelatnosti.

1.1.1. Predviđena znanja:

- različite vrste hranjivih podloga i medija za izolaciju, kultivaciju i identifikaciju mikobakterija

- osnovni principi terapije tuberkuloze, izvođenja i interpretacije nalaza testa rezistencije

- mjere zaštite od laboratorijske infekcije tuberkulozom

- stanje i kretanje tuberkuloze u Republici Hrvatskoj, mjestu ulozi laboratorija za bakteriološku dijagnostiku tuberkuloze u Nacionalnom programu za suzbijanje tuberkuloze te sudjelovanju laboratorija u Državnom registru tuberkuloznih bolesnika

1.1.2. Predviđene vještine:

- različiti načini i obim obrade uzoraka prije kultivacije

- metode kultivacije i izolacije mikobakterija

- ciljana primjena biološkog pokusa

- testovi za diferencijaciju M. tuberculosis od ostalih mikobakterija

1.1.3 U Referalnom laboratoriju za mikobakterije mora upoznati postupke:

- identifikacije atipićnih mikobakterija

- procjene nalaza atipićnih mikobakterija u kliničkim uzorcma

- primjene kriterija za dijagnosticiranje mikobakterioza

Stručna jedinica 2. Bakteriologija namirnica i voda - 1 mjesec Tijekom rada u Laboratoriju za mikrobiologiju namirnica i vode, specijalizant se mora upoznati s ulogom namirnica i vode kao izvora i prijenosnika infekcija u Ijudi, te s najčešćim uzročnicima infekcija koji se tako prenose i načinima njihova dokazivanja.

1.2.1 Predviđeno znanje :

- kvantitativne bakteriološke pretrage za određivanje kvalitete namirnica

- podloge za izolaciju bakterija iz namirnica i vode

- kondicioniranje vode za piće

1.2.2 Predviđene vještine:

- izolacija bakterija iz namirnica i vode za piće

- dokaz prisutnosti rezidua antibiotika u hrani

- dokazivanje prisutnosti organskih tvari u vodi za piće

- dokaz virusa u vodi za piće

- izolacija uzročnika crijevnih zaraznih bolesti iz vode za piće i otpadnih voda

Stručna jedinica 3. Antibiotici - 2 mjeseca

Tijekom rada u laboratoriju, specijalizant se mora upoznati sa semikvantitativnim i kvantitativnim metodama testiranja osjetljivosti bakterija na antimikrobne kemoterapeutike, kao i određivanje koncentracije antibiotika u tjelesnim tekućinama. Takoder mora teoretski upoznati pojedine grupe antibiotika i osnove njihove farmakokinetike, antibakterijskog djelovanja i nastajanja rezistencije

1.3.1. Predviđeno znanje:

- upoznavanje s podlogama na difuzijske i dilucijske testove

- upoznavanje s grupama antibiotika za testiranje osjetljivosti pojedinih uzročnika izoliranih iz pojedinih kliničkih uzoraka

- klinička korelacija rezultata testova osjetljivosti putem kliničke vizite

1.3.2. Predviđene vještine

- izvođenje testova disk-difuzije u agaru

- izvođenje testova dilucije u agaru - minimalne inhibitorne koncentracije (MIK)

- izvođenje testova dilucije u bujonu (MIK)

- izvođenje testova dilucije u bujonu - minimalna baktericidna koncentracija (MBK)

- izvođenje testova disk-elucije

- izvođenje brzih testova osjetljivosti na instrumentuska

- testovi za dokaz produkcije - B-laktamaze

- određivanje koncentracije antibiotike u tjelesnim tekućinama, sekretima i ekskretima

Stručna jedinica 4. Mikoplazma i ureaplazma -1 mjesec

Tijekom rada u laboratoriju, specijalizant se upoznaje s dijagnostičkim metodama, uzrocima, te kliničkim značenjem izolata.

1.4.1. Predviđeno znanje:

- podloge za izolaciju mikoplazmi iz kliničkih uzoraka

- oblici bakterija

14.2. Predviđene vještine:

- izolacija mikoplazmi i ureaplazme

- identifikacijski postupci i testovi za dokaz pojedinih vrsta

- serološka tipizacija mikoplazmi

Stručna jedinica 5. Referentni centar za Salmonelle -15 dana 1.5.1. Predviđeno znanje:

- rad i svrha referalnog laboratorija

- praćenje i izrada izvještaja o prijavi salmonella na području RH

- suradnja s međunarodnim Referentnim centrima

1.5.2 Predviđene vještine:

- postupci identifikacije salmonella

- postupci fagotipizacije salmonella

Stručna jedinica 6. Vibrioni -15 dana

Tijekom rada u referalnom laboratoriju, specijalizant se upoznaje na standardnim sojevima i sojevima iz zbirke s osnovama bakteriologije vibriona, te s kretanjem kolere u svijetu danas.

1.6 1. Predviđeno znanje:

- podloge za izolaciju V. cholerae, V parahaemolyticus

- epidemiološke karakteristike V. cholerae

1.6.2. Predviđene vještine:

- serotipizacija - rad sa standardnim sojevima

Stručna jedinica 7. Treponema, Borelija - 15 dana

Tijekom rada u laboratoriju specijalizant se upoznaje sa serološkim testovima u dijagnostici sifilisa i borelioze, te kretanjem tih bolesti u nas.

1.7.1. Predviđeno znanje:

- interpretacija seroloških testova za dokaz sifilisa

1.7.2. Predviđene vještine:

- serološki testovi za dokaz sifilisa

- serološki testovi za dokaz lyme-borelioze

- izolacija B. burgdorferi iz uzoraka kože i krvi

Stručna jedinica 8. Leptospire -156 dana

Tijekom rada u laboratoriju, specijalizant se upoznaje sa serološkim metodama u dijagnostici leptospiroze kao i s teoretskim pa znavanjem leptospiroze kao zoonoze u nas.

1.8.1. Predviđeno znanje:

- leptospiroza kao zoonoza

1.8.2. Predviđene vještine

- serološko testiranje na leptospire - metoda lize - aglutinacije

Stručna jedinica 9. Legionella - 15 dana

Tijekom boravka u laboratoriju, specijalizant se upoznaje sa značenjem legionela, njihovom epidemiofogijom i osnovama laboratorijske dijagnostike.

1.9.1. Predviđeno znanje:

- izolacija legionele iz kliničkih uzoraka

- legioneloza u imunokompetentnih i imunokopromitiranih osoba

1.9.2. Predviđene vještine:

- dokaz antigena legionele u kliničkom uzorku metodom direktne imunofluorescencije (i hibridizacije DNK)

- dokaz prisutnosti protutijela legionela u serumu bolesnika

VIROLOGIJA - 6 mjeseci i 15 dana

Tijekom rada u virološkom odjelu specijalizant se mora upoznati s osnovnim obilježjima virusa (fizikalna, kemijska, biološka) kao i patogenezom virusnih infekcija; temelji za planiranje vrste uzoraka bolešničkog materijala, vremena i učestalosti uzorkovanja te određivanja vrste postupaka za detekcije virusnih čestica, virusnih antigena i detekcije specifičnih protutijela za antigene virusa, kao i poduzimanje zaštitnih mjera pri radu.

Nadalje, specijalizant se upoznaje (a) s načinom obrade i pohrane uzoraka bolesničkog materijala do testiranja, (b) biološkim sustavima za dokazivanje virusa, (c) postupcima detekcije virusnih antigena, (d) postupcima detekcije specifičnih protutijela za antigene virusa koji se upotrebljavaju u redovnom radu rutinskog dijagnostičkog laboratorija i (e) problemima vezanim za tumačenje dobivenih rezultata.

Stručna jedinica 1. Postupci umnožavanja, održavanja i pohrane staničnih kultura potrebnih za izdvajanje i detekciju virusa u uzorku materijala bolesnika -15 dana

2.1.1 Predviđeno znanje :

- vrste staničnih kultura; diplidne, primarne kontinuirane (WI-38, MRC-5, stanice majmunskog bubrega, Vero, BGKM, HeLa, HEP-2, HRK)

- hranjive podloge i puferi (Eagle, MEM, RPMI, HBSS, HEPES, PBS)

2.1.2. Predviđene vještine:

- postupci pripremanja, umnožavanja, održavanja i pohrane pojedinih staničnih kultura

- postupci pripremanja hranjivih podloga potrebnih za stanične kulture

Stručna jedinica 2 Pokusne životinje - 7 dana

2.2.1. Predviđeno znanje:

- vrste pokusnih životinja (miš, zamorac, hrčak, kunić)

- zaštitne mjere i sigurnost rada s pokusnim životinjama

2.2.2. Predviđene vještine:

- odreavanje i uzgoj pokusnih životinja i rad s pokusnim životinjama

- postupci izdvajanja virusa iz uzoraka bol. materijala pomoću pokusnih životinja

Stručna jedinica 3. Oplodena kokošja jaja - 7 dana

2.3.1. Predviđeno znanje:

- planiranje, priprema i izvođenje pokusa s oplođenim kokošjim jajima

2.3.2. Predviđene vještine:

- postupci detekcije virusa

- postupci izrade virusnih antigena

Stnkčna jedinica 4. Priprema laboratorijskog pribora, suda i posuđa za rad u pojedinim virološkim laboratorijskim jedinicama - 7 dana

Stručna jedinica 5. Postupci sterilizacije i dezinfekcije u virološkim laboratorijskim jedinicama - 7 dana

Stručna jedinica 6. Detekcija virusa (izolacija) - 2 mjeseca

2.6.1. Predviđeno znanje:

- vrste staničnih kultura, ciklus umnožavanja virusa

- priprema medija i reagencija

- tumačenje rezultata detekcije virusa

2.6.2. Predviđene vještine:

- obrada uzorka bolesničkog materijala

- inokulacija u staničnu kulturu

- postupci detekcije virusa (Picornaviz-idae Orthomyxoviridae, Paramyxoviridae, Adenoviridae, Herpesviridae) u staničnoj kulturi

- postupci identifikacije virusa

Stručna jedinica 7 Detekcija virusnih antigena -1 mjesec

2.7.1. Predviđeno znanje:

- temelji imunocitokemijske detekcije virusnih antigena

- priprema medija i reagencija

- tumačenje rezultata

2.7.2. Predviđene vještine:

- obrada uzoraka bolesničkog materijala

- postupci detekcije (imunofluorescencija ELISA, imunoelektroforeza) virusnih antigena (Picornaviridae, Adenoviridae, Orthomyxoviridae, Paramyxoviridae, Herpesviridae)

Stlvčna jedinica 8. Referentni centar za influencu - 15 dana 2.8.1. Predviđeno znanje:

- praćenje i izrada izvještaja o pojavi v. influence

- suradnja s međunarodnim Referentnim centrima

2.8.2. Predviđene vještine:

- postupci identifikacije i tipizacije virusa influence

Stručna jedinica 9 Detekcija specifičnih protutijela za virusne antigene - 1 mjesec 15 dana

2.9.1. Predviđeno znanje:

- temelji imunologije, reaktivnosti imunosnog sustava

- priprema medija i reagencija

- tumačenje rezultata

2.9.2. Predviđene vještine:

- obrada uzoraka bolesničkog materijala (serum, likvor)

- postupci detekcije protutijela (RVK, IH, P. B., aglutinacija imunofluorescencija, ELISA)

PARASITOLOGIJA - 4 mjeseca

Tijekom rada u parasitološkom laboratoriju, specijalizant moa upoznati glavne uzročnike parasitoze u čovjeka, zatim parasite uzročnike zoonoza, načini njihova prijenosa i puteve širenja, kao i antiparasitarne lijekove. Dio vještina s područja dijagnostike krvnih i tkivnih parasitoza stječe se na pripravcima parasita uzoraka iz zbirke referalnog laboratorija, a vještine u dijagnostici crijevnih i spolno mokraćnih parasitoza u redovnom radu rutinskog dijagnostičkog laboratorija.

1. Predviđena znanja:

- interpretacija rezultata

- laboratorijske metode - stanje i kretanje parasitoza u RH

- najčešće parasitoze u imunokompromitiranih bolesnika i terpretacija rezultata dijagnostike ovih parasitoza

2. Predložene vještine:

- parasitološka obrada stolice za nalaz cista i jaja crijevnih parasita (Entamoeba histolytica, coli, Endolimax nana, Blastocystis hominis, Cryptosporidium spp., Jodamoeba butchlii, Giardia lamblia, Ascaris lumbricoides, Trichuris trichiura, Taenia spp, Fasciola, hepatica, Dicrocoelium dendriticum, Ancylostoma duodenale, Enterobius vermicularis)

- dokaz i identifikacija parasita u krvnim preparatima (Pl. falciparum, Pl. vivax, Pl. malariae, Trypanosoma spp, mikrofilarije)

- dokaz i identifikacija parasita u raznim tjelesnim tekućinma i punktatima Leishmania (Leishmania) infantum, toxoplasma gondu, Pneumocystis carinii, Giardia lamblia)

- koprokultura i identifikacija ličinki crijevnih nematoda (Strongyloides stercolaris, Ancylostoma duodenale; slobodno živuće ličinke)

- dijagnostika parasita kultivacijom materijala u hranjivim, medijima (Entamoeba histolytica, E. coli, Trichomonas vaginalis Leishmania (Leishmania) infantum.

- serološka dijagnostika (toksoplazmoza, lišmenioza, malarija ehinokokoza, trihineloza, cistcerkoza, ambijaza, fascioloza, toksokaroza).

3. Upoznavanje s radom i svrhom referentnog parasitološlog laboratorija

MIKOLOGIJA -1 mjesec

Tijekom boravka u mikološkom laboratoriju specijalizant upoznaje glavne vrste gljiva uzročnika sustavnih mikoza u nas i stječe teoretska znanja o primarno patogenim gljivama - uzročnicima sustavnih mikoza. U praksi provodi dijagnostiku mikoza izolacijom i serološkim pretragama.

4.1. Predviđena znanja:

- pravilno uzimanje, slanje i pohrana uzoraka do obrade

- vrste podloga, načini uzgoja i interpretacija nalaza

- interpretacija nalaza seroloških pretraga

4.2. Predložene vještine:

- obrada uzoraka bolesničkog materijala i izrade preparata

- identifikacija plijesni (Aspergillus spp., Penicillium spp, Mucor spp, Cladosporium spp., Alternaria spp, Paeicilomyces spp., Trichoderma spp.)

- identifikacija kvasaca (Candida spp, Cryptococcus spp., Torulopsis spp., Geotrichum spp., Saccharomyces spp.)

- serološka dijagnostika mikoza kandidoza, aspergiloza kriptoltokoza

4.3. Rad i svrha referentnog mikološkog laboralorija

EPIDEMIOLOGIJA - 1 mjesec

Tijekom rada na ovoj stručnoj cjelini, specijalizant stječe stručno znanje.

Program se sastoji od:

- 1 tjedan rada na praćenju, sprečavanju i suzbijanju zaraznih bolesti

U tom vremenu upoznati se teorijski i praktično s ovime:

- prijavljivanje i izvještavanje o zaraznim bolestima

- unošenje podataka i epidemiološka obrada podataka iz registra zaraznih bolesti

- kartoteke kliconoša i fagotipova

- epidemiološka upotreba podataka iz laboratorijskih protokola

- program obveznih cijepljenja, njegovo planiranje, nadziranje i evaluiranje

- epidemiološki izvidi s anketom, uzimanje uzoraka i drugo

- protuepidemijske terenske intervencije

- rad na hospitalnim infekcijama

- 1 tjedan rada u cijepnoj stanici

U tom vremenu upoznali se teorijski i praktično s ovime:

- vrste cjepiva i načini aplikacije

- indikacije i kontraindikacije

- praktično cijepljenje

- nuspojave cijepljenja i njihovo dokazivanje

- 1 tjedan rada na poslovima DDD

U tom vremenu upoznati se teorijski i praktično s:

- dezinfekcijska sredstva, svojstva, način primjene, spektar djelovanja

- praktična dezinfekcija u zdravstvenim ustanovama i laboratorijima

- 1 tjedan rada na seminarskoj proradi epidemioloških metoda i tehnika, te upoznavanju s organizacijom HE službe

Kroz to vrijeme obraditi:

- mjesto i ulogu mikrobiološke službe u zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, odnos i koordinacija s epidemiološkom službom

- organizacija HE službe

- Zakon o zaštitl stanovziištva od zaraznih bolesti i pravilnik o zdravstvenom nadzoru nad određenim kategorijama osoba

- epidemiološke metode - reprezentativnost uzorka, deskriptivne epidemiološke metode, analitičke epidemiološke metode, upotreba statistike, interpretacija rezultata, procjena validnosti testova i skrining metoda (specifičnost, osjetljivost i dr. )

KLINIČKA MIKROBIOLOGIJA - 12 mjeseci

Specijalistički staž stručne cjeline. Klinička mikrobiologija obavlja se u bolničkim mikrobiološkim laboratorijima u kojima specijalizant ima mogućnost svakodnevnog kontakta s liječnikom koji je tražio mikrobiološku pretragu i s bolesnikom kojem se uzima uzorak za mikrobiološku pretragu, i to bilo putem kliničke vizite (zajedno s voditeljem stručne jedinice) bilo putem izravne komunikacije s odjelnim liječnikom. Na taj način specijalizant u ovoj stručnoj cjelini stječe slijedeća znanja i vještine:

1. timski način rada u etiološkoj dijagnostici infekcija;

2. indikacije za uzimanje uzoraka kod pojedinih infekcijskih kliničkih sindroma;

3. načini i vrijeme uzimanja uzoraka, pohranu uzoraka do obrade i transport uzoraka,

4. usmjeravanje mikrobiološke pretrage u laboratoriju na moguće uzročnike prema diferencijalnoj dijagnozi;

5. mikrobiološka obrada pojedinih uzoraka u cijelosti (bakteriološka, virološka, mikološka, parasitološka);

6. kliničko-laboratorijska korelacija mikrobioloških nalaza

7. praćenje vrijednosti testova osjetljivosti kod bakterijskih izolata i praćenje uspjeha antimikrobnog liječenja:

8. u pojedinim stručnim jedinicama specijalizant usmjerava osobitu pažnju na mikrobiološku obradu uzoraka iz pojedinih tjelesnih sustava, rnedutim, kako boravi u bolničkom laboratoriju, uči istovremeno pratiti obradu svih uzoraka od jednog bolesnika pri određenim infekcijskim sindromima.

Stručna jedinica 1. Gornji dišni sustav - 1 mjesec

6.1.1. Predviđena znanja:

- pribor za uzimanje uzoraka gornjeg dišnog sustava

- podloge za izolaciju uvjetno patogenih bakterija iz gornjeg dišnog sustava:

1) neselektivne

2) selektivne

- upoznavanje normalne flore gornjeg dišnog sustava

- interpretacija nalaza u kliničkoj viziti

6.1.2. Predložene vještine

- uzimanje uzoraka

- identifikacija uvjetno patogenih bakterija (BHS, S-A, H influenzae, M. catarrhalis Str. pneumoniae, Co. diphtheriae, B. pertussis, N. meningitidis, P. aerugionosa, Aspergillus, Mucor i drugo)

- brzi testovi za izravni dokaz antigena uzročnika (BHS-A)

Stručna jedinica 2. Donji dišni sustav - 1 mjesec

6.2.1. Predviđeno znanje:

- pribor za uzimanje uzoraka

6.2.2. Predviđene vještine

- makroskopska i mikroskopska procjena kvalitete i prihvatljivosti uzorka za obradu

- kvantitativne metode obrade

- identifikacija uvjetno patogenih uzročnika (Str. pneumoniae, H. influenzae, M. catarrhalis, GNB Candida sp., Mycoplasma pneumoniae, Legionella pneumophila, Chlamydia sp.)

Stručna jedinica 3. Probavni sustav - 1 mjesec 15 dana

6.3.1 Predviđeno znanje :

- uzorci biopsije želučane sluznice

- selektivne podloge, podloge za obogaćivanje

- izolacija i dokaz toksina Clostridium difficile

- interpretacija nalaza uz kliničku vizitu

6.3.2. Predviđene vještine:

- uzimanje uzorka stolice i brisa rektuma

- identifikacija salmonela, šigela, kampilobaktera, jersinija, E coli

- identifikacija H pylori

- serološki testovi za Salmonelozu (Widal) i H. pylori

- identifikacija uzročnika akutnog trovanja hranom

Stručna jedinica 4 Spolno mokraćni sustav -1 mjesec 15 dana

6.4.1. Predviđeno znanje:

- pribor za uzimanje uzoraka

- selektivne podloge za N. gonorrhoeae

- selektivne podloge za G. vaginalis

- interpertacija nalaza u kliničkoj viziti

6.4.2. Predviđene vještine:

- uzimanje uzoraka (briseva uretre)

- kvantitstivna obrada urina na podlogama za izolaciju Gram negativnih i Gram pozitivnih bakterija

- identifikacija uzročnika (GNB, Enterokoki, S. saprophyticus, Co. urealyticum, BHS-B,....)

- serogrupacije E. coli i P-fimbrije

- dokaz Chlamydia iz genitalnog sustava (bris uretre, bris cerviksa) te brisa konjuktive i uzoraka dišnog sustava dojenčeta (kultura stanica, dokaz antigena imunofluorescencijom, dokaz metoda ma DNK hibridizacije)

- mikroskopiranje direktnih preparata iz spolnog sustava, procjena kvalitete uzoraka

Stručna jedinica 5 Anaerobne infekcije- 1 mjesec

6.5.1. Predviđeno znanje:

- upoznavanje s priborom za uzimanje uzoraka; uzorci; transportne podloge

- podloge za izolaciju anaerobnih bakterija

- metode za dobivanje anaerobne atmosfere

- grupe anaerobnih bakterija: Clostridium, Bacteroides, Anaerobni koki

- interpretacija nalaza anaerobnih bakterija u kliničkoj viziti

6.5.2. Predviđene vještine:

- testovi za identifikaciju anaerobnih bakterija (biokemijski testovi, testovi rezistencije)

- testiranje osjetljivosti anaerobnih bakterija za antibiotike Stručna jedinica 6. Srčano žilni sustav -1 mjesec

6.6.1. Predviđeno znanje:

- podloge za izolaciju bakterija iz krvi

- metode za izolaciju bakterija iz krvi

- Gram negativne i Gram pozitivne bakterije kao uzročnici bakterijemije

- anaerobne bakterije u bakterijemiji; kandidemije

- uzročnici infektivnog endokarditisa

- interpretacija nalaza u kliničkoj viziti - procjena signifikantnosti izolata

6.6.2. Predviđene vještine:

- direktni preparat iz hemokulture

- direktni test osjetljivosti iz hemokulture

- obrada intravaskularnih katetera (kvalitativno i semikvantitativno)

Stručna jedinica 7. Središnji živčani sustav -1 mjesec

6.7.1. Predviđeno znanje:

- krute i teKuće podloge za izolaciju bakterija iz likvora; atmošfera inkubacije

- N. meningitidis, S. pneumoniae, H. influenzae

- Gram negativni štapići, S. aureus, koagulaza negativni stafiloki - Candida, Cryptococcus, M. tuberculosis

- interpretacija nalaza u kliničkoj viziti

- praćenje rezultata antimikrobne terapije

- dokaz prisutnog bakterijskog i kroptokoknog antigena u likvoru

6.7.2. Predviđene vještine:

- primarna obrada likvora - direktni preparat i direktni antibiogram

- obrada drugih uzoraka (intraoperativnih) iz CNS-a

Stručna jedinica 8. Zglobno koštani sustav, meka tkiva, koža, rane - 1 mjesec

6.8.1. Predviđeno znanje:

- toaleta rane i kože prije uzimanja uzoraka

- neselektivne i selektivne podloge

- izdavanje preliminarnih nalaza

- interpretacija nalaza u kliničkoj viziti

6.8.2. Predviđene vještine:

- uzimanje uzoraka

- mirkoskopska procjena kvalitete uzorka

- saemikvantitativna i kvantitativna obrada

- aerobna (neselektivne i selektivne podloge) i anaerobna obrada

- identifikacija najčešćih uzročnika (S A., BHS-A, GNB)

Stručna jedinica 9. Intraoperativni, bioptički i autoptički uzorci

- 1 mjesec

6.9.1. Predviđeno znanje:

- suradnja s patologom, upoznavnje s patohistološkim preparatima bojenim po Gramu i za gljive

- interpretacija nalaza u kliničkoj viziti

6.9.2. Predviđene vještine

- uzorci i njihova primarna obrada

Stručna jedinica 10. Kontrola bolničkih infekcija - 2 mjeseca

6.10.1. Predviđeno znanje:

- periodični izvještaji o uzročnicima i rezistenciji na antibiotike (prema odjelima, za cijelu bolnicu)

- komisija za kontrolu bolničkih infekcija - uloga kliničkog mikrobiologa

- klinička vizita u kontroli bolničkih infekcija

- uloga kompjutera u kontroli bolničkih infekcija

6.10.2. Predviđene vještine:

- uzorci za kontrolu bolničkih infekcija:

1. kontrola sterilizacije

2. kontrola dezinfekcije u bolnici

3. kontrola vode za hemodijalizu

4. uzorci od osoblja, bolesnika i iz nežive okoline u slučaju pojave epidemije u bolnici

5. kontrola higijene u bolničkim kuhinjama

6. kontrola širenja infekcija u jedinicama intenzivnog liječenja

7. uzorci od bolesnika (nadzorne kulture) u kontroli bolničkih infekcija

Specijalizant je obvezan upisati poslijediplomski studij iz medicinske mikrobiologije 2 semestra - 6 mjeseci u planu specijalizacije

- i položiti propisane ispite.

Poslijediplomski studij: MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA

Popis kolegija

I. semestar Pred Sem Vježbe

1. Imunologija 30 10 20

2. Opća i specijalna bakteriologija 12 8 6

3. Kliničko-bakteriološka dijagnostika 5 8 2

4. Opća virologija 14 12 4

5. Opća i specijalna parasitologija 6 4 8

6. Primijenjena biokemija u mikrobiologiji 20 7 -

7. Odabrana poglavlja medicinske

informatike 12 - 4

UKUPNO 99 49 44

II. semestar

1. Opća i specijalna bakteriologija 15 15 14

2. Kliničko bakteriološka dijagnostika 5 17 8

3. Specijalna virologija 14 10 6

4. Opća i specijalna parasitologija 8 6 16

5. Opća i specijalna mikologija 4 2 4

6. Opća epidemiologija 8 2 -

7. Specijalna epidemologija 8 2 -

8. Odabrana poglavlja iz kliničke

infektologije 10 6 10

9. Statistieka analiza podataka u

medicini 10 14 -

UKUPNO 82 74 58

SVEUKUPNO I + II 181 123 102

7. Naziv specijalizacije: TRANSFUZIJSKA MEDICINA

Trajanje specijalizacije 36 mjeseci

Plan specijalizacije

SEKUNDARIJT 6 mjeseci

2 mjeseca opća kirurgija

2 mjeseca interna medicina

15 dana pedijatrija

1 mjesec anesteziologija i intenzivno liječenje

15 dana mikrobiologija

OPĆA I SPECIJALNA

TRANSFUZIJSKA MEDICINA (ODJELI/STANICA/ZAVOD) 14 mjeseci i 15 dana

KLINIČKI LABORATORIJ 6 mjeseci

hematološki 1 mjesec i 15 dana

imunološki 1 mjesec za

histokompatibilnost tkiva 1 mjesec i 15 dana

za ispitivanje hemostaze 1 mjesec i 15 dana

mikrobiološki 15 dana

NUKLEARNA MEDICINA 15 dana

INTERNA MEDICINA (HEMATOLOGIJA) 6 mjeseci

GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca

Specijalizant treba naučiti i ovladati:

- interpretacijom rezultata laboratorijskih testova s kojima se otkrivaju i odreduje specifičnost antitijela

- interpretacijom rezultata predtransfuzijskog testiranja

- karakteristika krvnih preparata i indikacijama za njihovu primjenu

- načinom kontrole transfuzijskog liječenja

Specijalizant treba upoznati:

- testove kojima se određuju eritrocitne krvne grupe

- testove koji se izvode prije transfuzije

- način proizvodnje krvnih komponenata i derivata plazme

- transfuzijske reakcije i njihovo liječenje

- zakonske propise.

Svrha specijalizacije je stjecanje znanja i vještina koje će omogućiti samostalan rad, organizaciju i vođenje odjela za transfuzijsku medicinu, priredivanje sigurnih i djelotvornih preparata iz krvi, laboratorijsko, imunohematološko ispitivanje djelotvornog transfuzijskog liječenja, te davanje konzilijarnih mišljenja o izboru i načinu provođenje transfuzijskog liječenja.

Program specijalizacije:

OPĆA i SPECIJALNA TRANSFUZIJSKA MEDICINA

- 14 mjeseci i 15 dana

OPĆA TRANSFUZIJSKA MEDICINA

Tijekom rada u stanici/odjelu i Zavodu za transfuzijsku medicinu specijalizant mora ovladati znanjem i vještinama iz transfuzijske medicine u pripremanju preparata iz krvi, laboratorijskom imunohematološkom postavljanju dijagnoze i transfuzijskom liječenju bolesnika.

- organiziranje i selekcioniranje davatelja

- kriteriji za odabir davatelja krvi i krvrkih komponenata za homologne i autologne transfuzije, načini uzimanja krvi, nuspojave

- testovi koji se primjerljuju u ispitivanju davatelja krvi

- genetika krvnih grupa i imunoglobulina

- krvne grupe (eritrocitne, trombocitne, leukocitne monocitne, HLA, serumske), testovi, kontrole

- serologija krvnih grupa

- proizvodnja krvnih komponenata

- karakteristike krvnih komponenata, rok upotrebe, način čuvanja, indikacije za primjenu, nuspojave

- konzerviranje krvi

- dokumentacija

- frakcioniranje plazme

- primjena krvi i krvnih komponenata uključujući predtransfuzijsko ispitivanje i izbor preparata

- afereza

- eksangvinotransfuzija

- posttransfuzijske reakcije i nuspojave transfuzijskog liječenja s krvi i krvnim komponentama i derivatima plazme

- imunohematološko, mikrobiološko, biokemijsko laboratorijsko ispitivanje

- testovi u dijagnozi autoimunih bolesti (AIHA, trombocitopenija i necitopena)

- imunohematološko ispitivanje trudnica, novorođenčeta i prevencija HBN

- informatika, kompjuterizacija, robotika

- zakoni, propisi, uputstva, farmakopeja

- dobra priredivačka praksa (GMP, GLP)

- sudski propisi u vezi s primjenom krvi i liječenjem

- antikoagulantne otopine i otopine za čuvanje stanica

- pomoćni medicinski pribor iz plastike

- kriobiologija

- organizacija transfuzijske službe

- kontrola kvaliteta u transfuzijskoj praksi (laboratorijskog rada, testova, preparata, liječenja, reagencija, aparata)

Specijalizant mora ovladati izvođenjem slijedećih vještina

- rutinsko određivanje eritrocitnih krvnih grupa tijekom boravaka u transfuzijskim ustanovama

- rutinsko izvođenje predtransfuzijskih testova u transfuzijskim ustanovama

- određivanje eritrocitnih antigena (fenotip)

- određivanje karakteristika alo i autoantitijela

- određivanje specifičnosti alo i autoantitijela 50

- elucija i adsorpcija antitijela 20

- laboratorijsko ispitivanje AIHA 20

- ispitivanje kvalitete dijagnostičkih seruma 10

- ispitivanje kvalitete krvnih komponenata 50

- izvođenje afereza dobrovoljnih davatelja krvi i bolesnika 10

- izvođenje mikrobioloških testova

- određivanje trombocitnih antitijela i antigena 10

- određivanje leukocitnih antitijela i antigena 10

- rutinski testovi zgrušavanja (PV, APTV, TV i fibrinoliza) 100

- eksangvinotransfuzija

SPECIJALNA TRANSFUZIJSKA MEDICINA

Na kliničkim odjelima za transfuzijsku medicinu i u Zavodu za transfuzijsku medicinu specijalizant treba ovladati vještinama iz slijedećih područja:

- imunogenetika ispitivanja u forenzičkoj medicini

- peroperativna i intraoperativna autologna transfuzija

- transfuzija u katastrofama i ratu

- procjena djelotvornosti reakcija i nuspojava na transfuzijsko liječenje

- bolnička komisija u transfuziologiji

- organizacija transfuzijske službe u bolnici

- imunomodulatori i njihova primjena u klinici

KLINIČKI LABORATORlJI i NUKLEARNA MEDICINA - 6 mjeseci i 15 dana

Specijalizant tijekom boravka u laboratorijima na Nuklearnoj medicini te u hematološkom, imunološkom i mikrobiološkom laboratoriju i laboratoriju za ispitivanje histokompatibilnosti i laboratoriju za.ispitivanje hemostaze mora upoznati osnove testova koji se koriste u transfuzijskoj medicini.

- markiranje stanica i proteina s radioizotopima i određivanje volumena krvi, plazme i dužine života stanica i proteina u cirkulaciji

- diferencijalna krvna slika

- koštana srž

- specifična i nespecifična obrana

- proteini plažme

- kvalitativni i kvantitativni testovi za određivanje imunoglobulina

- sistem komplementa

- određivanje klasa i subklasa imunoglobulina

- stanični testovi imunosti

- kemotaksija

- fimfokini

- histiokompatibilnost i transplantacijska imunologija

- prenos zaraznih bolesti (epidemijski i klinički aspekti)

- testovi kojima se otkrivaju uzročnici koji se mogu prenositi transfuzijskim liječenjem

- ispitivanje hemostaze

INTERNA MEDICINA (HEMATOLOGIJA) - 6 mjeseci

Tijekom rada na hematološkom odjelu i jedinici za intenzivno liječenje specijalizant treba ovladati primjenom transfuzijskog liječenja, izborom preparata priređenih iz krvi, indikacijama za transfuzijsko liječenje, prepoznavati posttransfuzijske reakcije i provoditi njihovo liječenje u slijedećim stanjima i bolestima:

- hemoragični šok

- poremećaji hemostaze uključujući i trobocitopeniju

- hemoglobinopatije

- kroničnih anemija razne etiologije

- aplastična anemija

- autoimunih bolesti, a posebno autoimunih citopenija

- bubrežni bolesnici

- transplantacija organa, posebno koštane srži

- hematološko onkološklh bolosnika

- u neoonatalnoj dobi i pedijatriji

- trudnica i prevencija HBN

- kirurških bolesnika

8. Naziv specijalizacije: INTERNA MEDICINA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci

Plan specijalizacije:

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci

3 mjeseca interna medicina

15 dana neurologija 15 dana pedijatrija

1 mjesec radiologija i radioterapija

1 mjesec patologija s citologijom

KARDIOLOGIJA I KORONARNA JEDINICA 6 mjeseci i 15 dana PULMOLOGIJA 4 mjeseca

GASTROENTEROLOGIJA 5 mjeseci i 15 dana

HEMATOLOGIJA 4 mjeseca

NEFROLOGIJA 4 mjeseca

ENDOKRINOLOGIJA S DIJABETOLOGIJOM 4 mjeseca i 15 dana INFEKTOLOGIJA 2 mjeseca

REUMATOLOGIJA I IMUNOLOGlJA 3 mjeseca

INTENZIVNA SKRB 1 mjesec i 15 dana

KLINIČKA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM 1 mjesec NEUROLOGIJA 1 mjesec

DERMATOLOGIJA 15 dana

TRANSFUZIOLOGIJA 15 dana

GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca

Organizirana nastava

Rad u pojedinim granama interne medicine uključuje rad na odjelu i u poliklinici te dežurstva u hitnoj službi

-100 sati godišnje bit će organizirana nastava iz odabranih poglavlja iz svih grana interne medicine. Nakon završetka staža u svakoj grani interne medicine obvezatan je kolokvij.

Program specijalizacije:

KARDIOLOGIJA I KORONARNA JEDINICA - 6 mjeseci i 15 dana

Rad na odjelu: 4 mjeseca i 15 dana

Rad u jedinici koronarne skrbi: 1 mjesec

Rad u poliklinici: 1 mjesec

U tijeku specijalizacije kandidat treba:

- ovladati elektrokardiografijom i testovima opterećenja (samostalno lzvesti i intepretirati najmanje 30 testova)

- upoznati dinamičku elektrokardiografiju, ehokardiografiju (sve tehnike), kateterizaciju srca, angiokardiologiju, koronarografiju, intorvencijske metode na koronarnim i perifernim krvnim žilama i metode elektrofiziološkog ispitivanja srca probleme trajne i prtvremene elektrostimulacije srca i praćenje rada elektrostimulatora srca.

U jedinici koronarne skrbi kandidat treba:

- ovladati dijagnostikom i liječenjem srčanih aritmija, reanimacijom, tehnikom uspostavljanja perifernog i središnjeg venskog puta,

- upoznati izvođenje i praćenje hemodinamskih parametara, privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca.

U tijeku polikliničkog rada specijalizant upoznaje pregled kardiovaskularnog bolesnika, planiranje racionalne obrade i donošenje dijagnostičkih i terapijskih zaključaka pod nadzorom specijaliste

PULMOLOGIJA - 4 mjeseca

Rad na odjelu 3 mjeseca i 15 dana Rad na poliklinici: 15 dana

U tijeku specijalizacije kandidat treba

- ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom, eksuflacijom pnematoraksa, toaletom bronha, interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije. acidobaznim statusom, intrakutanim testiranjima, fizikalnom terapijom u pulmologiji te temeljnim mikrobiološkim testovima i torakalnom radiologijom

- upoznati pufnlološku endoskopiju, laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiracijskog sustava, alergološkim i mikrobiološkim pretragama.

U tijeku polikliničkog rada specijalist upoznaje pregled pulmološkog bolesnika, planiranje racionalne obrade i donošenje dijagnostičkih i terapijskih zaključaka pod nadzorom specijaliste

GASTROENTEROLOGIJA - 5 mjeseci i 15 dana Rad na odjelu: 4 mjeseca i 15 dana

Rad u poliklinici: 1 mjesec

U tijeku specijalizacije kandidat treba:

- ovladati funkcijskim testiranjem gastrointestinalnog trakta, nazogastričnom intubacijom, paracentezom, rektoskopijom (samostalno izvesti 20 pretraga) te ultrazvučnom dijagnostikom akutnih bolesti žučnjaka

- upoznati gastroenterološku endoskopiju, gastroenterološki ultrazvuk (sve tehnike), intervencijske endoskopske metode, intervencijske ultrazvučne metode, radiološke metode u gastroenterologiji. U tijeku polikliničkog rada specijalizant upoznaje pregled gastroenterološkog bolesnika, planiranje racionalne obrade i donoše nja dijagnostičkih i terapijskih zaključaka pod nadzorom specijaliste.

HEMATOLOGIJA - 4 mjeseca

Rad na odjelu: 3 mjeseca

Rad u hematološkoj ambulanti i dnevnoj bolnici: 15 dana

Rad u hematološkom laboratoriju i laboratoriju za koagulaciju: 15 dana

U tijeku specijalizacije kandidat treba:

- ovladati citološkom punkcijom kosti (samostalno izvesti 5 pretraga), citološkom punkcijom perifernog limfnog čvora (samostalno izvesti 5 pretraga)

- upoznati biopsiju kosti, intratekalnu primjenu citostatika, uzimanje uzoraka za mikrobiološke pretrage, principe i provođenje njege tijekom intenzivne kemoterapije

Tijekom rada na hematološkom odjelu specijalizant treba upoznati i rad specijaliziranih jedinica sterilne jedinice za intenzivno liječenje hematoloških bolesnika, Centar za transplantaciju koštane srži i Centar za hemofilije.

U tijeku polikliničkog rada specijalizant upoznaje pregled hematološkog bolesnika, planiranje racionalne obrade i donošenje dijagnosličkih i terapijskih zaključaka pod nadzorom specijaliste.

U tijeku rada u hematološkom taboratoriju i laboratoriju za koagulaciju specijalizant treba ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma.

NEFROLOGIJA - 4 mjeseca

Rad na odjelu: 2 mjeseca i 15 dana

Rad u poliklinici: 1 mjesec

Rad u jedinici za hemodijalizu: 15 dana

U tijeku specijalizacije kandidat treba:

- ovladati pretragom urina, postavljanjem urinarnih katetera ultrazvučnom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukeija, hidronefroza, tumor)

- upoznati tehniku biopsije bubrega, principe i postupak hemodijalize, ultrazvučnu dijagnostiju u nefrologiji, radiološke dijagnostičke i terapijske metode u nefrologiji.

U tijeku polikliničkog rada specijalist upoznaje pregled nefrološkog bolesnika, planiranje racionalne obrade i donošenje dijagnostičkih i terapijskih zaključaka pod nadzorom specijaliste

ENDOKRINOLOGIJA S DIJABETOLOGIJOM - 4 mjeseca i 15 dana

Rad na odjelu: 2 mjeseca i 15 dana

Rad u poliklinici: 1 mjesec i 15 dana

Rad u laboratoriju: 15 dana

U tijeku specijalizacije kandidat treba:

- ovladati dijagnostikom i liječenjem bolesti iz područja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Ovladati tehnikom pregleda očne pozadine

- upoznati leboratorijske pretrage iz područja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma

U tijeku polikliničkog rada specijalist upoznaje pregled bolesnika s bolestima errdokrinih žlijezda, šećernom bolesti i bolestima metabolizma, planiranje racionalne obrade i donošenje dijagnostičkih i terapijskih zaključaka pod nadzorom specijaliste.

INFEKTOLOGIJA - 2 mjeseca

Rad na odjelu: 1 mjesec i 15 dana

Rad u poliklinici: 15 dana

U tijeku specijalizacije kandidat treba:

- ovladati dijagnostikom i liječenjem zaraznih bolesti. Treba provesti 1 mjesec i 15 dana na odjelu odraslih bolesnika 15 dana u jedinici za intenzivnu skrb i 15 dana na odjelu za AIDS

- upoznati temeljne laboratorijske pretrage u infektologiji

U tijeku polikliničkog rada specijalizant upoznaje pregled infektološkog bolesnika, planiranje racionalne obrade i donošenje dijagnostničkih i terapijskih zaključaka pod nadzorom specijaliste.

REUMATOLOGIJA I IMUNOLOGIJA - 3 mjeseca

Rad na odjelu: 2 mjeseca

Rad u poliklinici:15 dana

Rad u laboratoriju: 15 dana

U tijeku specijalizacije kandidat treba

- ovladati dijagnostikom i liječenjem imunoloških bolesti, u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti, reumatskih bolesti i imunodeficijencija. Ovladati metodama intraartikularne i periartikularne infiltracije (samostalno izvesti 5 punkcija - infiltracija)

- upoznati alergološke principe dijagnostike i liječenja, značenje kožnih testova i provokacijskih testova u alergologiji. Upoznati temeljne značajke laboratorijskih testova - seroloških, celularnih, principe imunoflourescencije, enzimskih testova, njihovu primjenu i interpretaciju rezultata.

U tijeku polikliničkog rada specijalizant upoznaje pregled bolesnika s multisistemskim autoimunim bolestima i reumatskim bolestima, planiranje racionalne obrade i donošenje dijagnostičkih terapijskih zaključaka pod nadzorom specijaliste

INTENZIVNA SKRB - 1 mjesec i 15 dana

Rad na odjelu: 1 mjesec i 15 dana

- ovladati pristupom krvožilju (postavljanje supklavijskog i/iIi femoralnog katetera, intubacijom, oživljavanjem, zbrinjavanjem

bolesnika sa zatajenjem cirkulacije, respiracije, poremećajima metabolizma vode, elektrolita i acidobazičnog statusa.

KLINIČKA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM - 1 mjesec

Rad na odjelu: 15 dana

Rad u poliklinici, laboratoriju, centru za lijekove 15 dana

U tijeku specijalizacije kandidat treba:

- ovladati pristupom bolesniku s politerapijom (interreakcije, nuspojave, izvor neophodnih lijekova), rješavanje konkretnih (ili simuliranih) terapijskih problema, pristupom otrovanom bolesniku (prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrole takvih bolesnika), sas tavljanje mišljenja o lijeku i nuspojavama.

- upoznati rad farmakoterapijske ambulante (sastaviti bar 5 kliničko-farmakoloških mišljenja za ambulantne bolesnike), pokusne biološke jednakovaljanosti na dobrovoljcima i način planiranja takvih pokusa (bar jedan), pripremu testova za edukaciju (Bilten komisije za lijekove), interpretaciju rezultata, određivanje koncentracije lijekova u tjelesnim tekućinama, dokumentaciju o nuspojavama i rad bolničke komisije za lijekove.

U tijeku polikliničkog rada specijalist radi u ambulanti za farmakoterapiju (6 dana) u kliničko-farmakološkom laboratoriju (funkcijski i biokemijski dio 6 dana), u centru za lijekove (3 dana) komisiji za lijekove (1 dan), u konzilijima na drugim odjelima (3 dana) i seminarskim raspravama (3 dana).

NEUROLOGIJA -1 mjesec

Rad na odjelu: 15 dana

Rad na poliklinici:15 dana

U tijeku specijalizacije kandidat treba:

- ovladati dijagnostikom i liječenjem najčešćih neuroloških bolesti, osobito relevantnih za internu medicinu, ovladati tehnikom punkcije cerebrospinalne tekućine

- upoznati principe elektroencefalografije, elektromiografije, pregled očne pozadine.

U tljeku polikliničkog rada specijalizant upoznaje pregled neurološkog bolesnika, planiranje racionalne obrade i donošenje dijagnostičkih i terapijskih zaključaka pod nadzorom specijaliste.

DERMATOLOGIJA -15 dana

U tijeku specijalizacije kandidat treba upoznati najčešće dermatološke bolesti s posebnim naglaskom na kožne manifestacije internističkih bolesti. Upoznati temeljne laboratorijske tehnike u dermatologiji.

TRANSFUZIOLOGIJA -15 dana

U tijeku specijalizacije kandidat treba:

- upoznati određivanje antigena i protutijela eritrocitnih i leukocitnih, HLA, krvnih grupa, klinički značajna alo-protutijela, predtransfuzijsko testiranje, osobine preparata proizvedenih iz krvi i derivata plazme, posttransfuzijske reakcije, zakonske propise i kontrolu transfuzijskog liječenja.

UŽE SPECIJALIZACIJE INTERNE MEDICINE jesu:

a) kardiologija

b) pulmologija

c) gastroenterologija

d) nefrologija

e) hematologija

f) reumatologija

g) alergologija i klinička imunologija

h) endokrinologija i dijabetologija

i) internistička onkologija

Trajanje užih specijalizacija je 24 mjeseca, od toga 2 mjeseca su godišnji odmori.

8a. KARDIOLOGIJA

Plan uže specijalizacije:

1. Kardiološki odjel i kardiološka ambulanta 10 mjeseci

2. Angiološki odjel i angiološka ambulanta 3 mjeseca

3. Jedinica koronarne skrbi 4 mjeseca

4. Dječja kardiologija 1 mjesec i 15 dana

5. Odjel kardiovaskularne kirurgije 2 mjeseca

6. Radioizotopni laboratorij 1 mjesec

7. Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika, ocjena radne sposobnosti i

prevencija kardiovaskularnih bolesti 15 dana

8. Godišnji odmori 2 mjeseca

Program uže specijalizacije:

I. GODINA

a) Rad na kardiološkom odjelu i u poliklinici 5 mjeseci

b) Rad na angiološkom odjelu i u poliklinici 2 mjeseca

c) Rad u koronarnoj jedinici 4 mjeseca

d) Godišnji odmor 1 mjesec

Ukupno: 12 mjeseci

Specijalist interne medicine je, nakon odobrenja mentora, cijelo vrijeme uključen u dežurstva. Sudjeluje na stručnim sastancima i u svim drugim vidovima kontinuirane nastave. Trajno se provodi provjera znanja, a na kraju se polažu ispiti.

U tijeku rada na kardiološkom odjelu i u polikliničkoj službi specijalist mora ovladati suvremenom dijagnostikom i liječenjem kardiovaskularnih bolesti uključujući slijedeće laboratorijske i dijagnostičke metode:

- ovladati elektrokardiografijom

- ovladati dinamičkom elektrokardiografijom (samostalno izvesti i očitovati najmanje 100 nalaza), i 24 h - mjerenjem krvnog tlaka

- upoznati i fonomehanokardiografiju (samostalno izvesti 20 pretraga),

- ovladati ehokardiografijom (samostalno izvesti 150 jednodimenzionalnih, dvodimenzionalnih i Doppler ehokardiografskih pretraga),

- ovladati testovima opterećenja (samostalno izvesti najmanje 100 pretraga)

- ovladati neinvazivnom rendgenskom dijagnostikom kardijalnih bolesti

- ovladati fukcionalnim ispitivanjem respiratornog sustava (spirometrija)

- ovladati pregledom očne pozadine

Radom na angiološkom odjelu i ambulanti specijalist treba ovladati dijagnostikom i liječenjem vaskularnih bolesti, ovladati ultrazvukom u angiologiji (samostalno izvesti 50 pretraga), upoznati osnove izvođenja i očitovanja angiografije.

Radom u koronarnoj jedinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i liječenjem bolesti srca koji se liječe u koronarnoj jedinici. Posebno mora ovladati slijedećim vještinama:

- izvođenje i praćenje hemodinamičkih parametara (ovladati tehnikom uspostavljanja perifernog, središnjeg venskog, te arterijskog puta)

- dijagnostika i liječenje srčanih aritmija

- reanimacija

- privremena elektrostimulacija srca (samostalno uvesti 20 elektroda)

- elektrokonverzija (samostalno izvesti 10 elektrokonverzija).

II. GODlNA

a) Rad na kadriološkom odjelu i u poliklinici 5 mjeseci

b) Rad na angiološkom odjelki i ambulanti 1 mjesec

c) Rad na odjelu dječje kardiologije 1 mjesec i 15 dana

d) Rad na odjelu kardiovaskularne kirurgije 2 mjeseca

e) Rad na rakdioizotopnom laboratoriju 1 mjesec

f) Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika, ocjene radne sposobnosti i prevencija kardiovaskularnih bolesti 15 dana

g) Godišnji odmor 1 mjesec

Ukupno: 12 mjeseci

a) Tijekom rada na odjelu i u poliklirrici specijalist mora ovladati dijagnostikom i liječenjem kardivaskularnih bolesti uključujući i slijedeće sadržaje

- upoznati osnove vektokarfiografije (samostalno izvesti najmanje 20 pretraga)

- ovladati mikrokateterizacijom srca (izvesti najmanje 20 pretraga)

- upoznati kateterizaciju srca, angiokardiografiju i koronarografiju (samostalno izvesti 20 kateterizacija desnog i lijevog srca, te koronarografiju), osnove intervencijske kardiologije

- ovladati problemom trajne i privremene implantacije kao i praćenjem rada elektrostimulatora (samostalno obaviti 100 ontrolnih pregleda s eventualnim programiranjem)

- upoznati se s problematikom kardio-kirurškog bolesnika (prisustvovati operacijskim zahvatima, sudjelovati u dijagnostici i liječenju postoperativnih komplikacija)

- upoznati osnove elektrofiziološkog ispitivanja provodnog sustava srca

b) Rad na angiološkom odjelu i ambulanti - 1 mjesec

c) Rad na odjelu dječje kardiologije - 1 mjesec i 15 dana

Specijalist se mora upoznati s dijagnostikom i liječenjem dječjih kardioloških bolesti.

d) Rad na odjelu kardiovaskularne kirurgije - 2 mjeseca

e) Rad u izotopnom laboratoriju -1 mjesec

Specijalist se upoznaje s primjenom radioizotopa u kardiologiji i angiologiji.

f) Rehabilitacija i ocjena radne sposobnosti kardiovaskularnih bolesnika, te prevencija kardiovaskularnih bolesti - 15 dana

Specijalist se mora upoznati s probleminka rehabilitacije i ocjene radne sposobnosti, te upoznati probleme prevencije kardiovaskularnih bolesti

8b. PULMOLOGIJA

Plan uže specijalizacije:

1. Plućni odjel 13 mjeseci

2. Poliklinički rad 1 mjesec

3. Odjel za intenzivnu pulmološku skrb 1 mjesec

4. Torakalna kirurgija 1 mjesec

5. Klinički laboratorij za funkcijsku dijagnostiku

respiracijskog sustava 2 mjeseca

6. Torakalna radiologija 1 mjesec

7. Endoskopija u pulmologiji 2 mjeseca

8. Laboratorijska dijagnostika (mikrobiološki alergološki, citološki laboratorij, te kineziterapija) 1 mjesec

9. Godišnji odmori 2 mjeseca

S dobivenim obrazovanjem doktor medicine pulmolog bit će osposobljen za samostalno obavljanje specijalističke pulmološke djelatnosti u tercijarnoj bolničkoj djelatnosti. specijalističkim pulmo loškim ambulantama (uz dispanzersku metodu rada za tuberkulozu i masovne nespecifirne plućne bolesti), te za samostalno djelovanje u pojedinim subspecijalističkim pulmološkim usmjerenjima uz propisanu naknadnu edukaciju

Program uže specijalizacije

1. Klinika - plućni odjel poliklinička djelatnost bolnice hitni prijem - 14 mjeseci (1 mj. poliklinika)

Specijalisti se upozrraju sa kliničkom slikom, algoritmom dijagnostičkih i terapeutskih postupaka, te interdisciplinarnom surad njom u svezi plućne problematike. Pri tome izvode sve rutinske-dijagnostičke i terapeutske zahvate. Uz rad na odjelu prate i obraduju bolesnike u polikliničkoj djelatnosti bolnice. Polikliničku djelatnost (rad u ambulanti za plućne bolesti s dispanzerskom metodom rada za tbc) obavljaju u mjesec dana kliničkog staža. Taj dio mogu obaviti jednom tjedno ili u bloku od 7-14 dana. Također uz rad na odjelu, a prema rasporedu hitne službe uključuju se u dežurstvo bolnice.

Upoznaju se s urgentnim dijagnostičko terapeutskim radom, odabirom bolesnika za hitnu hospitalizaciju i tretman. Tijekom za dnjih 6 mjeseci specijalizacije sudjeluju u konzilijarnoj pulmološkoj djelatnosti bolnice. Uključeni su i aktivno sudjeluju u svim interdisciplinarnim stručnim sastancima bolnice.

2. Odjel za inlenzivnu skrb pulrkologije -1 mjesec Specijalisti svladavaju dijagnostičke i terapeutske zahvate u entitetima kao: status astmatikus, ARDS, otrovanja ihalacijom, aspiracije i opstrukcije bronhalnog sustava, hemoptoa, akutna i kronična respiratorna insuficijencija, pulmonalna tromboembolija, dekompenzacija kroničnog plućnog srca, ostale akutne dekompenzacije kardiopulmonalnog sustava, pneumotoraks, akutna stanja infekcije bronhopulmonalnog sustava, te ostali antiteti vezani za urgentna stanja u pulmologiji. Procjena kliničke slike i potrebe za tretmanom u inenzivnoj njezi pulmologije. Svladavanje dijagnostičkih i terapeutskih postupaka: mehanička ventilacija, endotrahealna intubacija, trahoetomija, terapija kisikom, pleuralne drenaže, izvođenje i pra čenje hemodinamskih parametara, postupci reanimacije itd.

3 Torakalna kirurgija - 1 mjesec

Upoznavanje s indikacijama i kontraindikacijama kirurškog tretmana bolesti pluća, pleure, dijafragme i medijastinuma. Postoperativne komplikacije i metode njihovog liječenja. Prisustvovanje operacijskim zahvatima. Aktivno sudjelovanje i svladavanje malkjih zahvata, kao pleuralne drenaže, eksuflacije, intubacije, traheotomija, mehaničke ventilacije, te ostalih manjih zahvata. Uz rad na kirurškom odjelu i operacijskoj sali specijalisti provode dio staža i dežuraju u šok sobi torakalne kirurgije.

4. Klinički laboratorij za funkcionalnu dijagnostiku respirator nog sustava - 2 mjeseca

Svladavaju se tehnike izvođenja i analize funkcionalnih teslova ventilacije, difuzije, perfuzije, plinova u arterijskoj krvi i acido-bazne ravnoteže, bronhalne reaktivnosti i ergospirometrije.

Ultrazvuk srca s naglaskom na pulmološku problematiku, kateterizacija desnog srca, izvođenje i praćenje hemodinamskih parametara Praćenje plućne funkcije kod raznih plućnih oboljenja, klasifikacija respiratorne insuficijencije i najčešći acidobazni poreme čaji u kliničkoj praksi, procjena operabilnosti i ocjena radne sposobnosti i invalidnosti na temelju rezultata ispitivanja funkcionalnih testova.

5. Torakalna radiologija - 1 mjesec

Specijalisti se upoznaju s radiološkim metodama i tehnikom pregleda u pulmologiji. Indikacijama za odabir pojedinih pretraga i algoritmom radiološke dijagnostike. Radiološka dijagnostika pojedinih entiteta bronhopulmonalnog sustava, srca i krvnih žila, pleure, medijastinuma i dijafragme. Interventne metode u torakalnoj radiologiji. Ultrazvuk u pulmologiji.

6. Endoskopija u pulmologiji - 2 mjeseca

lndikacije i kontraindikacije za bronhološku endoskopiju. Komplikacije tijekom zahvata. Endoskopske metode i tehnike u pulmologiji. Interventne metode u bronhologiji. Značaj pojedinih tehnika i način uzimanja materijala (malignomi, intersticij, granulomatoze, infektivna patologija itd.). Pulmološka patologija te odabir i algoritam endoskopskih pretraga. Torakoskopija - dijagnostičke i tera peutske metode. Laser u pulmologiji.

7. Laboratorijska dijagnostika - 1 mjesec

Mikrobiološki laboratorij -1 tjedan

- mikobakterijum tuberkuloze - tehnike pregleda i interpretacija nalaza.

Nespecifična bakterijska flora - tehnika pregleda i interpreta cija nalaza. Virusi i mikroplazme u pulmologiji - tehnike pregleda i interpretacija nalaza.

Načini uzimanja adekvatnog materijala i algoritam pretraga u pulmologiji.

Alergološki laboratorij - 1 tjedan

- alergološka i imunološka tehnika u pulmologiji - intrakutani i prick testovi na inhalacione i nutritivne alergene, hiposenzibilizacija u pulmologiji, testovi bronhalne specifične i nespecifične hiperreaktivnosti, ostala testiranja i laboratorijski rad.

Citološki laboratorij - 1 tjedan

- način uzimanja materijala - tehnike obrade i interpretacija nalaza Upoznavanje sa osnovnim paralnetrima citološke interpretacije pojedinih entiteta pulmološke patologije.

Kineziterapija - 1 tjedan

- odabir bolesnika, tehnike rada, algoritam postupaka. Tijekom specijalizaclje seminarski se obrađuju područja: tuberkuloza, pulmološka onkologija, kronične opstruktivne plućne bolesti, infektološka problematika u pulmologiji te seminar o epidemiološkim i javnozdravstvenim aspektima masovnih plućnih bolesti i organizaciji pulmološke službe. Seminari bi se organizirali jedan do dva puta godišnje. Ukoliko specijalisti prisustvuju poslijediplomskom studiju (stručnog tipa) seminari se ne održavaju.

Normativi praktičnog rada tijeka uže specijalizacije Pulmologije:

- Fiberbronhoskopija 100

- Torakoskopija 10

- Pleuralna drenaža 30

- Eksuflacija pleure 30

- Biopsija pleure 30

- Toaleta bronha 20

- Ventilacioni testovi 100

- Plin. anal. art. krvi 150

- Intrakutani testovi 50

- Bronhoprovokacije 30

- Ultrazvuk srca 20

- Kinezioterapija 30

- Transkutane punkcije pod kontrolom rendgena i ultrazvuka 20 Kolokvij obvezan nakon svakog segmenta uže specijalizacije.

8c. GASTROENTEROLOGIJA

Plan uže specijalizacije:

1. Odjel gastroenterologije i pankreatologije 5 mjeseci

2. Odjel hepatologije 3 mjeseca

3. Infektologija 1 mjesec

4. Pedijatrijska gastroenterologija 1 mjesec

5. Abdominalna kirurgija 1 mjesec

6. Radiologija i nuklearna medicina 15 dana

7. Gastroenterološka onkologija 15 dana

8. Ultrszvuk I (dijagnostički) 1 mjesec i 15 dana

9. Ultrazvuk II (intervencijski) 1 mjesec i 15 dana

10. Endoskopija I (dijagnostička) 4 mjeseca

11. Endoskopija II (ERCP, intervencijska) 3 mjeseca

12. Godišnji odmori 2 mjeseca

Program uže specijalizacije:

PRVA GODINA

1. Gastroenterologija i pankreatologija - 3 mjeseca

Specijalisti interne medicine rade na kliničkom odjelu gdje se upoznaju sa kliničkom slikom, dijagnostikom i terapijom gastroenteroloških bolesti u užem smislu i bolesti pankreasa. Pri tome izvode funkcionalne testove iz tog područja.

2. Hepatologija - 2 mjeseca

Specijalisti upoznaju ktiničku sliku, dijagnostiku i terapiju bolesti hepatobilijarnog sustava radom na kliničkom odjelu. Moraju savladati tehniku biopsije jetre i perkutane transhepatičke kolangiografije (PTC), te interpretaciju histološkog nalaza biopsije jetre uz suradnju patologa kompetentnog u hepatologiji.

3. Infektologija - 1 mjesec

Specijalisti rade na kliničkom infektološkom odjelu koji se bavi gastroenterološkom problematikom te upoznaju metode mikrobiološke dijagnostike (mikrobiologija i parazitologija gastrointestinalnog trakta).

4. Radiologija i nuklearna medicina - 15 dana

Specijalisti se upoznaju s metodama radiološke dijagnostičke bolesti probavnog trakta te metodama nuklearne medicine relevantnim za probavni trakt.

5. Ultrazvuk I. - 1 mjesec i 15 dana

Specijalisti moraju savladati klasičnu real-time dijagnostiku bolesti jetre, bilijarnog trakta, pankreasa, slezene, bubrega, te abdominalnih izljeva i kolekcija. Potom moraju svladati primjenu "Color flowu mapping" i tehnike po Doppleru bolesti splanhničkog sustava (portalna hipertenzija), aorte; hepatalnih vena i donje šuplje vene.

6. EndoskopIja I. - 4 mjeseca

Specijalisti moraju pod nadzorom učiniti slijedeći broj pretra- ezofagogastroduodenoskopija 500

- rektosigmoidoskopija (kruta i fleksibilna) 200

- totalna kolonoskopija 100

- laparoskopija (tijekom cijelog programa) 10

7. Godišnji odmor - 1 mjesec

DRUGA GODINA

1. Gastroenterologija i pankreatologija - 2 mjeseca

Specijalisti rade na kliničkom odjelu i aktivno sudjeluju u konzilijarnoj gastroenterološkoj aktivnosti te u gastroenterološkoj poliklinici

2. Hepatologija - 1 mjesec

Specijalisti rade na kliničkom odjelu te sudjeluju aktivno u konzilijarnoj i ambulantnoj aktivnosti hepatološke službe.

3. Pedijatrijska gastroenterologija - 1 mjesec

Specijalisti se upoznaju s problematikom gastroenterologije dječje dobi radeči na odgovarajućem odjelu i specijalističkoj ambulanti. Od vještina rade funkcionalne testove te biopsije tankog crijeva.

4. Abdominalna kirurgija - 1 mjesec

Specijalisti rade na kirurškom odjelu, sudjeluju aktivno na indikacijskim sastancima i prisustvuju operacijskim zahvatima.

5. Ultrazvuk II. -1 mjesec i 15 dana

Specijalisti svladavaju tehnike intervencijskih zahvata i postupaka pod kontrolom ultrazvuka:

- ciljane biopsije jetre

- aspiracijske punkcije fokalnih lezija jetre, pseudocista pankreasa, tumora pankreasa,

- drenaža interabdominalnih kolekcija

- postavljanje ekstremnih bilijarnih proteza.

6. Endoskopija II. - 3 mjeseca

Specijalisti uče tehnike intervencijske endoskopije:

- polipektomije

- hemostaze krvarećih lezija (sklerozacija, elektrokoagulacija, laserska fotokoagulacija)

- sklerozacija varikoziteta jednjaka i želuca

- rekanalizacija tumora laserom i bužiranjem, proteze

- bužiranje stenoza jednjaka, pneumodilazacija kod ahalazije

- endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija (ERCP)

- papilotomija

- opservacija ekstrakcije kamenaca iz žučovoda i postavljanja endogenih proteza.

7. Gastroenterološka onkologija - 15 dana

Specijalist aktivno radi u onkološkom timu i dobiva uvid u radioterapiju i kemoterapiju gastrointestinalnih tumora.

Tijekom kliničkog rada specijalisti imaju u prvoj godini obveze primarne brige za bolesnike, dok je u drugoj godini težište na konžilijarnim aktivnostima. Svakog tjedna moraju specijalisti aktivno učestvovati u svim vidovima edukacije:

- kliničko-patološke konferencije (analiza biopsijskog materijala)

- prikaz problemskih slučajeva

- analiza recentne literature

Seminarski treba obraditi dva područja - gastroenterološku onkologiju i imunologiju.

Kolokvij je obvezan nakon svakog segmenta specijalizacije.

8d. NEFROLOGIJA

Plan uže specijalizacije:

1. Nefrološki odjel 5 mjeseci

2. Poliklinički rad 3 mjeseca

3. Nefrološka patologija 1 mjesec

4. Ultrazvuk u nefrologiji (dijagnostički i interventni) 3 mjeseca

5. Radiologija 1 mjesec

6. Nuklearna medicina 15 dana

7. Dijaliza i transplantacija 5 mjeseci

8. Zavod za tipizaciju tkiva 15 dana

9. Urologija 1 mjesec

10. Poremećaj urodinamike 1 mjesec

11. Klinički laboratorij 1 mjesec

12. Godišnji odmori 2 mjeseca

Tijek uže specijalizacije podijeljen je u 2 dijela

I.

1. Nefrološki odjel 5 8 mjeseci

Poliklinički rad 3

2 Nefrološka patologija 1 mjesec

3. Ultrazvuk dijagnostički 2 mjeseca

interventni 1 mjesec

4. Radiologija 1 mjesec

5. Nuklearna medicina 15 dana

Ukupno 13 mjeseci i 15 dana

Po završetku ove cjeline slijedi kolokvij

II.

1. Dijaliza i transplantacija 5 mjeseci

2. Zavod za tipizaciju tkiva 15 dana

3. Urologija 1 mjesec

4. Poremećaji urodinamike 1 mjesec

5. Klinički laboratorij 1 mjesec

Ukupno: 8 mjeseci i 15 dana

Po završetku ove cjeline slijedi kolokvij

1. Nefrološki odjel, poliklinika - 8 mjeseci

Tijekom boravka specijalisti rade u kliničkom odjelu gdje se upoznaju s kliničkom prezentacijom i liječenjem bubrežnih bolesti. Aktivno sudjeluju uz mentorstvo nadležnog nefrologa u procjeni dijagnostičkih postupaka i terapijskog pristupa. Specijalist upoznaje tehniku biopsije bubrega, a također treba samostalno izvesti približno 20 perkutanih biopsija. Tijekom boravka u odjelu upoznaje postupak pregleda očne pozadine, kao i postupak kontinuiranog mjerenja krvnog tlaka. Drugi dio kliničkog dijela obuhvaća rad u nefrološko-polikliničkoj službi. Stječe znanja o ambulantnom zbri njavanju bubrežnih bolesnika uz mentorstvo nadležnog nefrologa. Tijekom boravka u kliničkom odjelu sudjeluje i aktivno prezentira probleme na zajedničkim sastancima s urolozima, radiolozima i patolozima. Također dobiva zadatke prezentacije recentne literature na stručnim odjelnim sastancima.

2. Nefrološka patologija - 1 mjesec

Tijekom boravka u Zavodu za patologiju specijalist treba spoznati ključna znanja za interpretaciju histološkog nalaza biopsije bubrega. Uz nadzor nefropatologa potrebno je učiniti analizu 100 histoloških preparata.

3. Ultrazvuk - 3 mjeseca

Specijalist treba ovladati dijagnostičkim ultrazvukom bubrega, tj. biti osposobljen za samostalan rad i interpretaciju nalaza. Edukaciju interventnog ultrazvuka moguće je provesti u urološkom odjelu, s obzirom da u većini slučajeva ti bolesnici čine urološku kazuistiku. Predviđeno je ovladati 70 analiza dijagnostičkog i 20 analiza interventnog ultrazvuka.

4. Radiologija - 1 mjesec

Specijalist se upoznaje u Zavodu za radiologiju s ključnim radi ološkim pretragama vezanim za bolesti bubrega. Sudjeluje u inter pretaciji nalaza urologije, mikcijske citografije, renalne angiografr je i kompjuterizirane tomografije. Takoder upoznaje tehniku perku tana transluminalne dilatacije renalnih arterija

5. Nuklearna medicina -15 dana

Specijalist upoznaje dijagnostičke pretrage korištene pri evaluaciji bubrežnih bolesti (dinamička scintigrafija bubrega, kaptoprilska renografija, protok plazme kroz bubreg, rezidualni urin).

6. Dijaliza i transplantacija - 5 mjeseci

Specijalist treba ovladati tehničkim postupcima hemodijalize, peritonejske dijalize kao i zbrirrjavanjem komplikacija u dijaliziranih bolesnika. Upoznaje postupke kontinuirane arterio-venske i veno-venske hemoiiltracije. Dobiva informacije o pripremi bolesnika za transplantaciju kao i posttransplantacijsku evaluaciju bolesnika.

7. Zavod za tipizaciju tkiva - 15 dana

Specijalist upoznaje osnovne poslupke tipizacije tkiva, a edukacija je usko vezana uz prethodni boravak u Centru za dijalizu.

8. Urologija - 1 mjesec

Specijalist sudjeluje u indikacijskim vizitama te upoznaje urološke endoskopske pretrage.

9. Poremećaji urodinamike - 1 mjesec

Specijalist upoznaje tehniku i interpretaciju funkcije i inervacije donjih mokraćnih putova (Klinika za neurologiju - 15 dana) Takoder upoznaje ispitivanje funkcija mišića male zdjelice (Klinika za ginekologiju - 15 dana)

10. Klinički laboratorij - 1 mjesec

Specijalist treba ovladati analizom nativne mokraće te se upoznati s citološkom analizom črrina. Također upoznaje principe i interpretaciju, bakteriološka analiza mokraće.

Tijekom uže specijalizacije iz nefrologije kandidat treba

a) ovladati slijedećim postupcima:

- 100 pregleda mokraće

- 70 analiza dijagnostičkog ultrazvuka

- 20 analiza interventnog ultrazvuka

- 20 perkutanih biopsija bubrega

- postupak hemodijalize, peritonejske dijalize

b) upoznaje slijedeće postupke:

- radiološke dijagnostičke pretrage

- izotopne dijagnostičke pretrage

- bakteriološka analiza mokraće

- urodinamsko ispitivanje

- urološke endoskopske pretrage

- pregled očne pozadine

- kontinuirana arterio-venska i veno-venska hemofiltracija

- 100 histoloških analiza biopsije bubrega

- 50 citoloških analiza sedimenta urina

- kontinuirano automatsko mjerenje krvnog tlaka

8e. HEMATOLOGIJA

Plan uže specijalizacije:

1 Hematološki odjel, hematološka ambulanta i

dnevna bolnica 14 mjeseci

2. Citološki laboratorij/patologija 4 mjeseca

3. Koagulacijski, hematološki i biokemijski laboratoriji 2 mjeseca 4. Transfuziološka jedinica 2 mjeseca

5. Godišnji odmori 2 mjeseca

Program uže specijalizacije

Svrha uže specijalizacije je savladavanje znanja i vještina iz područja hematologije koje će omogućiti samostalan rad na subspecijalisličkom hematološkom odjelu, ambulanti i dnevnoj bolnici te davanje hematoloških subspecijalističkih konzilijarnih mišljenja na zahtjev drugih doktora medicine, specijalista, užih specijalista i pojedinačnih bolesnika.

Tijekom staža specijalist mora usvojiti i samostalno provoditi i organizirati dijagnostiku i liječenje hematoloških bolesnika (uključujući intenzivnu kemo-radioterapiju) integrirajući suvremene internističke, hematološke, onkološke, rnikrobiološke i farmakotera pijske principe

1. Hematološki odjel - 14 mjeseci

Tijekom rada u tkematološkom odjelu specijalist će se osposobiti za provođenje znanja i vještina iz hematologije, posebice kliničke i laboratorijske dijagnostike, te liječenja hematoloških bolesti.

Tijekom uže specijalistizacije svaki se specijalist mora upoznati s radom specijaliziranih jedinica koje pružaju subspecijaističke, ali i vrlo diferencirane dijagnostičko-terapijske postupke.

- sterilne jedinice za uvodno liječenje akuutnih leukemija i ostalu primjenu agresivne kemo radioterapije,

- centar za transplantaciju koštane srži,

- centar za hemofilije

Specijalist treba provesti minimum 3 mjeseca praktičnog rada u hematološkoj ambulanti, odnosno dnevnoj hematološkoj bolnici.

2. Citološki laboratorij/patologija - 4 mjeseca

Rad u citološkom laboratoriju predmnijeva savladavanje znanja citoloških pretraga, posebice norrnalna morfologija kao i sva relevantna patološka stanja perifernog krvnog razmaza koštane srži, limfnog čvora, likvora, slezene i jetre.

3. Koagulacijski, hematološki i biokemijski laboratorij - 2 mjeseca

Rad u ostalim laboratorijima pretpostavlja upoznavanje osnovnih načela dijagnostike, poremećaja hemostaze, te temeljne pretrage u dijagnostici hematološkog i imunološkog laboratorija (kompletna krvna slika, metabolizam u eritrocitu, kultura koštane srži, imunološke pretrage, subpopulacija limfocita, imunološka klasifikacija akulnih leukemija i limfoproliferacijskih bolesti).

Tijekom rada potrebno je upoznati i osnove molekulske biologije, posebice u dijagnostici hematoloških bolesti

4.Transfuziološka jedinica - 2 mjeseca

Rad u transfuziološkoj jedinici postavlja spoznaje o metodologiji liječenja preparatima krvi, načinu određivanja krvi i krvnih grupa za liječenje, način pripreme krvi i krvnih pripravaka, te osnove imunohematološke dijagnostike.

Specijalist bi trebao tijekom specijalističkog staža savladati slijedeće vještine:

- citološka punkcija kosti (50 pretraga)

- biopsija kosti (25 pretraga)

- citološka punkcija limfnog čvora (30 pretraga)

- citološki pregled razmaza periferne krvi i punktata koštane srži (50 pretraga)

- citološki pregled razmaza purkktata limfnog čvora (30 pretraga)

- postavljanje centralnog katetera u venu cavu (20)

- intratekalna primjena citostatika (10)

- evakuacija pleuralnog izljeva i primjena citostatika intrapleuralno (5)

- određivanje veličine slezene i limfnih čvorova UZV (20 pretraga)

- uzimanje uzoraka za mikrobiološku pretragu (hemokultrrre, brisevi itd.) - (20 pretraga), te

- temeljito upoznati s principima i provođenjem njege lijekom intenzivne kemo-radioterapije

Uz praktični rad na odgovarajućim odjelima i laboratoriju obvezna je dodatna edukacija putem predavanja ili seminara

- principi organiziranja kliničkih pokusa - 5 sati,

- organizacija hematopoetskog sustava - 5 sati,

- eksperirnentalna hematologija - mogućnosti i dometi - 10 sati,

- bolesti matične hematopoetske stanice - 15 sati,

- limfoproliferacijske bolesti - 20 sati,

- benigne bolesti granulocita i limfocita - 5 sati,

- anemije - diajgnostieki pristup i liječenje - 5 sati,

- bolesti hemostaze - 15 sati,

- transplantacija koštane srži - 5 sati,

- osnove molekulske biologije u hematologiji - 5 sati,

- kultura koštane srži - 5 sati.

Uktrpno: 105 sati

8f. REUMATOLOGIJA

Plan uže specijalizacije:

1. Reumatologija 10 mjeseci

2. Klinička imunologija 4 mjeseca

3. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika 3 mjeseca

4. Dječja reumatologija 1 mjesec

5. Ortopedija 1 mjesec

6. Dermatologija 1 mjesec

7. Radiologija 1 mjesec

8. Klinički laboratorij 1 mjesec

9. Godišnji odmor 2 mjeseca

1. Reumatologija - 10 mjeseci

Specijalisti interne medicine rade na kliničkom odjelu gdje su zaduženi za obradu, provođenje dijagnostičkog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno), a moraju savladati i predviđene vještine. Također sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilježja trajnog praćenja bolesnika, uključujući po vremene laboratorijske kontrole, odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. (jedan dan tjedno)

2 Klinička imunologija - 4 mjeseca

Specijalisti rade na kliničkom odjelu gdje su zaduženi za obradu, provođenje dijagnostičkog i terapijskog postupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). Također sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obilježja trajnog praćenja bolesnika, uključujući povremene laboratorijske kontrole, odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd (jedan dan tjedno).

3. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika - 3 mjeseca

Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika, radna terapija, invalidski šport i pomagala. Socijalna i vokacijska rehabilitacija.

4. Dječja reumatologija - 1 mjesec

Specijalist radi na kliničkom odjelu dječje reumatologije gdje upoznaje osobitosti kliničke slike, dijagnostičkog postupka i liječenja djece - reumatskih bolesnika

5. Ortopedija - 1 mjesec

Specijalist boravi u kliničkom i polikliničkom odjelu gdje mora upoznat.i prirođene i stečene mane, traume lokomotornog sustava, operativnu prevenciju liječenja artroza, reslorativne zahvate na lokomotornom sustavu, aloartroplastiku. Valjalo bi da se pobliže upozna s metodarrka ultrazvučne pretrage zgloba i artroskopijom koljena.

6. Dermatologija - 1 mjesec

Tijekom boravka u dermatološkoj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s kliničkom slikom, dijagnostičkim postupkom i liječenjem kožnih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih - reumatskih bolesti, upoznati kožna očitovanja reumatskih bolesti. Posebno treba svladati indikacije i tehniku bi opsiaje kože, domet i značenje histološke i DIF analiza uzorka kože.

7. Radiologija - 1 mjesec

Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT, MR i angiografije. Upoznaje metode izvođe nja tih tehnika.

8. Klinički laboratorij - 1 mjesec

Tijekom boravka u laboratoriju upoznaje metode elektroforeze imunoelektroforeze, kvantitativnog i kvalitativnog određivanja bjelančevina seruma. Posebno mora upoznati izvođenje seroloških tes tova, metode određivanja autoantitijela (imunofluorescencija, ELI SA, RIA), funkcijske testove makrofaga, mastocita, bazofila, euzinoila, značenje imunofenotipizacije stanica Upoznaje metode tipizacije glavnog sustava histokompatibilnosti i njihovo značenje.

Vještine koje mora svladati:

- Lokalna infiltracija zglobova 20 infiltracija

- Evaluacija aktivnosti artritrsa 30 određivanja

- Evaluacija kralješnice u ankilozantnom spondilitisu 10 određivanja

- Interpretacija radioloških promjena u reumatskim bolestima 20 interpretacija

- Interpretacija artroscintigrama 5 interpretacija

- Diferencijalna dijagnoza kristala sinovijske membrane 5 interpretacija

- Evaluacija strukovnih promjena u poliartritisu 10 određivanja

- Propisivanje privremenih ortoza 5 propisivanja

- Periartikularne infiltracije 10 infiltracija

- Ultrazvučna pretraga zgloba 2 pretrage

- Artroskopija koljena 1 pretraga

- Evaluacija radne sposobnosti reumatskih bolesti 10 procjena

Kolokvij je obvezatan nakon svakog segmenta specijalizacije.

8g. ALERGOLOGIJA I KLINIČKA IMUNOLOGIJA

Plan uže specijalizacije:

1. Klinički odjel i poliklinika 12 mjeseci

2. Imunološki laboratorij 6 mjeseci

3. Dermatologija 1 mjesec

4. Pedijatrija 1 mjesec

5. Imunološka istraživanja 2 mjeseca

6. Godišnji odmori 2 mjeseca

Program uže specijalizacije

1. Rad u kliničkom odjelu i poliklinici - 12 mjeseci

Tijekom rada u kliničkom odjelu specijalisti su zaduženi za obradu, provođenje dijagnostičkog i terapijskog postupka bolesnika (barem 5 svakodnevno). Također sudjeluju u ambulantnom radu gdje planiraju uz nadzor, obradu i daljnje odluke o liječenju bolesnika (jedan dan tjedno).

Kandidat mora ovladati izvođenjem in vivo kožnih testova (na inhalacijske, nutritivne alergene, profesionalni alergeni, alergergene insekata, medikamente te testove za procjenu stanične imunosti ukupno 500 kutanih testova), provokacijskih testova (parenteralnih, peroralnih, inhalacijskih, konjunktivalnih, nazalnih - ukupno po 10 testova), te upoznati biološku standardizaciju alergena.

2. Rad u imunološkom laboratoriju - 6 mjeseci

Tijekom rada u laboratoriju kandidat mora upoznati i sam iz vesti slijedeće pretrage:

- separacija krvnih stanica na gradijentu gustoće 200

- testovi brojenja stanica, imunofenotipizacija 50

- serološki testovi 200

- serološki testovi 200

- određivanje specifičnih autoantitijela -

IF 200

ELISA 200

RIA 200

- elektroforetske tehnike za kvalitativno i kvantitativno određivanje bjelančevina 200

- metode određivanja imunokompleksa u serumu (barem 2) 200

- određivanje hemolitičke aktivnosti komplementa 200

- određivanje pojedinih komponenata i fragmenata komplementa 200

- funkcionalna citotoksičnost 200

- određivanje funkcije makrofaga i neutrofila 100

- određivanje funkcije mastocita, bazofila, eozinofila 100

- funkcionalni testovi za dokazivanje citokina - prema mogućnosti

- pretrage bioptičkog materijala DIF -kože 100

- bubrega 50

3. Dermatologija -1 mjesec

Tijekom boravka u dermatološkoj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s kliničkom slikom, dijagnostičkim postupkom i liječenjem kožnih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih - autoimunih i alergijskih bolesti, upoznati kožna očitovanja imunoloških bolesti. Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije kože, domet i značenje histološke i DIF analize uzoraka kože.

4. Pedijatrija -1 mjesec

U pedijatrijskoj ustanovi kandidat upoznaje osobitosti kliničke slike, dijagnostičkog postupka i liječenja imunoloških poremećaja u djece. Poseban naglasak na imunodeficijenciji.

5. Imunološka istraživanja - 2 mjeseca

Specijalist mora upoznati načela temeljnog i kliničkog istraži vanja, upoznati temelje molekulske biologije. S istraživanjima te meljne imunologije upoznat će se u institucijama kao što su Institut "Ruđer Bošković", Imunološki zavod, Zavod za fiziologiju Medicinskog fakulteta. Treba upoznati principe znanstvenog istraživanja, istraživanja novih metoda, njihovo uvođenje i prilagodivanje rutinskoj upotrebi.

Mora napisati jedan kritički pregled znanstvenog problema unutar kliničke imunologije - alergologije.

Kolokvij je obvezatan nakon svakog segmenta specijalizacije.

8h. ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA

Plan uže specijalizacije:

1. Klinički odjel 12 mjeseci

2. Poliklinički rad 8 mjeseci

3. Laboratorij 1 mjesec

4. Ginekološki odjel 15 dana

5. Pedijatrijski odjel 15 dana

6. Godišnji odmor 2 mjeseca

Poslijediplomska nastava

Ciljevi uže specijalizacije

Ciljevi uže specijalizacije iz endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma su osposobljavanje doktora medicine specijaliste za interne bolesti za organizaciju, nadzor i provođenje supspecijalizirane zdravstvene zaštite bolesnika iz području endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma. Uža specijalizacija uključuje javno zdravstvenu problematiku, konzilijarno-poliklinički rad, kliničku i laboratorijsku dijagnostiku, terapiju i rehabilitaciju. Detaljni program uključuje temeljne principe i metode konzilijarrno-polikliničkog načina rada, specifičnu problematiku zaštite bolesnika iz područja endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma a kao posebna problematika uključen je rad s djecokm i trudnicama zbog bolesti iz navedenih područja.

Program uže specijalizacije

1. Rad na Kliničkom odjelu - 12 mjeseci

Rad bi se sastojao od dijagnostike i liječenja svih hitnih stuanja iz područja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma kao npr. novootkrivena šećerna bolest koja zahtijeva hospitalizaciju (dijabetička ketoacidoza, hiperosmolarna koma, laktacidoza, hipoglikemija), tireotoksična kriza, akutna insuficijencija nadbubrežne žlijede, apopleksija hipofize, akutna poremećenja matabolizma kalcija, te svih ostalih bolesti iz područja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma za koje se dijagnostički pregled pretage i liječenja ne mogu provoditi u ambulantno-polikliničkim crvjetima te zbog toga zahtijevaju hospitalizaciju.

Bolesti hipotalamusa i hipofize

Funkcionalno ispitivanje hipotalamo-hipofizne osovine klinika, dijagnostika i liječenje hipotalamičkih bolesti i hipofize. Funkcionalni i nefunkcionalni tumori, upale, hipopituitairizam Hipotunfkcija hipotalmoneurohipofizarnog sistema, dijabetes insipidus održavanje osmotalnosti tjelesnih tekućina.

Bolesti štitnjače

Regulacija funkcije štitnjače, funkcionalni testovi, gušavost, Gravesova bolest, hipertireoza, oftalmopalija, toksični adenom štitnjače, hipotireoza, upale štitnjače, karcinomi štitnjače, graviditeti bolesti štitnjače.

Hipotalamo-adrenalno gonadalna sekrecija

Djelovanje gonadotropina i steroidnih hormona, izolirani deficit gonadotropina, biološki inaktivni gonadotropini, KAH, hormonalno aktivni tumor jajnika, policistični ovariji, prerani pubertet i pseudopubertet, reprodukcijska poremećenja, gonadalna poremečenja, testikularna feminizacija, sindrom rudimentarnih testisa Turnerov sindrom, Clinefelterov sindrom, menopauza

Bolesti nadbubrežne žljezde

Bolesti suviška mineralokortikoida, hipoaldosteronizam, pseudohipoaldosteronizam, Cushingov sindrom, insuficijencija nadbubrežne žlijede, feokromatcitom, hiperplazija medule.

Poremećenja metebolizma kalcija i metaboličke bolesti kostiju Primarni i sekundarni hiperparatireoidizam, hiperkalcemija, hipokalcemija, hipoparatireoidizam, pseudohipoparatireoidizam multipla endokrina neoplazija, sindromi poliglandularne insuficijencije, osteoporoza, osteomalacija, Pagetova bolest, nasljedne metaboličke bolesti s promjenama na kostima.

Bolesti uzrokovane sekrecijom hormona iz tkiva koji nisu klasične endokrine žhjezde

Prostaglandini, peptidini hormoni, somatostatin, endogeni opioidi, neurotenzin, VIP (vazoaktivni intestinalni peptid), kolecistokinin, supstanca P i tehnikinini, te faktori rasta. Određeni organi kao sekretori hormona: gastrointestinalni sustav, masno tkivo, pluća srce, timus, bubreg, koža, genitourinarni sustav.

Endokrinološko poremečenje gonada

Normalni menstruacijski ciklus, kontrola ovulacije, poremećenja menstruacije, premenstrulani sindrom, menopauza, hirzutizam, akne, alopecija, komplikacije steroidne kontracepcije.

Muški hipogonadizam, testikularna disfunkcija u sistemskim bolestima, impotencija, muška neplodnost, ginekomastija, testikularni tumori, muška kontracepcija.

Dijabetologija

Definicija i klasifikacija. Liječenje šećerne bolesti - dijeta, kontrolirana tjelesna aktivnost, inzulin, oralni hipoglikemici, edukacija i samokontrola. Transplantacija gušterače. Oblici pojačanog liječenja inzulinom. Periferna inzulinska rezistencija. Akutne komplikacije šećerne bolesti - hipoglikemija, hiperglikemija. Kronične komplikacije šećerne bolesti - komplikacije na oku, neuropatije, nefropatije, kardiovaskularne komplikacije, dijabetično stopalo, gastroenteropatije. Operativni zahvati u bolesnika sa šećernom bolesti. Infekcije u šećernoj bolesti. Trudnoća, gestacioni oblik šećerne bolesti. Testovi opterećenja u šećernoj bolesti. Poremećenja metabolizma masti u šećernoj bolesti. Dijagnostika promjena u stanicama i tkivima dijabetičkog organizma. Rad s biostatorom "umjetna gušterača". Međudjelovanje lijekova u šećernoj bolesti.

Pregled fundusa.

Metaboličke bolesti

Debljina, gladovanje, anoreksija nervoza, druge bolesti povezane s jelom, poremećenje metabolizma masti, ateroskleroza porfirija, giht. Utjecaj lijekova na endokrinu funkciju, metabolički učinci alkohola, duhana, te drugih čimbenika iz okoline na endokrinološke i metaboličke funkcije.

Hormoni i maligne bolesti

Paraneoplastični endokrini sindromi (lučenje GH, CRH, ACTH, SIAD), hiperkalcemija. osteomalacija, hCG, hipoglikemije, hiperreninizam, eritrocitoza, paraneoplastička sekrecija peptida koji nisu povezani s endokrinološkim sindromom (kalcitonin, neurotenzin, somatostetin, hCS humoralni, neuroendokrini tumori (adenomi hipofize, pinealomi, medularni karcinom štitnjače, karcinoidi, neuroblastomi, cel-karcinom pluća, Merkel cel tumor) endokrino liječenje uznapredovalog tumora dojke, endokrinološki pristup liječenju karcinoma prostate, posljedice liječenja malignih bolesti na endokrini sustav.

Specijalisti su obvezni voditi dnevnik rada i učinak dijagnostičkih i terapijskih postupaka, ovjerenog od voditelja radilišta. Također su obvezu položiti kolokvij nakon obilaska Kliničkog odjela svakog radilišta.

2. Poliklinički rad - 8 mjeseci

Sadržaj: dijagnostika i liječenje iz područja:

- endokrinologije, posebno bolesti hipotalamusa, hipofize, štltnjače, nadbubrežne žlijezde, gastropankreasnih hormona, paratireoideje, muških spolnih hormona, te svih drugih endokrinoloških poremećaja,

- dijabetologija, posebno problem šećerne bolesti i komplikacija, hipoglikemija i hiperinzulinizma,

- bolesti metabolizma, posebno metabolizma masnoća, purina, Poremećenja apetita, ateroskleroze, te drugih poremećaja.

Provjera znanja: na kraju boravka polaže se kolokvij. Specijalist je obvezan raditi svakodnevno uz nadzor i pomoć odgovarajućeg specijalista i mentora.

3. Rad u laboratoriju -1 mjesec

Sadržaj: laboratorijske pretrage potrebne za dijagnostiku i liječenje bolesnika iz područja endokrinologije, dijabetologije i bolesti melabolizma.

Specijalisti trebaju aktivno sudjelovati u radu i određivanju određenih pretraga.

U sklopu ovog boravka, predviđa se rad i upoznavanje s osnovama dijagnostičkih postupaka (npr Rtg pretrage određenih endokrinih organa, radioizotopna dijagnostika, denzitometrija, CT, NMR, UZV dijagnostika).

4. Obilazak na ginekologiji - 15 dana

Sadržaj: Ginekološke problematike u području endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Indikacija ovulacije, endometrioza, funkcionalni tumori i tumorima slična stanja u ovarijima. Ženska neplodnost, ženska kontracepcija i komplikacija steroidne kontracepcije, asistirana reprodukcija. Ginekološki ultrazvuk. Bolesti dojke. Gestacijski dijabetes i komplikacije.

Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je položiti kolokvij

5. Obilazak na pedijatriji -15 dana

Sadržaj: Pedijatrijske problematike iz područja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Procjena rasta krivulja rasta, prirast na visini, rast u visinu, rast drugih kostiju i koštano sazrijevanje. Hormonalna kontrola rasta. Niski rast uzrokovan Poremećenjima u funkciji endokrinih žlijezda. Sekundarno uzrokovan niski rast. Visoki rast: klasifikacija i klinička slika. Fetalna i neonatalna endokrinologija. Inzulin, ovisni dijabetes u djece i komplikacije MODY oblik šećerne bolesti.

Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je položiti kolokvij Obvezno je uključiti se u poslijediplomsku nastavu iz endokrinologiie, dijabetologije i bolesti metabolizma (2 semestra) i položiti propisane ispite.

8i. INTERNISTIČKA ONKOLOGIJA

Plan uže specijalizacije

1. Eksperimentalna onkologija i molekulska biologija tumora 2 mjeseca

2. Klinička farmakologija, metodologija kliničkih pokusa (faza I, II) 2 mjeseca

3. Onkološki odjel - solidni tumori 11 mjeseci

4. Radioterapija malignih tumora 1 mjesec

5. Onkološka kirurgija 1 mjesec

6. Hematološki odjel (leukemija, maligni limfomi, ostale mijeloproliferativne bolesti, transplantacija koštane srži) 4 mjeseca

7. Tumorska imunologija 1 mjesec

8. Godišnji odmor 2 mjeseca

Svrha uže specijalizacije je savladavanje kemoterapije malignih bolesti, kako solidnih tumora tako i hemoblastoza, a namjenjena je internistima. Uz praktički rad na odgovarajućim klinikama i odjelima predviđeni su i seminari na kojima će se steči znanje iz posebno odabranih područja onkologije.

Plan uže specijalizacije podijeljen je na dvije godine.

Program uže specijalizacije:

1. godina

1. Principi eksperimentalne onkologije i molekularne biologije tumora - 2 mjeseca

- obradit će se područja: principi proliferacije tumora, molekularna biologija tumora, biologija metastaziranja tumora, karcinogeneza i mutageneza

2. Klinička farmakologija i metodologija kliničkih pokusa - 2 mjeseca

- farmakokinetika i farmakodinamika citostatika, metodologija kliničkih pokusa (faza I, II )

3. Klinička kemoterapija solidnih tumora - 5 mjeseci

- kemoterapiju solidnih tumora gdje će kandidat uz pomoć mentora upoznati osnovne principe kemoterapije solidnih tumora i sudjelovati u konzilijarnom radu

4. Radioterapija malignih tumora - 1 mjesec

- principi radioterapije i upoznavanje s izvorima zračenja i tehnikom zračenja.

5. Onkološka kirurgija - 1 mjesec

- upoznavanje s principima onkološke kirurgije, postavljanju indikacija za operativno liječenje, cilj i svrha citoreduktivne kirurgije.

6. Godišnji odmor -1 mjesec

II. godina

1. Pristup u liječenju - 4 mjeseca

- akutnih i kroničnih leukemija, malignih limfora i ostalih mijeloproliferativnih bolesti. Transplantacija koštane srži.

2. Tumorska imunologija -1 mjesec

- imunološka dijagnostika i terapija malignih bolesti

3. Klinička kemoterapija solidnih tumora - 6 mjeseci

- rad na odjelu za kemoterapiju solidnih tumora.

Specijalist će samostalno, a po potrebi uz pomoć mentora provoditi kemoterapiju solidnih tumora, brinuti se za određeni broj bolesnika, sudjelovati u konzilijarnom radu i savladati spomenutu materiju kako bi postao potpuno samostalan u radu.

Godišnji odmor -1 mjesec

U toku uže specijalizacije biti će organizirani slijedeći seminari:

- kemoterapija malignih limfoma - 10 sati

- terapija akutnih i kroničnih leukemija - 10 sati

- principi dijagnostike malignih tumora -10 sati

- kemoterapija tumora dojke - 10 sati

- kemoterapija tumora pluća -10 sati

- kemoterapija tumora genito-urinarnog trakta -10 sati

- kemoterapija primarnih i sekundarnih tumora koštanog sustava - 5 sati

- kemoterapija tumora mekih tkiva - 5 sati

- principi organizacije kliničkih pokusa - 5 sati

9. Naziv specijalizacije: INFEKTOLOGIJA

Trajanje specijalizaeije: 48 mjeseci

Plan specijalizacije:

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci

- Mikrobiologija i laborat. dijagnostika 1 mjesec

- Patologija i citologija 1 mjesec

- Interna medicina 3 mjeseca

- Radiologija 15 dana

- Neurologija 15 dana

INFEKTOLOGIJA 22 mjeseca

- Dojenački odjel 2 mjeseča

- Odjel za malu djecu 2 mjeseca

- Dječja intenzivna njega 3 mjeseca

- Opća ambul. s kliničkom epidemiologijom 2 mjeseca

- Gastroenterologija 2 mjeseca

- Hepatologija 2 mjeseca

- Opći odjeli 5 mjeseci

- Centar za intenzivnu skrb i umjetnu respiraciju infektoloških bolesnika 3 mjeseca

- Klinička mikrobiologija 1 mjesec

INTERNA MEDICINA 6 mjeseci

- Nefrologija 1 mjesec

- Gastroenterologija s hepatologijom 1 mjesec

- Kardiologija 1 mjesec

- Pulmologija 1 mjesec

- Hematologija 1 mjesec

- Imunologija s molekularnom biologijom 1 mjesec

PEDlJATRIJA 8 mjeseci

- Gastroenterologija 2 mjeseca

- Neurologija 1 mjesec

- Nefrologija 1 mjesec

- Kardiologija 2 mjeseca

- Neonatologija 2 mjeseca

NEUROLOGIJA 2 mjeseca

GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca

Poslijediplomska nastava

Program specijalizacije:

INFEKTOLOGIJA 22 mjeseca

1. Dojenački odjel - 2 mjeseca

Klinički pregled dojenčeta, akutni i kronični infekciozni proljevi, respiratorne bolesti, osipne bolesti, uroinfekti, dif. defebrilnih stanja

Vještine: LP, primjena parenteralne terapije, uzimanje materijala za bakteriološke pretrage, otoskopija, prehrana dojenčeta s infekcioznom bolesti, principi i vještine cijepljenja.

2. Odjel za malu djecu - 2 mjeseca

Isto kao pod 1., ali sa specifičnostima za malo dijete.

3. Djeca intenzivna njega - 3 mjeseca

Principi njege i terapije vitalno ugroženog djeteta, urgentna stanja u infektologiji dječje dobi, upalne bolesti središnjeg živčanog sustava (SŽS), sepse.

Vještine: kao pod 1., uz intubaciju, air way, uvođenje subklavia katetera, mijenjanje kanile, reanimacija, umjetna respiracija, uvođenje urinarnih katetera, mali kirurški zahvati (prepariranje vene, primarna obrada rane).

4. Opća ambulanta s kliničkom epidemiologijom - 2 mjeseca Aktivno sudjelovanje pri pregledu akutnih infektoloških bolesnika - djece i odraslih. Rješavanje svakodnevnih epidemioloških kliničkih problema na odjelima i u ambulanti.

5. Gastroenterologija - 2 mfeseca

Problem akutnih i kroničnih gastroenterokolitisa razne etiologije (bakterijski, parazitorni, virusni i nepoznati). Ulcerozni kolitis, terapija dehidriranog, higijensko dijetalne mjere.

Vještine: gastro, rekto i kolonoskopija, CVP.

6. Hepatologija - 2 mjeseca

Akutni i kronični virusni hepatitis, problem liječenja, interpretacija seroloških nalaza, vakcinacija, ocjena radne sposobnosti.

7. Opći odjeli (I, II, VI/1, VI/2) - 2 mjeseca

(kemoterapija, upotreba lijekova i nuspojave dijetni principi) Diferencijalna defebrilnih stanja, urogenitalne infekcije, respiratorne infekcije, infekcije u imunokompromitiranih (AIDS), hospitalne infekcije, principi antibiotske i kemoterapije, nuspojave.

Vještine: parenteralna terapija, punkcija organa i šupljina, LP, uzimanje materijala za bakteriološke i virusološke pretrage, urinar ni kateter, kožni dijagnostički testovi, čitanje rtg slika, EKG i EEG, te UZV:

8. Centar za intenzivnu skrb i umjerenu respiraciju infektoloških bolesnika - 3 mjeseca

Neuroinfektološki pregled, akutne i kronične upale SŽS, polineuritisi, sepse, šok, tetanus, urgentni infektološki bolesnici, trovanja.

Vještine, sve kao u 7 mjerenje CVP punkcija arterijskih krvi SOC defibrilacija, reanimacija, umjetna respiracija, uvođenje privremenog pace maker punkcija perikarda, intrakardijalna terapija mali kirurški zahvati asistiranje kod traheotomije.

9. Klinička mikrobiologija - 1 mjesec

U okviru kliničke mikrobiologije u prvoj godini bazične specijalizacije potrebno je da specijalizant zajedno s kliničkim mikrobiologom, Klinike, obavlja poslove kliničkog mikrobiologa, a što znači utvrđivanje etiologije bolesti određivanja osjetljivosti uzročnika na temelju ćega zajedno s kliničkim mikrobiologom, te specijalistom infektologom izvrši izbor terapiju koju zatim tijekom liječenja zajednički prate: upoznaje se s načinom uzimanja uzoraka za mikrobiološku dijagnostiku i sterilnih i nesterilnih materijala, te sudjeluje u daljnjem postupku izolacije uzročnika i procjeni uloge izoliranih uzročnika u dijagnozi bolesti U okviru kliničke infektološke hematecitologije obrađivat će bolesnike kod kojih postoji sumnja na irkfekcioznu bolest gdje je potrebno citološko hematološka obrada, zbog toga će sa specijalistom infektologom-hematocitologom sudjelovati u uzimanju odgovarajučeg bolesničkog materijala (punkcije, biopsije) te dobiveni materijal zajednički obraditi i pripremiti za dijagnostiku i na taj način sudjelovati u dijagnostici i terapiji infektoloških bolesnika.

lNTERNA MEDICINA - 6 mjeseci

- Nefrologija - 1 mjesec;

Sindromi (nalaz urina nefrilis, nefroza, akutna i kronična renalna irisuficijencija, infekcija mokraćnog sustava, urolitijaza, hipertenzija); Dijagnostika (pregled mokraće, testovi funkcije bubrega, radioizotopne pretrage radiološke pretrage, biopsija; uzimanje uzoraka za bakteriološku obradu mokraće-kultura, b. koch, mogućnost i vrijednost dokaza antigena bakterija u urinu i dr. indikatora infekta): imunološke bolesti bubrega (glomerulonefritisi); tubuloin tersticijske bolesti bubrega efropatije opstrukcija mokraćnih putova

- Gastroenterologija s hepatologijom - 1 mjesec

Dijagnostičke metode bolesti jetre, bilijarnog trakta, jednjaka, želuca i crijeva, gastroskopije. kolonoskopija, biopsija jetre; bolesti jednjaka; gastritis, ulkusna bolest i dr. bolesti želuca; malapsorpcija; gastrointestinalna alergija, crohnova bolest; ulcerozni kolitis; pseudomernbranozni kolitis divertikuloza; iritabilno crijevo; poremećaji crijevne cirkulacije; apendicitis, peritonitis: enteroragije; poremećaji metabolizma. hilirubina; hepatitis, ciroza; metabolističke i infiltrativne bolesti jetre: transplantacija jetre; kolecistitis; kolangitis kolelitijaza: pankreatitis cistična fibroza

- Kardiologija (EKG, UZV) - 1 mjesec

EKG, test opterećenja, radiologija u kardiologiji, ehoakardiog rafija i dopler, nuklearna kardiologija, kateterizacija srca, angiokardiografija; zatajivanje srca poremećaji ritma srca; kongenitalne srčane mane reumatska bolest; intekcijski i drugi endo i miokarditisi; bolesti perikarda; arterijska hipertenzija; ishemična bolest srca, (angirka pektoris, infarkt miokarda); cor pulmonale; bolesti verka (verikoziteti, tromboflebitis; tromboembolije); transplantacija srca; šok

- Pulmologija (RTG, bronhoskopija) - 1 mjesec

Radiološke pretrage, radioizotopske pretrage; biopsijske citološkohistološke metode, mikrobiološke, imunološke, biokenkijske pretrage; ventilacijska funkcija pluća; akutne i kronične upale pluća; tuberkuloza; bronhijaktazije; bronhitis i emfizem pluća; bronhijalna aslma, kronične bolesti plućnog intersticija sarkoidoza; bolesti pleurae i medijastinuma.

Hematologija - 1 mjesec

Struktura i funkcija koštane srži i uopće imunopoetskog sustava, hemostaza, dijagnostičke metode (biokemijske, citološke i histološke pretrage); imurkološke pretrage, anemija, mijelodisplazije, policitemija, trombocitopenija, leukemija; bolesti grarkulocita, monocita. makrofaga, Iimfocita, plazma stanica, transplantacija koštane srži, bolesti slezene poremećaji hemostaze

- Imunoloija s molekularnom biologijom - 1 mjesec

Posebno značenje celularnog imuniteta u infektu; osnove humoralnog imunog odgovora, imuni kompleksi, reumatska bolesl, reunkatoidni artritis, sistematski eritemski lupus, dermatomiozitis, Sjegronekv sindrom, sindrom vaskulitisa.

PEDIJATRIJA - 8 mjeseci

- Gastroenterologija - 2 mjeseca

Poremećaji metabolizma vode, elektrolita i A.B statusa, prehrana sindrom malapsorpcije, toksikoza, kronične bolesti jetre

- Neurologija - 1 mjesec

Neurološki status u odnosu na razvojnu dob, poremećaji stanja svijesti i motornog razvoja epilepsije, EEG i djece.

- Nefrologija - 2 mjeseca

Dijagnoza bolesti bubrega i mokraćnih putova, glomerulopatije, nefropatije.

- Kardiologija - 2 mjeseca

Osobitosti kardiološkog pregleda djeteta, najčešće anomalije srca, poremećaji frekverkcije i ritma, endokarditis, mikarditis i perikarditis, reumatska oštećenja, osnove EKG u dječjoj dobi.

- Neonatologija - 2 mjeseca

Fiziologija i kliničke osobine novorođenčeta, prehrana, konatlzije, dispneja, hemoragije, žutica, hipoglikemija nedonošće, imunološki razvoj djeteta.

NEUROLOGIJA - 2 mjeseca

Neurološki klinički pregled, diferencijalna dijagnoza neuroloških sindroma, urgentna stanja u neurologiji, sindrom glavobolje, cerebralna cirkulacija, epilepsija, polineneuropatije, osnove EEG, suvremene metode u dijagnostici, osnove elektromiografije

Obvezna je poslijediplomska nastava iz infektologije (2 semestra) i položeni propisani ispiti.

Obvezno je prisustvovanje i aktivno sudjelovanje na stručnim sastancima (obrada i prikaz barem jednog infektološkog problema godišnje) i aktivno sudjelovanje u jednom publiciranom radu prisustvovanje obdukcijama

Za vrijeme specijalističkog staža obvezno je cjelodnevno dežurstvo

Nakon svakog dijela specijalističkog staža polaže se kolokvij

OBVEZNI MINIMUM IZVRŠENIH ZAHVATA I POSTUPAKA TIJEKOM SPECIJALIZACIJE IZ INFEKTOLOGIJE

Broj zahvata i postupaka

Respiratorna insuficijencija

- umjetno disanje 10

- intubacija 10

- ambu ventilacija 10

- aparaturna ventilacija 10

Zastoj srca

- masaža srca 10

- defibrilacija 10

- medikam konverzija 10

Toaleta dišnih putova 25

Kava (subklavia) kateter 10

CVP 10

Braunila 20

Periferna vena 25

Urinarni kateter 15

Nazogastrična sonda 50

Lumbalna punkcija 50

Subokcipitalna punkcija 10

Traheotomija asistencija 2

Skarifikacija 2

Punkcija koštane srži 5

Punkcija limfnog čvora 5

Mikrobiološka, citološka, bakteriološka dijagnostika

- Sterilni materijali (krv, urin, CSL itd.) 20

Nesterilni materijali (brisevi, ispirak nazofarinksa,

bronhoalveolarni ispirak, itd.) 50

10. Naziv specijalizacije: PEDIJATRIJA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci

Plan specijalizacije:

SEKUNDARIJAT - 6 mjeseci

15 dana pedijatrije

1 mjesec ginekologija i opstetricija

15 dana neurologije

1 mjesec radiologije i radioterapije

1 mjesec nvkrobiologije i laboratorijske dijagnostike

1 mjesec anesteziologije i intenzivnog liječenja

1 mjesec interna medicina

DJEČJI ODJEL I PEDIJATRIJSKA KLINIKA 25 mjeseci

NEONATOLOGIJA U RODILIŠTU 1 mjesec

INFEKTOLOGIJA (DJEČJI ODJEL) 2 mjeseca

DJEČJA KIRURGIJA 1 mjesec

PEDIJATRIJSKA AMBULANTA

(PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DJETETA) 6 mjeseci

ŠKOISKI DISPANZER 1 mjesec

SURADNE STRUKE (ORL, ortopedija, oftalmologija, dermatologija, stomatologija, psihijatrija) 2 mjeseca

GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca

Poslijediplomska nastava

Cilj specijalizacije iz pedijatrije

Cilj je specijalizacije obrazovati općeg pedijatra za rad u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti koji će

- znati i umjeti unapređivati zdravlje, spriječavati i liječiti bolesti djece od novorodenačke dobi do adolescencije,

- provoditi adekvatne preventivne mjere radi spriječavanja ometenosti i umjeti organizirati (re)habilitaciju ometene djece,

Tako obrazovani specijalist će funkcionirati i kao primarni konzultant liječnicima opće medicine i nepedijatrijskim specijalistima u okolnostima u kojima nema subspecijaliste ili nije dostupan.

Program specijalizacije

U toku specijalizacije budući opći pedijatar treba steči

1. određena teorijska znanja i

2. određene praktične vještine.

1. Teorijska znanja iz pedijatrije

- fiziologija i patologija rasta i razvitka djeteta te povoljni i nepovoljni okolinski faktori koji utječu na rast i razvitak,

- osnovi medicinske genetike; kromosomske anomalije najćešće mendelski nasljedne bolesti; prenatalna postkoncepcijska oštećenja; indikacije i mogućnosti prenatalne dijagnoze; osnovi molekularne genetike; prepoznavanje i liječenje najćešćih nasljednih metaboličkih bolesti; skrining novorođenčadi,

- poremećaji metabolizma vode, elektrolita fiziologiia i patoIogija acidobazne ravnoteže; fiziologija i patologija metabolizma, kalcija i fosfata; rahitisi; tetanija,

- temeljne spoznaje o prehrani dojenčadi i djece, prehrana zdrava djeteta;

- dojenje - značenje, fiziologija, tehnika teškoće metode promicanja;

- umjetna prehrana dojenčadi; posebni dijetni režimi i tehnike; parenteralna prehrana, "alternativne" prehrane; dohrana;

- fiziologija vitamina, hipo i avitaminoze nasljedne vitaminske ovisnosti, otrovanja pojedinim vitaminima oligoelementi.

- etiologija i patogeneza raznih oblika pothranjenosti: pretilost;

- prehrana predškolske i školske djece; prehrana u predškolskim ustanovama i školama.

- adaptacija novorođenčeta na ekstrauterini život i poremećaji,

- fiziologija novorođenčeta i nedonošćeta,

- ukupna patologija novorođenčeta po organskim sustavima,

- klasifikacija ugroženosti novorođenčeta,

- zbrinjavanje zdravog novorođenčeta,

- odnos majka (roditelji) - novorodenče,

- osnovi intenzivnog liječenja novorođenčeta,

- specifičnosti prehrane nedonošćeta i bolesnog novorodenčeta,

- transport novorođenčeta (vrste, indikacije, komplikacije),

- smrt novorođenčeta, kriteriji cerebralne smrti, važnost obdukcije,

- specifični etički problemi u perinatologiji i neonatologiji

- osnovni pojmovi teorijske imunologije: razvitak imunosti u djece; nasljedne i stečene imunodeficijencije u djece;

- osnovni pojmovi o alergiji; peludna hucijavica; bronhalna astma; etopijski dermatitis; serumska bolest; urtikarija: angioedem alergija na lijekove, insekte, hranu;

- prevencija alergijskih bolesti u djece,

- cijepljenje djece; tipovi cjepiva; programi redovitog cijepljenja, kontraindikacije za cijepljenje; cijepljenja u osobitim vanjskim (društvenim) okolnostima; cijepljenje kronično bolesne djece; nova cjepiva;

- najćešće bakterijske i virusne bolesti dječje dobi - dijagnoza, liječenje, prevencija; oportunističke infekcije, bolničke infekcije, etiologija i prevencija

- bolesti dječje dobi uzrokovane gljivicama, protozoima i parasitima,

- tuberkuloza dječje dobi,

- reumatske bolesti i kolagenoze dječje; reumatska vrućica; juvenilni reumatoidni artritis; sistemni eritemski lupus dermatomiozitis; nodozni poliarterities; eritema eksudativum multiforme, Kawasakijev sindrom

- endokrine bolesti dječje dobi: bolesti hipofize, štitnjaće paratirodnih žlijezda, nadbubrežne žlijezde, gonada; poremetnje diferencijacije spola; preuranjeni pubertet;

- dijabetes muelitus u djece

- ontogeneza krvotvornih organa u djece; anemije; fiziologija i patologija zgrušavanja krvi i trombocita; vaskularne purpure; fiziologija i bolesti leukocita; leukemije i limfomi dječje dobi; histiocitoza X; Wilsolidni tumori u djece: retinoblastom neuroblastom, lmsov tumor, rabdomiosarkom, tumori mozga i leđne moždine;

- adaptacija srca i krvotoka na ekstrauterini život; prirođene mane srca; poremećaji frenkvencije i ritma srca u djece; reumatska bolest srca u djece i reumatske srčane mane; bakterijski endokarditis; miokarditisi i miokardiopatije; perikarditisi; arterijska hipertenzija u djece i mladih; insuiicijencija srca; cirkulacijski šok;

- akutne infekcije dišnih putova u djece; bronhitisi i bronhiolitisi; pneumonije i pleuritisi u djece; kronične bronhiektazije: strano tijelo dišnih putova;

- ontogeneza digestivne funkcije, reperkusija na prehranu djece; prirođene smetnje prolaznosti crijeva; recidivno povraćanje u dojenčadi i djece - dijagnostička obrada i postupci; ileus; opstipacija; Hirschsprungova bolest i psihogeni megakolon; ulkusna bolest u djece;

- akutni proljev u dojenćadi i djece - etiologija, uzroci, postupals, Iiječenje, prevencija;

- kronični proljev i malapsorpcijski sindrom u djece: glutenska eikgeropatija; cistična fibroza; nepodnošljivost proteina kravljeg mlijeka; kronične upalne bolesti crijeva u djece - ulcerozni koIitis i Chraonova bolest; akutni apendicitis i peritonitis; krvarenje iz gastrointestinalnog trakta - uzroci, dijagnostički i terapijski postupak;

- bolesti rektuma i anusa:

- bolesti jetre i žućnih vodova u djece,

- ontogeneza funkcije bubrega; dijagnoza bolesti mokraćnih organa u djece; hematurija. proteinurija - dijagnostički postupak; anomalije mokraćnih organa: glornerulonefritisi; nefrotski sindrom; infekcije mokraćnih organa; insirficijencija bubrega: prirođene i stečene tubulopatije:

- indikacije i tehnike elektrofizioloških i slikovnih dijagnostičkih postupaka u pedijatrijskoj neurologiji; cerebralni napadi u djece; epilepsije u djece; klinika anomalija razvitka središnjeg živčanog sustava; nasljedni neurokutani sindromi; cerebralna dječja klijenut; minimalna cerebralna disfunkcija; nasljedne progresivne degenerativne bolesti mozga dječje dobi; tumori mozga u djece; intrakranijalna krvarenja u djece; bolesti leđne moždine; bolesti perifernih živaca; miopatije;

- naslijeđene i prirodene anomalije i bolesti kostiju u djece; aseptičke ostonekroze; osteomijelitisi u djece; tumori kosti u djece;

- oštećenje - nesposobnost - ometenost djeteta· uzroci, oblici, medikosocijalni i psihološki aspekti; prinćipi sveobuhvatne zaštite ometena djeteta; umna zaostalost - stupnjevi, oblici, dijagnostički postupak, mogućnost liječenja i rehabilitacije; primarna, sekundarna i tercijarna prevencija ometenosti; zakonodavstvo u vezi s ometenošću djeteta; kategorizacija i mogućnosti integracije ometene djece u društvenu zajednicu;

- udesi u dječjoj dobi; akcidentalna otrovanja u djece; postupak s akutno otrovanim djetetom;

- osobitosti racionalne farmakoterapije u djece; osobitosti farmakokinetike glavnih skupina lijekova u ovisnosti o dobi djeteta; laboratorijski nadzor lijeka u organizmu; lijekovi u majčinom mlijeku; nuspojave lijekova specifične za dječju dob; interakcija lijekova u djece; načela doziranja lijekova u djece;

- preventivni aspekti pedijatrije: primarna, sekundarna i tercijarna prevencija;

- genetsko obavještavanje i savjetovanje kao preventivna mjera; predbračno i braćno savjetovanje i planiranje obitelji;

- pretkoncepcijska prevencija: lijekovi, serološka ispitivanja, cijepljenja prije trudnoće, sprećavanje izoimunizacije, dijabetes melitus majke; zdravstveno prosvjećivanje:

- pojam ugrožene trudnoće; savjetovanje, nadzor i pretrage za vrijeme trudnoće; liječenje bolesti u trudnoći, cijepljenja u trudnoći, prevencija nedonošenosti;

- prenatalna dijagnostika (ultrazvuk, serologija, nasljedne bolesti);

- skrining novorodenčadi; mogućnosti profilakse vitaminom K;

- sistematski preventivni pregledi novorođenčeta i djeteta program, sadržaj pregleda, metode;

- prevencija ispravnom prehranom;

- profilaksa karijesa i druge stomatološke preventivne mjere;

- nagla smrt djeteta i prevencija;

- rano osposobljavanje djeteta ometenog u razvoju,

- aktivna i pasivna imunizacija:

- antiinfektivna kemoprofilaksa (meningcikok, hemofilus influence B, streptokok A, hripavac, tuberkuloza), arktiinfektivna kemoprofilaksa recidiva (reumatska vnićica, mokraćne infekcije);

- profilaksa ortopedskih anomalija i lošeg držanja:

- djeca i šport;

- prevencija udesa i ozljeda;

- prevencija ateroskleroze, arterijske hipertenzije i pretilosti;

- preventivni aspekti mentalnog zdravlja i psihosomatskih bolesti; mjere za aktivno unapređivanje mentalnog zdravlja; prevencija najčešćih teškoća ponašanja; prevencija teškoća socijalizacija unutar i izvan obitelji; medicinski aspekti spolnog odgoja

II. Praktične vještine koje specijalizant mora savladati za vrijeme specijalizacije pedijatrije u pojedinim stručnim jedinicama

DJEČJI ODJEL I PEDIJATRIJSKA KLINIKA - 25 mjeseci

A) Opće vještine koje se mogu kksvojiti u općem pedijatrijskom bolničkom odjelu (do 7 mjeseci)

- uzimanje heteroanamneze i anamneze djeteta i obitelji:

- klinički pregled djeteta od novorođenačke dobi do adolescencije uključujući ocjenu dosegnutog stupnja razvoja djeteta, varijacijske širine i individualnosti tog razvoja;

- stvaranje plana racionalnog dijagnostičkog postupka;

- stvaranje racioinalnog terapijskog plana - privremenog neposredno po primitku i nakon završeikog dijagnostičkog postupka;

- svakodnevni nadzor bolesti i napretka liječenja djeteta uz kritičnu procjenu rezultata dijagnostičkih postupaka i liječenja i vođenje odgovarajuće dokumentacije;

- suradnja i uskladivanje rada s ostalim timom koji brine o djetetu (liječnici, sestre, fizioterapeuti, konzultanti, pedagozi, roditelji);

- svakodnevna komunikacija s roditeljima u različitim fazama i situacijama zdravlja i bolesti, pa i smrti djeteta;

- preuzimanje odgovornosti za sigurnost djeteta i osoblja u bolnici, briga za izbjegavanje udesa te dijagnostičkih i terapijskih incidenata;

- registriranje i prijavljivanje nuspojava lijekova;

- mjere za suzbijanje bolničkih infekcija;

- briga o maksimalnom skraćenju i o drugim mogućnostima humanizacije hospitalizacije djeteta;

- pisanje otpusnog pisma i vještina vođenja završnog razgovora s roditeljima i djetetom, kao i usklađivanje daljeg praćenja i liječenja djeteta s izvanbolničkom službom;

- uredno vođenje cjelokupne dokumentacije, usvajanje recentne međunarodne klasifikacije bolesti i odgovarajućih šifra;

- fizičke i administrativne pripreme za premještanje djeteta u drugu ustanovu: dogovor s primaocem, fizička zaštita, djeteta, osiguranje pratnje, dokumentacija i sl.;

- postupak u slučaju smrti djeteta, kontakt i psihološka podrška roditeljima, pravni aspekti obdukcije, mrtvozorništva i sl.;

- administrativni postupci oko prijave zaraznih bolesti, statističkih podataka, prijave smrti i dr.;

- uzimanje uzoraka tjelesnih tekućina (krvi, mokraće, likvora, stolice, znoja, suza, brisova te drugih sekreta i ekskrela) za laboratorijske pretrage;

- parenteralno davanje lijekova djeci razne životne dobi, postavljanje trajne intravenske infuzije, alternativne metode parenteralne rehidracije:

- pripremu djece za dijagnostičhe i terapijske zahvate: sedacija, analgezija, imobilizacija, nadzor, pratnja, popratna dokumentacija

- umjetno disanje usta na usta, usta na nos i maskom s balonom;

- masaža srca:

- ispiranje želuca kod ingestije otrova

B) Posebne vještine koje treba usvojiti pretežno na specijaliziranim odjelima klinika (najmanje 18 mjeseci)

Neonatologija (izvanrodilišta)

- osobitosti kliničkog pregleda novorođenčeta, osobito nedonoščeta razne geslacijske dobi,

- rukovanje inkubatorom,

- procjena gestakcijske dobi i stanja intrauterinog razvoja novorodenčeta,

- reanimacija novorođenčeta (poslije primarne postnatalne reanimacije),

- izvođenje eksangvinotransfuzije,

- zaštita od pothlađivanja novorođenčeta,

- opremanje novorođenčeta za transport i provođenje transporta,

- izvođenje lumbalne punkcije nedonoščeta,

- kateterizacije pupčane vene,

- postavljanje intravezne infuzije, aplikacija kisika, upotreba oksimetra,

- izvođenje fototerapije,

- podučavanje u tehnici dojenja,

- nazogastično hranjenje,

- informiranje, vođenje i potpora obitelji s oštećenim, kronično bolesnim i malfortniranim djetetom,

- sagledavanje i rješavanje bioetičkih problema (započinjanje reanžmacije, prekid reanimacije, prekid intenzivnog liječenja, donacija organa.).

Intenzivno liječenje

- uočiti prijeteče ili postojeće zatajenje vitalnih funkcija djeteta od novorođenačke dobi do adolescencije,

- umjetno disanje usta na usta, usta na nos ili maskom i balonom,

- usvojiti masažu srca,

- fizičke mjere za odstranjenje stranog tijela iz gornjih dišnih putova u dojenčadi i djece (Heimlichov hvat),

- redoslijed postupaka prilikom anafilaktičkog šoka,

- redoslijed postupaka s djetetom u epileptičkom napadu,

- postavljanje nazogastrične i orogastrićne sonde,

- redoslijed postupaka s akutno otrovanim djetetom,

- tehnika sondiranja i ispiranja želuca,

- postavljanje i kontrola rada monitora za nadzor vitalnih funkcija (apneja monitori, kardiorespiratorni monitori, elektrode za transkutano praćenje respiracijskih plinova); interpretacija signala, prepoznavanje artefakata i lažnih uzbuna,

- postavljanje intravenskih putova,

- održavanje i nadzor centralnih venskih katetera,

- nadzor ukupnog ili parenteralnog unosa i izlaza tekućina i izračunavanje bilance tekućine,

- steči navike osiguranja sigurnog rada radi sprečavanja udesa na odjelu i dijagnostičkih i terapijskih incidenata,

- vođenje dokumentacije vitalno ugroženog djeteta.

Medicinska genetika

- dobivanje podataka za konstrukciju i crtanje rodoslovnog stabla,

- uočavanje tzv. monor-anomalija u djece, specijalna atropometrijska mjerenja (npr. razmak očiju, položaj uške, razmak mamila i sl.) i procjena nalaza u usporedbi s referentnim podacima,

- uzimanje bukalnog brisa radi traženja Barrova tjelešca,

- uzimanje uzorka kapilarne krvi na filter papiriću (kartice za Guthrijev test),

- komunikacija s bolesnikom i roditeljima bolesnika s prirođenim malformacijama, nasljednim bolestima i indiciranje upućivanja u genetsko savjetovalište,

- tumačenje pacijentu i obitelji nalaza citogenetske analize i drugih lehnićkih postupaka prenatalne dijagnoze i njihovih medicinskih i socijalnih implikacija.

Fiziologija i palologija rasta i razvoja, endokrinologija

- antropometrijska mjerenja (težina, duljina odnosno visina. opseg glave, prsnog koša i trbuha) s unošenjem u grafikone sa centilnim krivuljama rasta - interpretacija nalaza,

- gruba procjena zrelosti kostura na rendgenogramu zapešća uz pomoć atlasa i tablica,

- izvođenje i tumačenje nalaza jednostavnijih endokrinoloških testova kao što je oralni pokus tolerancije glukoze,

- procjena glukozurije i ketonurije test-trakama,

- rukovanje jednostavnim napravama za kontrolu glukoze u krvi,

- poduka bolesnika i roditelja o sveobuhvatnom samonadzoru i Iiječenju dijabetesa melitusa,

- izračunavanje i pisanje dijete za djecu s dijabetesom melitusom.

Hematologija i onkologija

- prepoznati u krvnom razmazu normalne krvne stanice i učiniti diferencijalnu krvnu sliku; prepoznati nenormalne stanice i indicirati konzultaciju s pedijatrijskim hematologom,

- učiniti punkciju koštane srži i prepoznati tipične artefakte i nenormalne nalaze, le indicirati konzultaciju s pedijatrijskim hematologom,

- priprema djeteta za transfuziju krvi ili derivata; medikolegalni i administrativni aspekti,

- primjena transfuzije krvi u svakoj životnoj dobi - sigurnosne mjere, nadzor tijeka transfuzije, uočavanje nuspojava.

Gastroenterologija

- indicirati (ili kontraindicirsti) i pripremiti dijete za endoskopske pretrage probavnog trakta, za biopsije crijeva i za biopsiju jetre,

- odabrati i indicirati (ili kontraindicirati) najoptimalnije slikovno-dijagnostičke postupke (ultrazvuk, rendgenske pretrage, rendgenska pasaža probavnog sustava, irigografija, radioizotopne pretrage, kompjutorizirana tomografija i magnetska rezonancija) te u izravnoj komunikaciji sa izvođaćem pretrage dati klinički doprinos interpretaciji nalaza,

- na tipičnim rendgeriogramima umjeti prepoznati sliku atrezije jednjaka, inveiznog situsa trbušnih organa, ileusa, perforacije visceralnog organa, vidljivog stranog tijela na nativnoj slici i sličnih tipičnih i jednostavnih slika.

Pulmologija

- izvođenje intrakutanog i perkutanog tuberkulinskog testa oćitavanje nalaza i dovođenje u klinički kontekst,

- izvodenje intrakutanih i perkutanih testova standardnim alergenima,

- osnove analize rendgenograma toraksa: uočavanje tehničkih varijacija kvalitete slike i artefakata, prepoznavanje granica fiziološke varijabilnosti toraksa u ovisnosti o životnoj dobi od nedo nošćeta do adolescenta; prepoznavanje odsutnosti patološkog nalaza na tipičnom rendgenogramu toraksa, prepoznavanja tipičnih jednostavnih patoloških nalaza i njihova korelacija s kliničkim nalazima,

- primjena jednostavnih naprava za procjenu funkcije pluća u djece (npr. mjerača vršnog protoka pri izdanku - "peak flow meters")i tumačenje rezultata,

- tumačenje rezultata standardnih i složenijih laboratorijskih testova funkcije pluća i korelacija s kliničkim podacima,

- jednostavne metode primjene kisika i primjene lijekova inhalacijom,

- jednostavne metode fizikalne terapije pri kroničnoj bolesti pluća u djece (vježbe disanja, tapšanje prsnog koša, položajne drenaže bronha i sl. ).

Kardiologija

- samostalno snimanje i tumačenje elektrokardiograma djece razne životne dobi,

- osnove analize rendgenograma toraksa (vidjeti gore "Pulmologija"),

- razumijevanje laboratorijskih kardioloških nalaza (ultrazvučnih, kateterizacijskih i dr.) i njihovo stavljanje u kontekst kliničke slike djeteta,

- mehanićki i drugi postupci za prekidanje napada paroksimalne tahikardije.

Nefrologija

- umjeti dobiti uzorak mokraće za laboratorijsku, osobito bakteriološku obradu od adolescenta razlićitim metodama,

- kateterizirati mokraćni mjehur djece svake životne dobi,

- samostalno izvesti analizu mokraće test-trakama i jednostavnim kemijskim testovima, kao i makroskopski pregled mokraće (sediment, brojenje stanica u komori),

- razumjeti i protumačiti nalaze složenijih laboratorijskih testova s mokraćom (klirensi, pokusi koncentracije, ekskrecije ukupnih kiselina i sl.) i stavljanje u kontekst kliničke slike djeteta,

- na nativnom rendgenogramu uočiti tipičnu sliku vidljivog konkrementa, uočiti tipičnu patologiju na ekskretornom urogramu kao i uočiti prisutnost vezikouretralnog refluksa i procijeniti njegov stupanj - te sve korelirati s kliničkom slikom,

- razumjeti rezultate složenijih laboratorijskih funkcionalnih pretraga i slikovnih dijagnostičkih metoda.

Neurologija

- umjeti procijeniti neurorazvojni status dojenčeta i djeteta a osobito procijeniti granicu izmedu prihvatljive normalne varijabilnosti neurorazvoja i jasno patološkog nalaza,

- umjeti prepoznati jasna i tipićna odstupanja od normalnog neurološkog statusa,

- na elektroencefalogramu prepoznati grube artefakte, procijeniti dobnu adekvatnost osnovnog ritma, isključiti postojanje grubih abnormalnosti i prepoznati samo tipićne elektroencefalografske abnormalnosti,

- na rendgenskom kraniogramu uočiti frakturne pukotine, intrakranijalne kalcifikacije i grublje razvojne anomalije,

- na slikama lubanje i mozga dobivenim složenijim slikovnim dijagnostičkim tehnikama (ultrazvuk, kompjutorizirana tomografija, magnetska rezonancija, angiografija, radioizotopne metode) uočiti najgrublja odstupanja od nornlale i razumjeti interpretirani nalaz, dovodeći ga u kontekst kliničkog problema.

NEONATOLOGIJA U RODILIŠTU -1 mjesec

- pripremiti radno mjesto pedijatra u rađaonici za prihvat nornkalnog i ugroženog novorođenčeta,

- prihvat i postupak s novorođenim djetetom u ćasu rođenja,

- procjena vitalnosti s bodovanjem po Apgarovoj,

- slijed postupaka u reanimaciji novorodenčeta,

- prvi pedijatrijski pregled novorodenčeta,

- postupci za rano poticanje dojenja u rodilištu

- cijepljenje novorodenčadi BCG-cjepivom

- uzimanje uzorka kapilarne krvi novorođenčeta radi traganja (skrininga) za fenilketonurijom i hipotireozom i otprema uzorka,

- savjetovanje majke pri otpustu iz rodilišta,

- administrativni postupak oko prijave rodenja, uspostave kontinuiteta skrbi za novorođenčetom u izvanbolnićkoj službi

INFEKTOLOGIJA (DJEČJI ODJEL) - 1 mjesec

- vještine koje treba savladati iste su kao u pedijatrijskoj klinici i dječjem odjelu

DJEČJA KIRURGIJA -1 mjesec

- zbrinjavanje tzv. malih ozljeda djece,

- profilaksa tetanusa u djece (kriteriji, indikacije, docjepljivanje, pasivna profilaksa),

- prva pomoć kod težih ozljeda djece - imobilizacija, analgezija, prevencija šoka, priprema za transport,

- prepoznavanje prijetećeg ili razvijenog traumatskog šoka i postupci za suzbijanje,

- medikolegalni aspekti urgentnih i elektivnih operativnih zahvata na djeci,

- psihološka priprema djeteta i roditelja za operativni zahvat,

- medicinska priprema za operativni zahvat - kontakt s anesteziologom, prehrana, infuzija, premedikacija, transport, dokumentacija,

- nadzor djeteta u neposrednom i kasnijem postoperativnom tijeku

PEDIJATRIJSKA AMBULANTA (PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DJETETA) - 6 mjeseci

(dječji dispanzer i savjetovalište za zdravu djecu)

- sve osnovne vještine koje se stječu i na općem pedijatrijskom bolničkom odjelu, uz to i

- obavljanje sistematskih zdravstveno-preventivnih pregleda novorođenčadi, dojenčadi i predškolske djece što uključuje i

- nadzor nad tjelesnim rastom i razvojem individualnog djeteta, vođenje dugoročne dokumentacije (centilnih krivulja rasta) i zdravstvenog kartona, odnosno knjižice djeteta i rano uočavanje odstupanja od norme te

- nadzor nad psihomotornim razvojem djeteta, uočavanje graničnih i jasno patoloških odstupanja,

- savjetovanje o njezi, odgoju, prehrani djece i o drugim mogućnostima unapređivanja zdravlja i spriječavanja oboljevanja djece,

- rano otkrivanje bolesti i ometenosti primjenom jednostavnih skrining-testova (kukovi, bakteriurija, sluh, vid, cerebralna klijenut i dr.),

- provoditi kontinuirano cijepljenje, po propisanom programu, ali i prilagođeno osobitostima i potrebama individualnog djeteta,

- umjeti pomoću odgovarajućeg intervjua dobiti predodžbu o socijalnom statusu obitelji i o psihodinamici odnosa roditelja i djete ta i drugih članova obitelji,

- umjeti organizirati, nadzirati, uskladiti i iskoristiti usluge patronažne službe, te drugih konzilijarnih i graničnih struka (psihologa, pedagoga, defektologa, logopeda, fizijatra i dr.),

- pokretanje i usklađivanje multidisciplinarnog djelovanja za pomoć rizičnim obiteljima - socijalno ugroženih, opterećenih alkoholizmom, delinkvencijom, narkomanijom, kroničnim bolesnicima, prognanih i raseljenih obitelji,

- umjeti uskladivati dugoročnu medicinsku skrb za kronično bolesnu djecu (razvojno ometenu, s cerebralnom paralizom, epilepsijom, astmom, srčanim manama. dijabetesom, ortopedskim anomalijama i dr.) sa sekundarnom i tercijarnom zaštitom, rehabilitacijom, službom socijalne zaštite, karitativnim organizacijama, pedagoškom službom i dr.,

- pokretati i usklađivati višestrukovni pristup zaštiti djeteta ometenog u razvoju,

- prepoznati rizične faktore u obiteljskoj i socijalnoj okolini djeteta za pojavu zapuštenosti, zlostavljanja i napuštanja djeteta,

- umjeti organlzirati zdravstveni nadzor nad predškolskim ustanovama, i unapređivati zdravstvene standarde u tim ustanovama,

- vještina individuatnog zdravstveno prosvjetnog rada, rada u maloj i velikoj grupi

ŠKOLSKI DISPANZER - 1 mjesec

- upoznati rad komisije i njezine kriterije za ocjenu zrelosti djeteta za upis u školu,

- savladati tehniku sistematskih pregleda školske djece,

- uočiti teškoće fizičkog, a osobito psihićke adaptacije djeteta na školu,

- prepoznati smetnje ponašanja i teškoće ućenja,

- umjeti pokrenuti i usklađivati preventivne i terapijske aktivnosti višestrukovnog tima školskog pedagoga i nastavnika, psihologa, psihijatra, službe socijalne skrbi, obitelji i dr.,

- steči uvid u problem izostajanja s nastave, razvoja ovisnosti, delinkvencije mladih i doprinos liječnika u njegovu rješavanju,

- steči uvid u problem športa i fizičkog odgoja djece.

SURADNE STRUKE - 2 mjeseca

- otorinolaringološka dječja ambulanta (5 radnih dana),

- ortopedska dječja ambulanta (5 radnih dana),

- oftalmološka dječja ambulanta (5 radnih dana),

- dermatološka dječja ambutanta (5 radnih dana),

- stomatološka dječja preventivna ambulanta (5 radnih dana),

- pedopsihijatrijska ambulanta i savjetovalište za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih (20 radnih dana). ·

U tim ambulantama treba savladati najjednostavnije tehnike pregleda i ambulantnog liječenja, kao i kriterije za traženje konzilijarnog savjeta i upućivanja na hospitalnu dijagnostiku i liječenje.

Specijalizant je obvezan, u tijeku specijalizacije upisati 2 semestra, jednog od slijedećih poslijediplomskih studija i položiti propisane ispite:

1. klinička pedijatrija (Medicinski fakultet Zagreb);

2. zaštita majke i djeteta (Medicinski fakultet Zagreb);

3. medicina razvojne dobi (Medicinski fakultet Rijeka).

UŽE SPECIJALIZACIJE PEDIJATRIJE JESU:

a) Pedijatrijska kardiologija

b) Pedijatrijska neurologija

c) Pedijatrijska nefrologija

d) Pedijatrijska gastroenterologija

e) Pedijatrijska pulmologija

f) Pedijatrijska endokrinologija, dijabetes i bolesti metabolizma

g) Pedijatrijska hematologija i onkologija

h) Neonatologija

i) Medicinska genetika

j) Pedijatrijska alergologija i klinička imunologija

Trajanje užih specijalizacija je 24 mjeseca, od toga 2 mjeseca su godišnji odmori.

10a. PEDIJATRIJSKA KARDIOLOGIJA

A) Sadržaj uže specijalizacije

1. Dijagnostika i liječenje djece s prirodenim ili stečenim bolestima srca i bolestima velikih intratorakalnih krvnih žila

2. Dijagnostika i liječenje poremećaja provođenja i puremećaja ritma srca;

3. Dijagnostika i liječenje primarnih i sekundarnih poremećaja funkcija srca i poremećaja cirkulacije, i

4. Prevencija bolesti srca i cirkulacije

B) Izvedba programa uže specijalizacije

Kandidat bi proveo 21 mjesec na priznatom kliničkom odjelu za pedijatrijsku kardiologiju, u kojem postoje ili koji se služi dijagnostičkim metodama i dijagnostičkim laboraiorijima za provođenje programa uže specijalizacije (vidjeti poglavIje 17).

1 mjesec proveo bi na odjelu za postoperacijsko liječenje srčanih bolesnika.

Za vrijeme trajanja uže specijalizacije kandidat bi prisustvovao organiziranoj nastavi prema predloženom programu. Provela bi se provjera znanja iz svake od 7 nastavnih cjelina obuhvaćenih teorijskom nastavom.

Redovno bi prisustvovao i aktivno sudjelovao u raspravi o bolesnicima, uključujući kardiološko-kardiokirurške konferencije, indikacijske sastanke, sastanke strukovnih sekcija i druge vidove organizirane nastave.

Pod vodstvom mentora obradio bi tijekom edukacije najmanje 5 kliničkih problema, težeći znanstvenom pristupu u izvedbi i tumačenju dobivenih rezultata.

Pratio bi najnoviju domaću i stranu stručnu iiteraturu iz područja pedijatrijske kardiologije

C) Znanja i vještine stečene tijekom uže specijalizacije

1. Besprijekorno uzimanje i procjena anamnestičkih podataka i procjena kliničkog statusa kardiološkog bolesnika (najmanje za 100 bolesnika);

2. Svladavanje tehnike ulaska u perifernu venu i arteriju djeteta u dijagnostičke i terapijske svrhe (50)

3. Samostalno snimanje (so) i interpretacija (300) dječjeg elektrokardiograma;

4. Priključivanje djeteta na kardio-respiratorni monitor i analiza praćenih pokazatelja (30);

5. Usvajanje metodologije kardio-pulmonalne reanimacije (10 provjera sadržaja, sustavnosti i brzine izvedbe);

6. Samostalna interpretacija nalaza Rtg snimke toraksa (100):

7. Samostalno izvođenje ehokardiografskog pregleda djeteta svim tehnikama (100);

8. Kateterizacija desnog i lijevog srca, pojedine faze i pod nad zorom (10).

D) Sadržaj teorijske nastave potrebne za izvođenje programa

1. Temeljna saznanja o kardiovaskularnom sustavu organizma u razvoju

- odabrana poglavlja iz embriologije, anatomije i patofiziologije srca u fetusnom i postnatalnom razdoblju,

- molekulska genetika kardiovaskularnog sustava,

- ginetski sindromi u kardiologiji dječje dobi,

- etiologija bolesti srca i krvnih žila,

- epidemiologija kardiologije dječje dobi,

- sistemna hipertenzija,

- sistemna hipertenzija; prevencija kardijalnih i vaskularnih bolesti u djece.

2. Neinvazivne dijagnostičke metode u kardiologiji dječje dobi

- anamneza i klinički pregled djeteta,

- segmentna analiza srca i novo nazivlje prirođenih srčanih grešaka,

- elektrokardiografija; praćenje ekg-a po Holteru; fonokardiografija i mehanokardiografija,

- rentgenologija kardiovaskularnog sustava,

- ergometrija,

- ehokardiografija, jednodimenzijska, dvodimenzijska, Dopplerova i kolorska Dopplerova tehnika (fetusna i postnatalna),

- nuklearna kardiologija,

- nuklearna magnetska rezonancija,

- kompjutorizirana tomografija,

- emisijska pozitrokkska tomografija.

3. Invazivne dijagnostičke metode

- digitalna suptrakcijska angiografija,

- kateterizacija srca,

- angiokardiografija

- intervencijska kardiologija,

- elektrofiziološko ispitivanje provodnog sustava srca.

4. Strukturne anomalije kardiovaskularnog sustava u djeteta

- odabrana poglavlja iz prirođenih grešaka srca,

- novorođenče i dojenče s prirođenom greškom srca,

- koronarna cirkulacija i koronarna patologija u djeteta.

5. Upalne bolesti kardiovaskularnog sustava i bolesti miokarda

6. Poremećaji provođenja podražaja u srcu i srčane aritmije: dijagnostika i suvremeno liječenje

7. Posebni problemi kardiologije dječje dobi

- inocentni šumovi srca,

- sinkopa,

- kardiopulmonalna reanimacija,

- aparati za praćenje vitalnih funkcija srca i krvotoka i način njihove primjene,

- funkcijska procjena kardiovaskularnog sustava prije i nakon operacijskog zahvata na srcu.

- indikacije i tehnika pri kirurškim zahvatima na dječjem srcu,

- postoperacijsko liječenje i postoperacijski sindromi,

- komplikacije i sekvele kirurških zahvata na srcu,

- transplantacija u pedijatrijskoj kardiologiji.

10b. PEDIJATRIJSKA NEUROLOGIJA

Plan:

Rad u kIinićkoj jedinia za pedijatrijsku neurologiju -16 mjeseci.

Rad u kliničkoj jedinici za opću neurologiju - 6 mjeseci. Pedijatrijska neurologija (16 mjeseci)

Propedeutika pedijatrijske neurologije (16 mjeseci)

Anamneza. Opći klinički pregled. Neurološki pregled prematurusa Neurološka ocjena gestacijske dobi Neurološki pregled dojenčeta i malog djeteta. Neurološki pregled veće djece. Fiziologija i funkcionalna anatomija živčanog sistema u razvojnoj dobi.

Dijagnostičke metode

Pregled cerebrospinalnog likvora. Lumbalna i subokcipitalna punkcija. Punkcija sudburalnog prostora kroz fontanelu. Rtg pregled glave i kralježnice. Cerebralna angiografija. Pneumoencefalografija i ventriulografija. Mijelografija. Kompjutorizirana tomografija. Magnetska rezonancija. Radioizotopne pretrage (PET, SPECT i dr.) Elektromioneurografija. Evocirani potencijali. Ultrazvuk u pedijatrijskoj neurologiji. Bipsije mišića i perifernog živca Elektroencefalografija (ontogeneza osnovne aktivnosti). EEG kod nedonošćeta. Ontogeneza i EEG u spavanju EEG kod konvulzivnih bolesti. EEG kod upalnih bolesti SŽS. EEG kod traume, degenerativnih bolesti tumora i otrovanja. Provokacijske metode u elektroencefalografiji. Poligrafija Ambulatori EEG

Metaboličke bolesti živčanog sustava

Poremećaj metabolizma aminokiselina (Fenilketonurija, tirozinoza, bolest "Javorovog sirupa", poremećaj u urea ciklusu) Poremećaj transporta aminokiselina. (Hartnupova bolest, sindrom Lowe). Poremećaj metabolizma ugljikohidrata (Galaktozemija, Glikogenoze) Mukopolisaharidoze Mukolipidoze i poremećaj u metabolizmu glikoproteina (familijarna mioklonička epilepsija Univerricht-Lundborg)

Smetnje sa intermitentnom metaboličkom acidozom (organske acidurije). Poremećaj u metabolizmu lipida, (Tay-Sachsova bolest i ostali dobno determinirani oblici amaurotičkih idiotija Gaucherova bolest, Niemann-Pickova bolest, Refsumova bolest, Fahrova bolest). Poremećaj u metabolizmu metala (Wilsonova hepatolentikularna degeneracija, "Kinky-Hair disease"). Poremećaji u metabolizmu purina (Sindrom Lesch-Nytkan porifirija). Mitohondrijske bolesti. Peroksisomalne bolesti. Evaluacija bolesnika sa sumnjom na urođeni poremećaj metabolizma Metode "screeninga"

Perinatalna oštećenja živčanog sustava

Intrakranijalna krvarenja u perinatalnoj dobi. Hipoksičkoishemijske lezije mozga. Kronični subduralni hematom dojenćeta. Porođajne lezije lubanje Porođajne lezije spinalne moždine. Porođajna oštećenja perifernih živaca (paraliza brahijalna pleksusa, paraliza n. facijalisa, paraliza n. phrenicusa). Kernikterus. Klinički neurološki sindromi vezani uz perinatalne lezije SŽS-a (sindrom kome, hiperekcitacijski sindrom, hemisindrom, sindrom apatije)

Razvojne abnormalnosti živčanog sistema Disrafična stanja (meningokela, meningomijelokela, ancefalokela). Arnold Chiari-eva, Dandy Walkerova malformacija i ostale razvojne abnormalnosti u predjelu stražnje lubanjske jame. Siringomietija. Abnormalnosti u razvoju velikog mozga (hidranencefalija, agenezija corpus callosuma kongenitalni hidrocefalus i ostale rijeđe razvojne abnormalnosti kore velikog mozga). Moebiusov sindrom. Mikrocefalija. Kraniosinostoze. Poremećaji u razvoju kralješnice (platibazija, Klippel-Feilov i Sprengelov deformitet).

Konvulzivne bolesti i slična stanja

Novorođenačke konvulzije. Konvulzije u dojenačko doba s posebnim osvrtom na metaboličke poremećaje (pirodoksinski deficit i pirodoksinska ovisnost, hipokalcemija, hipomagneziemija, hipoglikemija, ostali poremećaji elektrolita poremećaji acidobaznog statusa). Febrilne konvulzije (etiologija, kasne posljedice liječenje i prognoza). Klasifikacija epileptičkih napada. Epileptički sindromi karakteristični za djetinjstvo: Westov sindrom, Lennox-Gastautov sindrom, HHE sindrom. "Centrencefalička" epilepsija. Benigne epilepsije dječje dobi. Miokloničke epilepsije. Parcijalne kompleksne krize u dječjem uzrastu Primarno generalizirana epilepsija adolescentne dobi. Fotosenzitivna i ostali oblici refleksne epilepsije. "Tumorska" epilepsija. Progresivne miokloničke encefalopatije. Epileptički status. Rijeđi oblici epileptičkih napada (Aicardiev sindrom, "Happy-Puppet" sindrom, infantilna polimioklonija - Kinsbourne). Principi medikamentnog liječenja epilepsije. Mogućnost neurokirurškog liječenja. Neepileptičke paroksizmalne manifestacije: sinkopa, respiratorne afektivne krize, benigni paroksizmalni vertigo, noćne psihomotrone atake, narkolepsija.

Dijete ometeno u razvoju

Rizično dijete. Registar rizičnog djeteta. Testiranje psihomotornog razvoja. Cerebralna dječja paraliza: indikacija i etiologija, klinički oblici, dijagnoza i dugoročni program liječenja i habilitacije. Mentalna retardacija. Smetnje ponašanja. "Minimalna cerebralna disfunkcija" Mlohavo dijete ("Floppy baby syndrome"). Dijete s minimalnom motorićkom disfunkcijom "Clumsy child syndrome" Smetnje u razvoju govora Dijete sa senzornim deficilom. Specifične poteškoće učenja Emocionalni poremećaji u djetinjstvu Bolest tikova. Enureza i enkopieza.

lnfekcije živčanog sustava

Akutni purulentni merkirkgitis (Hinfluenzae, meningokokni i pneumokokni). Akutni purulentni meningitis novorodenčeta i malog dojenčeta. Tuberkulozni meningitis. Leutičke infekcije živčanog sistema u djece. Borelioza. Meningoencefalitisi uzrokovani virusima. Kronične infekcije SŽS-a uzrokovane "sporim" virusima. Nikotičke infekcije SŽS-a. Protozoarne i parazitarne bolesti SŽS. Prenačalne infekcije SŽS (rubeola, citomegalovirus, toksoplazmoza, listerioza, herpes simplex). Postinfekciozne i postimunizacijske upale centralnog živčanog sistema (postinfekciozni i postimunizacijski meningoencefalitisi Horea minor, akutna cerebralna ataksija) AIDS u pedijatrijskoj neurologiji.

Kromosomske aberacije

Osnove humane genetike. Uloga citogenetike. Genetsko savjetovalište. Downov sindrom. Trisomija 13, Trisomija 18. Strukturalne anomalije kromozoma vezane s neurološkom simptomatologijom. Abnormalnosti spolnih kromosoma (Klinefelterov sindrom, XYY kariotip i slične aberacije, Turnerov sindrom, Fragilni X kromosom).

Tumorske i srodne bolesti živčanog sustava

Klasifikacija tumora živčanog sustava. Tumori prednje lubanjske jame. Tumori malog mozga i moždanog stabla. Pseudo tumor cerebri. Tumori kičmene moždine. Tumori kranijuma i kralješnice. Tumori oka i orbite. Tumori perifernog živčevlja. Fakomatoze. Metastatski tumori SŽS-a u djece (hemoblastoze. Wilmsov tumor, neuroblastoma sympathicum).

Heredodegenerativnebolesti

Heredodegenerativne bolesti bazalnih ganglija (Huntingtonova horea. Dystonia musculorum deformans. Hallervorden-Spatzova bolest. Fahrova bolest. Haraditarni tremor). Heredodegenerativne bolesti malog mozga, moždanog stabla i kičmene moždine. (Friderichova ataksija. Hereditarna cerebralna ataksija. Ramsay-Huntov sindrom. Familijarna spastična paraplegija. Peronealna mišićna atrofija). Heredodegenerativne bolesti kranijalnih perifernih živaca (hipertrofični intersticijalni neuritis, hereditarna senzorna neuropatija, hereditarna atrofija opticusa Leber. Progresivna facijalna hemiatrofija. Familijarna disautonomija). Difuzne heredodegenerativne bolesti velikog mozga (sudanofilna skleroza, Pelizeus-Merzbacherova bolest. Canavanova bolest. Alexanderova bolest. Metahromatićka leukodistrofija. Krabbeova bolest. Cockayneova bolest). Bolesti s primarnom degeneracijom sive supstance, (Alpersova bolest) Syndroma Chediak-Higashi. Syndroma Rett.

Postnatalna traumatska oštećenja

Klasifikacija cerebralne kome. Cerebralna smrt. Commotio cerebri. Contusio cerebri Traumatski edem mozga. Rane i kasne posljedice, povrede glave i mozga. Povrede kičmene moždine. Povrede perifernih živaca. Zlostavljeno dijete ("gattered child syndrome").

Autoimune i slične bolesti živčanog sustava

Multipla skleroza. Difuzna cerebralna skleroza. (Sehilder). Encephalitis periaxialis diffusa (Dalo). Neuromyelitis optica. Tranzverzni mijelitis. Akutni diseminirani encefalomijelitis. Akutni infekciozni polineuritis. (Landry-Guillain-Barr). Bellova paraliza. Postinfekciozna paraliza n. abducensa

Vaskularne bolesti središnjeg živčanog sustava

Fiziologija cerebralnog krvotoka. Cerebralne hemoragije. Cerebralna embolija. Edem mozga. Aneurizmi i arteriovenozne malformacije SŽS-a. Moya-moya bolest. Akutna infantilna hemiplegija Cerebralna krvarenja neutvrđenog uzroka, Hipertenzivna encefalopatija Vaskulapatije u okvirima kolagenih bolesti (lirpus erythemalolles Illssemlnattls, periarteritis nodosa i druge kolagenoze).

Bolesli motorne jedinice

Infantilna mišićna atrofija (Werdnig-Hoffmann) Neuralna mišićna atrofija (Kugelberg-Welander). Atrogripoza. Myasthenia gravis. Mišićne distrofije. Miotonićka distrofija. Dermatomyosilis Polvmyositis benigna kongenitalna hipotonija. Nemalinska miopatija, "Central core disease" i ostali rijeđi oblici miopatija Hipo, hiper i normokalieinijska periodićna paraliza. Nasljedne miopalije usljed enzimatskih poremećaja (glikogenoze). Mioglobinurije.

Izabrana poglavlja iz pedijatrijske neurologije i graničnih disciplina

Infanlilni hidrocefalus (etiopatogeneza dijagnostika, liječenje, i prognoza)

Klinika i patofiziologija glavobolje u dječjoj dobi

Intoksikacije živčanog sustava

Deficitarne bolesti u pedijatrijskoj neurologiji

Osnovi neurooftalmologije

Osnovi otoneurologije.

Izabrana poglavlja iz pedopsihijatrije

Izabrana poglavlja iz fizijatrije.

(Ovo se gradivo obrađuje na predavarkjima i seminarima i praktičkim vježbama)

Za vrijeme staža iz pedijatrijske neurologije specijalizanti polažu kolokvije svakih 4 mjeseca

OPĆA NEUROLOGIJA (6 mjeseci)

Opća neurološka propedeutika. Furkkeionalna anatomija živčanog sistema, Opća neurofiziologija i neuropatologija.

Specijalizant radi u svojstvu odjeljnog liječnika i u polikliničkoj službi pod nadzorom mentora.

Po završenom stažu polaže kolokvij iz Opće neurologije

10c. PEDIJATRIJSKA NEFROLOGIJA

Uža specijalizacija iz pedijatrijske nefrologije obuhvaća učenje i kompletno usvajanje suvremenih stručnih i znanstvenih spoznaja iz područja pedijatrijske nefrologije, te upoznavanje i/ili savladavanje praktičnih vještina, pretraga i zahvata koje se koriste u dijagnostici i liječenju djece s bolestima bubrega i mokraćnih organa.

Plan:

Uža specijalizacija pedijatrijske nefrologije provodi se radom na slijedećim usko specijaliziranim stručnim jedinicama:

1. stručna jedinica pedijatrijske nefrologije 15 mjeseci

2. stručna jedinica internističke nefrologije 2 mjeseca

3. stručna jedinica za dijalizu 2 mjeseca

4. stručna jedinica dječje kirurške urologije 1 mjesec i 15 dana 5. stručna jedinica urologije za odrasle 15 dana

6. stručna jedinica patologije 15 dana

7. stručna jedinica biokemijske i mikrobiološke laboratorijske dijagnostike 15 dana

ad.1.

Stručna jedinica pedijatrijske nefrologije Tijekom boravka u jedinici stječe se teorijsko i praktično znanje o bolestima bubrega i mokraćnih organa u djece, te se osposobljava za samostalno vodenje bolesnika.

Područja koja treba savladati su:

1. anatomija bubrega i mokraćnih organa,

2. fiziologija bubrega i mokraćnih organa

3 fiziologija novorodenačkog bubrega i adaptacija na postnatalni život,

4. genetički aspekti bolesti bubrega i mokraćnih organa,

5. simptomi i znaci oboljenja bubrega i mokraćnih organa u djece,

6. metode ispitivanja bubrega i mokraćnih organa,

7. algoritam dijagnostičkog postupka kod bolesti bubrega i mokraćnih organa u djece,

8. uroinfekcije,

9. anomalije bubrega i mokraćnih organa,

10. vezikoureteralni refluks,

11. neurogena disfunkcija mokraćnog mjehura i drugi poremećaji mokrenja u djece,

12. urolitijaza u djece,

13 bolesti glomerula u djece,

14. bolesti tubula u djece,

15. vaskularne bolesti bubrega u djece,

16. tumori bubrega u djece,

17. hipertenzija u djece,

18. akutno zatajenje bubrega,

19. kronično zatajenje bubrega,

20. dijaliza i transplantacija bubrega u djece.

U praktičnom dijelu specijalista pedijatar treba savladati:

1. praktično izvođenje i interpretaciju nalaza mokraće - pregled mokraće test trakama, pregled sedimenta mokraće, određivanje formiranih elemenata u komori, mikrobiološki pregled i dr. (također tijekom boravka u stručnoj jedinici) laboratorijske dijagnostike - 100 x

2. praktično izvođenje i interpretaciju uroradioloških pretraga

- ekskrecijska urografija - 200 x

- mikcijska cistouretrografija - 200 x

3. praktično izvođenje i interpretacija ultrazvučnog pregleda bubrega i mokraćnih organa - 200 x

4. praktično izvođenje i interpretacija uroloških endoskopskih pretraga (cistoskopija, uretroskopija, biopsija sluznice mjehura, uvođenje ureteralnog katetera i dr.) - 50 x

Treba biti upoznat sa:

1. specifičnim metodama prikaza bubrega i mokraćnih organa

- radioizotopski prikaz CT, nuklearna magnetska rezonansa, angiografija i dr.;

2. urodinamskim ispitivanjima u djece - indikacijama, tehnikom, interpretacijom, mogućnostima liječenja poremećaja mokrenja u djece;

3. biopsijom bubrega i patohistološkim ispitivanjima tkiva bubrega - tehnikom biopsije bubrega, indikacijama, mogućnostima patohistoloških ispitivanja (svjetlosna, imunofluorescentna elektronska mikroskapija, imunohistološka ispitivanja);

(također i tijekom boravka u stručnoj jedinici patologije - vidi niže).

ad. 2.

Stručna jedinica internističke nefrologije

Tijekom boravka u jedinici upoznaje se s bolestima bubrega i mokraćnih organa koje se protežu iz dječje dobi u adolescenciju i odraslu dob, te nekim bolestima bubrega rijeđim u djece, odnosno specifičnim za odraslu dob (dijabetićka nefropatija, tumori hipertenzija, neki oblici cistične bolesti bubrega, urolitijaza i dr.) kako bi zaokružio svoje poznavanje nefrologije i bio osposobljen za kvalitetnu suradnju s internistom nefrologom.

ad. 3

Stručna jedinica za dijalizu

Upoznaje se s različitim postupcima hemodijalize, peritonealne dijalize, dijalize, plazmafereze i dr. u djece - indikacijama, pripremom bolesnika, tehnikom izvodenja, principima praćenja bolesnika, suportivnom terapijom. Također, upoznaje se s mogućnostima transplantacije bubrega, indikacijama, imunološkim aspektima transplantacije, praćenjem bolesnika, kasnijom terapijom i komplikacijama.

ad. 4.

Stručna jedinica dječje kirurške urologije. Specijalist pedijatar se upoznaje s mogućnostima operativnog liječenja bolesti bubrega i mokraćnih organa u djece.

ad. 5.

Stručna jedinica urologije za odrasle.

Zaokružuje svoje znanje o urologiji s posebnim osvrtom na mogućnosti liječenja urolitijaze (ESLW i dr.), te transplantaciju bubrega.

ad. 6.

Stručna jedinica patologije

Upoznaje se s mogućnostima patohistološke dijagnostike bolesti bubrega i mokraćnih organa u djece (gledanje preparata uz stručni nadzor).

ad. 7.

Stručna jedinica biokemijske i mikrobiološke laboratorijske dijagnostike

Upoznaje (po mogućnosti i praktično izvodi) laboratorijske pretrage specifične za pedijatrijsku nefrologiju

10d. PEDIJATRIJSKA GASTROENTEROLOGIJA

I. GODINA

Gastroenteroloija, pankreatologija, hepatologija i nutriciologija - 11 mjeseci

Specijalist pedijatrije radi na kliničkom odjelu gdje se upoznaje s kliničkom slikom, dijagnozom, diferencijalnom dijagnozom i terapijom pojedinih bolesti. U tom razdoblju i prirođene malformacije probavnog sustava, njihow genetsku osnovu, rano otkrivanje (acre ening testovi), kao mogućnost eventualne prevencije. Od posebnog je značenja da uoči vrijednost i ulogu pravilne prehrane koja je potrebna za normalni rast i razvoj djeteta. Nadalje, izvodi peroralnu aspiracijsku biopsiju jejunske sluznice, funkcionalne testove i razne terapijske postupke, kao npr. postavljanje trajne i.v. infuzije uz od ređivanje sastava infuzijske otopine, odredivanje normalne ili dijetne prehrane prilagodene dobi i bolesti, a na osnovi energetskog kvocijenta. Zatim, primjenjuje semielementarnu hranu i trajnu pa renteralnu prehranu. U tom razdoblju utvrđuje i proširuje spoznaje da dječji organizam nije tek umanjeni organizam odraslog čovjeka, već da posjeduje svoja vlastita specifićna svojstva. Naime, za vrijeme dječje dobi organizam se nalazi u stalnoj mijeni. Dijete raste, dobiva na tjelesnoj masi, razvija se, njegovi se organi diferenciraju, a funkcije mijenjaju, razvijaju i sazrijevaju. Na takvom se terenu, dakle, razvijaju bolesti u djece. Simptomatologija gastroenteroloških, hepatoloških, a i ostalih bolesti je novorodenčeta (prematurusa) i dojenčeta, a nerijetko i u malog djeteta opće naravi jer dijete odgovara na bolest često s općim simptomima koji se mogu primjerice očitovati s kliničkom slikom toksikoze, tj. slomom cijelog organizma. Tek u većeg djeteta simptomatologija bolesti odgovara dobrim dijelom simptomima odraslih.

II. GODINA

Pedijatrijska psihologija i psihijatrija (1 mjesec)

Rast i razvoj djeteta zavisi od njegovih grana, tj. nasljedne mase, ali i od okolice, okolnosti u zajednici i društvu Pedijatar koji je na užoj specijalizaciji iz gastroenterologije mora upoznati otkrivanje i liječenje bolesti probavnih organa uvjetovanih psihogenim uzrocima kao primjerice abdominalne kolike, psihogeno povraćanje itd.

Infektologija (2 mjeseca)

Specijalist pedijatar radi na kliničkom infektološkom odjeIu temelji se bavi gastroenterološkom i hepatološkom problematikom, te upoznaje praktične vidove tog rada (mikrobiologija, parazitologija gastrointestinalnog i hepatobilijarnog sustava)

Radiologija i nuklearna medicina (1 mjesec)

Upoznaje se s metodama klasićrke radiologije gatrointestinalnog i hepatobilijarnog sustava, te metodama nuklearne medicine ovih sustava. Pri tome aktivno sudjeluje u interpretaciji rezultata.

Ultrazvuk (1 mjesec)

Specijalist mora ovladati dijagnostičkim ultrazvukom abdomena, što znači samostatno vršiti i interpretirati ove metode pretrage.

Endoskopija (3 mjeseca)

Mora ovladati tehnikom endoskopije. U tu svrhu treba pod nadzorom učiniti·

- ezofagogastroduoeenoskopiju (50)

- rektoskopiju (30)

- rektosigmoidoskopiju (20)

- totalnu kolonoskopiju (10)

Tijekom tog razdoblja mora upoznati i tehniku intervencijske endoskopije, što uključuje polipektomiju, hemostazu krvarećih lezija (laserska koagulacija, sklerozacija, elektrokoagulacija), sklerozacija varikoziteta jednjaka, odstranjenje tumora laserom.

Internistička gastroenterologija, pankreatologija, hepatologija i nutriciologija (1 mjesec i 15 dana)

Upoznaje se s bolestima koje obuhvaćaju u naslovu navedenu problematiku (simptomatologija, dijagnoza, diferencijalna dijagnoza i terapija raznih abdominalnih bolesti).

Abdominalna pedijatrijska kirurgija (1 mjesec)

Specijalist upoznaje kiruršku dijagnostiku i operacijske zahvate specifične za pedijatrijsku gastrointestinalnu kirurgiju.

Patološka anatomija (15 dana)

Upoznaje se s histološkom tehnikom i mikroskopskom dijag nostikom dobivenih biopta s raznih pedijatrijskih odjela, a posebno mora upoznati histološku verifikaciju i njeno stupnjevanje kod glutenske enteropatije (celijakije).

10e PEDIJATRIJSKA PULMOLOGIJA

Plan:

16 mjeseci na kliničkom odjelu pedijatrijske pulmološke djelatnosti, 6 mjeseci u kliničkom odjelu opće pulmološke djelatnosti.

U predviđenom vremenskom periodu provela bi se poslijediplomska nastava iz pedijatrijske pulmologije (2 semestra) i položeni propisani ispiti.

Program:

PEDIJATRIJSKA PULMOLOGIJA - 16 mjeseci

Uvodni i opći dio

Pristup i osnovi pregleda bolesnika s oboljenjem dišnih putova. Klinička fiziologija pluća. Regulacija disanja. Respiratorna i nerespiratorna· funkcija pluća. Patofiziologija i specifićnosti oboljenja dišnih putova u djece.

Metodedijagnostike

Fizikalni pregled Radiološki pregled Kompjutorizirana tomografija. Ultrazvučni pregled. Bronhološka obrada (bronhoskopija, bronhografija, ednobronhalna kinenkalografija). Pleuralna punkcija Punkcija i biopsija pluća. Funkcionalni testovi i osnovi plućne funkcije. Kutani testovi preosjetljivosti Znojni test Hemžitološke. mikrobiološke, enzimatske i citolokške azkalize.

Određene pretrage svaki kandidat bi trebao učiniti u prosjeku 10 puta uz nadzor ili samostalno.

Oboljenja donjih dišnih putova u novorođenčeta

Respiratorni distres sindrkm/bolest hijalinih membrana Sindrom aspiracije. Hemoragija pluća lnfektivna oboljena pluća (pneumonije) Hiperinflacija/atelektaza pluća. Pneumotoraks i pneumomedijastinum. Wilson-Mikity sindrom (dismaturitet pluća) Ekstrapulmonalni uzroci respiratornog distres sindroma.

Prirođene anomalije traheobronhalnog stabla

Trarkspozicija pluća. Akcesorni lobus, agenezija, aplazija i hipoplazija pluća Anomalije trahee (traheaina agenezija i sterkoza traheomalacija, traheobronhomegalija, trahoezofegealna fistula) Anomalije bronha (prirođena stenoza bronha, atrezija bronha, bronhomalacija, primarne bronhieklacije). Anomalije plućnog parenhima (prirođene ciste pluća, lobarni emfizem, hamartohindrom prirođene limfangiektazije pluća, sekvestracija pluća, mediraastinalne bronhogene ciste) Anomalije krvnih žila (vaskularni prsten arteriovenozna fiskula pluća)

Oboljenja gornjih dišnih putova

Rinitis, vazomotorni rinitis. Sinusitis Akutni tronzilofaringitis Problem adenoidnih verketacija, recidivnog i kroničnog tonzilitisa

Oboljenja donjih dišnih putova

Oboljenja larinksa i trahee (stridor larinksa, krup sindrom) Bolesti bronha (akutni bronhitis, recidivni bronhitis, reciditni obstruktivni bronhitis, kronični bronhitis, bronhiektarije). Cistična fibroza. Asthma. Dronhiolitis.

Oboljenja plućnog parenhima

Infektivna oboljenja plućnog parenhima (pneumorkije uzrokovane - bakterijama, virusima, mikozama, protozoima, rikecijama i sl.) Apsces pluća. Gangrena pluća Eozinofilni pneumonitis Alergijski alveolitis. Primarna tuberkuloza pluća.

Oboljenja plućnog parenhinka u sistemnih oboljenja.

Promjene u sklopu kolagenoza. Hisliocitoza. Sarkoidoza. Plućna hemosideroza.

Neklasificirana oboljenja plućnog parenhima.

Postneonatalni respiratorni distres sindrom. Deskvamativni intersticijalni pneumonitis. Disautonomia familiaris. Idiopatska intersticijalna fibroza pluća (Hamman-Rich sindrom) Alveolarna mikrolitijaza. Alveolarna proteinoza. Oboljenja pluća izazvana aspiracijom stranih supstanci.

Oboljenja pleure

Suhi pleuritis. Serozni, gnojni pleuritis. Hemoragični pleuritis Hidrotoraks. Hilotoraks. Pneumotoraks.

Tijekom staža iz pedijatrijske pulmologije vrši se provjera znanja putem kolokvija, svaka 3 do 4 mjeseca.

OPĆA PULMOLOGIJA - 6 mjeseci

Opća pulmološka problematika, uz upoznavanje razlieitosti i specifičnosti odrasle dobi.

Staž se provodi na odjelu i polikliničkoj službi pod nadzorom mentora.

Završno se polaže kolokvij iz opće pulmologije

101. PEDIJATRIJSKA ENDOKRINOLOGIJA, DIJABETES I BOLESTI METABOLIZMA

Cilj ove uže specijalizacije je da se polaznik upozna s najnovijim znanstvenim spoznajama i informacijama iz područja pedijatrijske endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma.

U programu se naroćito ističu razvojni aspekti endokrinologije i metabolizma, kao i multidisciplinarni pristup dijagnostici, liječenju i prevenciji endokrinih i metaboličnih bolesti. Na taj način pedijatri se osposobljavaju za adekvatno organiziranje, provođenje i nadzor zdravstvene zaštite djece i adolescenata s endokrinološkim i metaboličkim oboljenjima.

Osnovni uvjet za užu specijalizaciju je položeni specijalistički ispit iz opće pedijatrije

1. GODlNA - 11 mjeseci

1. Struktura i funkcije endokrinog sustava

Embriologija, histologija i anatomija endokrinog sustava. Vrste i način djelovanja staničnih hormonskih receptora. Metabolički procesi u stanici i njihova medusobna povezanost. Hormonska kontrola metabolizma. Fiziološki i patofiziološki aspekti endokrine regulacije. Endokrini i drugi biološki ritmovi. Kliničke manifestacije endokrinih oboljenja opći simptomi, simptomi na koži, respiratornom sustavu, gastrointestinalnom sustavu itd. Dinamički testovi u endokrinologiji. Principi hormonske terapije endokrinih i neendokrinih obotjenja

2. Laboratorijska dijagnostika

Dijagnostika nasljednih poremećaja metabolizma ugljikohidrata. Lipoproteini apolipoproteini, dislipoproteinemije. Određivanje aminokiselina. Ispitivanje funkcije hipofize, spolnih žlijezda, štitnjače. paratiroidnih žlijezda, gušteraće, nadbubrežnih žlijezda. Citologija u endokrinologiji. Prenalalna analiza amnijske tekućine i fetusa. Metode genske tehnologije u istraživanju endokrinih i metabotičkih bolesti.

3. Rast i razvoj, bolesti hipotalemusa i hipofize

Epidemiološki aspekti rasta i razvoja. Intrauterini rast. Rast donošene djece, nedonoščadi i nedostašćadi. Osobitosti rasta u pojedinim životnim dobima. Faktori rasta. Hormoni i rast. Niski i visoki rast. Pubertet i adolescencija Neuroendokrinologija. Bolesti adenohipofize i neurohipofize Poremećaji puberteta. Pinealna žlijezda.

4. Klinička pedijatrijska endokrinologija

Bolesti štitnjaće. Bolesti kore i srži nadbubrežnih žlijezda i simpatičkog nervnog sustava. Bolesti testisa. Muški hipogonadizam. Fetalna i neonatalna endokrinologija. Poliendokrinopatije (MEN i pluriglandularne insuficijencije). Endokrina hipertenzija. HLA i endokrinopatije.

II. GODINA - 11 mjeseci

5. Dijabetes u djece

Klasifikacija, epidemiologija i genetika dijabetesa. Zdravstvena zaštita djece dijabetičara. Društvene organizacije dijabetičkih bolesnika Savjetovališta za djecu dijabetićare. Socijalno-medicinska problematika. Radna sposobnost i izbor zvanja. Planiranje obitelji. Eticklogija i patogeneza tip 1 dijabetesa. Patofiziologija. Klinička slika i dijagnostika. Dijabetička ketocidoza. Liječenje. Samokontrola. Akcitne i kronične komplikacije bolesti. Psihološki aspekti. Infekcije i kirurški zahvati. Tip II dijabetes. MODY. Prolazni dijabetes novorodenčadi. Dijete dijabetične majke. Nove mogućnosti liječenja.

6. Metabolizam kalcija i bolest paratiroidnih žlijezda

Metabolizam Ca i P, parathormon, kalcitonim i D-vitamin. tiipokalcemija novorođenčadi. Hipoparatiroidizam, pseudohipoparatiroidizam, hiperparatiroidizam. Hiperkalcemije. Rahitis. Hiperkalciurije Metabolizam minerala i kosti Metabolički aspekti renalne insuficijencije

7. Ginekologija dječje i adolescentne dobi

Normalni i poremećeni spolni razvoj Testikularna feminizacija. Dizgeneza gonada. Intserseksualnost. Preuranjeni pubertet u djevojčica. Regulacija menstrualnog cikusa. Primarna i sekundarna amenoreja. Disfunkcija krvarenja. Spolno prenosive bolesti. Ginekološke neoplazme u djece. Kontracepcija. Adolescentna trudnoća.

8. Nasljedni i stečeni poremećaji metabolizma

Fiziologija i patologija tjelesnih tekućina u djece. Poremećaji volumena i sastava tjelesnih tekućina. Dehidracija. Homeostaze natrija, kalija i acidobazne ravnoteže u djece. Klasifikacija nasljednih metaboličkih bolesti prema putacijom izmijenjenom genskom produktu i kliničkoj slici skrining nasljednih metaboličkih bolesti Poremećaji metabolizma ugljikohidrata. Hipoglikemije. Glikogenoze Nasljedne metaboličke bolesti koje ugrožavaju život novorođenčadi (s hiperamonijemijom, metaboličkom acidozom, hipoglikemijom). Poremećaji metabolizma purina i pirimidina. Hiperlipoproteinemije. Genetsko savjetovanje u prevenciji nasljednih metaboličkih i endokrinih bolesti.

Za vrijeme trajanja uže specijalizacije pedijatar mora upoznati i savladali slijedeće tehnike i vještine:

a) antropometrijska mjerenja, određivanje koštane zrelosti, predikciju konačne visine,

b) izvoditi i interpretirati endokrinološke i metaboličke testove opterećenja i supresije (ACTH, TRH, LG-TH, deksametazonski test, itd.),

c) radioimunološka mjerenja koncentracije hormona u krvi i urinu,

d) provođenje skrininga na hipolireozu i fenolketonuriju,

e) uzimanje vaginalnog brisa i interpretacija nalaza,

f) citološka punkcija štitnjače i interpretacija nalaza, te

g) ultrazvuni pregled štitnjače i gonada i interpretacija nalaza.

10g. PEDIJATRIJSKA HEMATOLOGIJA I ONKOLOGIJA

Svrha uže specijalizacije je savladavanje znanja i vještina iz područja hematologije i onkologije koje će omogućiti samostalan rad na hematološkom i onkološkom odjelu, ambulsnti i dnevnoj bolnici te davanje hematoloških i onkoloških subspecijalistićkih konzilijarnih mišljenja na zahtjev drugih doktora medicine, specijalista, užih specijalista i pojedinačnih bolesnika.

Tijekom staža pedijatar na užoj specijalizaciji iz hematologije i onkologije mora usvojiti i samostalno provoditi i organizirati dijagnostiku i liječenje hematoloških i onkoloških bolesnika (uključujući intenzivnu kemoradio-terapiju) integrirajući suvremene pedijatrijske, hematološke, onkološke, mikrobiološke i farmakoterapijske principe.

Plan:

1. Hematološki odjel (ukljućujući specijalizirane jedinice hematološku ambulantu i dnevnu bolnicu) 7 mjeseci

2. Onkološki odjet (ukljućujući onkološku ambulantu i dnevnu bolnicu i savjetovalište za onkološke bolesnike) 8 mjeseci

3. Rad u citološkom laboratoriju 3 mjeseca

4. Rad u koagulacijskom, hematološkom i biokemijskom laboratoriju 2 mjeseca

5. Transfuziološka jedinica 2 mjeseca

Program:

ad.1.

Tijekom rada u hematološkom odjelu specijalist pedijatar će se osposobiti za provodenje znanja i vještina iz hematologije, posebice kliničke i laboratorijske dijagnostike te Iiječenja hematoloških bolesti.

Tijekom uže specijalizacije svaki se kandidat mora upoznati s radom specijaliziranih jedinica koje preužaju subspecijalističke. ali i vrlo diferencirane dijagnostičko-terapijske postupke

- Centar za transplantaciju koštane srži,

- Centar za hemofilije,

- Treba provesti minimum 2 mjeseca praktičnog rada u hematološkoj ambulanti, odnosno dnevnoj hematološkoj bolnici

ad. 2.

Tijekom rada na onkološkom odjelu treba se osposobiti za provođenje znanja i vještina iz onkologije, posebice kliničke i laboratorijske dijagnostike te liječenja onkoloških bolesti.

Tijekom uže specijalizacije treba provesti minimum 3 mjeseca praktičnog rada u onkološkoj ambulanti, odnosno dnevnoj onkološkoj bolnici te savjetovalištu za onkološke bolesnike.

ad. 3.

Rad u citološkom laboratoriju predmnijeva savladavanje znanja citoloških pretraga, posebice normalna morfologija kao i sva relevantna patološka stanja perifernog krvnog razmaza koštane srži, limfnog čvora, likvora, slezene i jetre.

ad. 4.

Rad u ostalim laboratorijima pretpostavlja upoznavanje osnovnih načela dijagnostike poremećaja hemostaze, te temeljne pretrage u dijagnostici hematološkog i imunološkog laboratorija (kompletna krvna slika, metabolizam u eritrocitu, kultura koštane srži, imunološke pretrage, subpopulacija limfocita imunološka klasifi kacija akutnih leukemija i limfoproliferacijskih bolesti).

Tijekom rada potrebno je upoznati i osnove molekulske biologije, posebice u dijagnostici hematoloških te onkoloških bolesti.

ad. 5.

Rad u transfuziološkoj jedinici postavlja spoznaju o metodologiji liječenja preparatima krvi, načinu određivanja krvnih grupa, načinu pripreme krvi i krvnih pripravaka, te osnove imunohematološke dijagnostike.

Tijekom staža treba se savladati slijedeće vještine:

- citološka punkcija kosti (50 pretraga), biopsija kosti (25 pretraga),

- citološki pregled razmaza periferne krvi u punktata koštane srži (80 pretraga),

- citološki pregled razmaza punktata limfnog ćvora (50 pretra ga),

- postavljanje centralnog katetera u venu cavu (20),

- intratekalna primjena citostatika (50),

- evakuacija pleuralnog izljeva i primjena citostatika intrapleuralno (5),

- određivanje veličine slezene, jetre i limfnih čvorova UZV (30 pretraga),

- uzimanje uzoraka za mikrobiološku pretragu (hemokulture, brisevi itd.) (50 pretraga),

- temeljito upoznati s principima i provođenjem njege tijekom intenzivne kemo-radioterapije.

10h. NEONATOLOGIJA

Plan:

1) 2 mjeseca rad u radaoni u ustanovi koja zbrinjava zdrave i visoko rizične trudnoće, koja ima kompletnu opremu za dijagnostiku. nžkdzor i zbrinjavanje ugrožene trudnice, fetusa i novorodenčeta i visokokvalificirani medicinski i nastavnički kadar;

2) 6 mjeseci rad u rodilištu koje zbrinjava zdravu novorođenčad i ima intenzivno liječenje vitalno ugrožene novorodenčadi koja boluje od "nekirurških bolesti". Takvo rodilište trebalo bi imati za zbrinjavanje zdrave novorodenčadi "rooming in" sistem (smještaj majke s novorodenčetom zajedno), a za zbrinjavanje ugrožene novorođenčadi kompletnu opremu za dijagnostiku, nadzor i zbrinjavanje vitalno ugrožene trudnice, fetusa i novorodenčeta i visoko kvalificirani medicinski i nastavni kadar;

3) 14 mjeseci rad u jedinici za intenzivno liječenje vitalno ugrožene novorođenčadi koja boluju od "nekirurških" i "kirurških" boIesti karakterističnih za novorođenački period, ima kompletnu opremu za dijagnostiku, nadzor i zbrinjavanje vitalno ugrožene trudnice, fetusa i novorođenčeta i visokokvalificirani medicinski i nastavni kadar.

Program:

ad.1.

Teorijska znanja

- rizična trudnoća i porod

- nadzor fetusa u trudnoći i porodu

- farmakologija lijekova za reanimaciju

- reanimacija novorođenčeta u rađaoni

- termoregulacija; fiziologija, patologija, aparatura za nadzor i održavanje, ugrijavanje pothlađenog novorođenčeta

- kontakt majka-novorođenče u rađaoni, i dojenje

- intra i ekstrahospitalni transport novorođenčeta

- mrtvorođenost i smrt novorođenčeta; pristup roditeljima i rješavanje problema

- novorođenče s kongenitalnim anomalijama, pristup roditeljima i rješavanje problema

- procjena vitalnosti novorođenčeta i prognostićka vrijednost APGAR indexa

- perinatalna asfiksija

- otac uz porod; pristup roditeljima i rješavanje ev. problema

- indikacije za intenzivno liječenje novorođenčeta

- prevencija infekcije u rađaoni

- izolacija novorođenčeta; indikacije, vrsta, mjere

- bioetički problemi u perinatologiji/neonatologiji

- kriteriji cerebralne smrti

Tehničke vještine:

- procjena vitalnosti novorođenčeta

- aspiracija dišnih putova novorodenčeta

- aspiracija mekonija prije prvog udaha

- manualna stimulacija deprimiranog novorođenčeta

- pozicioniranje djeteta za reanimaciju, održavanje prohodnosti dišnih putova

- aplikacija kisika putem sonde ili na masku

- manualna ventilacija novorođenčeta preko maske i putem trahealnog tubusa

- intubacija traheje preko prsta i pomoću laringoskopa (vježbe najprije na manekenu, zatim umrlom djetetu ako je to u rodilištu odobreno ili na anesteziranom mačetu ako za to postoje mogućnosti, konačno, intubacija novorođenčeta)

- kateterizacija umbilikalne vene

- aplikacija lijekova za reanimaciju iv., intraosalno i intratrahealno

- klemanje, podvezivanje i toaleta pupčanika ad. 2.

Teorijska znanja

- fiziologija i patologija babinja

- postpartalne promjene raspoloženja majke

- prenatalna dijagnostika bolesti fetkrsa i novorodenčeta

- screening novorođenčeta na prirođene bolesti

- fiziologija i patologija respiracije novorođenčeta

- fiziologija i patologija cirkulacije novorođenčeta

- cerebralni protok krvi

- osnovi mehaničke ventilacije, vrste i principi rada respiratora

- transkutano mjerenje plinova u krvi i saturacije kisikom, principi, aparati, oksimetri

- terapija kisikom

- terapija krvlju i derivatima

- izdajanje majke i pohrana majčinog mlijeka

- umjetna prehrana novorodenčeta

- lijekovi i dojenje

- prevencija infekcije novorodenčadi

- higijenske mjere; dezinfekcija i asepsa na odjelu

- kriteriji cerebralne smrti

Tehničke vještine:

a) nastavak rada u radaonici kao ad 1. kad god je pozvan neonatolog da prisustvuje porodu

b) rad na odjelu:

- postnatalna procjena gestacijske dobi

- zbrinjavanje zdrave novorođenčadi

- provođenje preventivnih mjera u neonatusa; Credeizacija, GCG, screening na prirođene bolesti, K1 vitamin...

- dijagnostika i liječenje sveukupne nekirurške patologije novorođenčeta

- neinvazivni nadzor vitalnih funkcija

- mehanička ventilacija

- kateterizacija umbilikalne vene i arterije

- fototerapija

- eksangvinotransfuzija - periferni venski put

- lumbalna punkcija, transfontarkelarna punkcija

- transport novorođenčeta intra i ekstrahospitalni

- prisustvovanje obdirkcijama novorodenčeta

- rad s roditeljima, zdrave, bolesne i umrle djece

- rješavanje bioetičkih problema u neonatologiji (sudjelovanje u radu etičkog komiteta)

- utvrđivanje cerebralne smrti

c) vođenje medicinske dokumentacije, vođenje statistike morbiditeta i mortalitela, vođenje eviderlcije hospitalnih infekcija

ad. 3.

Teorijska znanja

- fiziologija i patologija bubrežne funkcije u novorođenčeta

- peritonealna dijaliza, plazmafereza, hemodijaliza

- kongenitalne srčane greške, disritmije, kardiomiopatije, patologija d. Botalija, invezivna kardiološka obrada, indikacije i suvremene mogućnosti liječenja prirodenih anomalija srca

- medicinska genetika za neonatologije s posebnim osvrtom na genetsko savjetovanje i prenatalnu dijagnostiku

- perinatalna asfiksija, anomalija CNS-a i leđne moždine patije, infekcije CNS-a, krvarenja u CNS

- rana habilitacija neurološki oštećenog novorodenčeta

- pojam i program neurorizika

- prirođene metaboličke bolesti novorođenčeta

- stečeni metabolički poremećaji u novorodenčeta

- osnove anestezije novorođenčeta

- analgezija, sedacija i relaksacija novorodenčeta

- bolesti kirurške i nekiiurške probavnih organa

- prehrana bolesnog novorodenčeta

- imunologija novorodenčeta

- hematologija novorodenčeta

- tumori u novorođenčeta

- kirurške bolesti pluća, traheje, dijafragme i gornjih dišnih putova

- infekcije novorođenčeta, bakterijske, virusne, mikotične druge

- vertikalno prenosive infekcije novorođenčeta

- primjena antibiotika u neonatusa

- primjena i farmakologija vazoaktivnih substanci

- liječenje primarne plućne hipertenzije

- hospitalne infekcije, etiologija, patogeneza, prevencija

- osnove ultrazvučne dijagnostike

- radiološka i nuklearnomedicinska dijagnostika u neonatologiji

Donacija organa

b) prikaz bolesnika na Stručnom sastanku, esej o određenoj pa tologiji neonatusa

c) tjedan dana provesti u ustanovi za rehabilitaciju neurosenzornomentalno oštećene djece i upoznati principe habilitacije i rehabilitacije

Praktične vještine:

a) Na odjelu

- nastaviti učenje svih vještina kao ad 2. b) koje se odnose na bolesnu novorođenčad

- parenteralna prehrana

- enteralna prehrana: nazogastrično, transpilorično, jejunano, na gastrostomu

- peritonelana dijaliza

- postavljanje centralnih venskih katetera

- postavljanje arterijskih katetera

- punktiranje arterija

- mjerenje CVP, invazivnog arterijskog tlaka

- mjerenje ICP

- torakocenteza

- evakuacija ascitesa

- drenaža toraksa

- njega traheostome, gastrostome, ileostome itd.

- aplikacija kisika, nebuliseri

b) Na kirurgiji-anesteziologiji

sudjelovati u pripremi, pri operaciji, pri prekidanju anestezije u intrahospitalnom transportu svakog operiranog novorođenčeta enteralna putem sonde i parenteralna prehrana

c) vođenje medicinske dokumentacije, vođenje statistike morbditeta i mortaliteta, vođenje evidencije hospitalnih infekcija.

10i. MEDICINSKA GENETIKA

Cilj uve specijalizacije je osposobiti doktora medicine specijalistu pedijatra za dijagnosticiranje nasljednih bolesti, za kliničku obradu bolesnika sa multiplim malformacijama, sumnjom na nasljednju bolest ili neki od malformacijskih sindroma, sumnjom na embriopatiju nastalu štetnim djelovanjem faktora okoline, kao i bolesnika s malformacijama, dismorfijom, sa ili bez mentalne retardacije ili zastoja u rastu i razvoju. Užom specijalitacijom će se osposobiti i za praćenje takvih bolesnika, liječenja (za one nasljedne bolesti za koje je moguće) i za pravovremeno uočavanje razlčitih komplikacija osnovne bolesti. Također će se osposobiti za praćenje obitelji sa nasljednom bolešću, davanje genetičke informacije obiteljima s povećanim rizikom za pojavu nasljednih bolesti, određivanje rizika ponavljanja bolesti i davanje informacija o mogućnostima prenatalne dijagnostike određenih nasljednih bolesti. Kako bi se postigli predviđeni ciljevi edukacije, pedijatar treba upoznati određene vještine, steči određena znanja i formirati stavove prema različitim problemima u Medicinskoj genetici.

Plan:

1) Rad na odjelu Zavoda za medicinsku genetiku i metabolizam Pedijatrijske klinike Kliničkog bolničkog centra, rad u Ambulanti za nasljedne bolesti, Ambulanti za metaboličke bolesti i Genetskom savjetovalištu. Teorijska nastava u obliku stručnih sastanaka, konzultacija s mentorom, kliničkih konzilija.

Kolokvij.

Ukupno trajanje - 12 mjeseci.

2) Rad u Citogenetskom laboratonju Zavoda za medicinsku genetiku i metabolizam Klinike za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra. Stručni sastanci, konzultacija s mentorom.

Kolokvij.

Ukupno trajanje - 6 mjeseci.

3) Rad u Laboratoriju za novorođenačke skrininge, u Metaboličkim laboratorijima i laboratorijima za analizu DNK.

Ukupno - 2 mjeseca

4) Fakultativni dio uie specijalizacije prema izboru: rad u laboratorijima za ultrazvučnu dijagnostiku, na hemodijalizi, Centru za tipizaciju tkiva kliničkog bolničkog centra, Zavodu za transfuziju krvi Republike Hrvatske, (koli narodnog zdravlja ili na poslijediplomskoj nastavi.

Ukupno trajanje - 2 mjeseca.

Potrebno je steči slijedeće vještine:

1) uzimanje opširne obiteljske anamneze i osobne anamneze sa svim podacima koji mogu pomoći u postavljanju dijagnoze nasljedne bolesti;

2) sastavljanje obiteljskog stabla;

3) detaljnog pregleda bolesnika s uočavanjem malformacija, dismorfije, minor anomalija, uz upotrebu subjektivnih metoda i antropometrijskih mjerenja;

4) uzimanje bukalnog razmaza s određivanjem X i Y spolnog kromatina (samostalno izvršiti 20 pretraga);

5) uzgoj kulture limfocita iz periferne krvi i postupak izrade kariograma ispitanika. uz upotrebu tehnike G-pruganja (samostalno izvršiti 20 pretraga);

6) izvođenje i interpretacija Guthrijevog testa (20 pretraga);

7) izvođenje i interpretacija metaboličkog screeninga urina;

8) izvođenje i interpretacija kromatografije aminokiselina;

9) izvođenje biopsije kože (za kulturu fibroblasta);

10) komunikacija s bolesnicima s nasljednim bolestima, malformacijama, mentalnom retardacijom, te njihovim obiteljima.

Potrebno je steči i slijedeća znanja:

1) prepoznavanje kliničkih slika kromosomskih aberacija;

2) prepoznavanje češćih autosomno dominantnih, autosomno recesivnih i X-vezanih bolesti;

3) prepoznavanje češćih displazija kostura;

4) dijagnostika potencijalno letalnih sindroma novorodenačke dobi;

5) dijagnostika multifaktorskih bolesti i malformacija;

6) dijagnostika embriopatija izazvanih štetnim faktorima okoline (infekcije, lijekovi, alkohol);

7) dijagnoslika fenokopija, sekvenci, disrupcija, deformacija

8) praćenje bolesnika s Downovim i Turnerovim sindromom. fenilketonurijom i cističnom fibrozom;

9) određivanje indikacija za cilogenetsku analizu u djece i odraslih;

10) interpretacija cilogenetskih nalaza uz kromosomske aberacije, sterilitet, infertilitet i hemoblastoze;

11) principi stvaranja registra nasljednih bolesti;

12) inlerpretacija laboratorijskih nalaza za dokazivanje prirođenih poremećaja metabolizma;

13) principi dijagnostike uz pomoć analize DNK, s interpretacijom nalaza;

14) izvođenje, interpretacija nalaza i praćenje bolesnika uz novorodenački na fenilketonuriju i hipotireozu;

15) prepoznavanje načina nasljeđivanja kod sumnje na mono gensku bolest, uz pomoć obiteljske anamneze i obiteljskog stabla:

16) određivanje rizika ponavljanja kromosomskih aberacija, monogenskih i multifikatorskih bolesti;

17) davanje genetske informacije obiteljima s povećanim rizikom za pojavu kromosomskih aberacija, monogenskih i multifkatorskih bolesti;

18) psihološki problemi u radu s obiteljima s nasljednim bolesti ma, malformacijama i mentalnom retardacijom;

19) prenatalna dijagnostika kromosomskih aberacija principi, indikacije i interpretacija nalaza;

20) prenatalna dijagnostika monogenskih bolesti, mogućnosti, tehnike, interpretacija nalaza;

21) današnje mogućnosti liječenja nasljednih bolesti lijekovima, dijetom, kirurškim zahvatima, supstitucijom i genskom terapijom

Potrebno je formirati stavove:

1) o etičkim problemima povezanim s dijagnostikom, praćenjem, liječenjem i prenatalnom dijagnostikom nasljednih bolesti, te praćenjem obitelji s nasljednim bolestima;

2) o značenju nasljednih bolesti sa stajališta populacijske genetike;

3) o značenju i radu udruženja bolesnika sa nasljednim bolesti ma i/ili njihovim roditeljima.

Za vrijeme uže specijalizacije polaznik treba sudjelovati u pisanju 2 Stručna rada.

10j. PEDIJATRIJSKA ALERGOLOGIJA I KLINIČKA IMUNOLOGIJA

U okviru uže specijalizacije iz alergologije i kliničke imunologlje doktori medicine pedijatri se moraju upoznati s osobitostima razvitka imunološkog sustava i poremećajima toga razvitka, alergijom, odnosno alergijskim bolestima djece, autoimunosti, odnosno tzv autoagresivnlm bolestima, farmakološkim liječenjem bolesti što na staju zbog poremećaja imunološkog sustava (imunostimulacija, umunosupresija) te s imunološkim intervencijama u pedijatrijskoj medicini (cijepljenje, primjena imunoglobulina i drugih krvnih derivata u profilaksi i liječenju infektivnih bolesti, metodama hiposenzibilizacije alergične djece te postupcima usmjerenim na rekonstituciju imunološke reaktivnosti transplantacija koštane srži iIi timusa, liječenje s citonima i njihovim antagonistima)

Plan: Kliničke prakse - 12 mjeseci;

kliničke i eksperimentalne laboratorijske dijagnostike - 3 mjeseca; kliničke prakse u Klinici za dermatologiju - 2 mjeseca: Klinici za infektologiju - 2 mjeseca; Klinici za unutarnje bolesti,odnosno Centru za transplantaciju koštane srži - 1 mjesec; institutima za klinička i eksperimentalna istraživanja - 2 mjeseca;

Program:

Klinička praksa - 12 mjeseci

Doktori medicine na užoj specijafizaciji tijekom rada na odjelu za alergologiju i kliničku imunologiju bi morali upoznati simptomatologiju, dijagnostiku i liječenje najčešćih bolesti što nastaju zbog poremećaja funkcije imunološkog suslava (tablica 1) Osim na odjelu za alergologiju i kliničku imunologiju oni bi, zajedno sa Stručnjacima iz drugih interdisciplinarnih područja pedijatrije (hematologija i onkologija, genetika, endokrinologija, gastroenterologija, kardiologija i reumatologija, pulmologija i nefrologija) morali upoznati bolesti alergijske ili autoimune geneze što nastaju na raznim organskim sustavima ili na organima.

Sudjelujući svakodnevno u bolničkom i polikliničkom liječenju djece s alergijom, autoimunim bolestima, imunodeficijencijom i drugim sličnim bolestima, pedijatri tijekom vremena kumuliraju znanje i iskustvo potrebno za samostalan rad Oni bi morali, samos talno ili uz pomoć mentora, svakodnevno liječiti nekoliko djece. (to se vještina tiče, oni bi morali naučiti metodologiju izvođenja i interpretacije rane (neposredne) i kasne (odgođene) reakcije preosjetljivosti na PPD, Candidin, toksoid tetanusa, lijekove (penicilin i slični lijekovi, ostali antibiotici, antipiretici i drugi lijekovi), morali bi naučiti izvođenje i interpretaciju funkcionalnih plkkénih testova keo i provokacijskih testova na konjunktivama, nosnoj sluznici ili sluzni ci bronha. S obzirom na probleme što proizlaze iz bolnih ili agresivnih postupaka u djece, broj kožnih testova bio bi ograničen na etič ki i Stručno prihvatljivu mjeru.

Laboratorijska dijagnostika - 3 mjeseca

Pedijatar se u tijeku uže specijalizacije mora upoznati s aktuelnim imunološkim dijagnostičkim postupcima in vitro, interpretacijom dobivenih rezultata, izvorima pogreške, a neke laboratorijske metode mora ne samo upoznati nego ih naučiti i samostalno ih izvoditi (tablica 2). (to se tiče testova koje bi morali upoznati ili ih samostalno izvoditi, njihov bi broj zbog prije navedenih etičkih problema bio ograničen, ali ipak dovoljan da se stekne potrebno znanje i vještine.

Dermatologija - 2 mjeseca

Budući da se alergija i neke varijante imunodeficijencije te autoimunih bolesti ponekad najprije oćituju na koži, odnosno da su alergijske bolesti kože jedan od ćestih problema u pedijatrijskoj medicini, tijekom prakse na dermatologiji moraju se upoznati s tim bolestima.

Infektologija - 2 mjeseca

Tijekom uže specijalizacije pedijatri bi se morali upoznati s aktuelnim nazorima o prevenciji infektivnih bolesti cijepljenjem, profilaksi nekih bolesti s imunoglobulinima ili antibioticima, te imunopatogenezom nekih infektivnih bolesti.

Interna medicina - 1 mjesec

Budući da su aktuelne mogućnosti rekonstitucije hematopoetskog sustava ili rekonstitucije imunološkog sustava transplantacijom koštane srži među najvećim dostignućima medicine, specijalisti bi se morali upoznati s tim područjem kliničke i eksperimentalne medicine.

Klinička i eksperimentalna istraživanja - 2 mjeseca

Napredak u alergologiji i kliničkoj imunologiji se može propisati ne samo kliničkom iskustvu i dostignućima laboratorijske dijagnostike već i kliničkoj primjeni rezultata eksperimentalne imunologije. Zbog toga je važno upoznati se s metodologijom istraživanja u epidemiologiji, populacijskoj i kliničkoj genetici, molekulskoj genetici, imunogenetici i imunofarmakologiji. U skladu sa sklonostima, moglo bi se odabrati jedno od navedenih područja kliničkog ili eksperimentalnog istraživanja.

Kolokvij

Kolokvij je obveza nakon svakog od prije navedenih područja kliničke prakse, laboratorijske dijagnostike ili kliničkih i eksperimentalnih istraživanja.

Prilog:

Tablica 1. lmunološki poremećaji bolesti što ih moraju upoznati specijalisti pedijatri na užoj specijalizaciji iz alergologije i kliničke imunologije u pedijatriji.

Tablica 2. Popis dijagnostičkih postupaka in vitro što ih moraju upoznati ili osobno izvoditi

Tablica 1.

Imunološki poremećaji bolesti što ih moraju upoznati liječnici na subspecijalizaciji iz

alergologije i klinlčke imunologije u pedijatriji

Imunodeficijencije

- Kongenitalne imunodeficijencije

- AIDS

- Sekundarne imunodeficijencije (hemoblastoze, malnutricija)

Alergijske bolesti

- Alergijski rinitis, Peludna hunjavica

- Astma

- Hipersensitivni pneumonitis Vaskulitisi, Bolesti vezivnog tkiva

- Hipersensitivni vaskulitis

- Anafilaktoidna purpura

- Periarteritis nodosa

- Sistematski eritematozni lupus

- Reumatoidni artritis

- Dermatomiozitis/Polimiozitis

Autoimune endokrinopatije

- Autoimuni tireoditis

- Autoimuni dijabetes melitus (tip 1)

- Autoimuni adrenalitis

- Autoimuna poliendokrinopatija Bolesti hematopoetskog sustava

- Autoimuna hemolitička anemija

- Idiopatska trombocitopenićka purpura

- Perniciozna anemija

Bolesti CHS-a

- Miastenija gravis

- Syndroma Gullain-Barre

Neoplazije

- heukemija, limfon

- Neoplazije u djece s imunodef,icijencijom

Ostale bolesti ili terapijski postupci

- Ekcem/Alergijski dermatitis

- Nefrotski sindrom

- Intolerancija bjelančevina kravljeg mlijeka, glutenska enteropatija,

- Autoimuni ileo/jejunitis, Autoimuni hepatitis

- Serumska bolest i slična stanja

- Transplantacija koštane srži

- Supstitucija defektnih gena ("terapija genima")

Izvor: A WHO/IUIS/IAACI Report: Clinica Immunology. Guidelilnes for its organization, Trainining, and Certification. ACI News 5/1 (1993)

Tablica 2. Popis dijagnostičkih postupaka in vitro što ih moraju upoznati ili osobno izvoditi liječnici na subspecijalizaciji iz alergologije i kliničke imunologije u pedijatriji

Mjerenje koncentracije specifičnih antitijela

- Bakterijski antigeni

- Autoantigeni

- Aloantigeni

- Alergeni Imunokemija

- Kvalitativno (imunoelektroforeza) i kvantativno (radijalna imunodifuzija, nefelometrija, elektroimunodifuzija) određivanje koncentracije imunoglobulina ili njihovih fragmenata u tjelesnim tekućinama.

- Određivanje citokina i solubilnih receptora za citokine u plazmi ili drugim tjelesnim tekućinama

- Mjerenje produkata efektorskih stanica i upalnih reakcija

- Procjena koncentracije i funkcionalne sposobnosti kompo nenata komplementa

- Mjerenje proteina tzv. akutne faze upale.

Celularna istraživanja

- Određivanje limfocitnih suppopulacija i.biljega. njihove aktlvacije

- Određivanje liomfocitnih funkcija, njihove proliferacije in vitro (A, Con-A, PWM, Epstein-Barr virus itd.)

- Određivanje citoksičnosti limfocita i drugih imunoloških efektorskih stanica

- Procjena funkcionalnih sposobnosti makrofaga i neutrofila

Imunohistološka istraživanja

Imunogenetika

- HLA tipizacija

11. Naziv specijalizacije: NEUROLOGIJA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci

Plan specijalizacije:

SEKUNDARlJAT 6 mjeseci 3 mjeseca interne medicine

1 mjesec radiologija i radioterapija

1 mjesec anesteziologija i intenzivno liječenje

1 mjesec patologija s citologijom

NEUROLOGIJA 36 mjeseci

INFEKTOLOGIJA 1 mjesec

PSIHIJATRlJA 1 mjesec

GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca

Poslijediplomska nastava

Program specijalizacije:

NEUROLOGIJA 36 mjeseci

- Neuromuskularne bolesti - 4 mjeseca

Podjela neuromuskularnih bolesti; anamneza i neurološki pregled bolesnika s primarnim mišićnim bolestima, poremećajima neuromuskularne spojnice i primarnim neurogenim poremećajem, uočavanje kliničkih osobitosti u 30 do 40 bolesnika u ambulanti i specijaliziranom odjelu, najprije uz pomoć nadležnog liječnika a zatim samostalno uz naknadnu kontrolu i konzultacije. Dijagnostika neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na rad u elektromiografskom laboratoriju. Liječenje neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na vođenje imunosupresivne terapije, medikamentozna priprema za kirurgijsku imunosupresiju (timektomija), ordiniranje imunosupresivnog postupka plazmaforeze (kod 20 do 30 bolesnika).

- Elektromioneurografija (rad u EMG laboratoriju) - 2 mjeseca

Rad u elektromioneurografskom laboratoriju:

a) upoznavanje s radom u laboratoriju i osnovnim osobitoseinka aparature

b) elektromiografiranje uz pomoć liječnika specijaliste (30-40 bolesnika), samostalan rad uz nadzor liječnika specijalrste (30-40 bolesnika) uz naknadne konzultacije s liječnikonk specijalistom

c) elektroneurografija, upoznavanje s radom liječnika specijalistu (30-40 bolesnika), samostalan rad uz nadzor liječnika specijaliste (30-40 bolesnika),

d) stvaranje dijagnostičkog zaključka na osnovu anamneze kliničkog i elektromioneurografskog nalaza

- Ekstrapiramidne bolesti i kIinička neurofarmakologiia - 3 mjeseca

Ekstrapiramidne bolesti

- anamneza, uočavanje kliničkih osobitosti ekstrapiramidnih bolesti; neurološki pregled 40 bolesnika s ekstrapiramidnom sim ptomatologijom uz pomoć i nadzor nadležnog liječnika u hitnoj ambulanti i neurološkom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i liječenje bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom.

- kvantificiranje ekstrapiramidnih poremećaja

a) subjektivno-ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih Ijestvica, načina njihove primjene i samostalno pri mjenjivanje ljestvice uz kontrolu liječnika specijaliste,

b) objektivno-tonometrija i akcelerometrija - rad u laboratoriju uz asistenciju nadležnog liječnika

- diferenciranje ekstrapiramidnih poremećaja

a) hipokinetsko - rigidni sindromi

b) hiperkinetski sindromi - distonije

c) stupnjevanje stadija bolesti pojedinih poremećaja pr;mjerice Parkinsonove bolesti po Hoehnu i Yahru

Samostalna obrada 20 bolesnika s hipokinetsko rigidnim sindromima i 15 s hiperkinetskim (na odjelu i u ambulanti za ekstrapiramidne bolesti)

d) hepatolentikularna degeneracija - samostalna obrada 56 bolesnika uz prikaz kliničke slike u 40 bolesnika

Liječenje ekstrapiramidnih poremećaja, praćenje uvođenja terapije na odjelu te ambulantno uz nadzor liječnika specijaliste

e) prikaz primjene i sudjelovanje u primjeni botulinum toksina

2. Osnove kliničke neurofarmakologije

Upoznavanje s osnovama kliničke neurofarmakologije

2.1. kontrolirani i nekontrolirani klinički pokus (praktični prikaz na odjelu uz predavanje)

2.2. primjena ocjenskih ljestvica (ispunjavanje ocjenskih ljestvica u 5-6 bolesnika)

2.3. primjena placeba

- Demijelinizacijske bolesti - 3 mjeseca

- anamneza, uočavanje kliničkih osobitosti demijelinizacijskih poremećaja, neurološki pregled 30 bolesnika s demijelinizacijskom bolesti uz pomoć i nadzor nadležnog liječnika u hitnoj ambulanti i neurološkom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i liječenje bolesnika s demijelinizacijskim bolestima

- kvantificiranje demijelinizacijskih bolesti

a) ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih Ijestvica, način njihove primjene i samostalno primjenjivanje Ijestvice uz kontrolu liječnika specijaliste

- diferenciranje demijelinizacijskih bolesti:

a) multipla skleroza

b) drugi oblici demijelinizacijskih bolesti

c) stupnjevanje stadija demijelinizacijske bolesti pomoću EDSS a

Upoznavanje s dijagnostičkim poslupcima u demijelinizacijskim bolestima

a) likvorska dijagnostikia i njene osobitosti

b) imunologijski testovi, vrste, primjena i njihov značaj u dijagnostici demijelinizacijskih bolesti

c) neurofiziologijsa dijagnostika - evocirani potencijali

d) neuroftalmologijska dijagnostika

Rasprava o uzrocima bolesti i neurološkoj simptomatici s nadležnim liječnikom specijalistorm neurologije Praćenje bolesnika tijekom svih dijagnostičkih postupaka. Prisustvovanje vršenju pretrage kompjuterizirane tomografije mozak MR-a i ostalih dgn. postupaka te sudjelovanje u analizi rezultata naloga sa specijalistom neurologom, radiologom i imunologom.

- Cerebrovarskularne bolesti i ultrazvučna dijagnostika

Cebrovaskularne bolesti - 3 mjeseca

- anamneza, uočavanje kliničkih osobitosti cerebrovaskularnih bolesti; neurološki piegled 50 do 60 cerebrovaskularnih bolesnika uz pomoć i nadzor nadležnog liječckika, u hitnoj ambulanti i neurološkom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i liječenje cerebrovaskularnih bolesnika.

Rasprava o uzrocinka bolesti i neurološkoj simptomatici s nadIežnim liječnikom specijalistom neurologije, praćenje bolesnika tijekom svih dijagnostičkih postupaka.

- prisustvovanje vršenja pretrage kompjuterizirane tomografije mozga, sudjelovanje u analizi rezultata nalaza CT-a sa specijalistom neurologom, radiologom neurokirurgom i vaskularnim kirurgom u oko 40 bolesnika.

- angiografska obrada, uočavanje i postavljanje indikacije za aniografsku obradu, sudjelovanje u analizi rezultata zajedno sa specijalistom neurologije, radiologije, nefrologije i/ili vaskularne kirurgije

- konzultacije o specifičnostima cerebrovaskularne problematike s neurologom i specijalistom interne medicine posebno u pitanjinka regulacije arterijske hipertenzije, dijabetesa i kardiologijskih poremećaja

- uočavanje indikacije i izvođenje lumbalne punkcije u cereborovaskularnih bolesnika.

Prisustvovanje dijagnostičkim postupcima neophodnim u postavljanju dijagnoze i definiranju vrste cerebrovaskularne bolesti

- Ultrazvučna dijagnostika - 2 mjeseca

- doplerska dijagnostika karotidnih i vertebralnih arterija, transkranijska doplerska dijagnostika

Obavljanje ultrazvučne dijagnostike ekstrakranijski (karotida, vertebralne arterije) i intracerebralnih arterija u sveukupno 60 bolesnika, u početku uz pomoć i nadzor liječnika specijaliste koji se posebno bavi navedenim postupcima, kasnije samostalno uz kontrolu rezultata i raspravu pojedinih nalaza

- Hitna neurologija 2 mjeseca

Trajanje edukacije na specijaliziranom odjelu za hitnu neurologiisku problematiku uz kontinuirano sudjelovanje u hitnoj neurologijskoj probrematici radom u hitnoj neurološkoj ambulanti Upoznavanje s osnovnim principima kliničkog dijagnostičkog i terapijskog priSLupa hitnom neurološkom bolesniku. Klinička i dijagnostička obrada 20 bolesnika s hitnom neurološkom problematikom uz nadzor liječnika specijaliste. Primjena kriterija i pokazatelja klasifikacije vrste i dubine poremećaja svijesti. Sudjelovanje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima.

- Epilepsija - 3 mjeseca

Rad na odjelu s bolesnicima i rad u neurofiziologijskom laboratoriju

- anamneza, klinička obrada, uočavanje kliničkih manifestacija i osobitosti liječenja epilepsije u 30 bolesnika s epilepsijom Obrada i klasifikacija bolesnika s epilepsijom na odjelu speeijaliziranom za dijagnostiku i liječenje epilepsije, te u ambulanti za dijagnostiku i liječenje epilepsije, uz liječnika specijalistu, kasnije samostalno uz nadzor liječnika specijaliste Rasprava i primjena novih terapijskih postupaka, proučavanje epilepsijskih modela i genetike epilepsije na odjelu i u ambulantnom radu Upoznavanje s aritmogenom epilepsijom i drugim paroksizmalnim poremećajima svijest neepileptičke geneze.

- Rad u neurofiziologijskom laboratoriju - 3 rnjeseca

Upoznavanje s tehnikom snimanja EEG-a, evoriranih potencijala, brain mapping-a, magnetske stimulacije, nistagmografije i dr. Organizacija i upoznavanje osnovnih osobina i rukovanja s aparaturom, uvjeti snimanja, artefakti. Učenje tehnike vremenske, prostorne i frekvencijske analize EEG-a, indikacije za kliničku primjenu EEG-a, liolter EEC-a, videopoligrafije i EEG biotelemetrije u bolesnika s epilepsijom. Indikacije za specijalna snimanja, diferencijalno dijagnostičke osobitosti. elektrodijagnostike epilepsije. Analiziranje EEG uz pomoć, kasnije samostalno uz nadzor liječnika specijaliste u 20 bolesnika s epilepsijom i 20 bolesnika s drugim neurološkim ispadima. Analiza evocirartih potencijala i brain mappinga i drugih neurofiziologijskih postupaka u 20 bolesnika.

- Spinalne bolesti - 2 mjeseca

- anamneza, uočavanje kliničkih osobitosti spinalnih bolesti neurološki pregled 20 bolesnika sa simptomatologijom bolesti kralješnične moždine, spinalnih korijena i perifernih živaca uz pomoć i nadzor nadležnog liječnika, u hitnoj ambulanti i neurološkom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i liječenje bolesti kralješnične moždine. Rasprava o uzrocima bolesti i neurološkoj simptomatici s nadležnim lijeenikom specijalistom neurologije, praćenje bolesrrika tijekom svih dijagnostičkih postupaka

- prisustvovanje vršenju pretrage kornpjuterizirane tomografije i MR-a kralješnične moždine, mijelografije, spinalne angiografije, sudjelovanje u analizi rezultata nalaza sa specijalislorn neurologom, radiologom i neurokirurgom u 20 bolesnika.

- uočavanje indikacije i izvođenje lumbalne punkcije

Prisustvovanje dijagnostičkim postupcima neophodnim u postavljanju dijagnoze i definiranju vrste spinalnih poremećaja

- Heredodegenerativne i metabolički uzrokovane bolesti, tumori mozga, posljedice traume mozga - 3 mjeseca

- upoznavanje s kliničkim osobitostima, manifestacijama, dijagnostičkim postupcima i liječenjem u 10 bolesnika s tumcironk mozga, 10 bolesnika s heredodegenerativnim i metabolički uvjetovanim bolestima živčanog sustava, te 20 bolesnika s posljedicama traume mozga na specijaliziranim odjelima i ambulantama (specijaliziranim i hitnoj ambulanti).

- Poremećaji autonomnog živčanog sustava - 2 mjeseca

Proučavanje, kliničke osobitosti, mogućnosti dijagnostike i diferencijalna dijagnoza poremećaja autonomnog živčanog sustava. Rad na odjelu i ambulanti s uzimanjem anamneze i kliničkog pregleda 15 bolesnika s manifestiranim poremećajima autonomnog živčanog sustava. Primjena novih dijagnostičkih postupaka u ispitivanju autonomnih funkcija čovjeka. Rad u laboratoriju na ispitivanju autonomnih živčanih firnkcija i teletermografskom laboratoriju uz nadzor liječnika specijaliste: analiziranje rezultata u 20 bolesnika

- Neurologija kognitivnih funkcija - 2 mjeseca

Proućavanje kliničkih osobitosti kognitivnih funkcija čovjeka, manifestacija poremećaja kognicije, dijagnoza i diferencijalna dijagnoza kognitivnih poremećaja. Obrada bolesnika na specijaliziranom odjelu s proućavanjem dijagnostičkih postupaka, mogućnosti liječenja i rehabilitacije, te tehnike ispitivanja u 20 bolesnika s kognitivnim poremećajima Sudjelovanje u ispitivanju kognitivnih fun

kcija u 20 bolesnika u početku uz liječnika specijalistu, a potom samostalno uz nadzor liječnika specijaliste u laboratoriju za ispitiva nje kognitivnih funkcija.

- Rad u drugim specijaliziranim ambulantama i laboratorijima - 2 mjeseca

- ambulanta za bol, ambulanta za glavobolju, poremećaje govora, laboratorij za neurogene poremećaje mjehura i dr.

Prisustvovanje predavanjima:

1. Kliničke osobitosti glavobolja (predavanje 2 sata)

2. Bol i bolni sindromi (predavanje 2 sata)

Tijekom boravka na pojedinim odjelima i ambulantama sa specifičnom neurološkom problematikom provodi se edukacija iz restorativne neurologije kao važnom i perspektivnom sadržaju neurološke struke i znanosti.

Tijekom specijalizacije provodi se edukacija iz likvorske dijagnostike u okviru pojedinih specijaliziranih jedinica (demijelinizacijske bolesti, cerebrovaskularne bolesti i dr.) Potrebno je učiniti sveukupno 20 lumbalnih punkcija.

INFEKTOLOGIJA - 1 mjesec

PSIHIJATRIJA - 1 mjesec

Poslijediplomska nastava iz neurologije u trajanju dva semestra je obvezna za svakog polazrlika specijalizacije iz neurologije uz položene propisane ispite.

12. Naziv specijalizacije: PSIHIJATRIJA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci

Plan specijalizacije:

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci 3 mjeseca interna medicina

15 dana neurologija 15 dana pedijatrija

1 mjesec radiologija i radioterapija

1 mjesec anesteziologija i intenzivno liječenje

NEUROLOGIJA 3 mjeseca

KLINIČKA PSIHIJATRIJA 13 mjeseci

ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI 3 mjeseca

PSlHOTERAPIJA NEUROZA 9 mjeseci

PSIHIJATRIJA U ZAJEDNICI 5 mjeseci

FORENZIČKA PSIHIJATRIJA 2 mjeseca

DJEČJA PSIHIJATRIJA 3 mjeseca

GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca

Organizirana nastava

Program specijalizacije:

NEUROLOGIJA - 3 mjeseca

Specijalizant se treba upoznati s kliničkom slikom, etiopatogenezom, dijagnostikom i terapijom slijedećih bolesti:

1. Epilepsija

2. Tumori mozga različite lokalizacije

3. Povrede mozga različite lokalizacije

4. Alzehimerova, Pickova, Huntingtonova bolest

5. Creutzfeld-Jakobova bolest, drugi infekcijski meningitisi

6. Multipla skleroza

7. Multunfantna demencija

8. Intrakranijska krvarenja

9. Intermitentna porfirija

Specijalizant treba svladati vještinu obavljanja neurološkog pregleda, te očitavanja EEG nalaza.

Također treba biti osposobljen za logičko povezivanje lokalizacije oštećenja SŽS-a i klinički opaženih simptoma, kao i za interpretaciju svih relevantnih laboratorijskih nalaza.

Tijekom ovog dijela staža treba obraditi bar po jednog bolesnika navedenih dijagnostičkih kategorija

KLINIČKA PSIHIJATRIJA - 13 mjeseci

Specijalizant treba upoznati psihičke poremećaje što se uglavnom lijeće u kliničkim uvjetima na psihijatrijskoj klinici Treba se upoznati s njihovom kliničkom slikom, kriterijima za postavljanje dijagnoze, kriterijima za isključivanje dijagnoze, s potrebnom laboratorijsko-dijagnostičkom obradom i terapijom.

To su slijedeći poremećaji:

1. Organski psihički poremećaji (1 mjesec)

2. Shizofrenija paranoidni poremećaji i drugi shizofreniji slični poremećaji (4 mjeseca)

3 Poremećaj raspoloženja (manično depresivne psihoze) (4 mjeseca)

4. Hitna stanja u psihijatriji (4 mjeseca)

Ad 1

Specijalizant će naučiti razrješavanje akutnog i kroničnog psihoorganskog sindroma u predviđenom trajanju od mjesec dana Pri tome treba naučiti karakteristićne simptome i znakove pojedinih tipova poremećaja, diferencijalno dijagnostičko planiranje i tome sukladno planiranje svih potrebnih laboratorijskih pretraga koje će omogućiti postavljanje konačne dijagnoze Uz to će se također educirati u primjeni adekvatne terapije.

Ad 2.

Izučit će preciznu dijagnostiku različitih tipova poremećaja kao i podešavanje optimalne terapije. Pri tome se misli ne samo na farmakoterapiju nego također na psiho i socioterapiju. Trajanje ovog dijela staža iznosit će 4 mjeseca.

Ad 3.

Upoznat će se s kliničkom slikom, diferencijalnom dijagnostikom i terapijom različitih vrsta poremećaja raspoloženja u trajanju od 4 mjeseca. Trebat će se naučiti razlikovati temeljne tipove poremećaja, bipolarni i unipolarni, distimiju i ciklotimiju. Upoznat će se s različitim terapijskim pristupima uključujući i elektrokonvulzivnu terapiju Upoznat će se sa neophodnim laboratorijskim pretragama koje treba obaviti prije započinjanja određenog vida organske terapije.

Ad 4.

Hitna stanja u psihijatriji specijalizant će apsolvirati tijekom rada. Tom će prilikom naučiti postupak s bolesnikom u takvim situacijama kao i primjenu optimalne terapije.

Budući da posebnu pažnju treba obratiti na savladavanje umijeća propisivanja psihofarmaka, to će specijalizanti provesti 4 mjeseca te edukacije pod nadzorom Centara za kliničku psihofarmakologiju. Tu će dodatno usavršavati svoje prethodno poznavanje primjene psihofarmaka, a uz to će naučiti planiranje kliničkog ispiti vanja psihofarmaka različitih skupina (antidepresivni, antipsihotici, anksiolitici) kao i prepoznavanje nuspojava i interreakcije primijenjenih lijekova.

Na svakom od navedenih Odjela specijalizanti trebaju praziti najmanje pet bolesnika počevši od njihovog primanja na Odjel, preko dijagnostičkih postupaka, terapije, pa sve do otpusta bolesnika iz bolnice Za vrijeme boravka na pojedinom Odjelu moraju usvojiti određena znanja, dio kojih će im biti prezentiran preko obvezatnih sati teorijske nastave, dok će dio usvajati izradom seminarskih radova a također i suradnjom na stručnim radovima ili znanstvenim projektima koji se na klinici odvijaju.

ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI 3 mjeseca

- na kliničkom odjelu alkoholizma 15 dana

- na kliničkom odjelu bolesti ovisnosti (narkomanija) 15 dana

- na dispanzersko polikliničkom odjelu

(alkoholizam 15 dana, narkomanija 15 dana)

- na intenzivnim njegama za alkoholizam i narkomaniju uz posjećivanje klubova liječenih

alkoholičara 1 rnjesec

- Tijekom specijalizacije potrebno je obraditi 50 slučajeva alkoholičara i 30 narkomana. Potrebno je prisustvovati i sudjelovati u 40 seansi terapijskih zajednica, 30 seansi obiteljske terapije, 30 sati grupne psihoterapije. Prisustvovati na 20 sastanaka klubova liječenih alkoholičara.

PSIHOTERAPIJA NEUROZA - 9 mjeseci

1. Vlastiti doživljaj terapijskog procesa je bitan element u učenju psihoterapije. U tu svrhu predlažemo završiti pripremnu fazu grupne analize koja se sastoji od 40-60 sati iskustva u grupi koju vodi analitičar Nakon pripremnog dijela kandidat, ukoliko želi može nastaviti izobrazbu za grupnog analitičara.

2. Konzultacije

Svrha im je praćenje psihoterapijskog procesa Konzultacije provodi iskusan psihoterapeut. Odvijaju se jedan puta tjedno u trajanju od 45 minuta. Ukupno 25 30 konzultacija. Uvjeti za konzultanta određeni su na Klinici za psihološku medicinu.

3 Dijagnostičko indikacijski postupak

(dijagnoza i diferencijalna dijagnoza, psihodinamika mehanizmi obrane, razvoj ličnosti)

Ovladavanje tehnikom prvog intervjua i dijagnostičko indikacijskog postupka za 10 pacijenata zajedno s konzultantom. te popunjavanje dijagnostičkog upitnika (prvi intenju u trajanju od 30 minuta, dijagnostički upitnik u trajanju od 30 minuta). Prvi intervju za 10 pacijenata te popunjavanje upitnika samostalno uz naknadnu konzultaciju.

4 Psihoterapijske tehnike

Posebna pažnja posvećuje se:transferu, kontratransferu, otporima i obranama

1 Klinička psihoterapija

Specijalizant sudjeluje u radu kliničkog odjela te za tu vrijeme obaviti: individualnu psihoterapiju pacijenta 1 x tjedno u trajanju od 50 minuta.

- opservaciju grupne psihoterapije 1 x tjedno u trajanju od 90 minuta.

- učešće u terapijskoj zajednici 1 x tjedno u trajanju od s0 minuta

2. Sugestivne i suportivne tehnike

- 2 pacijenta. Psihoterapije se odvijaju 1 x tjedno, psihoterapijski sat traje 45 minuta, uz konzultacije 1 x tjedno u trajanju od 45 minuta.

Ukupan broj seansi 20 do 30 po pacijentu.

3. Tehnike relaksacije

- Psihoterapija jednog pacijenta 1 x tjedno u trajanju od 45 minuta uz konzultacije 1 x tjedno u trajanju od 45 minut

Ukupan broj seansi 20 4 Obiteljska terapija

Praktični rad: 1 x tjedno 90 minuta. Opserviranje obiteljske terapije koju vode 2 edukatora obiteljske terapije i 60 minuta supervizije.

Minimalni broj 80-90 sati.

PSIHIJATRIJA U ZAJEDNICI - 5 mjeseci

Cilj ovog dijela edukacije je osposobljavanje specijalizanata za sarnostalno i Stručno obavljanje slijedećih djelatnosti socioterapijski postupak kod hospitaliziranih bolesnika (svih dijagnostičkih kategorija), parcijalne hospitalizacije, prevencija psihičkih poremećaja i bolesti, liječenje svih dijagnostičkih kategorija psihijatrijskih bolesnika u izvanbolničkim uvjetima što znači bilo u njegovom domu bilo u socio-zdravstvenoj ustanovi kao i tuđoj obitelji, tretman duševnog bolesnika hospitaliziranog na odjelu druge specijalnosti, liaison psihijatrija, organiziranje i vođenje te superviziranje klubova psihijatrijskih bolesnika, određivanje indikacije za pojedine vrste socioterapijskog tretmana.

Praktični dio edukacije provodio bi se u slijedećim tipovima institucija:

A) socioterapijski odjel klinike i odjel parcijalne hospitalizacije 2 mj. B) centar (ili odjel) za krizna stanja 1 mj.

C) odjel psihijatrijske epidemiologije 15 dana

D) Polikliničko-dispanzerski odjel s klubovima i obilaskom socio-zdravstvenih ustanova i subspecijalističkih ambulanti 1 mjesec i 15 dana Ad. A/

Tijekom boravka na socioterapijskom odjelu klinike specijalizant je obavezan obraditi 40 bolesnika (10 shizofrenih akutnih i kroničnih, 10 gerontopsihijatrijskih, 10 oligofrenih i 10 ostalih dijagnostičkih kategorija kroničnog toka), provesti pod kontrolom mentora njihovu primarnu i sekundarnu i tercijarnu prevenciju, uključivi rad s obitelji i užom zajednicom, prisustvovati terapijskim zajednicama na odjelu i ovladati tehnikama socioterapije te koordiniranjem s terapijskim timom, i postavljanje indikacije za parcijalnu hospitalizaciju.

Ad B/

Tijekom boravka u centru ili odjelu za krizna stanja specijalizant treba ovladati tehnikama intervjua osoba u kriznom stanju. terapijskim postupcima s osobama u kriznom stanju te intervencijama preko telefona Potrebno je da pod kontrolom mentora obradi 15 osoba u krizi u individualnom tretmanu od čega najmanje 5 s pokušajem suicida i najmanje 10 grupnih tretmana osoba u krizi.

Ad. C/

Specijalizant mora ovladati metodama psihijatrijsko-epidemioloških istraživanja i praćenja, usvojiti primjenu standardiziranih mjernih instrumenata u cilju operacionaliziranih dijagnostičkih kriterija i ocjene psihičkog stanja te usvojiti modele obavezne doku mentacije (dijagnostičkih kriterija P-listića, šifriranja dijagnostičkih kategorija i sl.). Potrebno je da zajedno s mentorom postigne stupanj reliabilnosti za najmanje 2 dijagnostička instrumenta i 3 za ocjenu psihičkog stanja

Ad D/

Tijekom boravka u psihijatrijskoj ambulanti specijalizant mora obraditi najmanje 30 psihijatrijskih bolesnika različitih dijagnostičkih kategorija koji dolaze od svoje kuće i 5 bolesnika u konzilijarnoj službi, 3 shizofrena i 5 psihogerijatrijskih. Da posjeti najmanje dvije socio-zdravstvene ustanove, te da u subspecijalističkim ambulantama za psihofarmakoterapiju neuroze, kronične psihoze i psihogerijatriju obradi po dva bolesnika.

FORENZIČKA PSIHIJATRlJA - 2 mjeseca

Cilj edukacije iz Forenzičke psihijatrije predstavlja osposoblja vanje specijalizanata za:

a) samostalno provođenje forenzičko-psihijatrijskih vještačenja na svim područjima krivičnog i građanskog prava

b) samostalno provođenje izvaninstitucionalnog tretmana pacijenata kojima su izrečene mjere sigurnosti.

Specijalizant mora izraditi zajedno s mentorom najmanje šest forenzičko-psihijatrijskih ekspertiza (dvije s područja gradanskog prava, četiri s područja krivičnog prava).

Specijalizant mora prisustvovati najmanje jednoj sudskoj raspravi tjedno Mora sudjelovati u svim terapijskim programima za bolesnike kod kojih se provode institucionalne i izvaninstitucionalne psihijatrijske mjere sigurnosti.

tnformativni jednodnevni posjeti slijedećim ustanovama:

1. Zavodu za liječenje i čuvanje abnormalnih delinkvenata- Popovača

2. Centru za odgoj djece i omladine - Dugave

3. Domu za preodgoj maloljetnih delinkvenata - Lipovica

4. Centru za dijagnostiku osuđenih osoba - Remetinec

5. KPD Bolnici - Svetošimunska

6. KPD Lepoglava

DJEČJA PSIHIJATRIJA - 3 mjeseca

Praktični rad obuhvaća:

- upoznavanje s načelima dijagnostičko-indikacijskog postupka u poremećajima psihološkog razvoja i duševnim bolestima dječ je dobi i adolescencije; uz opservaciju psihoterapijskog intervjua u trajanju od 50 minuta s individualnim pacijentom (10 pacijenata) i samostalan rad uz konzultacije (7 pacijenata). Konzultacije sa supervizorom traju 30 minuta poslije svake seanse.

- psihijatrijska egzaminacija djeteta te konačna procjena i indikacija za liječenje, uz konzultaciju (10 pacijenata, djeca i adolescenti).

- upoznavanje s tehnikom kratke dinamićke psihoterapije uz vođenje 1-2 pacijenta uz konzultacije. Seansa traje ovisno o dobi djeteta 30-50 minuta jednom tjedno. Ukupno 12 terapijskih seansi i 12 konzultacija po pacijentu

- upoznavanje s tehnikom psihoterapijskih konzultacija s parom roditelj - dijete, trajanje seansi je 60 minuta, broj pacijenata 5, broj seansi 15.

- upoznavanje s tehnikom scenske analize putem opservacije i sudjelovanja u radu grupe (12 seansi, 36 sati).

PROGRAM ORGANIZIRANE NASTAVE -100 sati godišnje

OPĆA PSIHOPATOLOGIJA Sati:

Poremećaji svijesti, orijentacije i

jastva 3

Poremećaji opažanja 10

Poremećaji pamćenja 5

Poremećaji mišljenja 10

Poremećaji inteligencije 5

Poremećaji osjećajnog života 5

Poremećaji nagona i volje 2

AKUTNI I KRONIČNI PSIHOORGANSKI SINDROM (PS) Diferencijalna dijagnostika akutnog PS 10

Terapija akutnog PS 5

Diferencijalna dijagnostika kroničnog PS 3

Terapija kroničnog PS 2

SHIZOFRENIJA I SLIČNI POREMEĆAJI

Etiotogija i epidemiologija 3

Klinička slika 10

Specijalna psihopatologija 5

Diferencijalna dijagnostika 5

Terapija 5

Praćenje i prognoza tijeka bolesti 2

POREMEČAJl RASPOLOŽENJA

Etiologija i epidemiologija 3

Klinička slika 10

Specijalna psihopatologija 5

Diferencijalna dijagnostika 5

Terapija 5

Praćenje i prognoza tijeka bolesti 2

PSIHOFARMAKOLOGIJA

Neurobiološke osnove psihofarmakoterapije 5

Neuroleptici/Antiopsihotici 5

Antidepresivi, stabilizatori raspoloženja i

psihostimulansi 5 Anksiolitici i hipnotici 5

Ostali lijekovi s psihoaktivnim učinkom:

"alternativni psihofarmaci" 2

ECT i ostale biologijske metode liječenja 4

Opća načela racionalne/suvremene

psihofarmakoterapije 4 Genetika u psihijatriji 2

Osnove neurohiokemije 2

Osnove psihoneuroendokrinologije 2

Osnove psihoneuroimunologije 2

Kronobiologija u psihijatriji 2

Osnove psihoneurofiziologije 2

Osnove neuroanatomije 2

Brain imagine u psihijatriji 2

ALKOHOLIZAM I DRUGE OVlSNOSTI

Povijest alkoholizma i narkomanije 1

Društvena uvjetovanost pijenja 1

Društvena uvjetovanost narkomanije 1

Epidemiologija alkoholizma i narkomanije 1

Dijagnostika alkoholizma i narkomanije 5

Uzroci alkoholizma i narkomanije 3

Tjelesni i duševni poremećaji alkoholizma i

narkomanije 2

Društveni i obiteljski poremećaji alkoholizm

i narkomanije 2

Vrste droge 1

Akutno opito stanje i zbrinjavanje 2

Liječenje alkoholičara 8

Liječenje narkomana 4

Alternativni programi (komune) 1

Prevencija alkoholizma 5

Prevencija narkomanije 3

PSIHOTERAPIJA NEUROZA

Psihička struktura (formiranje i funkcije) 2

Psihoseksualni razvoj 2

Id 2

Ego 2

Superego 2

Simbioza, separacija i individuacija 2

Razvoj objektivnih odnosa 2

Snovi i nesvjesno 4

Primarni i sekundarni proces 2

Fiksacija i regresija, repeticija kompulzije 2

Psihički konflikt 2

Psihodinamika i klinička slika neuroza 2

Anksiozna neuroza 2

Konverzivna neuroza 2

Fobična neuroza 2

Opsesivno-kompulzivna neuroza 2

Neuroza karaktera 2

Depresivna neuroza 2

Psihosomatske reakcije 4

Graručna organizacija ličnosti 3

Posttraumski stresni poremećaj 4

Diferencijalna dijagnoza: neuroza, granična

organizacija ličnosti, psihoza 2

Psihoterapija 2

Klasifikacija psihoterapijskih tehnika 2

Psihoterapijski intervju 3

Psihoanaliza 4

Transfer i kontratransfer 4

Otpori, klarifikacija, kontrontacija i

interpretacije 8

Psihoanalitička terapija 4

Suportivna terapija, sugestivna terapija i

terapija relaksacije 4

Klinička psihoterapija 3

Grupna analize 6

Obiteljska, bračna i partnerska terapija 5

PSIHOTERAPIJA U ZAJEDNICI

Pojam i predmet socijalne psihijatrije 2

Povijest psihijatrije i socijalne psihijatrije 1

Sociologija i antropologija u psihijatriji 1

Sociodinamski orijentirana psihijatrija 1

Socioterapija 5

Parcijalne hospitalizacije 3

Organizacija psihijatrijske službe 3

After care 2

Značenje ranog otkrivanja duševnih bolesti 2

Eugenika i psihijatrija 1

Poremećaji spavanja i njihovo liječenje, 2

Psihijatrijska genetika 2

Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija 4

Terapijska zajednica 2

Psihijatrija u zajednici 3

Dizabilitet duš. bolesnika i njegovo soc.

funkcioniranje 2

Stav društva prema duševnom bolesniku 2

Kriterij normalnosti i nenormalnosti 2

Psihijatrijska epidemiologija 2

Psihijatrijsko epidemiološko istraživanje 3

Registar psihotika Republike Hrvatske 2

Obavezna dokumentacija u psihijatriji 2

Međunarodne klasifikacije bolesti 2

Mjerni instrumenti u psihijatriji (PSE,

Hamilt. i sl.) 2

Koncept krize i intervencije u krizn. stanju 2

Pokušaj samoubojstva (prevencija i terapija) 2

Dugotrajna hospitalizacija i kronični duševni

bolesnik 2

FORENZIČKA PSIHIJATRIJA

Forenzička psihijatrija - pojam i razvoj

iknutar psihijat. 1

Pravne osnove forenzičke psihijatrije 2

Forenzička psihopatologija 3

Psihijatrijska ekspertiza 1

Psihijatrijsko vještačenje i procjenjivanje 3

Forenzička psihijatrija dječje i adolescentne

dobi 3

Testatorske sposobnosti 2

Forenzička psihijatrija u ratnim uvjetima 3

Uloga vještaka na sudu 1

Prinudna hospitalizacija 2

Etička pitanja u psihijatriji 2

Mjerni instrumenti u Forenzičkoj psihijatriji 2

Vrste pijanstva u Forenzičkoj psihijatriji 1

Forenzička psihijatrija u penitencijarnom

sustavu 2

Forenzička psihijatrija i Ijudska prava 2

DJEČJA PSIHIJATRIJA

Psihoseksualni razvoj ličnosti 6

Razvoj objektivnog odnosa 3

Psihopatologija u dojenačkoj, dječjoj i

adolesc. psihijat. 12

Liječenje - psihoterapijski pristup, osnove

psihoterapijskih tehnika,

psihofarmakoterapija u dječjoj i

adolescentnoj psihijatriji 9

UŽE SPECIJALIZACIJE PSIHIJATRIJE jesu

a) PSIHOTERAPIJA

b) FORENZIČKA PSIHIJATRIJA

c) SOCIJALNA PSIHIJATRIJA

d) DJEČJA I ADOLESCENTNA PSIHIJATRIJA

e) ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI

f) BIOLOGIJSKA PSIHIJATRIJA

Trajanje užih specijalizacija je 24 mjeseca, a od toga su 2 mjeseca godišnjeg odmora

12a. PSIHOTERAPIJA

Cilj uže specijalizacije iz psihoterapije je stvaranje stručnjaka koji će samostalno i kompetentno obavljati dijagnostičkoindikacijski postupak, kao i određene psihoterapijske tehnike. Neke tehnike međutim neće moći naučiti u 2 godine, ali će steči osnovu za nastaval njihovog učenja.

Edukacija obuhvaća četiri osnovna područja: teorija, vlastiti doživljaj terapijskog procesa, praktični rad s pacijentom i praćenje terapijskog procesa uz supervizije i konzultacije.

I. TEORIJA

U program uže specijalizacije uključeno je pohađanje 2 semestra poslijediplomskog studija iz psihoterapije, te polaganje propisanih ispita.

II. VLASTITI DOŽIVIJAJ TERAPIJSKOG PROCESA

Bitan element u učenju psihoterapije. U tu svrhu predlažem završiti pripremnu fazu grupne analize koja se sastoji od:

1. 40-60 sati iskustva u grupi koju vodi analitičar

2. 20 sati osnovnih teorijskih informacija o grupnoj analizi Nakon pripremnog dijela kandidat, ukoliko želi, može nastavi izobrazbu za grupnog Analitičara.

III KONZULTACIJE I SUPERVIZIJE

Svrha im je praćenje psihoterapijskog rada kandidata Konzutacije provodi iskusan psihoterapeut, a odnose se na točku 1, 2, 3 i (Poglavlje IV - Psihoterapijske tehnike). Odvijaju se jedanput tjedno u trajanju od 45 minuta. Superviziju provodi supervizor, odno se na točku 5, 6 i 7 (Poglavlje IV - Psihoterapijske tehnike). Odvijaj se jedanput tjedno u trajanju od 50 minuta. Ukupan broj superviziija 160 (dva supervizora).

Uvjeti za konzultanta i supervizora određeni su na Klinici za psihološku medicinu.

IV. PSIHOTERAPIJSKE TEHNIKE

1. Dijagnostičko indikacijski postupak

Kandidat treba obaviti prvi intervju i popuniti dijagnostički upitnik za dva pacijenta za svaku od kliničkih slika neuroza (anksiozna neuroza, konverzivna neuroza, fobija, opsesivno-kompulzivivna neuroza, depresivne neuroze, neuroze karaktera, granična organizacija ličnosti i PTSD) Prvi intervju traje 30 minuta i popunjavan dijagnostičkog upitnika traje 30 minuta.

2. Klinička psihoterapija

Kandidat sudjeluje u radu kliničkog odjela te za to vrijeme obavi:

- individualnu psihoterapiju jednog pacijenta 1 puta tjedno trajanju od 50 minuta. Ukupno 10-30 seansi

- opservacija grupne psihoterapije 1 puta tjedno u trajanju od 90 minuta. Ukupno 10 grupa.

- učešće u terapijskoj zajednici 1 puta tjedno u trajanju od minuta. Ukupno 10 terapijskih zajednica.

3. Sugestivne i suportivne tehnike

- 2 pacijenta. Psihoterapije se odvijaju 1 puta tjedno, psihoterapijski sat traje 45 minuta, uz konzultacije 1 puta tjedno u trajanju 45 minuta.

4 Tehnike relaksacije

- Psihoterapija jednog pacijenta 1 puta tjedno u trajanju od minuta, uz konzultacije 1 puta tjedno u trajanju od 45 minuta

5.Kratka dinamska psihoterapija

- 4 pacijenta, broj seansi po pacijentu od 4 do 40. psihoterapija 1 puta tjedno u trajanju od 50 minuta uz superviziju 1 puta tjedno trajanju od 50 minuta.

6. Psihoterapija psihosomatskog pacijenta

- Psihoterapija jednog pacijenta 2 puta tjedno u trajanju od minuta, uz superviziju 1 puta tjedno u trajanju od 50 minuta

7. Analitička terapija

- 2 pacijenta, terapije 2 puta tjedno u trajanju od 50 minuta, uz superviziju 1 puta tjedno u trajanju od 50 minuta. Broj terapija 160 po pacijentu.

8. Obiteljska terapija

Pripremna faza traje 2 semestra

Praktični rad: 1 puta tjedno 90 minuta. Opserviranje obiteljske terapije koju vode 2 edukatora obiteljske terapije te 60 minuta supervizije.

Minimalni broj 80-90 sati.

Provjera znanja kandidata: Tri kolokvija u frekvenciji 6 mjeseci

- mentor

12b. FORENZIČKA PSIHIJATRIJA

Cilj je uže specijalizacije iz forenzičke psihijatrije postizanje najviše razine stručnosti za kompetentno i kvalitetno obavljanje radnih zadataka na području forenzičko-psihijatrijskih vještačenja, kao i na području tretmana forenzičkih bolesnika.

Plan i program uže specijalizacije iz Forenzičke psihijatrije koncipiran je u četiri veće cjeline, koje bi se realizirale u sljedećim institucijama:

1. Centar za Forenzičku psihijatriju Psihijatrijske bolnice Vrapče - 12 mjeseci (Forenzičko-psihijatrijska vještačenja na svim područjima krivičnog i građanskog prava);

2. Zavod za liječenje i čuvanje psihički abnormalnih delinkvenata Psihijatrijske bolnice Popovača - 4 i pol mjeseca (psihijatrijske mjere sigurnosti i drugi oblici Forenzičkog tretmana);

3. Poliklinika za psihoterapiju djece i omladine Klinike za psihološku medicinu - 2 mjeseca; Centar za odgoj djece i omladine Dugave - 1 mjesec; Dom za preodgoj delinkventnih maloljetnika Lipovica - 2 tjedna (forenzička psihijatrija dječje i adolescentne dobi);

4. Centar za psihodijagnostiku osuđenih osoba Remetinec - 2 tjedna· KPD Bolnica Zagreb, Svetošimunska - 2 tjedna; KP Dom Lepoglava -1 mjesec (forenzička psihijatrija u okvirima penitencijarnog sustava).

Teorijski dio nastave provodio bi se u okviru poslijediplomskog studija iz forenzičke psihijatrije:

Ukoliko se iz bilo kojeg razloga ne bi održavala nastava poslijediplomskog studija iz forenzičke psihijatrije cjelokupni teorijski dio nastave organizirao bi se u obliku redovitih konzultacija s mentorom. U jednoj godini u tom bi slučaju specijalizantu bilo osigurano najmanje 100 sati konzultacija s mentorom.

Uz glavnog mentora iz Psihijatrijske bolnice Vrapče, za vrijeme boravka kandidata u drugim ustanovama taj bi posao obavljali mentori imenovani iz kruga djelatnika tih ustanova.

Uz to bi kandidati bili uključeni u sve nastavne programe koji se održavaju u navedenim institucijama, a odnose se na područje forenzičke psihijatrije i druga granična područja (nastava za studente medicine, nastava za doktore medicine na specijalizaciji iz psihijatrije, tečajevi za usavršavanje iz područja forenzičke psihijatrije i dr.). Za usavršavanje praktičnih znanja i umijeća predviđeno je redovito prisustvovanje na forenzičko-psihijatrijskim kazuistićkim prikazima (4 sata tjedno).

Tijekom dvogodišnjeg staža svaki specijalist psihijatar treba izraditi najmanje 40 forenzičko-psihijatrijskih ekspertiza (od toga najmanje dvije trećine s područja krivičnog prava).

Kandidat će također imati obvezu da redovito prisustvuje sudskim raspravama u postupcima koji se vode protiv "njegovih" ispitanika, a prema preporuci mentora prisustvovat će i raspravama koje se odnose na druge ispitanike. Predviđeno je prisustvovati tijekom ukupnog trajanja edukacije na najmanje 50 sudskih rasprava.

U institucijama u kojima se provodi tretman forenzičkih boles

nika treba obvezno biti aktivno uključen u sve ohlike takvog tretmana (individualna i grupna psihoterapija, sastanci terapijske zajednice, savjetovanja s članovima obitelji, psihofarmakološki tretman i dr.):

U Zavodu za liječenje i ćuvanje abnormalnih delinkvenata - Popovača treba se tijekom čitavog staža u toj instituciji provoditi te rapiju jedne grupe bolesnika (8-10 pacijenata); uz zaključno pismeno izvješće o terapijskom procesu i rezultatima tretmana u posebno vrednovanje pitanja odnosa njihove psihopatologije i potencijalne opasnosti po okolinu.

U poliklinici za psihoterapiju djece i omladine Klinike za psihološku medicinu uži specijalizant bi bio aktivno uključen u grupni tretman maloljetnih delinkvenata(grupa ode pacijenata), a Također bi surađivao u grupnom tretmanu i savjetovanju roditelja (8 -10 seansi).

U Centru za odgoj djece i omladine bio bi uključen u komplelnu obradu dva slučaja, a uz to bi se upoznao i sa svim ostalim dijagnostičko pedagoško-terapijskim aktivnostima Centra.

U Domu za preodgoj maloljetnika obradio bi jedan slučaj i upoznao se s cjelokupnim radom i funkcioniranjem te institucije.

U Centru za psihodijagnostiku osuđenih osoba i u KPD bolnici obradio bi po jedan slučaj (uz upoznavanje ostalih djelatnosti tih ustanova).

U KPD Lepoglava sudjelovao bi u jednoj fazi tretmana ovisnika o drogama i alkoholu u okviru mjere sigurnosti iz čl. 65 KZH (grupni + individualni rad: 8 sati tjedno), a također bi bio uključen u rješavanje ostale forenzičko-psihijatrijske problematike koja se javlja u penalnim institucijama (penalne reakcije, samopovređivanje i dr.).

Provjera stečenih znanja provodit će se putem kolokvija koji će obuhvaćati veće nastavne cjeline.

Teorijski dio edukacije - ukoliko bi ova bila provođena pod vodstvom i u organizaciji mentora - sadržavao bi sljedeće nastavne cjeline:

I. Pravne osnove Forenzičke psihijatrije

Kazneno zakonodavstvo (krivnja i sposobnost za krivnju, kazna, uračunljivost, psihijatrijske mjere sigurnosti, pravničko defini ranje pojedinih vrsta krivičnih djela i dr.);

Maloljetničko zakonodavstvo (specifičnosti zakonskih rješenja koja se odnose na maloljetnike, maloljetnička delinkvencija, krivič na djela počinjena na štetu maloljetnika, odgojne mjere, maloljetnički zatvor i dr.);

Kazneno-procesno pravo (psihijatrijski bolesnik kao okrivljeni optuženi i osuđeni, imenovanje vještaka, prava i obveze vještaka izuzeće vještaka, ponovna vještačenja, privremeni prekid sudskog postupka zbog psihičke poremećenosti okrivljenog, obustava po stupka zbog trajne duševne bolesti i dr.);

Građansko pravo (pojam poslovne sposobnosti, sposobnost za brak, sposobnost za oporučivanje, nadoknada nematerijalne štete i dr.);

Građansko-procesno pravo (parnična sposobnost, procesna prava i obveze vještaka i dr.);

Prekršajno pravo (pojam prekršaja, neuračunljivost u prekršajnom pravu, obvezno liječenje ovisnika o alkoholu i drogama i dr.).

Socijalno pravo (pojam invaliditeta, zakonski propisi o invalidskom osiguranju koji se odnose na psihijatrijske bolesnike i dr.)

Prlnudne mjere (oduzimanje slobode i prinudna hospitalizacija psihijatrijskih bolesnika, opasnost po okolinu, vlastiti život i imovinu i dr.).

II. Forenzička psihopatologija

Temeljni psihopatologijski pristupi u suvremenoj forenzičkoj psihijatriji (psihodinamski, deskriptivno-fenomenološki, socijalno

-psihijatrijski, organsko-biološki i dr.);

Poremećaji pojedinih psihičkih funkcija (svijest, opažanje, pamćenje, inteligencija, emocije, nagoni i dr.) i njihova forenzičko-psihijatrijska relevantnost;

Suvremene psihijatrijske klasifikacije (ICD 9 i ICD 10, DSM-IIIR) i njihovo značenje za forenzičko-psihijatrijsko procjenjivanje i tretman;

forenzičko-psihijatrijska relevantnost pojedinih dijagnostičkih kategorija (psihotični poremećaji, poremećaji ličnosti, bolesti ovisnosti, nedovoljna mentalna razvijenost i dr );

Psihopatologijske specifičnosti počinitelja pojedinih vrsta krivičnih djela (krivična djela protiv života i tijela imovinski delikti, seksualni delikti, politički delikti i dr.).

III. Psihijatrijsko vještačenje i procjenjivanje

Indikacije za provođenje psihijatrijskog vještačenja:

Organizacija vještačenja u bolničkim i ambulantnim uvjetima; Vrste i obim dijagnostičkih postupaka neophodnih za provođenje kvalitetnog vještačenja;

Vještačenje u kaznenim postupcima (uračunljivost opasnost po okolinu, preporuke za mjere sigurnosti i dr. );

Vještačenje u građanskim postupcima (poslovna sposobnost, sposobnost za rasuđivanje, naknada štete i dr. );

Psihijatrijski vještak in foro;

Principi timskog rada u provedbi psihijatrijskih vještačenja; Ponovljena vještačenja - najčešće greške u psihijatrijskim ekspertizama;

Dokumentacija o Forenzičkoj psihijatriji.

IV. Forenzička psihijatrija dječje i adolescentne dobi

Dječa i adolescenti u kaznenom pravu. Uloga i zadaci vještaka psihijatra u krivičnom postupku;

Djeca i adolescenti u građanskom pravu. Uloga i zadaci vještaka psihijatra u građanskom postupku;

Forenzička psihopatologija dječje i adolescentne dobi;

Ispitivanje ličnosti i procjena uračunljivosti maloljetnih delinkvenata;

Indikacije za provođenje odgojnih mjera, mjera sigurnosti i kaznenih sankcija;

Dijete kao žrtva;

"Interes djeteta" kao temeljni princip u rješavanju građansko-pravnih problema;

Vještačenja u postupcima za dodjelu djece nakon razvoda braka;

Procjenjivanje vjerodostojnosti iskaza djece i adolescenata u sudskom postupku.

V. Terapija u forenzičkoj psihijatriji

Zakonski okviri za provođenje forenzičko-psihijatrijskog tretmana: internacionalna perspektiva i aktualna situacija u Republici Hrvatskoj ;

Specifičnosti terapijskog rada u forenzičko-psihijatrijskim okvirima;

Utjecaj opasnosti forenzičkih bolesnika na modifikaciju terapijskih postupaka;

Indikacije za provođenje pojedinih oblika forenzičko-psihijatrijskog tretmana.

Prognostičke procjene;

Osnovni modeli i tehnike forenzičkog tretmana u institucijskim okvirima;

Socioterapijske ustanove;

Forenzičko-psihijatrijski tretman izvan institucijskih okvira; Interdisciplinarna suradnja i timski rad u provođenju forenzičko-psIhijatrijskog tretmana;

Dokumentacija za praćenje forenzičko psihijatrijskog tretmana

Evaluacija tretmana u forenzičkoj psihijatriji.

VI. Forenzička psihijatrija u okvirima penitencijarnog sustava Psihijatrijski bolesnik u institucijama pravosudnog sustava Organizacija psihijatrijske skrbi u kazneno-popravnim ustanovama;

Dugotrajne zatvorske kazne i njihovo djelovanje na terapijsksko

-rehabilitacijske šanse osuđenih osoba;

Kazna i terapija u procesu rehabilitacije i resocijalizacije osuđenih osoba;

Psihopatologija psihičkih poremećaja koji se javljaju u penalnim institucijama. Temeljni prancipi tretmana psihičkih poremećaja nastalih u penalnim uvjetima;

Mogućnosti i granice psihijatrijskog tretmana u penalnim institucijama;

Problemi postpenalne psihološke i psihijatrijske skrbi

Redividizam. Psihologija "kažnjavajučeg društva";

Psihologija sudskog postupka, Psihodinamika odnosa profesionalnih grupa u pravosudnim institucijama.

Provjera znanja koja se odnose na svih šest edukacijskih programa provodi se putem kolokvija.

12c. SOCIJALNA PSIHIJATRIJA

Uža specijalizacija iz socijalne psihijatrije provodi se u bolničkim ustanovama, u ustanovama izvanbolničke službe, te drugim cijalnim ustanovama. Prema programu organizira se nastava teorijska predavanja i seminari.

A) Bolničke jedinice (14 mjeseci)

1. Odjel socijalne psihijatrije - 5 mjeseci

a) zadaci

- upoznati, sudjelovati i voditi sve socioterapijske aktivnosti (terapijska zajednica 1 x tjedno, grupne terapije 1 x tjedno)

- klinička obrada i samostalno vođenje 20-25 bolesnika sa socijalno-psihijatrijskom problemikom

- timski rad i timska sinteza 20-25 bolesnika - izraditi kompletnu socijalno-psihijatrijsku dijagnostiku, procjenu i prijedlog rješenja slučaja

- rad s okolinom; komunikacija s najmanje 30 obitelji vođe bolesnika (obiteljska terapija, savjetovanje)· komunikacija sa: ustanovama, radnim mjestom i širom zajednicom prema potrebi

- naučiti koristiti standardizirane ocjenske ljestvice za kliničku i socijalno psihijatrijsku dijagnostiku i uvođenje u istraživa rad

b) postignuta razina

- samostalno voditi sve socioterapijske aktivnosti

- biti supervizor takvih aktivnosti u drugim psihijatrijskim ustanovama

- interpretirati relevantne kliničke i socijalne podatke i davati prijedloge u rješavanju socijalno-psihijatrijskih problema

- biti savjetodavac drugim profilima zdravstvenih radnika ili neprofesionalnim djelatnicima kad su prisutni socijalno-psihijatrijski problemi

2. Dnevna bolnica - 2 mjeseca

a) zadaci

- rad u grupi svakodnevno s 20 bolesnika

- prepoznati socijalne činitelje u dinamici simptoma

- upoznavanje i savladavanje posebnih terapijskih strategija u dnevnoj bolnici

- indikacije i odabir 5 bolesnika za liječenje u Dnevnoj bolnici

b) postignuta razina

- svladavanje grupnih tehnika u Dnevnoj bolnici

- supervizija i savjetovanje drugih profila zdravstvenih radnika koji rade u dnevnim bolnicama

3. Odjel za liječenje bolesti ovisnosti - 3 mjeseca

a) zadaci

- svakodnevno sudjelovati u svim terapijskim aktivnostima odjela

- samostalno klinički obraditi 20 alkoholičara i 10 narkomana

- provesti kompletnu ekspertizu kliničko-psihijatrijsku i socijalnu

- dežurstvo u stanici za intenzivnu terapiju akutnih napitih stanja 1 x tjedno

- upoznati se s radom i provoditi terapiju u dnevnim bolnicama za liječenje ovisnosti (u okviru odjela) svakodnevno 1 sat

- raditi u "vikend bolnicama" za ovisnike 2 x mjesečno

- pratiti 6 obitelji alkoholičara i izraditi kompletnu socijalno-psihijatrijsku ekspertizu

- sudjelovati u radu jednog kluba liječenih alkoholičara s grupnom obiteljskom terapijom 1 x tjedno za vrijeme 3 mjeseca, te kasnije najmanje još 3 mjeseca

b) postignuta razina

- savladati tehnike grupnog rada s ovisnicima

- supervizacija i savjetovanje ostalog medicinskog i nemedicinskog osoblja u radu s ovisnicima

4. Centar za krizna stanja

a) zadaci

- upoznati se s svim aktivnostima centra

- rješavati krizne situacije 15-20 osoba koje traže pomoć centra

- rješavati takve krize kratkom psihoterapijom

- dijagnosticirati i rješavati krizne situacije najmanje 15-20 tzv. "zdravih" osoba u krizi (emocionalne krize, akutne reakcije na stres, konfliktne situacije)

- prepoznati i provoditi terapiju osoba sa suicidalnim namjerama najmanje 3-4 bolesniha

- dežurstva na tele-apel službi 2 x tjedno tijekom 2 mjeseca

b) postignuta razina

- samostalno rješavati krizne situacije gdje je naglašena socijalna problematika

- samostalno voditi tele-apel službu

- komunicirati sa socijalnim službama, članovima obitelji, prijateljima i drugima u rješavanju krize

5. Gerijatrijski odjel -1 mjesec

a) zadaci

- upoznati se s radom gerijatrijskog odjela

- obraditi i izraditi ekspertizu za 3-4 gerijatrijska bolesnika s naglašenom socijalnom problematikom

- dijagnosticirati kompleksnu somatsku i psihičku kliničku sliku za 3-4 bolesnika

b) postignuta razina

- procijeniti potrebnu razinu gerijatrijske skrbi

- savjetovati oblik gerijatrijske skrbi i liječenje

6. Dječi i adolescentni odjel -1 mjesec

a) zadaci

- dijagnosticirati psihičke poremećaje kod 5-10 adolescenata

- komunikacija i terapija članova obitelji 2-3 psihički poremećena adolescenta

b) postignuta razina

- prepoznavanje psihičkih poremećaja i socijalnih problema u adolescenata

- savjetovanje i upućivanje na liječenje

B) JEDINICE IZVANBOLNIČKE SLUŽBE

1. Poliklinička psihijatrijska služba

a) zadaci

- individualna obrada i praćenje 40-50 bolesnika s raznim psihičkim smetnjama

- grupni rad s bolesnicima - grupa od 7-8 bolesnika 2 x

tjedno

- rad s 2 obitelji bolesnika 2 x mjesečno

- timska sinteza u polikliničkom radu s 20 bolesnika - kompletna socijalno-psihijatrijska ekspertiza

- upoznavanje socijalno-psihijatrijskih problema određenog područja vezano uz rad socijalnog radnika

- konzultacije s liječnicima primarne zaštite - 2 jedinlce primarne zaštite

b) postignuta razina

- savjetovanje ostalih doktora medicine i drugih zdravstvenih djelatnika određenog područja u rješavanju socijalno-psihijatrijskih problema

- suradnja i konzultacija sa socijalnim službama područja

2. Klubovi liječenih alkoholičara

a) zadaci

- sudjelovati u radu kluba liječenih alkoholičara 1 x tjedno za vrijeme boravka na odjelu i 6 mjeseci nakon toga

- samostalno voditi klub tijekom 1 mjeseca

3. Starački domovi (izabrati 1 starački dom)

a) zadaci

- upoznati se s radom i problemima duševnog zdravlja u staračkim domovima i duševnih poremećaja

- obraditi 5-6 slučajeva, te izraditi ekspertizu o psihičhim i socijalnim činiteljima u vezi mentalnog zdravlja

4.Druge volonterske organizacije

a) zadaci

- upoznati se s problemima mentalnog zdravlja i poremećaja

- za sve jedinice pod 2, 3 i 4 postignuta razina

- samostalno voditi klubove

- konzultacije ostalih zdravstvenih i neprofesionalnih djelatinika u vezi mentalnog zdravlja i poremećaja

U navedenim ustanovama 2., 3. i 4. kandidat provodi ukupno 2 mjeseca

5. Centri za socijalni rad općine

a) zadaci

- u jednom općinskom centru obraditi i učiniti ekspertizu za 5 slučajeva sa socijalno psihijatrijskom problematikom

- upoznavanje s radom ustanove, naročito s legalnim procedurama (oduzimanje svojevlasti, tuđa pomoć i sl.)

6. Zavod za mentalno retardirane (Zavod za mentalno-retardirane Stančić)

a) zadaci

- obraditi i izraditi ekspertizu 3-4 slučaja

7. Socijalne ustanove (Novi Marof,, Bidružice, Lobor)

a) zadaci

- obraditi 8-10 slučajeva sa socijalnim problemima i izraditi ekspertizu;

b) za 5, 6 i 7 postignuta razina

- dijagnosticirati osobe s psihičkim poremećajima unutar ustanove

- predlagati rješenja, supervizije i konzultacije za zdravstvene neprofesionalne djelatnike

U navedenim ustanovama 5., 6. i 7. kandidat provodi ukupno 2 mjeseca. U svakoj oko 2 tjedna.

C) Organizirana nastava

TEME PREDAVANJA I SEMINARA

Predavanja Seminari (u satima)

1. Pojam, definicije i načela socijalne psihijatrije i mentalnog zdravlja 8 2

2. Teorija sistema i primjena u psihijatriji 6 2

3. Osnove psihodinamike 4 2

4. Grupna pslhoterapija 4 2

5. Terapijska zajednica i socioterapija 6 2

6. Obiteljska terapija 4 2

7. Obiteljske strukture i njihovi poremećaji 2 2

8. Epidemiologija, statistika i informatika 6 2

9. Organizacija psihijatrijske službe 3 0

10. Ocjena radne sposobnosti i rehabilitacija 6 2

11. Socijalno psihijatrijski aspekti endogenih

psihoza, graničnih slučajeva, tjelesnih

bolesti - posebno neuroloških 6 2

12. Liazonska psihijatrija 2 2

13. Rat i ratne posljedice 6 0

14. Društvene organizacije, odgojne ustanove, religija i socijalna psihijatrija 3 0

15. Zakonodavstvo i socijalna psihijatrija 2

UKUPNO: 90 sati

Sve pismene ekspertize predaju se mentoru.

12d. DJEČJA I ADOLESCENTNA PSIHIJATRIJA

Za kandidata se predviđa inicijalni intertvju radi procjene njihove motivacije i mogućnosti prilagođavanja specifičnim zahtjevima dječje i adolescentne psihijatrije.

Rad na Klinici za psihološku medicinu traje 12 mjeseci, a rad u Zavodu za zaštitu mentalnog zdravlja djece i omladine 4 mjeseca, na Polikliničkom odjelu Dječje bolnice Klaićeva ili na nekom drugom polikliničkom odjelu 2 mjeseca i 15 dana, te na Pedijatrijskoj klinici 3 mjeseca i 15 dana. Kandidat radi uz kontinuiranu superviziju u Klinici za psihološku medicinu ili u ustanovi koja ima struč njake u rangu supervizora za područje dječje i adolescentne (individualne) psihoterapije. Edukacija obuhvaća sljedeća područja: teorija, vlastiti doživljaj psihodinamskog razvoja, vlastiti doživljaj terapijskog procesa, praktični rad s pacijentom uz praćenje terapijskog procesa uz konzultacije i superviziju. U teorijski program specijalizacije uključeno je 2 semestra poslijediplomskog studija "Dječja i adolescentna psihijatrija". Vlastiti doživljaj psihodinamskog razvoja kandidat stiće uz jednogodišnje praćenje razvoja djeteta u prvoj godini života (promatranje djeteta) i odgovarajući seminar. Vlastiti doživljaj terapijskog procesa, kao osnovni element učenja iz iskustva kandidat stječe kroz najmanje 40-60 sati iskustva u grupi (grupna analiza) ili 120 sati u analitičkoj psihodrami odnosno u 150 sati individualne analize. Konzultacije i supervizija su predviđene kako bi se pratilo kako se proces učenja odražava na praktični rad kandidata Konzultacije u trajanju od 45 minuta se provode za dijagnostičko indikacijski postupak, kliničku psihoterapiju, savjetovanje i suportivne tehnike te tehnike relaksacije, dok je za kratku dinamičku terapiju i Analitičku terapiju djeteta i adolescenta predviđena supervizija u trajanju od 50 minuta. Konzultante i supervizore imenu je Klinika za psihološku medicinu prema utvrđenim kriterijima.

I. PROGRAM I SADRŽAJ RADA U KLINICI ZA PSIHOLOŠKU MEDlCINU (12 mjeseci)

1 Dijagnostičko indikacijski postupak:

- ovladavanje tehnikom psihoterapijskog intervjua s djetetom ili adofescentom i roditeljima uz opservaciju i samostalno izvođenje intervjua uz konzultacije (30 pacijenata), s dijadom majka dijete (10 pacijenata), i s cijelom obitelji (10 obitelji).

- upoznavanje s metodama psihologijskog ispitivanja i njegovom primjenom te interpretacijom rezultata u dijagnostičkom postupku putem opservacija (5 pacijenata),

- upoznavanje s metodama socijalne i defektološke egzaminacije putem opservacije (5 pacijenata),

- psihijatrijska egzaminacija djeteta i adolescenta (najmanje 30 pacijenata) s različitim psihopatološkim entitetima od razvojnih poremećaja do psihoza,

- vježbanje primjene dijagnostičkog profila (tiampstead index) (izrada najmanje 5 profila pacijenala različitih dobnih skupina),

- primjena i korištenje klasifikacije psihičkih poremećaja u djece i omladine (30 pacijenata),

- konačna procjena i indikacija za liječenje (30 pacijenata)

2. Terapijski postupci:

- upoznavanje s tehnikom individualne Analitičke psihoterapije djeteta i adolescenta putem konzultacije i supervizije terapijskog procesa dva pacijenta u predškolskoj dobi ili latenciji i dva adolescenta, uz terapiju u trajanju od 50 minuta 2 puta tjedno i superviziju 1 puta tjedno (ukupno 96 seansi).

- ovladavanje tehnikom savjetovanja ili rada s roditeljima uz konzultaciju (najmanje 12 seansi),

- upoznavanje s tehnikom kratke dinamićke psihoterapije djeteta i adolescenta putem rada s 4 pacijenta (2 djeteta i 2 adolescenta) u frekvenciji 1 puta tjedno po 40 minuta uz supennziju kroz najmanje tri mjeseca (48 seansi),

- upoznavanje s tehnikom scenske analize uz opservaciju i sudjelovanje u terapijskom procesu kroz 10 mjeseci (120 sati),

- upoznavanje s tehnikom obiteljske psihoterapije pulem pohađanja pripremne faze edukacije kroz 2 semestra i sudjelovanjem u praktičnom radu u trajanju od 150 minuta 1 puta tjedno (opservacije obiteljske terapije uz rad u supervizijskoj grupi), minimalni broj sati ukupno 90,

- upoznavanje s psihoterapijom odraslih uz vođenje jednog pacijenta u individualnoj psihoterapiji uz superviziju (najmanje 12 seansi),

- ovladavanje tehnikom psihoterapijskih konzultacija uz opservaciju i konzultacije (najmanje 12 seansi),

- upoznavanje s tehnikom psihoterapije dijade uz opservacije i konzultacije (najmanje 10 seansi),

- upoznavanje s grupnim radom s delinkventima uz opservaciju tijekom 3 mjeseca (36 sati),

- upoznavanje s načelima dispanzerskog rada sudjelovanjem u aktivnostima tima kroz 4 mjeseca.

3. Upoznavanje ranog razvoja i senzibilizacija za individualne intrapsihičke procese odvija se putem jednogodišnjeg praćenja ranog razvoja uz seminar (1 sat opservacija i 2 sata seminara tjedno, ukupno 48 sati opservacija i 96 sati seminara) i individualno iskustvo iz grupne, scenske ili individualne analize (kao što je gore navedeno).

PROGRAM I SADRŽAJ RADA U ZAVODU ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA DJECE I OMLADINE (4 mjeseca)

- upoznavanje dijagnostičkih i indikacijskih postupaka prilikom hospitalizacije djece i adolescenata, upoznavanje načela psihoterapije u bolničkim uvjetima uz vođenje terapije najmanje 4 pacijenta od kojih najmanje 2 psihotična (dva djeteta i dva adolescenta, najmanje 40 sati rada s pacijentima) uz konzultacije,

- upoznavanje načela farmakoterapije u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji uz samostalno vođenje najmanje 5 pacijenata,

- upoznati rad terapijske zajednice, te radnu ili okupacionu terapiju uz opservaciju najmanje 40 sati,

- upoznati rad dnevne bolnice (dijagnostičko indikacijski postkrpak i terapijske intervencije), upoznati terapijski rad s roditeljima (8 sati),

- upoznati načela zaštite mentalnog zdravlja putem timskog rada i u kontaktima s obrazovnim institucijama (8 sati),

- upoznati medikolegalna pitanja u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji (kategorizacije, vještačenja pri razvodu) te uz konzultacije sudjelovati u najmanje dva vještačenja dodjele djeteta i dvije kate gorizacije.

PROGRAM I SADRŽAJ RADA TIJEKOM BORAVKA NA KLINICI ZA PEDIJATRlJU (3 mjeseca i 15 dana)

- upoznavanje kazuistike i opservacija psiholoških reakcija djeteta u uvjetima hospitalizacije na neurološkom, endokrinološkom, gastrointestinalnom i onkoIoškom odjelu te odjelu za dojenčad,

- upoznavanje psiholoških aspekata neuroloških poremećaja u djetinjstvu te psiholoških problema djece kronično bolesne, djece onkoloških bolesnika i psihosomatićara putem vođenja najmanje 2 kronična psihosomatska bolesnika i 2 onkološka bolesnika na osnovi poznavanja načela lijazon psihijatrije.

- na odjelu intenzivne skrbi dojenčadi (7 dana)

- opserviranje rada odjela i aktivno sudjelovanje u radu odjela putem vođenja najmanje 5 psihoterapijskih intervjua s majkom (roditeljima) hospitalizirane djece (uz konzultacije s odgovarajućim su pervizorima),

PROGRAM I SADRŽAJ RADA U POLIKLINIČKOM ODJELU (2 mjeseca i 15 dana)

- upoznavanje s kazuistikom, opservacija i aktivan rad uz konzultacije te vođenje 4 pacijenta uz konzultaciju i superviziju

12e. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI

Program uže specijalizacije ukIjučuje, uz obavezan praktični rad i organiziranu teorijsku nastavu. Ovisno o broju kandidata, teorijska nastava bi se organizirala u obliku predavanja i seminara za skupinu od nekoliko kandidata. Predavanja odnosno seminari bi se održavali u "bloku" od po nekoliko dana, nekoliko puta godišnje ili bi se kontinuirano, tijekom čitave godine održavala nastava u određeno vrijeme (dan) u tjednu.

Stručne jedinice

a) Odjel alkoholizma: (12 mjeseci) stručni rad u stacionaru, dnevnoj bolnici, weekend programu, dispanzerskom liječenju, intezivnoj njezi za akutno opite osobe, intezivnoj njezi psihotične komplikacije alkoholizma, ambulanti i hitnoj službi. Stručni rad bi se sastojao od obrade bolesnika i njegove obitelji, grupnog rada, obiteljske psihoterapije, rada u terapijskoj zajednici, medikamentoznom liječenju, dijagnostičkim metodama itd.

b) Sudjelovanje u programima prevencije pijenja i alkoholizma u školama, poduzećima i javnim tribinama.

c) Sudjelovanje u programima klubova liječenih alkoholičara (tercijalna prevencija).

Tijekom uže specijalizacije kandidat će obraditi najmanje 100 bolesnika alkoholičara, 30 žena, 50 akutno opitih osoba, 30 deliran tnih, predelirantnih i psihotičnih alkoholičara, 50 simptomatskih alkoholičara.

Kandidat će također prisustvovati i aktivno učestvovati na 100 sati terapijske iajednice (u dnevnoj bolnici, stacionaru, dispanzeru i weekend programu), 60 seansi obiteljske terapije i 50 sastanaka klubova liječenih alkoholičara, a dežurat će i u stanici za otrežnjavanje. Također će mjesec dana raditi uz superviziju u ambulanti i dispanzeru.

2. Odjel neurologije alkoholizma: (1 mjesec). Rad s bolesnicima s neurološkim komplikacijama alkoholizma, elektrofiziološkom laboratoriju itd.

3. Odjel gastroenterologije i kardiologije: (1 mjesec) Kandidati će upoznati komplikacije alkoholizma i obrađivati ove slučaje.

Tijekom rada na području alkoholizma će se teoretski obraditi slijedeće teme (putem seminara, zadataka i na kraju usmenog ispita).

Povijesni aspekti Epidemiologija pijenja i alkoholizam. Razvoj alkoholizma. Akutno opito stanje Fiziologija alkohola. Definicije alkoholizma. Obitelj i alkoholizam. Modeli uzroka alkoholizma. Tje lesni, duševni i živčani poremećaji alkoholičara. Dijagnostika alkoholizma. Pijenje alkoholnih pića i alkoholizam i promet Forenzičko značenje pijenja i alkoholizma. Alkoholizam i rad Alkoholizam i žene. Pijenje alkoholnih pića i djeca. Alkoholizam treće životne dobi Liječenje alkoholičara. Motivacija za liječenje. Individualna psihoterapija. Grupna psihoterapija. Obiteljska terapija. Terapijska zajednica. Klub liječenih alkoholičara. Bolničko i vanbolničko liječenje alkoholičara. Prevencija alkoholizma.

2.

a) Odjel za narkomanije: (8 mjeseci) Stručni rad u stacionaru, intenzivnoj njezi, dnevnoj bolnici i polikliničkom radu (dijagnostika i liječenje te metadonski program).

Stručni program sadrži: obradu bolesnika, medikamentozno liječenje, grupni rad, terapijsku zajednicu, obiteljsku terapiju itd.

b) Sudjelovanje u preventivnim aktivnostima

c) Sudjelovanje u alternativnim programima

Tijekom uže specijalizacije kandidat će obraditi 50 narkomana (s različitim sredstvima) u stacionarnom programu, 50 narkomana u poliklinici, vodit će 30 narkomana u metadonskom programu Prisustvovat će i sudjelovati na 50 terapijskih zajednica i grupa

Tijekom rada na području narkomanije kandidat će trebati obraditi slijedeće teme:

Povijest upotrebe droge u svijetu i u nas. Definicija i značenje osnovnih pojmova s područja ovisnosti o drogama. Epidemiologija upotrebe droga i ovisnosti. Sredstva ovisnosti (vrsta droga). Etiologija upotrebe droga i ovisnosti (rizične populacije) i činitelji koji povećavaju rizik (zlo) upotrebe droge Način i mogućnosti rane dijagnostike upotrebe droga. Razvoj pojedinih kliničkih slika ovisnosti o drogama. Tijek bolesti i prognoza.

Način i mogućnosti organiziranja rane intervencije. Pristupi Iiječenju ovisnosti o drogama. Intervencije u urgentnim stanjima Dijagnostika i terapija intoksikacije (komatoznih stanja) pojedinim drogama. Upotreba droga i kriminalitet. Upotreba droga i ekonomski problemi. Upotreba droga i graviditet. Upotreba droga i funkcionirane obitelji. Upotreba droga i AIDS Zdravstvene posljedice upotrebe droga (dijagnostika, terapija), Koncepti globalnog progroma prevencije upotrebe droga u nekom društvu (nacionalni pragram suzbijanja zloupotrebe droga). Strategija provođenja zdr. sc. odgoja i obrazovanja u programima primarne prevencije upotret droga. Uloga pojedinih ustanova, službi, institucija i društvenih organizacija u programima prevencije upotrebe sredstava ovisnosti te u programima dijagnostike, organiziranja rane intervencije te liječenju i rehabilitaciji ovisnika o drogama. Neurofiziološka i neurobiokemijska pozadina djelovanja pojedinih droga. Farmakokinetika droga. Specifičnosti ovisnosti o psihofarmacima ("Tablelomarkija"). Terapija boli i jatrogeno izazvana ovisnost Zakonodavstvo i zloupotreba (trgovina) drogama. Međunarodna suradnja u programima suzbijanja zloupotrebe droga (međunarodne konvencije).

Praktični rad

Praklični rad specijalizacije provodio bi se pretežno u Klinici. Po posebnom programu, svaki bi kandidat radio u punom radnom vremenu u pojedinim programskim aktivnostima Klinike, a u okviru programa u Odjelu za alkoholizam, Odjelu za ovisnosti o drogama te Odjelu intenzivne skrbi (jedinica za zbrinjavanje intoksicira nih osoba i Jedinica za pojačani nadzor u kojoj se zbrinjavaju, radi akutnih psihijatrijskih komplikacija ili radi apstinencijskih smetnji, ovisnici o alkoholu ili drogama). U okviru praktičnog rada svaki kandidat bi jedno vrijeme obavezno radio u klubovima liječenih alkoholičara Radi osposobljavanja za aktivnosti u provođenju programa primarne i sekundarne prevencije pijenja i upotrebe droga, svaki kandidat bi sudjelovao u takvim programskim aktivnostima u pojedinim radnim organizacijama i školama. Bio bi Također obavezan upoznati se s načinom rada kao i patologijom koju zbrinjavaju socijalne ustarlove kao i KPD i OP domovi Također se može predvidjeti provođenje jednog dijela praktičnog rada u Odjelu za gastroenterologiju Interne Klinike. Radi upoznavanja s dijagnostikom i Iiječenjem graničnih stanja (neurologija-ovisnosti), predviđen je jednomjesečni rad u programima neurološkog odjela.

12f. BIOLOGIJA PSIHIJATRIJA

Kandidat je dužan provesti staž u Stručnim jedinicama kako slijedi:

Centar za shizofreniju i granične bolesti 4 mjeseca, Centar za afektivne poremećaje 4 mjeseca, Centar za psihofarmakoterapiju 4 mjeseca, Centar za organske poremećaje i psihofiziologiju 2 mjeseca i 15 dana, Centar za krizna stanja 2 mjeseca, Služba za bolesti ovisnosti 2 mjeseca, Odjel socijalne psihijatrije 1 mjesec, Dnevna bolnica 1 mjesec, Dispanzerska služba 15 dana, Služba za forenziku 15 dana i Kliničko istraživački laboratorij 15 dana.

U svakoj godini uže specijalizacije iz Biologijske psihijatrije specijalist psihijatar je duža.n odslušati 2 semestra i položiti ispite poslijediplomskog studija iz Biologijske psihijatrije. Ukoliko bi zbog broja kandidata bilo rieracionalno držati semestralnu nastavu tada se edukacija kandidata iz Biologijske psihijatrije može provoditi po mentorskom modelu. Kolokviji su obligatni.

Centar za shizofreniju i granične bolesti (4 mjeseca)

U dijagnostičko terapijskom timu Centra za shizofreniju i granične bolesti kandidat učestvuje u svim dijagnostičkim i terapijskim procesima. Upoznaje suvremene dijagnostičke metode i višeznačne čimbenike u etiologiji, epidemiologiji, dinamici i kliničkoj slici psihotičnih procesa te usvaja suvremene pristupe nozologiji, mogućnosti tretmana, kao i medikamentoznu terapiju te individualnu i grupnu psihoterapiju psihoza. Samostalno i uz nadzor obrađuje i vodi najmanje 15 shizofrenih bolesnika te tri individualne psihoterapije i tri obiteljske psihoterapije, a participira barem u jednoj psihoterapijskoj grupi shizofrenih bolesnika. Obavezan je napisti naj manje dva seminarska rada.

Obligatno je polaganje kolokvija.

Centar za afektivne poremećaje (4 mjeseca)

U Centru za afektivne poremećaje usvaja suvremene teorijske koncepte etiologije, epidemiologije, klasifikacije, dinamike i liječenja depresivnih poremećaja. Poseban značaj sadrže suvremene terapijske metode; medikamentozne, psihoterapijske i socioterapijske. Aktivno participira u dijagnostičko-terapijskom timu, a samostalno i uz nadzor vodi najmanje 15 bolesnika sa afektivnim poremećajima, vodi najmanje tri bolesnika u individualnoj psihoterapiji te jednu psihoterapijsku grupu. Dužan je napisati najmanje dva seminarska rada te kolokvirati.

Centar za psihofarmakoterapiju (4 mjeseca)

Bolnica: upoznavanje sa suvremenirn načelima liječenja psihijatrijskih bolesnika i rješavanje konkretnih terapijskih problema uz krevet bolesnika Posebnu pažnju obratiti na finu diferencijalnu dijagnostiku i specifične i selektivne pristupe pojedinim nourološkim entitetima i njihovim podtipovima. Upoznavanje s toksikološkim aspektima psihofarmakoterapije (zadesna trovanja, uzimanje psihofarnkaka u suicidalne svrhe).

Obrada i vođenje najmanje 10 shizofrenih, 10bolesnika s afektivnim poremećajima i 10 bolesnika s ostalim nozološkim entitetima.

Upoznavanje s kontroliranim kliničkim ispitivanjem psihofarmaka na konkretnim kliničkim pokusima.

Osposobljavanje za pisanje kliničko farmakološkog mišljenja o lijeku za potrebe stavljanja lijeka na Listu lijekova, ili za potrebe registracije, itd.

Ambulanta: Upoznavanje s racionalnom primjenom psihofarmaka u ambulantnim uvjetima ta načelima savjetodavnog rada glede psihofarmakoterapije za potrebe liječnika opće prakse, psihoterapeuta i sl. Upoznavanje s načelima dugotrajne psihofarmakološke terapije i rješavanje konkretnih problema Praćenjem bolesnika.

Ostalo: Sudjelovanje u školi kliničke psihofarmakologije "Prof dr. N. Bohaček" koja svakc godine obrađuje neku aktualnu psihofarmakološku temu. Upoznavanje s pripremom "biltena za kliničku psihofarmakologiju" i internacionalnog psihijatrijskog časopisa "Psychiatria Danubina". Upoznavanje s programima osposobljavanja doktora medicine primarne psihijatrijske zaštite za liječenje pojedinih kategorija psihijatrijskih bolesnika.

Kandidati su dužni položiti kolokvij, te napisati 5 seminarskih radova koji obrađuju prikladnu problematiku, te napisati jedno mišljenje o lijeku.

Centar za organske poremećaje i psihofiziologiju (2 mjeseca i 15 dana)

Organski uvjetovani psihički poremećaji i psihogerijatrija Specifični ciljevi:

- uočiti biološke i psihosocijalne karakteristike zdravlja;

- naučiti definirati što je to tjelesna bolest, što bolovanje, a što ponašanje vezano uz tjelesnu bolest, kao i karakteristike bolovanja i ponašanja tjelesnih bolesti. Upoznat će se sa reakcijama bolesnika na tjelesnu bolest, invalidnost, sa njihovim reakcijama na hospitalizaciju i druge stresove;

- upoznat će se sa suvremenim psihosocijalnim teorijama o stresu, i organskim, psihološkim i socijalnim odgovorima i karakteristikama stresa;

- vježbanjem će usavršiti tehniku intervjua i konstrukte za psihički profil tjelesnih bolesnika, odrediti psihički profil tjelesnih bolesnika, odrediti psihički profil tjelesnog bolesnika kao osobe, člana obitelji i socijalnog života;

- upoznati organske bolesti sa psihičkim simptomima, posebno sistematske bolesti i endokrinološke bolesti i naučiti diferencira ti što je to primarno a što sekundarno u psihopatologiji;

- istraživati i uočiti posljedice separacije, žalosti, gubitka, depresije i beznađa tjelesnih bolesnika i upoznati se s osnovama psihoimunologije i psihoonkologije;

- upoznati se s osnovnim karakteristikama ličnosti i poremećaja ličnosti i u sklopu toga upoznati ponašanje tjelesnih bolesnika

- naučiti osnove istraživanja dinamike obitelji bolesnika u situacijama akutne, kronične i invaliditetne bolesti;

- naučiti procjenjivati humanizam medicinske prakse i eventualno za potrebom rehumanizacije te prakse kroz konkunikaciju bolesnika i njegovom obitelji, osoblja koje se bavi bolesnikom i komunikaciju medicinskog tima, odnosno članova medicinskog tima, posebno istraživati komunikaciju - njenu stručnost, humanost i jezik u specijalnim okolnostima tjelesnih bolesnika (jedinice intenzivnog liječenja, hemodijaliza, transplantacijski odjeli i slično);

- upoznati se s osnovama psihoterapije i psihoterapijskih metoda u liječenju tjelesnih bolesnika;

- naučiti ili barem postići senzibilitaciju za potrebu stalne edukacije i istraživačkog rada, kao i evaluacije svakodnevnog rada iz područja raznih medicinskih disciplina s ciljem povezivanja ovih disciplina u brigu za čovjeka, odnosno bolesnika na temeljima suradnj e psihijatrije;

U okviru boravka na Odjelu za organski uvjetovane psihičke poremećaje i psihogerijatriju, planirana je i aktivnost u Centru za sihofiziologiju Upoznati osnove elektroencefalografije kroz semi narska predavanja. U okviru praktičnog rada bi "očitao" najmanje 10 standardno snimljenih EEG-a. Upoznao bi se s poremećajima spavanja, kao i s polisomnografskim snimanjima. Analižirao bi najmanje 3 polisomnograma (uz kontrolu) Kroz vrijeme boravka u Centru sudjelovalo bi se i u ambulantnom radu.

Centar za krizna stanja (2 mjeseca)

Teorijski dio

1. Koncept "krize" i "intervencije u kriznim stanjima"

2. Značaj gubitka za osobu u krizi - psihodinamski aspekt

3. Značaj anksioznosti, degresije, agresije i autoagresije u dinamici kriznih stanja

4. Klinički odgovor na psihotraumu

- akutna reakcija na stres

- prolongirana reakcija na stres

- posttraumatski stresni poremećaj

5. Pokušaj samoubojstva

6. Prekid emocionalne veze

7. Nasilje u obitelji (posebno spram žene i djece)

8. Silovanje

9. Sučeljavanje s životnim poteškoćama (značaj "životnih događaja")

10. Kriza staračke dobi (usamljenost)

11. Osnove intervencije u kriznim stanjima

12. Značaj kratke psihoterapije u intervenciji u krizi

13. Bračno-partnerski tretman prekida emocionalne veze

14. Specifičnost psihofarmakoterapije u intervenciji u krizi

15. Organizacija pomoći osobama u psihičkoj krizi ("Centar za krizna stanja")

Praktični dio

1. Klinički intervju u kriznim stanjima

2. Tretman osoba u psihičkoj krizi

3. Stamostalna obrada i vođenje 10 osoba u krizi

4. Intervencija preko telefona - 15 lntervencija

5. Obrada jedne teorijske teme (esej) i njihova aplikacija na konkretan slučaj

6. Kolokvij

Služba za bolesti ovisnosti (2 mjeseca)

U teorijskom dijelu proučava i usvaja znanstvena i Stručna znanja o etiologiji i epidemiologiji alkoholizma i drugih ovisnosti, biologijske, psihološke i-sociološke koncepte etiologije, kao i rizične čimbenike. Posebno se bavi mehanizmima ovisnosti te strukturom ličnosti alkoholičara i ovisnika. Izučava odnose alkoholičara i ovisnika u obiteljskoj i radnoj sredini s posebnim osvrtom na apsentizam. Usvaja suvremene koncepcije u terapiji alkoholičara i ovisnika; medikamentozne, psihodinamske i sociodinamske metode. Na znanstvenim i Stručnim osnovama planira prevenciju bolesti ovisnosti

U praktičnom dijelu participira u svim dijagnostičkim i terapijskim procesima te samostalno i uz nadzor obrađuje i vodi najmanje deset bolesnika, vodi najmanje tri individualne psihoterapije, tri

bračne psihoterapije te najmaikje jednu grupu alkoholičara. lzraduje najmanje tri ekspertize o radnoj sposobnosti ovisnika Dužan je napisati najmanje dva seminarska rada i na kraju kolokvirati.

Odjel socijalne psihijatrije (1 mjesec)

- sudjelovanje na terapijskoj zajednici 1 x tjedno

- sudjelovanje na grupnoj terapiji 1 x tjedno

- obrada 6-8 bokesnika

- izraditi za 6-8 bolesnika ekspertizu (klinička slika, dijagnoza, socijalnopsihijatrijska problematika, te prijedlog i procjena daIjeg liječenja, radne sposobnosti i socijalnog funkcioniranja)

- timska sinteza 1 x tjedno, referirati o obrađenim bolesnicima s obzirom na kliničku sliku, dijagnozu i socijalnu problematiku

- komunikacija s članovima obitelji 6-8 bolesnika - savjetovanje o pristupu otpuštenog bolesnika i njegovoj adaptaciji u redovnoj sredini.

Dnevna bolnica (1 mjesec)

U intenzivni program dnevne bolnice treba biti uključen dnevno 2-3 sata grupne terapije koja omogućava preciznu dijagnostiku i definiciju socijalnog konteksta bolesnika Na taj način se može odložiti primjenu lijeka, odabrati onaj koji neće kolidirati s očekiva nom razinom funkcioniranja bolesnika. Nadalje, svakodnevni kontakt omo učava vrlo pomnu procjenu djelovanja lijeka naročito s obzirom na nuspojave. Specijalizant kod bolesnika vidi značajne vrlo opširno tumačene svrhe djelovanja dometa farmaka i potiče ih da se obavijeste o svemu što ih zanima. Bolesnicima lijek propisuje liječnik primarne zaštite, što je u sklopu nastojanja da preuzmu odgovornost u terapijskom procesu. Specijalizanti mogu vidjeti i doživjeti pomake u kliničkoj slici bolesnika, kao i stagnaci u onih koji lijekove odbijaju.

- U dnevnoj bolnici se ne isključuje ni jedan aspekt biološke terapije.

Dispanzerska služba (15 dana)

Tijekom dvotjednog boravka u dispanzeru upoznati se s radom dispanzerske službe: kontinuiranim praćenjem kroničnih bolesnika vođenjem kartoteke, obradom podataka vezanih za Praćenje psihotičnih bolesnika, socijalnom terapijom. U općoj i konzilijarnoj ambulanti obratili bi pozornost na psihoterapijske postupke koje je moguće primijeniti (osobito upoznavanje s kratkom dinamskom psihokerapijom) te liaisonsku službu.

Treba učiniti:

- ekspertizu za IK-u (2 puta)

- vodio grupu shizofrenih bolesnika (1)

- vodio grupu alkoholičara (1)

- obavio konzilijarni pregled u kojoj drugoj klinici, uz superviziju (3)

Na kraju boravka u vanbolničkoj službi, evaluacija rada s timom dispanzera i voditeljem poliklinike.

Služba za forenzičku psihijatriju (15 dana)

Kandidat se upoznaje sa biologijsko psihijatr.ijskim spoznajama u suvremenoj forenzičkoj psihijatriji kroz pozitivno zakonodavstvo, kromozomske anomalije, endokrine poremećaje, intoksikacije razne etiologije (alkohol, droge, medikamenti, kumulacija alkohola i medikamenata itd.) te procjenjivanje neuroloških i somatskih bolesti, odnosno utvrđivanje određenog psihopatološkog stanja kod epilepsije, malignih oboljenja ciroze jetre i slično. Za vrijeme boravka u službi za forenzičku psihijatriju Klinike dužan je izraditi najmanje dvije forenzičko-psihijatrijske ekspertize - jednu iz krivičnog, i drugu iz građansko pravnog područja.

Kliničko istraživački laboratoriji (15 dana)

Upoznati se sa osnovama kliničko-laboratorijskih tehnika u kliničkim laboratorijima Kliničkog bolničkog centra, istraživačkim

laboratorijima Zavoda Medicinskog fakulteta i istraživačkim laboratorijima instituta "Ruđer Bošković" s posebnom pažnjom na istraživanje i dijagnostiku CVS-a i njegovih funkcija.

13. Naziv specijalizacije: DERMATOLOGIJA i VENEROLOGIJA

Trajanje specijalizacije: 48 rnjeseci

Plan specijalizacije

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci 2 mjeseca interne medicine

2 mjeseca opće kirurgije

1 mjesec mikrobiologije i laboratorijske dijagnostike

1 mjesec giriekologije i opstetricije

SPECIJALISTIĆKI STAŽ NA BOLNIČKIM ODJELIMA 19 mjeseci

SPEClALISTIČKI STAŽ U AMBULANTAMA I LABORATORIJIMA 19 mjeseci

GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca Poslijediplomska nastava

Program specijalizacije:

SPECIJALISTIČKI STAŽ NA BOLNIČKIM ODJELIMA 19 mjeseci

1) Dermatološki odjel za odrasle bolesnike 13 mjeseci

2) Dermatološki odjel za djecu 3 mjeseca

3) Jedinica za patološku fiziologiju 1 mjesec

4) Jedinica za kliničku imunologiju 1 mjesec

5 Jedinica za zarazne bolesti 1 mjesec

Za vrijeme boravka na navedenim odjelima potrebno je usvojiti iskustva, znanja i vještine uzimanju anamneze i dermatološkog statusa, te u dijagnostici, diferencijalnoj dijagnostici i terapiji svih bolesti kože, vidljivih sluznica i vanjskog spolovila, promjena veza nih uz poremećaj venozne insuficijencije donjih udova, kao i bolesti iz područja andrologije i dermatološke proktologije. Potrebno je također svladati bit svih laboratorijskih pretraga, načela medikamentozne terapije, načela različitih oblika aktinoterapije, te indikacije za provođenje operativne terapije.

U okviru rada u jedinici za patofiziologiju potrebno je svladati patogenetske mehanizme nekih općih, naročito metaboličkih i endokrinoloških poremećaja, koji se mogu repenutirati i na koži. Za vrijeme boravka u jedinici za zarazne bolesti potrebno je upoznati najčešće infektivne egzantemske bolesti

SPECIJALISTIČKI STAŽ U AMBULANTAMA I LABORATORIJIMA 19 mjeseci

1) Glavna (opća) dermatološka ambulanta 4 mjeseca

2) Ambulanta za venerične i nevenerične bolesti koje se prenose spolnim kontaktom (STD) 2 mjeseca

3) Ambulanta za kirurške zahvate (dermatokirurgija) 2 mjeseca 4) Ambiklanta za fototerapiju 1 mjesec

5) Ambulanta za rendgensku terapiju (Dermopan) 1 mjesec

6) Ambulanta za medicinsku kozmetologiju (korektivna dermatologija) 1 mjesec

7) Ambulanta za alergologijn, kliničku imunologiju i profesionalne bolesti kože 3 mjeseca

8) Ambulanta za flebologiju 2 mjeseca

9) Ambulanta za andrologiju 1 mjesec

10) Ambulanta za plastičnu kirurgiju (u jedinici za kirurgiju) 1 mjesec

11) Ambulanta za proktologiju 15 dana

12) Laboratorij za virusologiju i mikrobiologiju

13) Laboratorij za dermatohistopatologiju s odsjekom za elektronsku mikroskopiju 15 dana

14) Laboratorij za kliničku imunologiju, serološku i imunofluorescentnu dijagnostiku, i

15) Laboratorij za mikologiju i parazitologiju

Praktični dio:

1 ) Glavna (opća) dermatološka ambulanta

- sinteza i primjena iskustava, znanja i vještina stečenih na Odjelima;

- izradba stručnih mišljenja (iz onih područja koja u daljnjem tekstu nisu posebno navedena);

- vođenje i kontrola medicinske dokumentacije ambulantnih bolesnika

2) Ambulanta za venerične i nevenerične bolesti koje se prenose spolnim kontaktom (STD)

- dijagnostika, diferencijalna dijagnostika i terapija veneričnih i neveneričrrilk bolesti koje se prenose spolnim kontaktom;

- mikrobiološka, serološka i imunobiološka dijagnostika spolno prenosivih bolesti, uključivši i uzimanje biološkog materijala za pretrage;

- epidemiološki pristup bolesniku, te upoznavanje bolesnika sa osnovnim spoznajama o njegovoj bolesti;

- eradikacija izvora zaraze;

3) Ankbulanta za kirurške zahvate (dermatokirurgija)

- operativno odstranjenje manjih benignih i malignih tumora kože ;

- operativni pristup pigmentiranim tumorskim lezijama kože;

- incizije i probatorne ekscizije;

- temeljna načela lokalne anestezije

4) Ambulanta za fototerapiju

- temeljna načela UV-A i UV-B terapije

- temeljna načela terapije laserom

5) Ambulanta za rendgenološku terapiju

- indikacije za primjenu zračenja mekim rendgenskim zrakanka (Dermopan)

6) Ambulanta za medicinsku kozmetologiju

- dijagnostika, diferencijalna dijagnostika i terapija dermatoza smještenih na kozmetski prominentnim dijelovima tijela prije svega na licu i vlasištu

- elektroterapija manjih vaskularnih anomalija

- krioterapija

- obrada i liječenje bolesnika sa različitim oblicima alopecija i efluvija

- dermoabrazija

7) Ambulanta za alergologiju, kliničku imunologiju i profesionalne bolesti kože

- obrada i liječenje bolesnika sa alergijskim i profesionalno uvjetovanim bolestima kože

- izvođenje testova (epikutani, intradermalni, prick, serateh, "in vitro" dijagnostika alergijskih bolesti)

- hiposenzibilizacija, terapija šoka

- obrada i liječenje bolesnika s promjenama kože uvjetovanih utjecajima okoline

- izradba Stručnih mišljenja iz područja dermatološke alergologije

- obrada i liječenje bolesnika s medikamentoznim reakcijama i s reakcijama za kontrastna sredstva

8) Ambulanta za flebologiju

- dijagnostički postupci za prepoznavanje poremećaja periferne venske i arterijske cirkulacije

- kompresijska terapija poremećaja venske cirkulacije donjih udova

- skereozacija manjih varikoziteta

- terapija ulkus kruris

9) Ambulatna za andrologiju

- anamneza androloških bolesnika

- pretrage ejakulata (fizikalna, mikroskopska, diferencijalni permiocitogram, biokemijska i mikrobiološka pretraga)

- dijagnostika varikokele

- indikacije za biopsiju testisa

- indikacije za operativnu terapiju i psihoterapiju androloških

bolesnika

10) Ambulanta za plastičnu kirugiju

- odstranjenje većih tumorskih tvorbi uključujući i različitih patoloških tvorbi na prstima

- vrste transplantata

- provodna i regionalna anestezija

11) Ambulanta za proktologiju

- dijagnostika, diferencijalna dijagnostika i terapija bolesti analnog i perianalnog područja

- proktoskopija

12) Laboratorij za mikrobiologiju i virusologiju

- mikrobiološka i virusološka dijagnostika bolesti kože

- mikrobiološka dijagnostika nespecifičnih uretritisa

- uzimanje biološkog materijala za pretrage

13) Laboratorij za dernlatohistopatologiju i elektronsku mikros kopiju kože

- indikacija za dermatohistopatološku pretragu

- izbor promjena za probatornu eksciziju

- slanje materijala na pretragu

- vrijednosti dermatohistopatološke dijagnostike

- mogućnosti elektronskomikroskopske pretrage u dijagnostici nekih bolesti kože

14) Laboratorij za kliničku imunologiju, serologiju i imunofluorescentnu dijagnostiku

- interpretacije nalaza najvažnijih pretraga u dijagnostici bolesti vezivnog tkiva

- serološka dijagnostika veneričnih bolesti

- direktna i indirektna metoda imunofluorescentne pretrage

15) Laboratorij za mikologiju i parazitologiju

- nativni preparat i kultura na gljive

- najčešće parazitološke pretrage

Vrsta i broj dijagnostičkih i terapijskih zahvata koje specijalizant mora izvršiti u tijeku 4-godišnje specijalizacije pod nadzorom i samostalno.

Vrsta Pod nadzorom Samostalno Ukupno

1. Mikroskopski dokaz gonokoka u razmazu (Metilensko modrilo) 20 10 30

2. Nativni preparat na trichomonas vaginalis 20 10 30

3. Treponema palida u tamnom polju 5 5 10

4. Nativni preparat na gljive (KOH) 20 10 30

5. Parazitološka pretraga na acarus 20 10 30

6. Probatorna ekscizija 150 50 200

7. Mali kirurški zahvat (Odstranjenje manjeg tumora) 80 30 110

8. Elektrokoagulacija 40 10 50

9. Termokauterzija 40 10 50

10. Krioterapija 80 10 90

11. Provođenje fototerapije (UVA, UVB) 30 10 40

12. Provođenje terapije dermopanom 15 10 25

13. Dermoabrazija (manjih površina) 10 5 15

14. Epikutani test 20 10 30

15. Prick test 20 10 30

16. Scratch test 20 10 30

17. Izradba mišljenja o alergijskim dermatozama 10 5 15

18. Izradba mišljenja o profesionalnim bolestima kože 10 5 15

19. Sklerozacija 20 10 30

Specijalizant je obvezan u tijeku specijalizacije pohađati poslije diplomsku nastavu iz dermatologije i venerologije - 2 semesta i položiti propisane ispite.

UŽE SPECIJALIZACIJE DERMATOLOGIJE I VENEROLOGIJE jesu:

a) PEDIJATRIJSKA DERMATOLOGIJA

b) DERMATOLOŠKA ONKOLOGIJA

Trajanje užih specijalizacija je 24 mjeseca Od toga je 2 mjeseca godišnjih odmora.

13a. PEDIJATRIJSKA DERMATOLOGIJA

Plan

1) Klinika za kožne i spolne bolesti (Odjel za bolesti djece) 16 mjeseci

2) Klinika za pedijatriju 6 mjeseci Poslijediplomski studij iz kliničke pedijatrije

Program

1. KLINIKA ZA KOŽNE I SPOLNE BOLESTI - 16 mjeseci

Odjel za bolesti djece)

- Usvajanje znanja i vještina u dijagnostici, diferencijalnoj dijagnostici i terapiji onih bolesti kože, koje su najčešće u uzrasta 0-16 godina;

- steči osnovna iskustva u prenatalnoj dijagnostici i prevenciji nasljednih dermatoza;

- priprema djece navedenog uzrasta za dijagnostičke pretrage

2. KLINIKA ZA PEDIJATRIJU

(Odjel za dojenčad s kazuistikom iz područja gastroenterologije, pulmologije, kliničke imunologije, genetike metaboličkih bolesti i neurologije);

- anamneza i pregled djeteta od novorodenačke dobi do adolescencije, uključivši i procjenu tjelesnog i psihomotornog razvitka;

- uzimanje uzorka krvi, mokraće i cerebrospinalnog likvora za pretrage;

- intravenska primjena medikamenata i postavljanje trajne intravenske infuzije)

- osnova reanimacije vitalno akutnu ugroženog djeteta (masa za srca, umjetno disanje);

- priprema djece svih uzrasta za slikovne dijagnostičke pretrage, ultrazvuk, rendgen, radioizotopi, magnetska rezonancija, endoskopija, punkcija i sl.;

Obvezan je poslijediplomski studij iz "Kliničke pedijatrije" u trajanju od 2 semestra i položeni propisani ispiti.

13b. DERMATOLOŠKA ONKOLOGIJA

Plan

Jedinica za telegama terapiju i terapiju linearnim akceleratorom 3 mjeseca

Jedinica za onkologiju i liječenje kemoterapijom 6 mjeseci Jedinica za intersticijalnu i brahi terapiju 3 mjeseca

Jedinica za plastičnu kirurgiju 1 mjesec

Jedinica za otorinolaringologiju 1 mjesec

Jedinica za terapiju tumora kože Klinike za kožne i

spolne bolesti 6 mjeseci

Jedinica za dermatohistopatologiju Klinike za kožne 1 mjesec i i spolne bolesti 15 dana

Jedinica za opću patologiju 15 dana

Poslijediplomski studij iz Onkologije

Program,

1, 2 i 3. - usvajanje znanja i vještina u postavljanju indikacija i provođenju gore navedenih terapijskih metoda kod posebnih oblika tumora i limfoma kože;

4. - dermatokirurški pristup liječenju epitelnih i mezodermalnih. benignih i malignih tumora kože, na kozmetološki prominentnim lokalizacijama, na prstima, te u području vanjskog spolovila, suvremeni dermatokirurški pristup pigmentnim tumorskim lezijama kože, temeljne spoznaje o transplantatima kože

5. - dermatokirurški pristup benignim i malignim tumorima kože u područja uha i nosa, primjena lasera u terapiji nekih tumora kože i sluznica

6. - usvojenje znanja i vještina u provođenju svih oblika fototerapije (PUVA, UVB, RE-PUVA), usvajanje znanja i vještina u terapiji najčešćih tumora i limfoma kože dermopanom, pristup terapiji tumora kože primjenom krioterapije i elektrokoagulacije, ekscizije manjih benignih i malignih tumora kože te pigmentiranih tumorskih lezija kože

7 - usvajanje znanja i vještina u histološkoj dijagnostici najčešćih malignih i benignih epitelnih i mezodermalnih tumora kože, te pigmentnih tumorskih lezija kože

8 - usvajanje temeljnih spoznaja u imunopatološkoj i elektronsko mikroskopskoj dijagnostici limfoma kože

9. poslijediplomski studij iz Onkologije, (2 semestra) i položeni propisani ispiti.

14. Naziv specijalizacije: FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci

Plan specijalizacije:

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci 3 mjeseca interne medicine

3 mjeseca opće kirurgije

KLINIKA ZA FIZIKALNU MEDICINU I REHABILITACIJU, REHABILITACIJSKI CENTRI, FIZIJATRIJSKl ODJELI I AMBULANTA 24 mjeseca

CENTAR ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU 1 mjesec

BAZIČNE KLINIČKE SPECIJALNOSTI 13 mjeseci

GODIŠNJl ODMORI 4 mjeseca

Poslijediplomska nastava

Program specijalizacije:

FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA 24 mjeseca Klinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, fizijatrijski odjel i ambulanta 6 mjeseci (od toga Klinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju 3 mjeseca)

Fizijatrijski pregled, dijagnostika invalidnosti, elektrodijagnostika. Primjena fizikalnih metoda u liječenju i rehabilitaciji posebno iza ozljeda, sportskih ozljeda, bolesti i operacija na lokomotornom sustavu. Radna terapija u rahabilitaciji.

Edukacijske vizite Konzultacijski pregledi i evaluacije. Klinički sastanci. Interpretacija radioloških i drugih nalaza u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini.

Potrebne vještine:

Fizijatrijski pregled i ocjena nesposobnosti 5 određivanja Propisivanje fizioterapije na temelju medicinske dijagnoze i fizijatrijskog pregleda 5 propisivanja Aplikacija TENSA 2 aplikacije Aplikacija lasera 5 aplikacija Akupresura 2 aplikacije Elektrostatus 3 određivanja Kronaksimetrija 3 određivanja IT - krivulja 3 određivanja Procjena prognoze onesposobljene i hendikepirane osobe i potreba za fizioterapijom, radnom terapijom, socijalnom vokacijskom

rehabilitacijom 3 određivanja Rehabilitacija osoba s amputacijom ekstremiteta - 3 mjeseca

Pomagala, s posebnim osvrtom na proteze. Privremena proteza. Radna terapija. Bandažiranje i formiranje bataljka: Kineziterapija. (kola hodanja. Psihološki, socijalni i profesionalni problemi u rehabilitaciji osoba s amputacijama.

Potrebne vještine:

- Propisivanje povremenih ili jednostavnijih trajnih pomagala 10 propisivanja

- Izrada i primjena rasteretnih udlaga: 2 aplikacije

- Bandažiranje bataljka 3 bandažiranja - Primjena funkcionalne električne stimulacije 2 aplikacije Nakon završenog staža polaže se kolokvij

Rehabititacija postreumatskih promjena ekstremiteta - 2 mjeseca

Mjerenje opsega, osovina i dužina ekstremiteta

Mjerenje opsega pokreta u zglobu. Mjerenje mišićne snage.

Elektrostimulacija paretične muskulature. Rasteretne stabilizirajuće i dinamičke udlage. Kineziterapija. Ostale metode fizioterapije. Alternativni rekonstrukcijski operativni zahvati.

Potrebne vještine:

- Mišićni manualni test 3 mjerenja

- Mjerenje opsega pokreta u zglobovima 3 mjerenja

- Mjerenje nagiba zdjelice, dužine i opsega

ekstremiteta po 10 mjerenja

Nakon završenog staža polaže se kolokvij

Rehabilitacije ozljeda kralješnične moždine - 3 mjeseca

Klinička, radiološka i elektrodijagnostička procjena visine ozIjede. Prevencija dekubitusa. Urodinamska obrada. Kineziterapija. Terapija spazma. Terapija bolova. Rehabilitacija seksualnih funkcija i funkcija sfinktera. Funkcionalne električne ortoze. Kolica. Prilagođeni automobil. Radna terapija. Invalidski sport. Rekonstruktivni operacijski zahvati. Psihološka, socijalna i profesionalna rehabilitacija.

Potrebne vještine:

- Evaluacija invalidnosti (Barthelov indeks) 5 određivanja

- Intermitentna čista kateterizacija 2 kateterizacije

Nakon završenog staža polaže se kolokvij

Rehabilitacija kraniocerebralnih ozljeda i cerebrovaskularnih inzulta - 3 mjeseca

Klinička ocjena intenziteta i proširenosti motoričkih ispada Procjena i kategorizacija senzornih, kognitivnih emocionalnih i bihevioralnih poremećaja. Kineziterapija motoričkih ispada. Osnove psihologijskog i logopedijskog tretmana ispada kognitivnih, senzornih i emocionalnih poremećaja. Terapija spasticiteta. Ortoze i druga pomagala. Radna terapija. Socijalna i profesionalna rehabilitacija.

Potrebne vještine :

- Funkcionalna evaluacija (Barthelov indeks) 5 određivanja

- Testiranje kognitivnih funkcija (LOTCA) 2 testiranja

Nakon završenog staža polaže se kolokvij.

Rehabilitacija kroničnih neuroloških bolesti - 1 mjesec

Rehabilitacijski postupci u rehabilitaciji mišićne distrofije, ataksije, parkinsonizma, multiple skleroze, kroničnih degenerativnih bolesti donjeg motornog neurona.

Rehabilitacija djece s cerebralnom kljenuti - 3 mjeseca

Specifičnosti fizikalne terapije dječje dobi.

Defektološki pristup u edukaciji djeteta i okoline, posebno roditelja.

Potrebne vještine:

- Procjena motoričke zrelosti novorođenčeta 2 testiranja

Nakon završenog staža polaže se kolokvij

Rehabilitacija kroničnih reumatskih bolesnika - 3 mjeseca

Kontrakture, deformiteti i ankiloza kao posljedica strukturnih promjena zgloba i kralješnice.

Specifičnosti kineziterapije i fizioterapije upalnih i degenerativnih reumatskih bolesti.

Reumatoidni artritis Ankilozantni spondilitis. Pomagala. Hestorativni operativni zahvati.

Potrebne vještine:

- Mjerenje opsega pokreta zgloba i mišićne snage po 5 mjerenja

- Ocjena strukturnih promjena u artritisu po 5 mjerenja

- Ocjena funkcionalne sposobnosti u artritisu i spondilitisu po 5 mjerenja

Nakon završenog staža polaže se kolokvij

CENTAR ZA PROFESlONALNU REHABILITACIJU - 1 mjesec Principi ocjene preostale radne sposobnosti i profesionalne orijentacije. Psihološki problemi osobe na profesionalnoj rehabilitaciji. Metodologija profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja invalida.

BAZIČNE KLINIČKE SPECIJALNOSTI - 13 mjeseci

Interna medicina - 3 mjeseca

Kardiologija: Hipertenzija, stenokardija, insuficijencija miokarda. Infarkt miokarda. Postinfarktno stanje. Rehabilitacija nakon infarkta.

Ateroskleroza, M. Burger

Pulmologija Astma, kronični bronhitis, plućna fibroza

Rehabilitacija osoba sa smanjenim vitalnim kapacitetom te opstruktivnim bolestima bronha i pluća.

Klinička imunologija: sistemske bolesti veziva, vaskulitis, amiloidoza, alergija i anafilaksija.

Nefrologija: Nefritisi. Uloga bubrega u hipertenziji.

Najvažniji klinički entiteti u gastroenterologiji, hematologiji i endokrinologiji.

Potrebne vještine:

- Interpretacija imunoloških i HLA nalaza 5 interpretacija

- Interpretacija nalaza urina i parcijalnih bubrežnih funkcija 5 interpretacija

- Interpretacija najvažnijih EKG promjena 3 interpretacije

- Interpretacija ultrazvučne i pletizmografske pretrage arterija na ekstremitetima 2 interpretacije

- Interpretacija nalaza respiratornih funkcija 2 interpretacije

REUMATOLOGIJA - 3 mjeseca

Upalne reumatske bolesti. Metode dijagnostike artritisa. Metode evaluacije artritisa. Degenerativne bolesti kralješnice i vertebrogeni bolni sindromi.

Artroze. Ekstraartikularni reumatizam

Farmakoterapija reumatskih bolesti.

Laboratorijski i radiološki nalazi u reumatskim bolestima

Potrebne vještine:

- Ocjena upalne aktivnosti 2 određivanja

- Interpretacija radioloških nalaza 2 određivanja

- Interpretacija laboratorijskih nalaza 2 određivanja

NEUROLOGIJA - 3 mjeseca

Bolesti centralnog živčanog sustava.

Bolesti mišića. Bolesti donjeg motornog neurona. Elektroneuromiografija. Periduralne i epiduralne.

Infiltracije. Cerebrovaskularni inzulti.

Radikularne lezije. Polineuropatija. Terapija spasticiteta.

Ekstrapiramidni sindromi, dijagnostika i terapija poremećaja sfinktera i seksualnih funkcija.

Potrebne vještine:

- Neurološki pregled 3 pregleda

NEUROKIRURGIJA - 1 mjesec

Komocija i kontuzija mozga.

Paraplegija i tetraplegija.

Tumori mozga i leđne moždine.

ORTOPEDIJA - 2 mjeseca

Kongenitalne mane i mane u razvoju.

Prevencija i liječenje sekundarne artroze.

Ultrazvučna dijagnostika bolesti i ozljeda zglobova.

Artroskopska biopsija i terapija. Sinovijektomije.

Aloartroplastike. Prevencija nesposobnosti.

MEDIClNSKA PSIHOLOGIJA - 1 mjesec

Psihološki problemi invalidne osobe i žrtava rata ili katastrofe Postreumatski stresni sindromi.

Kognitivni testovi, testovi emocionalnog stanja, projekcioni testovi

Specijalizant je obvezan u tijeku specijalizacije upisati poslijediplomski studij iz fiz medicine i rehabilitacije od 2 semestra i položiti propisane ispite.

UŽA SPECIJALIZACIJA FIZIKALNE MEDICINE I REHABILITACIJE je

14a. REUMATOLOGIJA

Trajanje uže specijalizacije: 24 mjeseca (2 mjeseca godišnji odmori) Plan:

Reumatologija 8 mjeseci

Interna medicina 11 mjeseci

Pedijatrija 1 mjesec

Dermatologija 15 dana

Okulistika 15 dana

Radiologija 15 dana

lmunološki i HLA laboratorij 15 dana

Tijekom uže specijalizacije predviđena je institucija mentora te poslijediplomska nastava iz reumatologije (2 semestra) i položeni propisani ispiti.

Nakon većih cjelina polaže se kolokvij.

Program:

REUMATOLOGIJA - 8 mjeseci

Rad na kliničkom odjelu gdje se pod kontrolom mentora vodi dijagnostička obrada i terapija 4-5 bolesnika. Jedanput tjedno rad u reumatološkoj ambulanti. Aktivno učešće na kliničkim sastancima Potrebno se upoznati s učestalošču, značenjem. dijagnostikom i liječenjem upalnih i degenerativnih bolesti zglobova, kralješnice i vanzglobnog tkiva. Metodologija pregleda lokomotornog sustava. Dijagnostika artritisa. Sinovijalna tekućina. Patohistologija sinovijske membrane. Reumatoidni artritis, Feltyjev i Caplanov sindrom. Seronegativni spondartritisi (ankilozantni, Reiter, psorijatični i reaktivni spondartritis). Kristalima uzrokovani artritisi: giht, pirofosfatna artropatija i drugi. Polimijalgija reumatika i gigantocelularni artritis. Infekcijski artritisi, Lajmske bolesti i AIDS. Degenerativne bolesti kralješnice, zglobova i vanzglobnog tkiva. Pomoćne pretrage u dijagnostici artritisa, posebno artoscintigrafija. artrotermografija, ultrazvučna dijagnostika i MR.

Potrebne vještine:

Lokalne infiltracije zglobova 20 infiltracija

Evaluacija aktivnosti artritisa 30 određivanja

Evaluacija kralješnice u ankilozantnom

spondilitisu 10 određivanja

Interpretacija radioloških promjena 20 interpretacija

Interpretacija artroscintigrama 5 interpretacija

Diferencijalna dijagnostika kristala u sinov.

tek. 5 određivanja

Kolokvij

INTERNA MEDICINA - 11 mjeseci

Od toga na Kliničkoj imunologiji 3 mjeseca, na nefrologiji i pulmologiji po 2 mjeseca te po 1 mjesec na kardiologiji, gastroenterologiji, hematologiji i endokrinologiji.

Za vrijeme staža treba se upoznati s ekstraartikularnim promjenama unutrašnjih organa u reumatskim bolestima, njihovim kliničkim i laboratorijskim manifestacijama te diferencijalnom dijagnozom prema drugim internističkim bolestima. Aktivno sudjeluje u kliničkoj obradi bolesnika na vizitama, kliničkim i kliničko-radiološkim sastancima. Posebno se mora upoznati s djelovanjem imunskog sustava, sustava tkivne histokompatibilnosti, prirodnom otpornošću, organizacijom stanične imunosti, regulacijom imunskog odgovora, pojavama alergije i asfiksije. Sistemski eritematozni lupus; Sjogrenova bolest, sistemska skleroza, polimiozitis, sindromi preklapanja, vaskulitisi, autoimune bolesti štitnjače i drugih endokrinih žlijezda. Interpretacija i značenje pojedinih imunoloških laboratorijskih promjena.

Kolokvij

PEDIJATRIJA - 1 mjesec

Kliničke i laboratorijske osobitosti reumatskih bolesti dječje dobi s posebnim naglaskom na reumatsku vrućicu i juvenilni kronični poliartritis.

DERMATOLOGIJA -14 dana

Diferencijalna dijagnoza kožnih promjena u reumatskim bolestima s posebnim osvrtom na dijagnozu psorijatičnih promjena. Indikacije za biopsiju kože. Domet i značenje histoloških promjena i direktne imunofluorescencije. Medikamentozni egzantemi.

OKULISTlKA -14 dana

Diferencijalna dijagnoza promjena retine, uveje i prednje komore s posebnim osvrtom na promjene u reumatskim bolestima i kod liječenja antireumaticima.

RADIOLOGIJA -14 dana

Upoznavanje s metodologijom radiološkog prikaza kostiju i zglobova Analiza i interpretacija radioloških promjena kostiju i zglobova, posebno onih u reumatskim bolestima.

IMUNOLOŠKI I HLA LABORATORIJ - 14 dana

Metode elektroforeze, imunoelektroforeze, serološki testovi za reumatoidni faktor. Metode određivanja autoimunih antitijela Imunofenotipizacija stanica.

HLA tipizacija.

Napomena: Ovaj program usklađen je s programom uže specijalizacije iz reumatologije nakon završene specijalizacije iz interne medicine.

15. Naziv specijalizacije: RADIOLOGIJA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci

Plan specijalizacije:

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci 2 mjeseca i 15 dana interna medicina

2 mjeseca opća kirurgija

15 dana pedijatrija 15 dana neurologija

1 mjesec patologija sa citologijom

OPĆA RADIOLOGIJA 2 mjeseca

RADIOLOGIJA TORAKSA, KARDIO-VASKULARNOG I LIMFNOG SUSTAVA 11 mjeseci

RADIOLOGIJA UROGENITALNOG SUSTAVA 6 mjeseci

RADIOLOGIJA OSTEOARTIKULARNOG SUSTAVA 6 mjeseci

NEURORADIOLOGIJA S RADIOLOGIJOM GLAVE I VRATA 3 mjeseca

RADIOLOGIJA PROBAVNOG I HEPATOBILIJARNOG SUSTAVA 10 mjeseci

GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca

Poslijediplomska nastava

Program specijalizacije:

Specijalizacija se sastoji od 2 dijela, opće radiologije koja je zamišljena kao uvod u radiologiju, upoznavanje sa sredinom, radnim procesom, dijagnostičkom metodologijom te osnovama nastanka rtg zraka, zaštite i fotografskog postupka. Drugi dio obuhvaća klinička radiologija koja se provodi po sustavima.

OPĆA RADIOLOGIJA - 2 mjeseca

PLAN

1) BORAVAK U SNIMAONAMA I DIJAGNOSTIKAMA SA DIJASKOPIJOM -1 mjesec i na dan

2) BORAVAK U TAMNOJ KOMORI - 7 dana

PROGRAM :

Ad. 1.

Vrste zračenja koje se koriste u medicini. Svojstva rendgenskog zračenja. Sredstva za osobnu zaštitu osoblja koje radi u zoni inozirajučeg zračenja. Princip rada rendgenskog uređaja. Dijelovi rendgenskog uređaja. Vrste rendgenskog uređaja. Uređaji za ehografiju, CT. MR i DSA.

Kontrastna sredstva za peroralnu i parenteralnu primjenu. Opasnost primjene kontrastnih sredstava i postupci pri reakciji na kontrastna sredstva

VJEŠTINE:

Praćenje rada u snimaoni i sudjelovanje pri izvođenju standardnih i specijalnih snimki te pri izvođenju kontrastnih pretraga (i.v.urografija, i.v. biligrafije).

Prisustvovanje dijaskopskim pregledima torakalnih organa i probavnog trakta.

BROJ:

Prisustvovanje izvođenju najmanje 100 standardnih i specijalnih snimki, 30 dijaskopskih pregleda i 50 kontrastnih pretraga (i.v.urografija, i.v.biligrafija, cistografije, angiografije, flebografije i limfografije).

Ad. 2. Radiografski proces. Rendgenski film. Folije za skraćenje ekspozicije. Kasete. Rad u tamnoj komori. Standardno razvijanje eksponiranog rendgenskog filma. Automatske tamne komore. Artefakti na rendgenskom filmu. Pohranjivanje neeksponiranih rendgenskih filmova.

Kolokvij

RADIOLOGIJA TORAKSA, KARDIOVASKULARNOG I LIMFNOG SUSTAVA - 11 mjeseci

PLAN

1) KONVENCIONALNE RADIOLOŠKE PRETRAGE 4 mjeseca

2) INTERVENCIJSKA TORAKALNA RADIOLOGIJA 15 dana

3) DJEČJA TORAKALNA RADIOLOGIJA 15 dana

4) UZV 15 dana 1 mjesec

5) CT 15 dana

6) MR

7) VASKULARNA RADIOLOGIJA 4 mjeseca

PROGRAM

Ad.1.

Patološke promjene mekih česti i skeleta toraksa, te pleure i ošita, razlikovanje bolesti bronha, prepoznavanje alveolarnog intersticijskog patološkog uzorka, prepoznavanje nespecifične i specifične upale, prepožnavanje benignih i malignih primarnih tumora te sekundarnih tumora, prepoznavanje patologije prednjeg, sred njeg i stražnjeg medijastinuma, normalni nalaz srca, aortalno, mitralno, pulmonalno i miopatsko srce, prepoznavanje srčanih šantova i transpozicije krvnih žila.

VJEŠTINE

Konvencionalna i visokovoltažna tehnika prikaza torakalnih organa, sumacijske snimke toraksa u 2 smjera, stoječi iz profila s barijem, tomografija pluća i medijastinuma u sagitalnoj i frontalnoj ravnini, dijaskopija uz ciljane snimke pluća, kimografija srca i jednjaka, bronhografije, prikaz limfnog sustava u toraksu.

BROJ

Klasične snimke toraksa s tomogramima u 2 smjera 100

Bronhografija 10

Kimografija 10

Ad. 2.

Indikacije za perkutanu punkciju toraksa i endoskopsku manipulaciju u toraksu.

VJEŠTINE

Perkutana punkcija toraksa.

BROJ

Pod kontrolom dijaskopije 5

Pod kontrolom ultrazvuka 5

Ad. 3.

Specifičnost snimanja toraksa u djece, analiza patologije djece do 14 godina.

BROJ 10

Ad. 4.

Indikacije i tehnika pregleda, uočavanje malih izljeva, odnos periferije pluća i stijenke toraksa, određivanje dubine lezije, analiza srčanih šupljina i zalistaka u realno vrijeme.

BROJ 10

Ad. 5.

Indikacije tehnika snimanja, analiza hilusa intersticija i krvnih žila, analiza subpleuralnog prostora i pleure.

BROJ 20

Ad. 6.

Indikacija i tehnika snimanja medijastinuma i pluća, upalne traumatske i tumorske promjene, analiza luka aorte i ogranaka analiza organa u medijastinumu.

BROJ 10

Ad. 7. PLAN

1. upoznavanje teoretskih osnova angiografske tehnologije i dijagnostike 10 dana

2. asistencija pri izvođenju angiografskih pregleda 10 dana

3. samostalno izvođenje angiografskih pregleda pod kontrolom angioradiologa

4. asistencija kod izvođenja intervencijskih procedura u vaskularnoj radiologiji 14 dana

PROGRAM

Ad.1.

Upoznavanje s osnovama tehnologije angiografskih aparata, elementi za kateterizaciju krvnih žila (punkcijske igle, vodiči, osnovni lipovi katetera, dilatatori, uvodnice, premedikacija bolesnika, neposredna priprema bolesnika za izvođenje angiografije).

Ad. 2.

Tehnika punkcije, angiografski pristupi (transfemolarni, translumbalni, transbrahijalni, venske punkcije) tehnika selektivnih i neselektivnih kateterizacija, angiografski programi, angiografske procedure nakon izvršenog pregleda, angiografske komplikacije.

Ad. 3.

Angiografska obrada torakalne i abdominalne aorte te selektivna kateterizacija supraaortalnih grana, kongenitalne anomalije, aneurizme torakoabdominalne aorte, trauma, okluzivna bolest.

VJEŠTINE

Transfemoralni i transbrahijalni pristup, angiografska obrada torakalne i abdominalne aorte metodama pregledne angiografije, selektivna kateterizacija supraaortalnih grana

BROJ 20

Angiografska obrada bolesti donjih i gornjih ekstremiteta, arterijska arteriosklerotska okluzivna bolest, obliterirajuči endarteritis, tromboembolije, vazospastične bolesti, aneurizme, a. v. malformacije, dijagnostička evaluacija nakon kirurške operacije

VJEŠTINE

Pregledna i selektivna angiografija

BROJ 20

Angiografije jetre, slezene, želuca, gušterače i portalnog venskog sustava, tumori jetre i gušterače, okluzivne bolesti visceralnih arterijskih grana, aneurizme, krvarenja iz probavnog sustava, portalna hipertenzija, renalna angiografija, renovaskularna hipertenzija.

VJEŠTINE

Abdominalne angiografije, selektivne angiografije, celijačne arterije i gornje mezenterične arterije, indirektne portografske metode, realna angiografija, uzimanje venskih uzorka.

BROJ 20

Flebografska obrada donjih i gornjih ekstremiteta, gornje i donje šuplje vene, tromboemboličke bolesti, plućna embolija.

VJEŠTINE: Flebografija 20

BROJ 10

Asistencija kod intervencijske vaskularne radiologije, osnovi angioplastičkih metoda, aplikacija endovaskularnih stentova kavalnih filtera, intraarterijska fibrinoliza

Kolokvij

RADIOLOGIJA UROGENITALNOG SUSTAVA - 6 mjeseci

PLAN

1) KONVENCIONALNE KONTRASTNE PRETRAGE 3 mjeseca

2) ULTRAZVUK 1 mjesec

3) KOMPJUTORIZIRANATOMOGRAFIJA 1 mjesec

4) MAGNETSKA REZONANCIJA BUBREGA I MALE ZDJELICE 1 mjesec

PROGRAM

Ad.1.

Nativna snimka abdomena; i.v. urografija indikacije i metoda pregleda, malformacije, trauma, opstruktivna uropatija, nespecifične i specifične upale, benigni i maligni tumori, cistografija (indikacije, metoda pregleda, normalni nalaz, upalne promjene, tumori), retrogradna mikcijska cistografija, (refluks i način stupnjevanja, indikacije i metoda izvođenja), retrogradna pijelografija, indikacije i metode izvođenja, interpretacija nalaza, uretrocistografija (indikacije, način izvođenja, anomalije, upalni procesi).

VJEŠTINE

i.v. urografija, retrogradna pielografija, cistografija, mikcijska cistografija, uretrocistografija

BROJ

i.v. urografija 120

retrogradna pijelografija 24

mikcijska cistografija 50

uretrocistografija 10

Ad. 2.

Indikacije za ultrazvuk bubrega, prostate i testisa, tehnika izvođenja pregleda, anomalije, upalne promjene, trauma, degenerativne promjene i tumori

VJEŠTINE

ultrazvuk bubrega, prostate i testisa

BROJ 50

Ad. 3.

Indikacije za CT bubrega i organa u maloj zdjelici, tehnika pregleda, anomalije, trauma, upalni procesi, degenerativni procesi, tumori

VJEŠTINE

CT bubrega, CT mokraćnog mjehura, CT prostate

BROJ 50

Ad. 4.

Indikacije za MR bubrega, prostate, mokraćnog mjehura, testisa i uterusa, anomalije, trauma, upalne promjene, degenerativne promjene, tumori

VJEŠTINE

MR bubrega, MR prostate, MR uterusa, MR testisa

BROJ 50

Kolokvij

RADIOLOGIJA OSTEOARTIKULARNOG SUSTAVA - 6 mjeseci

PLAN

1) KONVENCIONALNE PRETRAGE 4 mjeseca

2) ULTRAZVUK 15 dana

3) KOMPJUTORIZIRANA TOMOGRAFIJA 1 mjesec

4) MAGNETSKA REZONANCIJA 15 dana

PROGRAM

Ad. 1.

Razvoj i anatomija osteoartikularnog sustava, anomalije, trauma, upalne bolesti (nespecifične, specifične, reumatske), ekspanzivni procesi, endokrine bolesti, nasljedne bolesti, degenerativni procesi

VJEŠTINE

artrografija, fistulografija, citološka punkcija

BROJ

očitavanje nalaza 300

artrografija 30

0 fistulografija 10

citološka punkcija 10

Ad. 2.

Indikacija za UZV, tehnike pregleda, pregled velikih zglobova (kuk, koljeno, rame), pregled kukova kod novorodene djece

BROJ 20

Ad. 3.

Indikacije za CT, tehnika izvođenja, anomalije, trauma, degenerativni procesi, specifične i nespecifične upale, tumori

BROJ 30

Ad. 4.

Indikacije za MR, tehnika snimanja zglobova, anomalije, upalni i degenerativni procesi, tumori

BROJ 10

Kolokvij

NEURORADIOLOGIJA S RADIOLOGIJOM GLAVE I VRATA 3 mjeseca

PLAN

1) KONVENCIONALNA I KOMPJUTORIZIRANA NEURORADIOLOGIJA 2 mjeseca.

2) ULTRAZVUK 15 dana

3) MR 15 dana

PROGRAM

Ad.1.

Cerebralna angiografia (indikacije, metode izvođenja, normalni nalaz, okluzivne bolesti ekstrakranljskih i intrakranijskih krvnih žila, endarteritisi, aneurizme, a.v. maiforrtlacije vaskulitis, tumori), osnovi intervencijske angiološke metodologije (dilatacija, embolizacija), spinalna angiografija (a.v. malformacije, upale, tumori).

VJEŠTINE

transfemoralna punkcija, transbrahijalna punkcija, direktna punkcija

BROJ 60

CT mozga, indikacije, metoda izvođenja, normalni nalaz, anomalije, trauma, upalni i degenerativni procesi, ishemične i hemoragijske vaskularne lezije subarahnoidalno krvarenje metaboličke bolesti, tumori, hidrocefalus, postoperacijski i postradijski kontrolni pregledi.

BROJ 300

CT orbite, lndikacije i tehnika pregleda, anomalije, upale, endokrinološke bolesti, tumori, trauma.

CT hipofize, indikacije, metode pregleda, tumori.

CT piramida, indikacije, metode pregleda, upalni procesi, tumori.

CT paranazalnih šupljina, indikacije, metode pregleda, upale, tumori.

CT farinksa, indikacije, metode pregleda, tumori, CT larinksa, indikacije, metode pregleda, tumori.

CT žlijezda slinovnica, indikacije, metode pregleda, upale, tumori.

BROJ 50

Lumbalna radiokulografija, indikacije, metoda pregleda, normalni nalaz, patologija korijena, patologija diska, adhezivne promjene, malformacije, tumori.

Ascendentna mijeloradikulografija, indikacije, metoda Izvođenja, normalni nalaz, anomalije, upale, trauma, tumori.

Descendentna mijeloradikulografija, indikacije, metoda izvođenja, normalni nalaz, anomalije, upale, trauma, tumori.

CT kralješnice, indikacije, normalni nalaz, degenerativni procesi, trauma, upale, tumori.

CT mijelografija, indikacija, metode izvođenja, anomalije, upale, degenerativni procesi, tumori.

VJEŠTINE

lumbalna punkcija, lateralna cervikalna punkcija

BROJ

lumbalna radikulografija 15

ascendentna mijeloradikulografija 10

descendentna mijeloradikulografija 5

CT kralješnice 15

CT mijelografija 15

Ad. 2.

Dopplerova sonografija ekstrakranijskih krvnih žila transkranijski Doppler, indikacije, metode pregleda, okluzivne bolesti, aneurizme, spazmi, a.v. malfornlacije

BROJ 20

Ad. 3.

Indikacije za MR, metode pregleda, anomalije, trauma, bolesti bijele supstance, tumori, upale, degenerativni procesi.

BROJ 20

Kolokvij

RADIOLOGIJA PROBAVNOG I HEPATOBILIJARNOG SUSTAVA - 10 mjeseci

PLAN:

1) KONVENCIONALNE RADIOLOŠKE METODE 7 mjeseci

2) ULTRAZVUK 2 mjeseca

3) KOMPJUTORIZIRANA TOMOGRAFIJA 1 mjesec

PROGRAM

Ad. 1.

Indikacije za pregled gornjeg dijela probavnog sustava i metode pregleda, akt gutanja, anomalije, upale, trauma i tumori jednjaka, želuca i duodenuma.

Pregled tankog crijeva, indikacije i tehnika izvođenja, anomalije, upale i tumori.

Pregled debelog crijeva, indikacije, metodologija, anomalije, upale; tumori. Akutni abdomen, indikacije, metode pregleda.

Pregled žučnog mjehura i žučnih vodova, indikacije, tehnika pregleda, anomalije, upalni procesi, degenerativni procesi, tumori.

VJEŠTINE

Aplikacija duodenalne sonde, pregled jednjaka, želuca i duodenuma, enterokliza, pasae tankog crijeva, irigografija, peroralna kolecistografija i.v. kolecistografija, RCP, primarna i sekundarna kolecistografija.

BROJ

Pregled jednjaka, želuca i duodenuma 750

pasaža tankog crijeva 100

enterokliza 20

irigografija 150

peroralna kolecistografija 50

i v. kolecistografija 50

RCP (prisustvovanje) 20

Ad. 2.

Indikacije, tehnike pregleda jetre, žučnog mjehura, žučnih vodova, gušterače, gastroduodenalnog trakta, anomalije, upala, tumori.

BROJ 30

Ad. 3.

Indikacije i metoda izvođenja CT, normalni nalaz, upalne promjene, degeneralivni procesi, litijaza, tumori

BROJ 20

Kolokvij

Specijalizant je obvezan u tijeku specijalizacije upisati 2 semestra poslijediplomske nastave iz radiologije i položiti propisane ispite.

UŽE SPECIJALIZACIJE RADIOLOGIJE jesu:

a) INTERVENCIJSKA RADIOLOGIJA

b) NEURORADIOLOGIJA

c) ULTRAZVUK

Trajanje uže specijalizacije je 24 mjeseca. Od toga je 2 mjeseca godišnjeg odmora

15a. INTERVENCIJSKA RADIOLOGIJA

Stažiranje je podijeljeno u tri dijela. Prvi dio predstavlja stažiranje koje se provodi na kliničkim odjelima i traje pet mjeseci. Drugi dio jest stažiranje na odjelima iz radiologije na kojima se izvode intravaskularne radiološke intervencije. Ovaj dio stažiranja traje devet mjeseci. Treči dio predstavlja stažiranje na radiološkim odjelima gdje se provode ekstravaskularni zahvati iz intervencijske radiologije. Ovaj dio staža traje osam mjeseci.

I. STAŽIRANJE NA KLINIČKIM ODJELIMA - 5 mjeseci

Tijekom tog vremena kandidat boravi po mjesec dana na odjelima iz torakalne, abdominalne i vaskularne kirurgije, odjelu iz urologije, te odjelu iz onkologije. Obavezno prisustvuje Stručnim skupovima na kojima se donose indikacije za pojedine terapijske zahvate. Boravi u operacijskim dvoranama kako bi se što bolje upoznao s kirurškim metodama koje zajedno s metodama intervencijske radiologije predstavljaju metode terapijskog izbora. Upoznaje se sa neradiološkim dijagnostičkim metodama koje su od koristi kod do nošenja indikacija za postupke iz intervencijske radiologije

II. INTRAVASKULARNI ZAHVATI IZ INTERVENCIJSKE RADIOLOGIJE - 9 mjeseci

Ovaj dio staža obuhvaća slijedeća izučavanja:

1. INTERVENCIJSKA RADIOLOGIJA KOD KRVOŽILNIH ZAČEPLIENJA

A) Perkutana transluminalna angioplastika (PTA)

- Neinvazivna evaluacija periferne vaskularne bolesti

- Mehanizam PTA

- Tehnika PTA

- Upotreba antikoagulacija kod PTA

- Praćenje rezultata PTA

- Komplikacije PTA

- PTA kod stenotično-okluzivne bolesti terminalne aorte, arterijske zdjelice, femura i koljena, arterija potkoljenica, te arterija gornjih ekstremiteta

- PTA renalnih arterija

- PTA u liječenju abdominalne angine

- PTA kod stenoza venoznog grana

- PTA zdjeličnih arterija kod vaskularne impotencije

- PTA stenoza fistula za hemodijalizu

B) Fibrinolitička terapija

- Patofiziologija tromboze i fibrinoli

- Hemostatski mehanizam

- Fibrinolitički agensi

- Indikacije i kontraindikacije za lokalnu primjenu fibrinolitika

- Laboratorijsko praćenje učinka fibrinolitika

- Komplikacije fibrinolitičke terapije

- Lokalna fibrinoliza kod abdominalne aorte i arterija donjih ekstremiteta

- Fibrinolitička terapija u kombinaciji s PTA

- Fibrinoliza kod okluzije graftova

- Fibrinoliza kod okluzija arterija gornjih ekstremiteta

- Fibrinoliza kod okluzija fistula za hemodijalizu

- Fibrinoliza kod okluzije visceralnih arterija

- Fibrinoliza kod okluzije vena

- Fibrinoliza kod pulmonalne embolije

C) Perkutana aterektomija

- Indikacije za perkutanu aterektomiju

- Mehanizam i tehnika perkutane aterektomije

- Komplikacije perkutane aterektomije

D) Perkutana aspiraciona i rotaciona tromboembolektomija (PAT-RAT)

- Indikacije za PAT-RAT

- Mehanizam i tehnika PAT-RAT- a

- Upotreba fibrinolitika kod PAT-RAT-a

- Komplikacije PAT-RAT-a

E) Metalne iilne proteze u liječenju krvožilnih stenotično okluzivnih bolesti

- Tipovi proteza

- Mehanizam i tehnika perkutanog postavljanja žilnih proteza

- Indikacije za intraarterijalnu primjenu

- Indikacije za intravenoznu primjenu

- Komplikacije metalnih proteza

2. FILTER DONJE (UPLJE VENE

- Flebografija i anomalije donje šuplje vene

- Indikacije za postavljanje filtera donje šuplje vene

- Vrste filtera

- Tehnika i putevi postavljanja trajnih i privremenih filtera

- Komplikacije

3. ODSTRANJENJE INTRAVASKULARNIH STRANIH TIJELA

- Tehnika odstranjenja intravaskularnih stranih tijela

- Uzroci neuspjeha kod odstranjenja stranog tijela

- Komplikacije kod odstranjenja stranog tijela

4. TRANSJUGULARNI INTRAHEPATIČKI PORTOSISTEMSKI SHUNT (TIPS)

- Radiološka dijagnostika portalne hipertenzije

- Indikacije za TIPS

- Tehniks TIPS-a

- Komplikacije TIPS-a

5. TRANSKATETERSKA EMBOLIZACIJA KEMOEMBOLIZACIJA I UPOTREBA VAZOAKTIVNIH SUPSTANCIJA

A) Primjena vazoaktivnih supstanci u dijagnostičkoj angiografiji i postupcima intervencijske radiologije

B) Transkateterska embolizacija

- Angiografske embolizacijske tehnike i izbor katetera

4. PERKUTANE HEPATOBILIJARNE INTERVENCIJE

A) Perkutana transhepatalna cholangiografija (PTC)

- Indiliac;ije i kontraindikacije za PTC

- Tehnika PTC-a

- vodena dijaskopijom

- vodena ultrazvukom

- Komplikacije kod PTC-a

B) Perkutana drenaža žučnih vodova

- Materijal za perkutanu drenažu žučnih vodova

- Indikacije i kontraindikacije za perkutanu drenažu žučnih vodova

- Tehnika perkutane drenaže žučnih vodova

- vanjska drenaža

- vanjsko-unutranja drenaža

- unutrašnja drenaža

- plastična proteza

- metalna proteza

- Komplikacije perkutarke drenaže žučnih puteva

C) Perkutano liječenje bilijarnih striktura

- Materijal za dilataciju bilijarnih striktura

- Tehnika dilatacije bilijarnih striktura

- Komplikacije dilatacije bilijarnih striktura

D) Perkutano odstranjivanje ostatnih žučnih konkremenata kroz fistulozni kanal "T" drena

- Materijal za ekstrakciju ostatnih konkremenata

- Tehnika ekstrakcije

- Uzroci neuspjeha ekstrakcije

- Komplikacije ekstrakcije ostatnih konkremenata

E) Perkutana sklerozacija simpleks cista jetre

- Tehnika pristupa cisti jetre

- Ultrazvuk

- Kompjutorizirana tomografija

- Sklerozirajući agensi

- Komplikacije sklerozacije ciste jetre

F) Perkutano liječenje ehinokok cista jetre.

- Tehnika pristupa cisti

- Teltnika sklerozacije ehinokok ciste jetre

- Sklerozirajuća sredslva

- Komplikacije sklerozacije ehinokok ciste jetre

G) Perkutana liza organskih konkremenata žučnjaka

- Indikacije za perkutanu lizu konkremenata žučnjaka

- Tehnika pristupa žučnjaku

- Agensi za lizu konkremenata

- Komplikacije perkutane lize konkremenata žučnjaka

5. INTERVENCIJSKA RADIOLOGIJA U TERAPIJI STRIKTURA PROBAVNOG TRAKTA

A) Dilatacija striktura jednjaka

- Tehnika pristupa strikterri jednjaka

- Mehanizam dilatacije

- Dilatacija balonskim kateterom

- Dilatacija metalnom protezom

- Komplikacije dilatacije strikture jednjaka

B) Dilatacija striktura pilorusa

- Indikacije za dilataciju strikture pilorusa

- Tehnika pristupa strikturi pilorusa

- Komplikacije kod dilatacije strikture pilorusa

C) Dilalacija striktura na anastomozi

- Indikacije za dilataciju striktura na anastomozi

- Tehnika pristrrpa strikturi

- Komplikacije dilatacije strikture na anastonkozi

Tijekom stažiranja kandidat mora napraviti najmanje 30 perkutarkih biopsija i to 15 vođenih ultrazvukom i 15 vođenih kompjutoriziranom tomografijom. Također treba napraviti 30 perkutanih drenaža tekućih rkakupina vodenih ultrazvukom i kompjuteriziranom tomografijom. Obavezan je napraviti 10 drenaža pseudocista pankreasa od kojih najmanje pet mora biti transgastričkim pristupom.

Od uroradioloških intervencija treba napraviti najmanje 20 perkutanih nefrostoma. Postaviti najmanje tri ureteralne proteze antegradnim pristupom Izvršiti 20 sklerozacija cista bubrega od kojih po deset treba biti napravljeno pod kontrolom dijaskopije i ultrazvuka.

Od perkutanih hepatobilijarnih interverkcija kandidat treba napraviti najmanje 20 perkutanih transhepatalnih cholangiografija od kojih pet treba biti vođeno ultrazvukom. Obavezan je poslaviti najmanje 10 perkutanih drenaža žučnih puteva od kojih najmanje tri moraju biti nutarnje drenaže. Treba napraviti tri odstranjenja ostatnih žučnih konkremenata kroz kanal "T" drena, te izvršiti naj manje tri lize organskih konkremenata žučnjaka.

15b. NEURORADIOLOGIJA

Uža specijalizacija iz neuroradiologije odvija se u dvije faze. Prva faza određena je kliničkim aspektom i obuhvaća upoznavanje kandidata s temeljnim postavkama kliničke neuroradiologije, neuropatologije i neurokirurgije. U ovom programu bit će zastupljen samo globalni aspekt boravka kandidata na Klinici dok će se definitivni program boravka učiniti nakon detaljnog razgovora s kliničarima neurolozima, neuropatolozima i neurokirurzima. Druga faza uže specijalizacije određena je boravkom i radom kandidata u ustanovi s uhodanim odjelom za neuroradiologiju i uz radne obaveze uključuje predavanja, kolokvije te završni ispit.

A. KLINIČKI DIO UŽE SPECIJALIZACIJE - TRAJANJE 6 mjeseci

PLAN

1) BORAVAK NA NEUROLOGIJI 2 mjeseca

2) BORAVAK NA NEUROKIRURGIJI 1 mjesec

3) BORAVAK NA NEUROPATOLOGlJI 3 mjeseca

PROGRAM:

Ad.1.

Prisustvovanje kliničkoj viziti, redoviti neurološki, neuropatološki i neuroradiološki sastanci, uzimanje anamneze i statusa, upoznavanje sa osnovnim neurološkim metodama (EEG, EMG), urgentne stanja i prisustvovanje predavanjima.

Ad. 2.

Prisustvovanje sastancima, operativnim zahvatima i kliničkim vizitama.

Ad. 3.

Prisustvovanje sekcijama, upoznavanje sa postupcima, uzimanje preparata na patologiji i prisustvovanje sastancima.

Na kraju ovog dijela uže specijalizacije znanje se provjerava kolokvijem.

B. RADIOLOŠKI DIO UŽE SPECIJALIZACIJE - TRAJANJE 16 mjeseci

PROGRAM:

1. URGENTNA STANJA U NEURORADIOLOGlJl (unutarnja laterolateralna trauma, poremećaji svijesti, znakovi cerebralne smrti, traume ekstrakranijskih krvnih žila, subarahnekidalno krvarenje, metabolička stanja, status epileptikus).

2. CEREBROVASKULARNE BOLESTI (okluzivne bolesti krvnih žila, tromboza i embolija, endarteritis, TIA, RINDI, završeni infarkt, ishemični infarkt, hemoraški infarkt, spontana krvarenja i razvoj infarkta, kontrola infarkta).

3. UPALNE I PARAZITARNE BOLESTI (edem, cerebritis, ventrikulitis, apsces, tuberkulozni meningitis, tuberkulom, serozni meningitis, cisticerkoza, histiocitoza, multipla skleroza).

4. DEGENERATIVNE BOLESTI (atrofija kao proces starenja, atrofija u traumi, atrofija u cerebrovaskularnoj bolesti, demencija, degenerativne promjene diska).

5. NEUROONKOLOGIJA (tumori baze lubanje, stražnje lubanjske jame, supratentorijski tumori, tumori spinalnog kanala).

6. NEUROMUSKULARNE BOLESTI (amiotropićna lateralna skleroza, spondilotička cervikalna mijelopatija).

7. EPILEPSIJA (indikacije za neuroradiološke preglede, algoritam pregleda).

8. FORENZIČNA NEURORADIOLOGIJA (značaj analize mozga u posttraumatskim stanjima, bolesti ovisnosti, epilepsija)

9. NEURORADIOLOGIJSKE METODE U PSIHIJATRIJI (shizofrenija, depresija, delirij).

10. NEUROPEDIJATRIJA (prenatalna, konatalna i postnatalna analiza mozga, krvarenje u matriks, minimalna cerebralna disfunkcija, anomalije, kongenitalne bolesti bijele supstance, epilepsija).

11. STEREOTAKSIJA (indikacije, metode izvođenja).

METODOLOGIJA I BROJ PREGLEDA

1. CEREBRALNA ANGIOGRAFIJA 200

2. SPINALNA ANGIOGRAFIJA 50

3. INTERVENCIJSKA ANGIOGRAFIJA 100

4. CT MOZGA 1960 5. UZV 424

6. MIJELORADIKULOGRAFIJA 300

7. CT MIJELOGRAFIJA 200

8. CT KRALJEŠNICE 200

9. CT MIJELOGRAFIJA 200

10. MR 300

11. STEREOTAKSIJA 50

ORGANIZIRANA NASTAVA: Predviđena je nastava u formi seminara, predavanja, postavljanja dijagnostičkih problema uz samostalno učestvovanje kandidata.

UKUPNO: 256 sati nastave

15c. ULTRAZVUK

Užom specijalizacijom iz kompletnog ultrazvuka napokon bi se dobio stručnjak koji bi suvereno mogao koristiti ultrazvučnu aparaturu, odnosno izvršiti kompletni pregled svim mogućnostima koje pružaju ultrazvučni aparati. Radiolozi svojim slikovitim pristupom, ali i kliničkim znanjem najpozvaniji su, ali i specijalizacijom najeduciraniji da prihvate kompletnu ultrazvučnu dijagnostiku, a napose ako se zna da i manje ustanove i domovi zdravlja posjeduju tu aparaturu, te samo jedan radiolog može riješiti brojne interdisciplinarne dijagnostičke dileme.

Plan uže specijalizacije:

ULTRAZVUK ABDOMENA

ULTRAZVUK DOJKI

ULTRAZVUK GLAVE I VRATA

ULTRAZVUK LOKOMOTORNA APARATA I POVRŠNIH STRUKTURA

INTERVENCIJSKI ULTRAZVUK

INTRAOPERATIVNI ULTRAZVUK

ENDOKAVITARNI ULTRAZVUK I ULTRAZVUK TESTISA DOPPLER, COLOR DOPPLER

UZV TORAKALNIH ORGANA

ULTRAZVUK ABDOMENA

U temi polaznik uže specijalizacije mora svladati tehniku pregleda jetre, žuči, žučnih vodova, pankreasa, slezene, bubrega, velikih krvnih žila, limfnih čvorova, te gastrointestinalnog trakta

Treba savladati suprapubičnu tehniku pregleda muške, kao i ženske male zdjelice, tj. pregled prostate i mokraćnog mjehura, te uterusa i adneksa, te trudnoće, ultrazvuk akutnog abdomena.

Polaznik mora izvršiti 900 pregleda kompletnog abdomena, 50 kompletnih akutnih abdomena, 300 pregleda uterusa i adneksa te trudnoće.

Ukupno je potrebno izvršiti 1250 pregleda, tj. 9 bolesnika dnevno kroz 6 mjeseci.

2. ULTRAZVUK DOJKI

Savladavanje tehnike pregleda dojki visokofrekventnim sondama.

Prepoznavanje malignih od benignih tvorbi, tj. cista, raspoznavanje degenerativnih promjena.

Otkrivanje okolnih limfnih čvorova i udaljenih metastaza. Muška dojka.

Ukupno je potrebno pregledati 360 bolesnika i bolesnica, tj. 5 dnevno kroz tri mjeseca

3. ULTRAZVUK GLAVE I VRATA

Potrebno je da polaznik uže specijalizacije savlada tehniku pregleda sinusa, oka, parotidnih kao i ostalih žlijezda slinovnica

Mora savladati tehniku pregleda baze jezika, orofarinksa, hipofarinksa, larinksa i glasnica, kao i tehniku pregleda žilja, te limfnih čvorova vrata i mišića.

Također je potrebno da savlada tehniku pregleda tireoideje, te paratireoideje.

Ukupno je potrebno pregledati 864 bolesnika, tj. 12 bolesnika dnevno kroz 3 mjeseca. Moraju biti zastupljene sve strukture glave i vrata od čega minimum 400 štitnjača.

4. ULTRAZVUK LOKOMOTORNOG APARATA I POVRŠNIH STRUKTURA

Potrebno je savladati pregled kralježnice dorzalnim, lateralnim, kao i prednjim pristupom, pregled zglobova, te dječjih kukova

Pregled mišića, te pregled mišića nakon traume.

Pregled tetiva kao i subkutanih promjena, kao i detekciju stranih tijela. Otkrivanje pat. promjena na kostima.

Ukupno je potrebno pregledati 240 bolesnika, tj. 10 dnevno, što iznosi ukupno mjesec dana.

5. INTERVENCIJSKI ULTRAZVUK

Potrebno je savladati tehniku slobodne i vođene, ultrazvukom pračene punkcije abdominalnih i površnih organa, te tehniku trokarne i Seldingerove drenaže abdominalnih i površnih struktura, kao i tehnike sklerozacije tumora i cista.

Ukupno je potrebno izvršiti 48 zahvata, tj. 1 dnevno, što iznosi 2 mjeseca.

6. INTRAOPERATIVNI ULTRAZVUK

Potrebno je savladati tehniku intra.operativnog pregleda abdominalnih organa, određivanja tumora i metastaza, te stranih tijela i konkremenata.

U neurokirurgiji savladati otkrivanje tumora i drugih tvorbi, tj. savladati tehniku pregleda mozga. U novorođenčadi savladati tehniku pregleda kroz fontanele, te prepoznati promjene na mozgu vezane za tu dobnu skupinu.

Ukupno je potrebno pregledati 10 abdomena 5 mozgova kod neurokirurških zahvata i 20 novorođenčadi, tj. 35 bolesnika, za što je potrebno oko mjesec dana.

7. ENDOKAVITARNI ULTRAZVUK

Potrebno je savladati tehniku pregleda endokavitarnim sondama, tj. erkdorektalnirn uz prepoznavanje bolesti prostate i rektnma uz određivanje stadija tumora. Potrebno je naučiti endovaginalni ultrazvuk uz prepoznavanje bolesti uterusa i adneksa. Također treba savladati tehniku endouretralnog pregleda mokraćnog mjehura i određivanja stadija tumora.

Potrebno je savladali lehniku endoskopskog ultrazvuka u području jednjaka i želuca uz određivanje stadija tumora.

Laparoskopskom tehnikom pregleda treba otkriti konkremente ili tumore.

Također je potrebno savladati tehniku pregleda testisa uz otkrivanje tumoroznih i upalnih promjena, traume, kao i torzija, te hidro i spermatokela.

Ukupno je potrebno izvršiti 50 pregleda prostate, 20 pregleda rektuma, 100 endovaginalnih pregleda, 20 endovezikalnih pregleda, 10 pregleda jednjaka i želuca, te 10 laparoskopskih pregleda. Potrebno je izvršiti 100 pregleda testisa, tj. 7 bolesnika dnevno kroz 2 mj.

8. DOPPLER

Potrebno je savladati tehniku pregleda kontinuiranim i pulsnim dopplerom duplex i color dopplerom periferne, arterijske i venozne cirkulacije. Cirkulacije područja karotida i vertebralnih arterija, te vena vrala kao i transkranijski pregled žilja.

Abdominalnim dopplerom treba otkriti promjerke na žilama uz promjene u smislu tumorske vaskularizacije U ovom segmentu edukacije dolaze u obzir sve promjerke na žilama koje su dostupne svim tehnikama dopplerskog pregleda, tj. i određivanje stupnjeva stenoze i protoka.

Osim transkutanog pregleda uključeni su i endokavitarni doplerski pregledi.

Ukupno treba pregledati 600 bolesnika, od čega 100 karotida i vertebralnih arterija, 100 transkranijskih doplera, 150 ekstremiteta, perifernog doplera, 50 endokavitarnog doplera, 50 trudnica, 150 abdomena tj. 5 u prosjeku dnevno što iznosi cca 5 mjeseci.

9. ULTRAZVUK TORAKALNIH ORGANA

Potrebno je savladati pregled torakalnih organa, te srca orijentacijski. Otkrivanje tumoroznih tvorbi, otkrivanje izljeva, otkrivanje bolesti srca i velikih krvnih žila.

Ukuno je potrebno pregledati 120 bolesnika, tj. 5 dnevno što iznosi cca 1 mjesec.

16. Naziv specijalizacije: RADIOTERAPIJA I ONKOLOGIJA

Trajanje specijalizacije 48 mjeseci

Plan specijalizacije

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci

1 mjesec radiologije i radioterapije

1 mjesec kirurgije

3 mjeseca interne medicine

1 mjesec anesteziologije i intenzivnog liječenja

TELERADIOTERAPIJA 21 mjesec

BRAHITERAPIJA 3 mjeseca

RADIOLOGIJA 1 mjesec

KIRURŠKA ONKOLOGIJA 2 mjeseca

KEMOTERAPIJSKI ODJELI 11 mjeseci

GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca

Poslijediplomska nastava

Program specijalizacije:

TELERADIOTERAPIJA - 21 mjesec

Na odjelu teleradioterapije lijekom specijalizacije specijalizant mora samostalno ili pod nadzorom obaviti određeni broj planiranja zračenja prema lokalizacijama kako slijedi:

lokaIizacija tumora broj planiranih

bolesnika

1. tumori središnjeg živč. sustava 30

2. tumori i ORL područja: epifarinks - 10

ofarinks - 20

farinks - 10

inks - 30

usna šupljina - 15

paranazalni sinusi - 5

ostali ORL tumori - 5

3. tumori štitnjače: do 5

4 tumori dojke: nakon poštednih operacija 40

nakon radikalnih operacija 30

5. tumori dušnika, traheje i pluća 40

6. tumori medijastinuma - 10

7. tumori jedrkjaka - 15

8. gastrointestinalni tumori: rektum - 20

ostalo - 10

9. urološki tumori: bubreg 5

mjehur - 20

prostata - 15

testis - 10

penis - 1

10.ginekološki tumori: jajnik - 5

trup maternice - 20

grlo maternice - 20

rodnica - 2-3

stidnica - 2

11. zračenje kožnih tumora - 30

12. tumori u djece - 15

13. umori kostiju - 5

14. maligni limfomi - 20

15. zračenje cijelog tijela pri transplantaciji koštane srži 5

Predviđeno je i planiranje najmanje 10 bolesnika s benignim

bolestima koji se liječe zračenjem.

BRAHITERAPIJA - 3 mjeseca

Na odjelu za brahiterapiju tijekom specijalizacije specijalizant

mora samostalno ili pod nadzorom učiniti:

- 20 aplikacija radioaktivnih izvora u rodnicu i/ili maternicu,

- 5 aplikacija vaginalnih mulaža s radioaktivnim izvorima,

- 10 intersticijskih aplikacija raznih lokalizacija

RADIOLOGIJA - 1 mjesec

Na odjelu za radiologiju tijekom specijalizacije specijalizant

mora 3 tjedna provesti na dijagnostici bolesti kostiju i pluća, a 1 tjedan na kompjuteriziranoj tomografiji.

Za vrijeme boravka na odjelu za radiologiju mora sudjelovati u

očitavanju rentgenskih snimaka pluća i kostiju (200 snimaka pluća i 80 snimaka kostiju) te očitavanju snimaka glave, pluća i abdomena na kompjuteriziranoj tomografiji (15 pregleda glave, 30 pregleda grudnog koša, trbušnih i zdjeličnih organa).

KIRURŠKA ONKOLOGIJA - 2 mjeseca

Na kirurškoj onkologiji tijekom specijalizacije specijalizant mo-

ra provesti na odjelu:

urološke onkologije - 7 dana

ORL onkologije - 7 dana

torakalne kirurgije - 7 dana

gastrointestinalne kirurške onkologije - 7 dana

neurokirurške onkol. - 7 dana

ortopedijske onkol. - 7 dana

za kirurgiju dojke - 7 dana

za kirurško liječenje dječjih tumora - 7 dana

kirurške onkologije - 7 dana

Za vrijeme boravka na pojedinim kirurškim odjelima specijalizant mora prisustvovati na najmanje po 2 operacije bolesnika sa zloćudnim tumorima iz navedenih područja.

KEMOTERAPIJSKl ODJELI - 11 mjeseci

Na kemoterapijskim odjelima tijekom specijalizacije specijalizant mora provesti:

na odjelu za kemoterapiju solidnih zločudnih tumora 8 mjeseci i 15 dana

na odjelu za hematologiju 2 mjeseca

na odjelu za kemoterapijsko lječenje dječjih tumora 15 dana

Za vrijeme boravka na gore navedenim odjelima specijalizant se mora upoznati s indikacijama i kontraindikacijama za kemoterapiju, kemoterapijskim protokolima, akutnim i kasnim komplikacijama kemoterapija te načinima njihova liječenja ili prevencije. Specijalizant mora, pod nadzorom, za kemoterapiju obraditi i pripremiti 200 bolesnika sa solidnim zločudnim tumorima, 20 bolesnika s hematološkim zločudnim bolestima te petero djece sa zločudnim tumorom.

Kolokviji nakon svake cjeline. ***

Specijalizant je obvezan pohadati 2 semestra POSLIJEDIPLOMSKE NASTAVE iz onkologije i položiti propisane ispite.

17. Naziv specijalizacije: NUKLEARNA MEDICINA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci

Plan specijalizacije

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci 3 mjeseca interne medicine

1 mjesec opće kirurgije

1 mjesec radiologije i radioterapije

1 mjesec anesteziologije i intenzivnog liječenja

EDUKACIJA U JEDINICAMA NUKLEARNE MEDICINE 28 mjeseci

EDUKACIJA U OSTALIM KLINIČKIM JEDINICAMA 10 mjeseci

GODIŠNJI ODMORI 4 mjeseca

Poslijediplomska nastava

Definicija

Specijalnost nuklearne medicine uključuje korištenje umjetnih radioaktivnih tvari u in-vivo i in-vitro dijagnostici, ocjenu kliničkih stanja i funkcija, komplementarne metode kao i druge tehnike koje su u vezi s primjenom nuklearne fizike u medicini, liječenje s otvorenim radionuklidima i tomu komplementarne metode, radiobiologiju, dozimetriju i zaštitu od zračenja.

Nuklearna medicina može uključivati kao komplementarne metode:

2.1. Ultrazvuk

2.2. Elektrokardiografiju (uključujući i ergometriju) i postupke u hitnim stanjima u kardiološkoj nuklearnoj medicini

2.3. Biopsiju s tankom iglom

2.4. Kvanlitativne dijagnostike vizualizacijske metode

2.5. Spirometriju

2.6. Neradioaktivne laboratorijske analize

2.7. Ostale raspoložive tehnike koje su komplementarne nuklearnomedicinskim postupcima

2.8. Rad u ocjeni, prevenciji i liječenju akcidentalnih radionuklidnih efekata

3. Daljnja znanja i iskustva

Etiologija, patogeneza, patofiziologija i simptomatologija bolesti koje se dijagnosticiraju ili liječe postupcima nuklearne medicine

TEORIJSKA EDUKACIJA

A. SILABUS

1. Specijalisti nuklearne medicine trebaju imati ova znanja:

- Fizika (primijenjena u nuklearnoj medicini)

- Biostatistika

- Radiokemija

- Radiofarmacija

- Biokinetika

- Radiobiologija i ocjena rizika

- Zaštita od zračenja

- Informatika

- Instrumentacija i metodologija

- Kontrola kvalitete

2. Specijalisti nuklearne medicine trebaju imati ova praktična iskustva:

- Kontrola kvalitete:

- Brojača, gama kamera, uređaja za jednofotonsku tomografiju i ostalih nuklearno-medicinskih uređaja

- Radiofarmaka

- Obilježavanja (uključivši i obilježavanje stanica)

- Administrativne tehnike

- Zaštlta od zračenja (kontaminacija, odlaganje otpadaka, dozimetrija osoblja itd.)

- Dozimetrija bolesnika u dijagnostici i terapiji

- Primjena programa za računala, akvizicija i analiza podataka

- Metode kliničkih istraživanja

3. Kandidate treba poticati na sudjelovanje u bazičnom i kliničkom istraživačkom radu.

Program specijalizacije:

EDUKACIJA U JEDINICAMA NUKLEARNE MEDICINE - 2 mjeseci

Tjekom 28 mjeseci rada u jedinicama nuklearne medicine kandidat mora odgovorno, ali pod nadzorom, izvršiti minimalno 3.00 različitih in-vivo dijagnostičkih i minimalno 90 terapijskih nuklearno-medicinskih postupaka. Odgovornost, pod nadzorom mentora voditelja jedinice ili radilišta, znaci za dijagnostičke postupke procjenu indikacije, izvođenje i interpretaciju postupka. Za terapijse postupke odgovornost, pod nadzorom mentora, voditelja jedinice i radilišta, znači procjenu indikacije, administraciju, terapijsku aplikaciju, dozimetriju, zaštitu od zračenja i Praćenje bolesnika koji primaju terapijsku dozu. Kandidat vodi knjigu evidencije izvršenih postupaka koju ovjerava mentor. Minimalni broj za pojedine vrste dijagnostičkih i terapijskih postupaka je:

Dijagnostički postupci:

Broj postupaka

a. centralni nervni sustav 100 (80% tomografija)

b. koštani sustav 1000

c. kardiovaskularni sustav 500 (50% tomografija)

d. respiratorni sustav 300 (50% vent. + perf.)

e. gastrointestinalni sustav 150

f. urogenitalni sustav 400

g. endokrini sustav 400

h. hematopoetski limfatički sustav 50

i. tumori i upala (uključivši galij, talij i imunoscintigrafiju) 100

UKUPNO: 3.000

Terapijski pustupci

Specijalizant je obvezan u tijeku specijalizacije upisati 2 semestra poslijediplomske nastave iz nuklearne medicine i položiti propisane ispite.

INTENZIVNO LIJEČENJE NEUROKIRURŠKIH BOLESNIKA - 3 mjeseca

GODIŠNJI ODMOR - 4 mjeseca

Organizirana nastava - 100 sati godišnje

Program specijalizacije:

Organizirana nastava:

Klinička anesteziologija s kliničkom farmakologijom, osnove fizike u anesteziologiji, statistika u anesteziologiji, kontaminacija atmosfere u neposrednoj okolini anestetičkog aparata, plućne funkcije, kardiovaskularne funkcije, bubrežne funkcije, funkcije endokrinih organa, ravnoteža kiselina i lužina, šok, više organsko zatajenje, vantjelesno potpomaganje funkcije pluća, srca i bubrega.

OPĆA ANESTEZIJA -12 mjeseci

Propedeutika:

predanestetička vizita i priprema bolesnika s plućnim, kardiocirkulacijskim i metaboličkim poremećajima, utjecaj pređoperacijske medikacije na anesteziju, obustava peroralnih uzimanja hrane prije anestezije, objašnjenje bolesniku i njegova privola na anesteziološki postupak; izbor vrste anestezije i kriteriji za pojedine od njih, rizične skupine; premedikacija, vrste premedikacije i izbor medikamenata, načini primjene, dokumentacija i nadzor premediciranog bolesnika;

postupak s bolesnikom bez svijesti.

Indikacije za opću anesteziju:

učinci i nuspojave intervenskih anestetika

benzodijazepini i barbiturati

etomidat, propofol, ketamin, neuroleptanelgezija, dehidrobenzeperidol,

fentanyl, alfentanil, sufentanil i nalokson

inhalacijski anestetici

učinci i nusdjelovanja inhalacijskih anestetika

farmakologija udisanih anestetika

MAC kao parametar učinka udisanih anestetika

dišni oksidul

inhalacijski hlapivi anestetici: halotan, enfluran i isofluran

opasnost po zdravlje zbog kroničnog udisanja sudanestetičkih koncentracija

anestetika u okolini medicinskog osoblja

oštećenje ozonskog sloja hlapivim anesteticima

mišićni relaksatori

prijenos neuromuskularnog podražaja

načini djelovanja nedepolarizirajućih relaksatora

načini djelovanja depolarizirajućih relaksatora

pojedini mišićni relaksatori: sukcionilkolin, punkuronijum, vekuronijum, pipekuronijum

međudjelovanje mišićnih relaksatora s drugim lijekovima antagoniziranje mišićnih relaksatora

anestetički sistemi

prednosti i opasnosti endotrahealne intubacije

endotrahealni tubus

laringoskop

anatomija gornjih dišnih puteva

utjecaj anestetika i anestezije na organske sustave

funkcija kardiovaskularnog sustava

funkcija pluća i ventilacije

funkcija bubrega

fiziologija održavanja ravnoteže kiselina i lužina fiziologija održavanja ravnoteže

vode i elektrolita koloidne zamjene plazme

anestetički postupak u posebnim prilikama

liječenje krvnim sastojcima indikacije za krvne sastojke

puna krv

korpuskularni sastojci krvi

plazmini sastojci krvi

komplikacije transfuzije krvi

acidoza i alkaloza

utjecaj na ravnotežu koncentracije i količine kalija posebne metode anestetičke tehnike

autotransfuzija

farmakologija lokalnih anestetika

mehanizam djelovanja lokalnih anestetika

kemijska struktura i farmakološka svojstva lokalnih anestetika nusdjelovanja lokalnih

anestetika regionalni blokovi u blizini kralješničke moždine nusdjelovanja i komplikacije

regionalnih blokova anatomija živčanog sustava pogodnog za regionalne blokove

izbor anesteziološkog postupka neposredna postanestetička faza

neurološke komplikacije

hipoksija u postoperativnoj fazi

komplikacije kardiovaskularnog sustava

češči problemi pri buđenju

centralni antikolinergijski sindtom

postoperativna analgezija uzroci postoperativne boli

anestezija bolesnika s hipertenzijom i koronarnom bolesti osnove kardiovaskularne patofiziologije

klinička slika i anestetiološka praksa astmatičnog bolesnika akutna anurija tijekom anestezije

poremećaj funkcije talamusa i hipotalamusa

poremećaj funkcije štitne žlijezde

poremećaj funkcije paraštitne žlijezde

feokromizitoma

kompenzirani poremećaji funkcije jetre teška i/ili dekompenzirana funkcija jetre

mijastenija gravis i njezino liječenje

patofiziologija dijabetes melitusa

hitne prilike u anesteziologiji

aspiracija želučanog sadržaja

patofiziologija spiracije

patofiziologija šoka

politraumatizirani bolesnik odrianje organskih funkcija

prioriteti kirurške obrade

Vještine:

monitoring anesteziranog bolesnika

neuromuskularni monitoring

otvoreni anestetički sistem

poluotvoreni anestetički sistem

poluzatvoreni anestetički sistem

zatvoreni anestetički sistem

anestetički aparati

hemodinamski monitoring monitoring ventilacije pluća

monitoring volumena krvi, gubitka krvi i održavanja ravnoteže tekućine

termometrija tijela

monitoring dubine opće anestezije

venski pristupi

priprema za uvod u opću anesteziju

priprema za anesteziju

uvod u anesteziju

kontrolirano disanje preko oronazalne maske

oslobađanje dišnih puteva

anestezija putem oronazalne maske

endotrahealna intubacija orotrahealna intubacija nazotrahealna intubacija

otežana intubacija

podržavanje i buđenje endotrahealne anestezije

izvođenje anestezije hlapivim anesteticima

izvođenje anestezije propofolom

izvođenje anestezije visokom dozom opioida

izvođenje neuroleptanalgezije

izvođenje "balansirane anestezije"

infuzijska terapija nadoknadama volumena

perioperacijska infuzijska terapija

hemodilicija do kritičnog hematokrita

kontrolirana hipotenzija

autologna transfuzija

izvođenje spipalne anestezije

izvođenje periduralne anestezije

izvođenje kaudalne anestezije izvođenje perovodne anestezije

izvođenje blokova na velikim živcima izvođenje anestezije u hipertoničara

izvođenje anestezije u koronarnih bolesnika

izvođenje anestezije kardiovaskularnog bolesnika

izvođenje anestezije bolesnika s bronhijalnom astmom izvođenje anestezije u bubrežnoj insuficijenciji

izvođenje anestezije pri akutnom poremećaju endokrinih žlijezda izvođenje anestezije s feokromocitomom

izvođenje anestezije u bolesnika s poremećajem jetrene funkcije izvođenje anestezije mijasteničnog bolesnika

izvođenje anestezije pri akutnoj porfiriji

izvođenje anestezije u dijabetičara

REANIMACIJA I INTENZIVNO LIJEČENJE - 6 mjeseci

1. Propedeutika:

klinički nadzor, monitoring, centralni venski kateteri, kateterizacija mokraćnog mjehura, gastrointestinalne sonde, drenaže, biokemijske pretrage, mikrobiološko higijenski nadzor, centralni venski tlak, kateter u plućnoj arteriji, mjerenje minutnog volumena srca, arterijski krvni tlak, ezofagealni EKG, ehokardiografija, pretraga abdomena ultrazvukom, rendgenološka dijagnostika, kompjutorizirana tomografija, statističke procjene stanja bolesnika (TISS i APACHE II), bronho(fibro)skopija.

2. Vještine:

endotrahealna intubacija, traheotomija, konikotomija, prepariranje vene, kontrolirana mehanička ventilacija, rad s barem tri vrste standardnih respiratora (uključujući novorođenčadi), reanimacija srs, pluća i mozga - osnovni postupci oživljavanja, naknadni postupci oživljavanja, algoritam liječenja bolesnika u komi nepoznata uzroka, punkcija perikarda, intraaortna balon pumpa, električna kardioverzija i defibrilacija, urgentna i privremena električna stimulacija srca - ezofagealni pacemaker, ECMO (vantjelesna membranska oksigenacija), hemodijaliza, hemofiltracija, hemoperfuzija, peritonealna dijaliza, metode hladenja i zagrijavanja bolesnika, forsirana diureza.

3. Farmakoterapija:

inotropi, vazodilatatori, vazopresori, antiaritmici, antibiotici, kemoterapeutici, trombolitici, antikoagulancije, neuromuskularni relak satori, parasin-patikolitici (mimetici, simpatikolitici), mimetici, lijekovi koji djeluju na središnji živčani sustav

4 Parenteralna prehrana:

infuzijska terapija poremećaja ravnoteže vode i natrija, kiselina i lužina, sadržaja i raspodjele kalija i fosfata, insuficijencije bubrega, insuficijencije funkcije jetre, insuficijencije srca, nepodnošenja glukoze i sepse

5. Gastronteralna prehrana:

politraumatizirani i opečeni bolesnik, bolesnik s tetanusom i febrilni bolesnik

6. Bolesnici u kritičnom stanju:

zastoj srca, šok, hipovolemija, niski minutni volumen srca, septički šok, anafilaktički šok, edem pluća, tamponada srca, aritmije srčane akcije, atriventrikulski blok i Adams-Stokes. ventrikulska i parok sizmalna supraventrikulska tahikardija, treperenja i fibrilacija pretkomora, akutni infarkt i reiafarkt miokarda, nestabilna angina pektoris, predoperacijska priprema bolesnika s aneurizmom i disecirajućom aneurizmom aorte, trombombolija i zračna embolija pluća, hipertenzivna kriza, respiratorni distres odraslih, Mendelsonov sindrom i pneumonija, kronična opstruktivna bolest pluća u egzaceraciji i/ili predoperacijska priprema, opstrukcija gornjih i srednjih dišnih puteva, pothlađeni bolesnik bolesnik u komi zbog ketoacidoze, hiperosmolarna koma, hipoglikemijska koma, tireotoksička kriza, hipotireotička koma, koma pri zatajenju funkcije bubrega i jetrena koma, priprema bolesnika prije transplantacije organa, priprema i obrada davaoca organa, posttraumatski dijabetes insipidus, sindrom neodgovarajučeg lučenja antidiuretskog hormona, edem mozga, status epileptikus, status astmatikus, cerebralni vas kularni inzult, krvarenje iz probavnog trakta, pankreatitis, peritonitis i ileus, diseminirana intravaskularna koagulacija višeorgansko zatajenje, otrovanja i sve poslijeanestetičke i poslijeoperacijske komplikacije.

SPECIJALNA ANESTEZIJA - 17 mjeseci

TORAKALNA ANESTEZIJA

Propedeutika:

Predoperativna obrada i priprema torako-kirurškog bolesnika Procjena operabilnosti torakokirurškog bolesnika

Osobitost anestezije za resekcijske zahvate na plućima, traheji, gornjem i srednjem jednjaku.

Intenzivno liječenje torakokirurških bolesnika u postoperacijskom tijeku

Intenzivno liječenje povreda prsnog koša - osobitosti umjetne ventilacije, analgezije i sedacije

Anestezija za dijagnostičke zahvate u pulmologiji i torakalnoj kirurgiji

Anestezija za endoskopske zahvate u torakalnoj kirurgiji

Oksigenoterapija

Fizikalna terapija, metode respiratorne terapije u postoperacijskom liječenju torakokirurških bolesnika

Vještine:

Torakocenteza

Otvorena biopsija pleure i pluća

Eksplorativna torakotomija

Prednja medijastinotomija

Bronhoskopija

Videotorakoskopija

Drenaža prsnog koša

Resekcija rebara, resekcija i rekonstrukcija torakalne stijenke

Torakoplastika

Dekortikacija pleure

Lobektomija i bilobektomija

Pulmektomija (standardna i proširena) Ablacija medijastinalnih tumora i cista

Ezofagektomije

Traheobronhoplastički operativni zahvati uktjučivši i resekciju

karine

Anestezija za drenažu prsišta . 10

Anesteziju za lobektomije i bilobektomije 10

Anesteziju za pulmektomije 10

Anesteziju za dekortikaciju pluća 5

Anesteziju za torakoplastike 5

Anesteziju za timektomije 5

Anesteziju za bronhoskopije 10

Anesteziju za torakoskopije 10

Anesteziju za intubaciju jednjaka endoprotezom 5

NEUROKIRURŠKA ANESTEZIJA

Propedeutika:

poznavanje patofiziologije oštećenja CNS

cirkulacija kroz mozak i njegov metabolizam utjecaj anestetika i ostalih lijekova na CNS

preoperacijska priprema bolesnika s oštećenim mozgom

komplikacije za vrijeme anestezije (krvarenje, edem, zračna embolija)

Vještine:

neurološke pretrage

Glasgow coma scale

patofiziologija i mjerenje intrakranijskog tlaka perioperacijski monitoring (evocirani potencijali) metode anestezije u neurokirurgiji izvođenje inducirane hipotenzije

anestezija kod intrakranijalnih tumora anestezija kod teških kraniocerebralnih ozljeda

ANESTEZIJA U PEDIJATRIJI

Propedeutika:

fiziološke posebnosti novorođenačke i dječje dobi farmakološke posebnosti u dječjoj dobi

klinička anestezija u djece

Vještine:

izvođenje anestezije djeteta

izvođenje anestezije novorođenčeta

izvođenje anestezije nedonoščeta

izvođenje anestezije u novorođenčadi s prirođenim malformacijama

reanimacija novorođenčadi

postupak s opečenim djetetom,

ANESTEZIJA U PORODILJSTVU

anestezija pri porođaju

fiziologija i patofiziologija trudnoće i njezin utjecaj na anesteziju analgezija pri porodu

opća anestezija pri porodu

anestezija pri posebnlm prilikama kod porođaja

operacijski zahvati u trudnoći

ANESTEZIJA U UROLOGIJI

anestezija za endoskopske zahvate

ekstrakorporalna litotripsija udarnim valovima transureteralne operacije

ANESTEZIJA U ORTOPEDIJI

anestezija u bolesnika s deformacijama kralješnice

ortopedski zahvati u male djece

ANESTEZIJA U OKULISTlCI

posebnosti anestezije u oftalmičkoj kirurgiji

ANESTEZIJA U OTORINOLARINGOLOGIJI

posebnosti anestezije u laringološkim zahvatima

posebnosti anestezije u induciranoj hipotenziji za zahvate u otologiji

ANESTEZIJA U MAKSILOFACIJALIVOJ KIRURGIJI anestezija za zahvate u usnoj šupljini i ždrijelu

anestezija za ekstrakciju zubi

ambulantna anestezija

INTENZIVNO LIJEČENJE U NEUROKIRURGIJI - 3 mjeseca Organizacija rada u jedinici intenzivnog liječenja neurokirurških bolesnika, intenzivno liječenje neurokirurških i neuroloških bolesnika sa oštećenjem mozga

Ravnoteža vode i elektrolita u neurokirurških bolesnika Određivanje acidobaznog statusa, tumačenje nalaza i primjena (praktičan rad)

Prehrana bolesnika, određivanje potrebne količine energije date u hrani per os ili putem infuzija

Prehrana putem želučane sonde, količina, učestalost. Totalna parenteralna prehrana. Poznavanje infuzijskih otopina

Mjerenje metabolizma bolesnika priključenih na respirator Primjena i poznavanje monitoringa u neurokirurgiji: ICP (mjerenje intrakranijalnog tlaka), EEG (promatranje kroz 24 sata), evocirani potencijali (kroz 24 sata i više dana), mjerenje plinova u izdahnutom zraku, zjenice, svijest, disanje, renalni sistem, probava, sistemske bolesti (diabetes i sl.)

Infekcije, sepsa

Uklanjanje boli ležečeg bolesnika i ambulantno u centru za uzbijanje boli

Polnžaj i način transporta bolesnika iz operacijskog trakta u jedinicu intenzivnog liječenja

Prihvat bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja

Transnazalna intubacija

Poznavanje respiratora (vlaženje zraka, filteri)

Poznavanje infuzijskih pumpi i perfuzora

Smrt mozga (moždana smrt) kriteriji, metode dokazivanja smrti mozga, testovi, etičke i moralne dileme.

Prehrana bolesnika, određivanje potrebne količine energije date u hrani per os ili putem infuzija

Prehrana putem gastrične sonde; količina, učestalost

Totalna parenteralna prehrana

BROJ POJEDINIH ZAHVATA

Iz opće anestezije potrebno je načiniti 200 anestezija abdominalnih kirurških bolesnika,120 traumatiziranih i opečenih bolesnika i 30 anestezija bolesnika s endokrinim poremećajima, 20 periduralnih, 20 spinalnih anestezija i 20 blokova velikih živaca.

Tijekom postoperativnog liječenja opće-kirurških bolesnika potrebno je obaviti i savladati sve programom propisane vještine unutar svakodnevnog rada.

Iz torakalne anestezije potrebno je načiniti 10 drenaža prsišta, po 10 anestezija pri lobektomiji, bilobektomiji i pulmektomiji, bronhoskopiji i torakoskopiji, te po pet anestezija za dekortikaciju pluća, torakoplastiku, timektomiju i intubaciju jednjska endoprotezom.

Iz neurokirurške anestezije potrebno je načiniti:

Aneurisme arterije mozga 5

Meningeoma cerebri 5

Intracerebralnog krvarenja 5

Subduralnog ili epiduralnog krvarenja 7

Ugradnje vijka za mjerenje ICP 5

Tm u stražnjoj lubanjskoj jami 5

Tm hemisfera (glioblastoma i sl.) 5

Tm hipofize (transnasalno) 2

Meningocele 3

Crouzon 1

Ugradnje ventric-abdomin. drenaže (Pudenz.) 4

Tm medulae spinalis 3

Herniae disci intervertebralis 5

Anestezija za neuroradiološke pretrage

CT-mozga 3

Angiografija (krvnih žila mozga) 2

19. Naziv specijalizacije: OPĆA KIRURGIJA

Trajanje specijalizacije: 54 mjeseca

Plan specijalizacije:

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci

3 mjeseca opće kirurgije

1 mjesec anesteziologije i intenzivnog liječenja

1 mjesec ginekologije i opstetricije

1 mjesec mikrobiologije i laboratorijske dijagnostike

OPĆA KIRURGIJA 44 mjeseca

18 mjeseci abdominalne kirurgije

1 mjesec endoskopske kirurgije

1 mjesec endokrine kirurgije

8 mjeseci traumatologije

2 mjeseca urologije

2 mjeseca torakalne kirurgije

3 mjeseca dječje kirurgije

2 mjeseca vaskularne kirurgije

2 mjeseca kardijalne kirurgije

2 mjeseca neurokirurgije

2 mjeseca plastično-rekonstruktivne kirurgije

1 mjesec anesteziologije

GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca

Organizirana nastava 100 sati godišnje

ORGANIZIRANA NASTAVA

Broj sati nastave - 400

Od broja sati nastave predaje se:

- od glavnog mentora i sur. 200 sati

- u klinikama 200 sati

Nastava predavana od mentora dijeli se na:

a) opći dio, uvodni, temeljni dio opće kirurgije

b) posebni dio

Nastava predavana u klinici sastoji se od odabranih poglavlja specijalne kirurgije za općeg kirurga.

Raspored nastave

- nastava predavana od glavnog mentora - 200 sati

- (prosjek trajanja jedne nastavne seanse je 3,5 školskih sati

Opći dio: Asepsa i antisepsa, sterilizacija, pravila aseptičkog rada, anamneza i status kirurškog bolesnika, obrada hitnog kirurškog bolesnika, dijagnostika i terapija šoka - reanimacija, postupak s politraumatizirarkim bolesnikom, algoritam dijagnostike u Općoj kirurgiji postavljanje indikacije za operaciju i temelji kirurške taktike, prijeoperacijska priprema i poslijeoperacijska njega i monitonog kirurškog bolesnika, poslijeoperacijske komplikacije u općoj kirurgiji osiguravanje venskih putova, održavanje homeostaze itnravenskom nadoknadom, transfuzija krvi u kirurških bolesnika, temelji kirurške tehnike (otvaranje i zatvaranje, šivanje rana, upotreba instrumentarija, hemostaza, prepariranje), infekcije u kirurgiji. incizije i drenaže, vrste rane i zarastanje rane, peritonitis i apscesi trbušne šupljine, akutni abdomen, krvarenja iz probavnog trakta, dijagrkostika i komplikacije prijeloma, liječenje opeklina, hitne operacije u općoj kirurgiji.

Posebni dio: Operacije na koži i potkožnom tkivu u polikliničkoj kirurgiji, operacijska taktika bolesti gastroduodenuma, operacije žučnih putova hitni zahvati na jetri i žučnim putovima, akutni pankrealitis, splenektomija-kirurška taktika i terapija hemostatski zahvati zbog portalne hipertenzije, bolesti crvuljka, ileus, intestinalne stome, bolesti anusa i rektuma, hernije, temelji dijagnostike akutnih okluzija arterija i vena, tromboembolektomija i šav krvne žile, pristupnika arterije i vene, varikoziteti i posttrombotski sindrom, mjesta ligature magistralnih arterija, indikacije i način izvođenja kraniotomije-neurokirurška hemostaza, algoritam obrade urološkog bolesnika, urološka endoskopija, osiguravanje diureze kirurškim postupkom, nefrektomija indikacija i način izvođenja zbrinjavanje ozljeda mokraćnog mjehura i uretre, ginekološka diferencijalna dijagnostika u kirurške bolesnice, hitne operacije na ienskim spolnim organima, konzervativno liječenje prijeloma i temelji osteosinteze, hitne osteosinteze, epidermalni kožni transplantati u općoj kirurgiji, amputacije, ozljede tetiva i šake, hernije dječje dobi, kongenitalne malformacije u hitnoj kirurgiji, pristupi na srcu i zbrinjavanje ozljeda srca, traheostomija, drenaža toraksa-indikacija i izvođenje, prijelomi rebara i komplikacije.

Ukupno 59 nastavnih seansi za glavnog mentora = 29 nastavnih seansi godišnje

Nastava u Kliničkim ustanovama = 200 sati

Na svako poglavlje otpada 7 sati nastave.

Nastavni odsječci

- Kirurgija endokrinih žlijezda

- Kirurgija dojke

- Kirurške bolesti pleure, pluća i medijastinuma

- Kirurška terapija prirođenih i stečenih bolesti srca

- Ozljede srca i velikih krvnih žila

- Bolesti jednjaka i dijafragme (dječja kirurgija 3 sata)

- Kirurška terapija bolesti gastroduodenuma

- fransplantacijska kirurgija

- Resekcijska terapija u kirurgiji jetre

- Ozljede traheje, bronha i pluća

- Resekcija pankreasa i biliopankreatične anastomoze

- Odobrena poglavlja kirurških bolesti žučnih putova

- Kirurška terapija portalne hipertenzije

- Bolesti tankog i debelog crijeva (dječja kirurgija 2 sata)

- Bolesti anusa i rektuma

- Kirurgija arterija

- Kirurgija vena

- Izabrana poglavlja iz dječje kirurgije za općeg kirurga

- Izabrana poglavlja iz urologije za općeg kirurga

- Izabrana poglavlja iz ginekologije za općeg kirurga

- lzabrana poglavlja iz traumatologije

- Izabrana poglavlja iz plastične kirurgije

- Izabrana poglavlja iz mikrokirurgije i terapije limfedema

- Kirurgija šake

- Izabrana poglavlja iz onkologije i kemoterapije za općeg kirurga

- Izabrana poglavlja iz anesteziologije za općeg kirurga

- Izabrana poglavlja iz radiologije za općeg kirurga

- Izabrana poglavlja iz ultrazvučne dijagnostike za općeg kirurga.

Vještine kojima kandidat treba ovladati u toku specijalističkog staža iz opće kirurgije

Vještine koje kandidat usvaja od glavnog mentora i suradnika: Anamneza i status kirurškog bolesnika, digitorektalni pregled, ano-rektoskopija, repozicija hernija, repozicija prijeloma, postavljanje sadrenog zavoja, ekstenzija prijeloma, punkcije tjelesnih šupljina, repozicija luksacija, intravensko kaniliranje, postavljanje subklavija katetera, reanimacija, intubacija, kateterizacija mokraćnog mjehura, perkutana cistostomija, cistoskopija, toaleta iritestinalnih stoma, davanje klizme, postavljanje nazogastrične sonde, ginekološki pregled palpatorno, tamponada nosa, blokada interkostalnih živaca, prva pomoć kod krvarenja, postavljanje zavoja, koniotomija, traheotomija, traheostomija, drenaža toraksa.

Vještine koje kandidat usvaja u toku specijalizacije po pojedinim užim specijalnostima opće kirurgije:

Traumatologija:

Rukovanje ekstenzijskim stolom i traumatološkim pomagalima, upoznavanje s traumatološkim instrumentima i implantatima.

Urologija:

Temeljne urološke pretrage i dijagnostičke tehnike, upoznavanje instrumentarija u urologiji.

Kardijalna kirurgija:

Upoznavanje tehnike ekstrakorporalne cirkulacije, upoznavanje tehnike i primjene hemodilucije, hemoseparacije i autotransfuzije, upoznavanje tehnika elektrostimulacije srca i potpore cirkulacije, upoznavanje temeljnih određnica transplantacije organa.

Plastično-rekonstruktivna kirurgija:

Procjena ozljede tetiva, živaca, procjena vitalitets kožnih režnjeva. Procjena općeg i lokalnog stanja opečenog.

Vaskularna kirurgija:

Temelji operacijske tehnike, instrumentarij i proteze u vaskularnoj kirurgiji, antikoagulacijska terapija anamneza i status vaskularnog bolesnika, postavljanje elastično-kompresivnog zavoja, fizikalno-dijagnostički testovi u vaskularnoj kirurgiji, temelji dijagnostike bolesti krvnih žila.

Anesteziologija

Ventilacija bolesnika na masku, upotreba monitora i respiratora, tumačenje vrijednosti CVP, satne diureze i krvnog mjerenja krvnog tlaka.

Dječja kirurgija:

Kirurški status novorođenčeta, dojenčeta i starijeg djeteta kod kongenitalnih i stečenih bolesti, kateterizacija i suprapubička drenaža mokraćnog mjehura, drenaža prsišta, postavljanje želučane sonde, uspostavljanje venskog puta, priprema bolesnika za transport u veće medicinske centre, intervencija kod balanitisa i parafimoze, određivanje optimalnog vremena za operaciju tipičnih i naj češćih bolesti dječje dobi, prijeoperacijska priprema i poslijeopera cijska njega.

Abdominalna kirurgija:

Temelji endoskopske kirurgije uvođenje endoskopskih troakara, dijagnostički dio endoskopske kirurgije, postavljanje Sengstaaken-Blakemoorove sonde, tamponada rektuma.

Torakalna kirurgija:

Temelji operacijske tehnike, operacijski pristupi i instrumentarij u Torakalnoj kirurgiji, dijagnostika bronhoskopijom i uvođenje fleksibilnog bronhoskopa, trahoestomija.

Neurokirurgija:

Neurološki status kod kranicerebralne traume, opći principi neurokirurške tehnike, operacijski pristupi i neurokirurški instrumentarij, temelji neurokirurške dijagnostike.

Program specijalizacije:

OPĆA KIRURGIJA - 44 mjeseca

Abdominalna kirurgija -18 mjeseci

U toku specijalizacije Abdominalne kirurgije, specijalizant opće kirurgije treba obvezno asistirati pri slijedećim operacijskim zahvatima: apendektomija 50, herniotomija 30, kolecistektomija 30, resekcija želuca 8, operacija analne fistule 5, resekcija tankog crijeva 10, resekcija debelog crijeva 5, operacija hemeroida 5.

Broj i vrsta obveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvršiti: apendektomija 30, operacija hernije 15, kolecistektomija 10, biliodigestivne anastomoze 2, koledohotomija 3, resekcija želuca 5, resekcija tankog crijeva 3, resekcija debelog crijeva 2, fistula ani 3, operacija hemeroida 7, operacija ileusa 3, operacija perforiranog želučanog vrijeda 5.

Endoskopska kirurgija - 1 mjesec

U toku odsječka specijalizacije u Endoskopskoj kirurgiji specijalizant provodi: vježbe na fantomu 3, operacije na jetri svinje 3, asistencije pri laparoskopskoj kolecistektomiji 10.

Endolnina kirurgija -1 mjesec

U toku boravka u odsječku Endokrine kirurgije specijalizacije, specijalizant se treba upoznati sa temeljima operacijske tehnike i dijagnostike endokrinih bolesti. Specijalizant samostalno treba izvršiti operacijske zahvate: strumektomija 3, operacijski pristup na gušteraču 2, operacijski pristup na suprarenalku 2, traheotomija 1.

Traumatologija - 8 mjeseci

U toku specijalističkog staža u Traumatološkom odjelu, kandidat obvezno asistira pri operacijskom liječenju prijeloma, pri operacijama kralješnice, pseudoartroze, osteomijelitisa i ozljeda zglobova, prema Programu Odjela u kojemu specijalizira.

Broj i vrsta obveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvršiti: osteosinteze ključne kosti 2, osteosinteze acromialne luksacije 1, osteosinteze proksimalnog humerusa 2, osteosinteze dijafize humerusa 2, osteosinteze distalnog kraja humerusa· 1, osteostnteze lakta (Monteggina, olecranon) 2, osteosinteze podlaktice 1, osteosinteze ručnog zgloba 1, osteosinteze kostiju šake i prstiju 2, osteosinteze proksinlalnog femura 2, osteosinteze dijafize femura 1, osteosinteze distalnog kraja femura 1, osteosinteze patele 1, osteosinteze priksimalnog kraja tibije 2, osteoslnteze dijafize potkoljenice 2, osteosinteze gležnja 2, osteosinteze kostiju stopala 2, plastike Achilove tetive 1.

Urologija - 2 mjeseca

Specijalizant treba biti upoznat s osnovnim saznanjima o patofiziologiji, uzrocima i terapijskim postupcima rješavanja obstrukcije na razini prijeloureterskog vrata, uretera i vrata mokraćnog mjehura. Potrebno je da bude upoznat s nekirurškim bolestima bubrega, infekcijama urinarnog sustava i temeljima saznanja o akutnom zatajivanju bubrežne funkcije i hemodijalize. Upoznaje i farmakologiju, kemoterapeutika i antibiotika u odnosu na bubrežnu funkciju. U toku specijalizantskog staža specijalizant asistira pri urološkim zahvatima prema Programu Odjela u kojem specijalizira. Samostalno vrši operacijske zahvate: cistotomija, cistostomija - perkutana i otvorena 5, ureterotomija 3, nefrektomija 2, hidrokela 2, verikokela

4. Torakalna kirurgija - 2 mjeseca

Dijagnostika kirurških torakalnih bolesti. Asistiranje pri kirurškim zahvatima iz torakalne kirurgije.

Specijalizant samostalno vrši sljedeće operacijske zahvate punkcija pleuralne šupljine 4, drenaža pleuralne šupljine 4, traheostomija 2, torakatomija 2, šav pluća 2, resekcija rebara 1.

Dječja kirurgija - 3 mjeseca

Osim asistencija u redovnom i hitnom programu, specijalizant obvezno asistira pri: hernioplastika 10, kriptorhizam 10, operžrcija cistoureteralnog refluksa 8, operacija hidronefroza 5, operacija fraktura 6, uspostavljanje centralnih venskih katetera 10 Obavezno je asistirati pri svim operacijama kongenitalnih anomalija samostalno vrši operacije: hernioplastika 5, kriptorhizam 5 apendekliimija 5, lumbotomija 2, eksploracija skrotuma 2

Vaskularna kirurgija - 2 mjeseca

Asistira prema redovnom Programu ustanove u kojoj specijalizira. Samostalno vrši operacijske zatkvate: operacijski pristup na arterije 4, šav i anastomoza krvne žile 3, tromboenmolektomija 2, varikozne vene 2, amputacija 4.

Kardijalna kirurgija - 2 mjeseca

Asistira na slijedećim zahvatima koronarna kirurgija 15, valvularna kirurgija 15, kirurgija prirođenih srčanih grešaka 5, ugradnja Pace makera 8. Samostalno vrši sljedeće zahvate: eksplantacija periferne vene na nozi 2, preparacija ili punkcija periferne arterije 2 hitna ugradnja Pace makera 1, drenaža toraksa 2, drenaža perikarda (hitna, elektivna) 2, sternotomija (djeca, odrasli) 5, toraktomija (djeca, odrasli) 2, vađenje torakalnih drenova 5.

Neurokirurgija - 2 mjeseca

Asistira pri svim operacijama prema Programu ustanove kojoj specijalizira. Aktivno sudjeluje u dijagnostici neurokirurškog bolesnika. Samostalno vrši sljedeće zahvate lumbalna punkcija 4 subduralni ili epiduralni hematom 2, kraniotomija (bez cerebralnog dijela operacije) 2, spinalna dekompresija 2.

Plastično-rekonstruktivna kirurgija - 2 mjeseca

Asistira na slijedećim operacijama slobodni kožni transplantati 10, oblikovanje slobodnih režnjeva 10, obrada opekline 5 ozljede šake (primarna obrada) 5, sekundarna rekonstrukcija ozlijedene šake 5, samostalno vrši slijedeće operacije slobodni kožni transplantati 5, oblikovanje slobodnih režnjeva 5, obrada opekline 3 ozljed, šake (primarna obrada) 3, sekundarna rekonstrukcija ozlijedene šake 2.

Anesteziologija - 1 mjesec

Popis obveznih zahvata koje kandidat samostalno vrši u toku dijela specijalizacije iz anesteziologije: endotrahealna intubacija 1, intubacija bolesnika na masku 2, očitovanje monitoringa bolesnika postavljanje bolesnika na respirator 2, upoznavanje s temeljnim principima aparata za anesteziju, reanimacija bolesnika 1, uvođenje centralnih intervenskih katetera 5.

UŽE SPECIJALIZACIJE OPĆE KIRURGIJE JESU

a) traumatologija

b) torakalna kirurgija,

c) digestivna (abdominalna) kirurgija,

d) kardijalna kirurgija

e) plastična kirurgija i

f) vaskularna kirurgija.

Trajanje uže specijalizacije je 24 mjeseca. Od toga je 2 mjeseca godišnjeg odmora

PROGRAM UŽE SPECIJALIZACIJE

Program se sastoji iz dva osnovna dijela

a) TEORIJSKO-NASTAVNI DIO - 4 mjeseca

B) KIRURŠKl DIO - 18 mjeseci

Omjer A:B = 1:4,5

19a. TRAUMATOLOGIJA

Tijekom uže specijalizacije iz traumatologije specijalist kirurgije će provesti:

a) u ortopedskom odjelu 2 mjeseca

b) u odjelu za vertebrologiju 1 mjesec

c) u odjelu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju 1 mjesec

d) u radiološkom odjelu (osteologija) 1 mjesec

e) u odjelu za plastičnu rekonstrukcijsku kirurgiju 1 mjesec

f) u traumatološkom odjelu 16 mjeseci

Ad a) U ortopedskom odjelu (klinici) specijalist će svladati osnovrle ortopedske operacije na kostima i zglobovima koje se vrše zbog deformiteta, upala i tumora, liječenja kontraklura, ankiloza, kljenuti i osnove endoprotetike.

Ad. b) U odjelu za vertehrologiju specijalist će svladati osnove u ortopedskom liječenju prirođenih i stečenih bolesti kralješnice.

Ad. c) U odjelu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju će svladati osnove fizikalne terapije i medicinske rehabilitacije nakon ozljeda i operacija na lokomotornom sustavu, te rehabilitaciju amputacijskih batrljaka.

Ad d) U radiološkom odjelu će svladati osnove u radiološkoj dijagnostici ozljeda i bolesti kostiju i zglobova

Ad. e) U plastično-rekonstrukcijskom odjelu specijalist će svladati kiruršku tehniku uzimanja lransplantata i režnjeva, te liječenje tetiva i živaca.

Ad f) U odjelu (klinici) za traumatologiju specijalist treba svladati slijedeće:

Teorijski dio:

1. Opći dio: Instrumentarij, osnovi operacij. tehnike, medicinska dokumentacija, implantali u traumatologiji, eksperimentalna traumatologija

2. Posebni dio: Problematika i procjena traumatiziranog bolesnika, prijelomi kralješnice, prijelomi gornjih ekstremiteta, prijelomi zdjelice, prijelomi donjih ekstremiteta, remplantacije u traumatologiji, tumori koštano zglobnih struktura, radio i kemoterapija tumora kosti i veziva, osteomijelitisi i infekcije u traumatologiji, politrauma.

3. Praktični dio

A. Prije samostalnih operacijskih zahvata specijalist kirurgije mora izvršiti asistencija kod traumatoloških operacija (25), samostalnih priprema operacijskih polja (25), repozicija i imobilizacija (100), konzervativni lretman prijeloma (50),

B) Popis i brojenje samostalnih operacijskih zahvata: Osteosinteza šake i prstiju (3), osteosinteza distalne podlaktice 151, osteosinteza podlaktice (e), osteosinteza lakta (Montegga i olekranon) (5), osteosinteza nadlaktice (5), osteosinteza zdjelice (2), osteosinteza natkoljenice (25), osteosinteza distalnog dijela natkoljenice (2), osteosinteza patele (5), osteosinteza proksimalnog dijela tibije (3), osteosinteza potkoljenice (20), osteosinteza gležnja (10), osteosinteza stopala (10), osteosinteza kod patoloških prijeloma (3), endoprotezae kuka (5), artroskopija (10), terapija osteomijelitisa (10).

Ukupno: 146 operacija

Od ukupno 146 operacijskih zahvata kandidat ih mora samostalno izvršiti 60%.

19b. TORAKALNA KIRURGIJA

Tijekom uže specijalizacije iz torakalne kirurgije specijalist opće kirurgije će provesti·

a) u pulmološkom odjelu interne klinike 1 mjesec

b) u odjelu za torakalnu radiologiju 1 mjesec

c) u odjelu za torakalnu endoskopiju 1 mjesec

d) u odjelu za kardijalnu kirurgiju 1 mjesec

e) u odjelu za anesteziologiju i reanimaciju 1 mjesec

f) u odjelu (klinici) za torakelnu kirurgiju 17 mjeseci

Ad a) U pulmološkom odjelu interne klircike specijalist mora svladati patofiziološke promjene pluća i medijastinalnih organa. simptomat.ologiju i dijagnostiku, diferencijalnu dijagekozu i konzervativne postupke Iiječenja.

Ad b) U odjelu za torakalnu radiologiju nkora svladati radiološku dijagnostiku pluća i medijastinalnih organa te invazivne postupke liječenja

Ad c) U odjelu za torakalnu endoskopiju mora svladati osnove endoskopskih dijagnostičkih i lerapijskih postupaka kod intratorakalnih organa.

Ad d) U odjelu za kardijalnu kirurgiju mora svladati tehniku ekstrakorporealne cirkulacije, tehniku hemodilacije hemoseparacije i autotransfuzije, tehniku elektrostimulacije srca i potpore cirkulacije odrednice za transplantaciju organa.

Ad e) U odjelu za anesteziologiju i reanimaciju mora svladati opći, posebni i praktični dio iz programa kardiološke kirurgije.

Ad f) U odjelu (klinici) za torakalnu kirurgiju specijalist treba svladati slijedeće

Teorijski dio:

1. Opći dio instrumentarij, osnove operativne tehnike, endoproteze u torakalnoj kirurgiji, medicinska dokumentacija, eksperimentalna torakalna kirurgija.

2. Posebni dio: Ozljede prsnog koša, bolesti stijenke prsnog koša, bolesti pleure, bolesti medijastinuma, bolesti traheje i velikih bronha, bolesti pluća, bolesti jednjaka, bolesti ošita.

3. Praktični dio:

A) Prije samostalnih operacijskih zahvata specijalist mora izvršiti: asistencija kod torakalnih operacija (25), samostalno pripremiti operacijsko polje (od pripreme do otvaranja prsišta) (25), drenaža prsnog koša (5).

B) Popis i broj obveznih operacijskih zahvata Traheotomija (10), otvorena biopsija pluća i pleure (5), resekcija rebara (3), rekonstrukcijski zahvati kod deformiteta i defekata stijenke prsnog koša (2), 10 bektomija (segmentektomija) (15), pulmektomija (10), dekortikacija pluća (5), medijastinotomija (5); ablacija medijastinalnog tumora (5), timektomija (2), torakoplastika (1), pleurostomija i kavernostomija (10), intubacija jednjaka endoprotezom (10), parijetalna pleurektomi ja i resekcija bula (10), operacija plućnog ehinokoka s kapitonažom (2), operacija benignih tumora pluća (5), drenaža prsnog koša (25).

Ukupno:125 operacija

Od ukupno 125 operacijskih zahvata kandidat ih mora samostalno izvršiti 60%

19c. DIGESTIVNA (ABDOMINALNA) KIRURGIJA

Tijekom uže specijalizacije iz digestivne (abdominalne) kirurgije specijalist opće kirurgije će provesti

a) u odjelima interne medicine (digestivni i endokrini sustav) 2 mjeseca

b) u odjelu za radiologiju (probavni sustav) 1 mjesec

c) u odjelu za endoskopiju probavnih organa 1 mjesec

d) u odjelu za anesteziologiju s reanimacijom 1 mjesec

e) u odjelu za laboratorijsku mikrobiološku dijagnostiku 1 mjesec

f) u odjelu (klinici) za digestivnu (abdominalnu) kirurgiju 16 mjeseci

Ad a) U odjelima interne medicine (digestivni endokrini) specijalist mora svladati patofiziološke promjene kod bolesti probavnih i endokrinih organa, dijagnostiku, diferencijalnu dijagnozu i konzervativno liječenje.

Ad b) U odjelu za radiologiju (digestivni organi) specijalist treba svladati radiološku dijagnostiku bolesti digestivnih organa te osno ve intervencijske radiologije na digestivnim organima.

Ad c) U endoskopskom odjelu treba svladati osnove endoskop skih dijagnostičkih i terapijskih postupaka kod digeslivnih organa

Ad d) U odjelu za anesteziologiju i reanimaciju specijalist treba svladati opći, posebni i praktični dio kod kardijalne kirurgije

Ad e) U odjelu za laboratorijsku-mikrobiološku dijagnostiku treba svladati osnove u laboratorijskoj i mikrobiološkoj dijagnostici.

Ad f) U odjelu (klinici) za digestivnu (abdominalnu) kirurgiju specijalist treba svladati slijedeće

Teorijski dio

1. Opći dio:

Instrumentarij, osnova operacij. tehnike u digestivnoj (abdominalnoj) kirurgiji, stapleri, endoskopski pribor za endoskopsku kirurgiju, eksperimentalna kirurgija.

2. Posebni dio

Problematika i procjena abdominal. bolesnika, bolesti jednjaka i želuca, bolesti žučnih putova i gušterače, bolesti jetre, ileus, bolesti tankog i debelog crijeva.

3. Praktični dio

A) Prije samostalnih operacijskih zahvata specijalist mora izvršiti: asistencije kod digestivnih (abdominalnih) operacija (30), samostalno pripremiti operacijsko polje do disekcije bolesnog organa ili pripreme za njegovu djelomičnu disekciju. problem šava i anastomoza u abdomenu (25), tehnika anastomoze sa staplerima (15).

B. Popis i broj obveznih operacijskih zahvata: Distalni jednjak (6), želudac: zahvati na vagusu (4), resekcioni zahvati (3), totalna gas trektomija (2), zahvati na tankom crijevu (4), kirurgija debelog crijeva: strikturektomija (5), lijeva i desna hemikolektomija (5), subtotalna kolektomija (1), anteriorna resekcija (2), abdominoperinealna resekcija rektuma (Miles) (2), fisure fistule, apscesi, hemeroidi (to), bilijarni sustav: kolecistektomija (klasična) (10), endoskopska (laparoskopska kolecistektomija) (5), koledoktomija (5), zahvati na pankreasu (4), ozljede jetre (3), atipična resekcija jetre (3), splenektomija (3), kongenitalne malfomacije probavnog sustava (6), prošireni tumori u zdjelici i retroperitoneumu (2)

Ukupno 85 operacija

Od ukupno 85 operacijskih zahvata kandidat ih mora samostalno izvršiti 60%.

19d. KARDIJALNA KIRURGIJA

Tijekom uže specijalizacije iz kardijalne kirurgije specijalist opće kirurgije će provesti:

a) u kardijalnom odjelu interne klinike 2 mjeseca

b) u kardijalnoj radiologiji s invanzivnom dijagnostikom 1 mjesec c) u odjelu za transfuziju 1 mjesec

d) u odjelu vaskularne kirurgije 1 mjesec

e) u odjelu intenzivne njege za kardijalnu kirurgiju 1 mjesec

f) kardio-kirurškom odjelu 16 mjeseci

Ad a) U kardijalnom odjelu interne klinike specijalist mora svladati patofiziologiju bolesti i dekompenzacije srca, dijagnostiku, diferencijalnu dijagnostiku i konzervativne postupke liječenja.

Ad b) U zavodu ili odjelu za radiologiju treba svladati radiološku dijagnostiku bolesti srca te invenzivne dijagnostičke postupke

Ad c) U odjelu za transfuziju specijalist treba svladati osnove transfuzijske dijagnostike (KG, križne probe, RH faktor itd ) autolagna transfuzija, uskladištenje krvi za kardiokirurške bolesnike, štednja krvi kod operacija.

Ad d) U odjelu za vaskularnu kirurgiju treba svladati kiruršku tehniku kod bolesti manjih arterija i vena (operacijski pristup, šav, anastomoza, traubendorterektomiju itd ).

Ad e) U odjelu inlenzivne njege za kardijalne bolesnike specijalist. treba svladati endotorakal intubaciju, monitoring, postavljanje bolesnika na respirator, temeljne karakteristike oporavka za anestezijci, reanimacijski postupci.

Ad f) U kardio-kirurškom odjelu specijalist treba svladati slijedeće

Teorijski dio

1. Opći dio

Anatomija srca (prekid, opskrba srca krvnim žilama, provodni sustav srca), patologija i patofiziologija krvi, plazme i koagulacije, bubrezi i acidobazni status, opći principi invazivnog monitoringa, instrumentarij. osnovne operacijske tehnike i materijali, nkedicinska dokcimentacija, eksperimentalna kardijatna kirurgija

2 Posebni dio

Razvitak sadašnje stanje i perspektive srčane kirurgije u RH, izborni kriteriji za potrošni materijal za ekstrakorporalnu cirkulaciju (EKC). osnove EKC-sigurnosti aspekti, sustav cijevi i kanila, posebnosli EKC-a kod dojenčadi i djece, eksigenatori i kardiotomi rezervoar te filteri, popratni monitoring, kardioplegija i protekcija mikarda, ušteda krvi kod srčanih operacija, pumpe za krv-vrsta i primjena, mehanička potpora cirkulaciji i respiraciji, privremena i stalna stimulacija srca, intervencijska kardiologija - veze između dijagnostike i kirurgije, transplantacija srca, srca i pluća te pluća.

3. Praktični dio:

A) Prije samostalnih operacijskih zahvata specijalist mora iz vršiti: eksplantacija periferne vene na nozi (15), preparacija ili punkcija periferne arterije za dg. metodu - monitoring (odrasli, djeca) (5), hitna ugradnja pacemakera (5), drenaža toraksa (pneumo-, hematotoraks) (10), drenaža perikarda (hitna, elektivna) (5), stavljanje bolesnika na EKC (10), sternotomija (djeca, odrasli) (20), toraktomija (djeca, odrasli) (20), vađenje torakalnih drenova (20), asistencije koronarne kirurgije (15), asistencije valvularne kirurgije (15), asistencije kirurgije prirođenih srčanih grešaka (10), ugradnja trajnog pace

-makera (10).

B. Popis i broj obveznih operacijskih zahvata: ASD (5), zamjena mitralnog zaliska (5), zamjena aortalnog zaliska (5), PDA (10), perikardiektomija (10), koarktacija aorte (5) jednostruki aorto-koronarni bypass (5), dvostruki aorto-koronarni bypass (5), preparacija arterija mamarije interne (20).

Ukupno: 70 operacija

Od ukupno 70 operacijskih zahvata kandidat ih mora samostalno izvršiti 60%.

19e. PLASTIČNA KIRURGIJA

Tijekom uže specijalizacije iz plastične kirurgije specijalist opće kirurgije će boraviti:

a) u odjelu (klinici) maksilofacijalne kirurgije 3 mjeseca

b) u odjelu (klinici) za ORL 1 mjesec

c) u odjelu (klinici) za plastičnu kirurgiju 18 mjeseci

Ad a) U odjelu za maksilofacijalnu kirurgiju specijalist će savladati dijagnostiku i liječenje rascjepa usnice i nepca, disekciju vrata ozljeda ličnih kostiju

Ad b) U odjelu za OHL specijalist će svladati dijagnostiku i liječenje prirođenih i stečenih bolesti nosa, uške te rekonstrukciju iz onkoloških zahvata.

Ad c) U plastičnom odjelu treba svladati:

Teorijski dio:

1. Opći dio

Opći principi (incizije, instrumentarij, postoperacijsko pračenje osnove tehnike), transplantati kože, režnjevi kože, kirurgija ožiljka opekline, tumori kože, rekonstrukcijski zahvati na mekom oglavku, licu i kranijumu, dekubitusi.

2 Posebni dio:

Kirurgija šake: kirurgija tetiva, ozljede i prijelomi malih kostiju, (Dupuytrenova kontraktura, kongenitalne anomalije, tumori kože, reumatoidni artritis, kompresivne neuropatije), mikrokirurgija (vježbe tehnike mikrovaskularne anastomoze, šav perifernog živca, odizanje i slobodan prijenos režnjeva, kirurgija perifernih živaca, replantacija), korekcijska i estetska kirurgija (estetska kirurgija lica, kapaka, nosa, uha i usana, kirurgija dojke, kirurgija trbušne stijenke, tehnika liposukcije).

3. Praktični dio:

A) Prije samostalnih operacijskih zahvata specijalist mora izvršiti asistencije: opća plastična kirurgija (70), kirurgija šake (40), mikrokirurgija i rekonstrukcijska kirurgija (70), estetska kirurgija (35), kirurški zahvati na dojci (20), maksilofacijalna kirurgija i otorinolaringologija (20)

B) Popis i broj obveznih operacijskih zahvata: opća plastička kirurgija: (uzimanje slobodnog kožnog transplantata) (30), primjena lokalnog režnja (20), tangencij, ekscizija opekline (10), lokalni režanj kod dekubitusa (3), ekscizija kožnih tumora (30), kirurgija šake: (Z) plastika-fasciektomija (5), primarna obrada ozljeđene šake (5), lokalni režnjevi na šaci (5), šav fleksornih i ekstenzornih tetiva (5), mikrokirurgija i rekonstrukcijska kirurgija: (mikrovaskularne anastomoze) (5), mikroneurokirurgija perifernih živaca (5), odizanje slobodnog režnja (5), replantacije (5), estetska kirurgija: (blefaroplastika (1), otoplastika (2), ritidektomija (1), rinoplastika (2), dermoabrazija (2), liposukcija (2), kirurški zahvati na dojci (5), maksilofacijalna kirurgija i otorinolaringologija: (rascjep usne i nepca) (2), ekscizija tumora na glavi i disekcija vrata (1), primjena lokalnih režnjeva na glavi (3), septorhinoplastika (1), rekonstrukcija uške (1).

Ukupno: 207 operacija.

Od ukupno 207 operacijskih zahvata kandidat ih mora samostalno izvršiti 60%.

19f. VASKULARNA KIRURGIJA

Tijekom uže specijalizacije iz vaskularne kirurgije specijalist opće kirurgije će provesti:

a) u vaskularnom odjelu interne klinike 2 mjeseca

b) u odjelu za vaskularnu radiologiju s intenzivnom dijagnostikom 1 mjesec

c) u odjelu za transfuziju 1 mjesec

d) u odjelu za kardijalnu kirurgiju 1 mjesec

e) u odjelu za intenzivno liječenje 1 mjesec

f) u odjelu (klinici) za vaskularnu kirurgiju 16 mjeseci

Ad a) U vaskularnom odjelu interne klinike specijalist mora svladati patofizioIoške promjene kod bolesti krvnih žila, simptomatologiju i dijagnostiku, diferencijalnu dijagnozu i konzervativne postupke liječenja.

Ad b) U odjeću za radiologiju mora svladali radiološku dijagnostiku krvnih žila, te lnvanzivne dijagnostičke postupke.

Ad c) U odjelu za transfuziju specijalist treba svladati osnove transfuzijske dijagnostike (KG, križane probe, RH faktor itd ), antolagna transfuzija, uskladištenje krvi za kardiokirurške bolesnike, štednja krvi kod operacije.

Ad d) U odjelu za kardijalnu kirurgiju specijalist mora svladati tehniku ekstrakorporalne cirkulacije, tehniku hemodilacije, hemoseparacije i autotransfuzije, tehniku elektrostimulacije srca i potpore cirkulacije određnice za transplantaciju organa.

Ad e) U odjelu za intenzivnu njegu za vaskularne bolesnike treba svladati endotorekalnu intubaciju, monitoring, postavljanje bolesnika na respirator, temeljne karakteristike oporavka za anesteziju, reanimacijski postupci.

Ad f) U odjelu (klinici) za vaskularnu kirurgiju specijalist treba svladati

Teorijski dio:

1. Opći dio

Instrumentarij, osnove operacij. tehnike, vaskularne proteze, medicinska dokumentacija, eksperimentalna vaskularna kirurgija.

2. Posebni dio:

Problematika i procjena vaskularnog bolesnika, okluzivne boIesti arterija, aneurizme, cerebrovaskularne bolesti, bolesti krvnih žila ruku, bolesti disceralrkih arlerija, ozljede krvnih žila, bolesti vena, arteriovenske fistule, infekcije, amputacije, transplantacije i vaskularna kirurgija seksualnih smetnji.

3 Praktični dio

A) Prije samostalnih operacijskih zahvata specijalist mora iz vršiti: asistencija kod vaskularnih operacija (25), samostalno pripremiti operacijsko polje (od pripreme do perivaskularne disekcije) (25), šav i anestomoza arterije (5).

B) Popis i broj obveznih operacijskih zahvata karotidna arterija (3), sindrom gornjeg otvora prsnog koša (3), abdominalna aorta (aneurizma) (5), aortiolijakalno područje (12), femoropoplitealno područje (20), femorokruralno područje (10), visceralne arterije (3), ambolija plućne tromboze (10), simpatektomije (10), ozljede arterija i velikih vena (10), fasciotomija i amputacije (10), ekstraanatomska premoštenja (5), varikozne vene (20), prevencija plućne tromboembolije (2), portalna hipertenzija (2)

Ukupno: 125 operacija

Od ukupno 125 operacijskih zahvata kandidat ih mora samostalno izvršiti 60%.

20. Naziv specijalizacije DJEČJA KIRURGIJA

Trajanje specijalizacije: 54 mjeseca

Plan specijalizacije:

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci

3 mjeseca opća kirurgija

1 mjesec radiologija i radioterapija

15 dana neurologija 15 dana pedijatrija

1 mjesec anesteziologija i intenzivno liječenje

DJEČJA KIRURGIJA 24 mjeseca

OPĆA KIRURGIJA 8 mjeseci

NEUROKIRURGIJA 2 mjeseca

PEDIJATRIJA 8 mjeseci

PLASTIČNA I REKONSTRUKTIVNA KIRURGIJA 1 mjesec

ORTOPEDIJA 1 mjesec

GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca

ORGANIZIRANA NASTAVA

Program specijalizacije :

DJEČJA KIRURGIJA - 24 mjeseca

Definicija: Dječja kirurgija je kirurška struka usmjerena na probleme kirurške patologije djeteta od rođenja do kraja adolescencije.

Okvirni program specijalizacije iz dječje kirurgije osposobljava kandidata za samostalan stručan rad.

U okviru programa specijalizant ovladava teoretskim znanjem iz dječje kirurgije, upoznaje dječje kirurške bolesti, etiopatogenezu i patofiziologiju istih, dijagnoze i dijagnostičke postupke te ovladava kirurškim vještinama i operativnim tehnikama.

Mora biti podučen o principima aseptičkog rada, upoznat sa kirurškim instrumentarijem i instrumentima endoskopskih aparata koji se upotrebljavaju u dječjoj kirurgiji.

Specijalizantski program edukacije iz dječje kirurgije sadrži i edukaciju u srodnim i za dječju kirurgiju značajnim granama medicine, na kojima specijalizant provodi određeno vrijeme.

Mentor specijalizanta brine o obimu i kvaliteti edukacije, provjerava program i izvršenje istog.

Tijekom specijalizantskog staža, a kao uvjet za polaganje specijalističkog ispita, kandidat mora samostalno obaviti minimalni broj operacija, koje se nominalno i brojčano mogu odrediti kao;

herniotomija 50, apendektomija 20, resekcija crijeva 5, anus praetera 3, traheotomija 2, fimoza 10, hipospadija 5, retencija testisa 15, cistostomija 2, repozicija frakturnih ulomaka (konzervativno 30, operativno 15), suture živaca i tetiva 5, Thischplastika 5, torakocenteza i drenaža 4, obrada velikih rana 50.

Dijagnostički postupci: endoskopije (rektoskopije 20, cistoskopije 10)

Edukacija specijalizanta dječje kirurgije provodi se kroz 24 mjeseca prema uiim strukama i područjima rada unutar dječje kirurgije i u određenom vremenu

Neonatalna i dojenačka krirugija 4 mjeseca

Abdominalna kirurgija 4 mjeseca

Torakalna kirurgija 2 mjeseca

Dječja traumatologija 5 mjeseci

Dječja urologija 3 mjeseca

Plastična kirurgija i opekline 2 mjeseca

Dječja onkologija 2 mjeseca

Anestezija i intenzivna terapija 2 mjeseca

Neonatalna i dojenačka kirurgija: 4 mjeseca

U fokusu je interesa dječje kirurške struke jer sadrži specifičnu patologiju neonatalne dobi, koja često traži hitnu kiruršku intervenciju jer se radi o stanjima koja su inkompatibilna sa životom.

Specijalizant mora ovladati hitnim kirurškim intervencijama u neonatalnoj dobi (atrezija probavnog sustava, defekti prednje trbušne stijenke, defekti ošita, respiratorni distres, mekonijski ileus i dr.), dijagnostičnim postupcima i izborom operativne tehnike.

U patologiji dojenačke dobi specijalizant ovladava operacijama koje su najčešće u toj dobi, kao što su na primjer herniotomije, uklještenja kila, pilorostenoze, ileusi dojenačke dobi, problemi vezani za hemangiome i limfangiome, teratome, krivi vrat i dr.

Abdominalna i torakalna kirurgija: - 4 + 2 mjeseca

Glavni cilj edukacije specijalizanta u ovom segmentu dječje kirurgije usmjeren je na savladavanje znanja o dijagnostičkim i operativnim postupcima, kako u domeni akutnih stanja abdomena (apendicitisi, torzije ovarija, ileusi razne etiologije i dr.) tako također i brojnih patoloških prirodenih promjena (duplikature crijeva, me gakolon, ahalazija, halazija, anorektalne anomalije, kirurgija jetre i žučnih vodova i mnoga druga patološka stanja abdomena)

Također se educira iz kirurgije prsnog koša, kao što su malformacije prsnog koša, promjene na plućima, tumori, gnojne promjene grudnog koša i druga patološka stanja.

Posebno se posvećuje pažnja na operativnu tehniku anastomoza u probavnom sustavu, koju tehniku specijalizant mora savladati u potpunosti.

Dio programa mora biti posvećen edukaciji i dijagnostičkim postupcima abdominalnih kirurških bolesti, kao što su npr. endoskopske i radiološke melode, scintigrafije, ultrasonične pretrage i dr.

Dječja traumatologija - 5 mjeseci

Zakizima posebno mjesto u dječjoj kirurgiji, zbog visokog pobola, invalidnosti i smrtnosti djece od nesretnih slučajeva.

Od špecijalizanta se traži da savlada postupke reanimacije politraumatiziranog djeteta, ovlada hitnom dijagnostikom i odlukama o redoslijedu operativnih indikacija kod takvog ozljeđenika i da je dobro upućen u praćenju renog posttraumatskog stanja.

Ovladava principima ratne kirurše dodtrine primjenjene dječji uzrast. Mora savladati principe konzervatvnih i operativnih postupaka u liječenju ozljeda imaturnog skeleta tetiva, ligamentarnog sustava te aktivno poznavanje imobilizarijskih metoda. Mora se upoznati sa principima rehabilitacije djeteta i resocijalizacije teško invalidne djece.

Dječja urologija: - 2 mjeseca je široko područje rada dječje kirurške struke, jer je urogenitalni sustav najčešće prirođeno malformiran.

Uz kirurško rješavanje patologije urogenrtalnog sustava (malformacije bubrega, uretera, mokraćnog mjehura i uretre) od specjalizanta se traži dobro poznavanje dijagnstičkih metoda. kao osnovu za izbor liječenja i operativnu indikaciju.

Plastična kirurgija i opekline: - 2 mjeseca u dječjoj dobi rješva probleme prirođenih ili stečenih malformacija bilo u funkcionalnom ili estetskom smislu (sindaktilije, otapoze, veliki deformirajući ožiljci i dr.) Specijalizant mora dobro ovladati svim problemima vezanim za opekline.

Opeklina je jedna od najčešćih i veoma specifičnih ozljeda djece, ne samo zbog različitosti uzrasta već u prvom redu zbog izrrazito specifične patofiziološke reakcije djeteta u opeklinskoj bolesti, što je posebno značajno za novnrođenačku i ranu predškolsku dob.

Specijalizant mora ovladati konzervativnim i aktivno kirurškim načinom liječenja (principi previjanja, rana nekroektomija plastika po Thierchu). Dužan je upoznati rehabilitaciju opečenog djeteta mogućnost za rekonstruktivne zahvate na ožiljcima uzrokovanim opeklinom.

Dječja onkologija: - 2 mjeseca osposobljava specijalizanta za dijagnostiku malignih solidnih tumora u dječjoj dobi, mogućnosti operativnih zahvata i postoperativnu terapiju.

Specijalizant mora ovladati protokolom liječenja dječjih kiruških tumora, principima multimodalne terapije (kemoterapija, radiooterapija i dr.) kao i tretmanom komplikacija vezanih za kemoterapiju i zračenje.

Upoznaje alternazivne terapije u tretmanu raka djece psiholške i psihosocijalne probleme bolesnog djeteta i njegove obitelji

Anestezija i intenzivna terapija: - 2 mjeseca specijlizant se upoznaje sa preoperativnom pripremom djeteta, općom lokalnom anestezijom koja se upotrebljava u dječjoj dobi vrši samostalne intubacije i upoznaje komplikacije koje nastaju za vrijeme i neposredno po anesteziji.

Upoznaje i ovladava reanimacijom bolesnika. Dio vremena provodi u radu Jedinice intenzivne terapije.

OPĆA KIRURGIJA - 8 mjeseci

U edukaciji iz opće kirurgije specijalizant upoznaje kiruršku patologiju, poglavito se educira u dijagnostici, terapiji i operativnoj tehnici onih kirurških bolesti koje se rjeđe susreću u dječjoj dobi (holeciste, resekcije želuca, operativni zahvati na plućima i dr.

U edukaciju je uključeno i savladavanje ratne kirurške doktrine, kako bi istu mogao primijeniti u ratnim uvjetima rada.

Asistira i izvodi operativne zahvate pod nadzorom specijaliste kirurga, radi u poliklinici i hitnoj kirurškoj službi.

U edukaciju je uključen rad na endoskopijama

Program boravka na pojedinim odjelima;

- abdominalna kirurgija (3 mjeseca)

- torakalna kirurgija (2 mjeseca)

- vaskularna kirurgija (1 mjesec) NEUROKIRURGIJA - 2 mjeseca

Tijekom boravka na neurokirurgiji specijalizant dječje kirurgije mora biti podučen naročito na dva polja rada ove struke. U prvom redu u dijagnostici, operacijskoj indikaciji i operativnoj tehnici rođenih mana CNS-a (kraniostenoze, hernijacije mozga i ovojnica, prirodeni i ostali hidrocefalusi, malformacije kičmenog kanala i dr.) Nadalje, što je za dječju kirurgiju od posebnog značaja, neurokirurški, dijagnostički i operacijski postupak kod kraniocerebralnih ozljeda. Kraniocerebralna ozljeda je veoma učestafa ozljeda u traumatologiji dječje dobi sa čestim letalnim ishodom i izvorište trajnog invaliditeta

Upoznaje i ostalu patologiju (tu. mozga) i principe liječenja.

PEDIJATRIJA - 8 mjeseci

Specijalizant boravkom na pedijatriji upoznaje normalan rast i razvoj djeteta, ishranu i njegu zdravog i bolesnog novorodenčeta, dojenčeta i djeteta i upoznaje epidemiološke probleme pedijatrijskog odjela.

Kandidat ovladava rutinskim i specifičnim laboratorijskim pretragama. Upoznaje cjelovitu patologiju dječje dobi, poglavito onu koja se odnosi na potrebu kirurškog Iječenja. Izvodi, pod nadzorom starijeg specijaliste, endoskopske pretrage na djetetu.

Posebno se educira u problemima neonatološke intenzivne skrbi, zbog visokog pobola i smrtnosti od sepse u ranom postoperativnom toku novorodenčeta i dojenčeta.

Boravak na pedijatrijskim odjelima raspoređuje se:

- neonatološka intenzivna skrb (1 mjesec)

- gastroenterologija sa parenteralnom ishranom (2 mjeseca)

- nefrologija (2 mjeseca)

- pulmologija (1 mjesec)

- neuropedijatrija (1 mjesec)

PLASTIČNA I REKONSTRUKTIVNA KIRURGIJA - 1 mjesec

Cilj edukacije specijalizanata na području plastične i rekonstruktivne kirurgije je upoznavanje suvremenih mogućnosti liječenja, poglavito transplantacijske kirurgije

Neophodno je upoznavanje sa rekonstruktivnim zahvatima prirodenih anomalija (malformacija šake, uške, usnice i nepca, hipospadije, tumora kože i podkožja i dr.)

Specijalizant upoznaje cjelovit postupak u liječenju opeklinske bolesti, konzervativni i rani operativni pristup, kao i liječenje kasnih posljedica opeklina (kelodi, kontrakture).

DJEČJA ORTOPEDIJA - 1 mjesec.

Edukacijom na ortopedskom odjelu specijalizanla dječje kirurgije primarno je upoznati s osnovnim principima rada, dijagnostike i operativnim zahvatima na kongenitalnim malformacijama lokomotornog sustava.

Upoznaje i ostalu patologiju vezanu sa ortopedšku struku, principe operacijskih metoda, ekstenzije i sadrenu imobilizaciju

ORGANIZIRANA NASTAVA ZA SPECIJALIZANTE DJEČJE KIRURGIJE

Specijalizant je, tijekom specijalizacije, obavezan savladati propisani i razrađeni program organizirane nastave - ukupno 400 sati (100 sati godišnje)

Nastava je organizirana prema tematskim cjelinama:

- neonatalna kirurgija (80 sati)

- torakoabdominalna (80 sati)

- dječja urologija (60 sati)

- traumatologija (60 sati)

- plastična kirurgija i opekline (60 sati)

- kirurška dječja onkologija (60 sati)

Kolokvijem se obavezno provjerava znanje kadidata u svakom segmentu specijalizantskog staia.

NASLOVI TEMA

A) Kirurgija novorođenačke i dojenačke dobi

1. Anatomske, fiziološke, patofiziološke i imunološke specifičnosti novorođenčeta i dojenčeta

2. Respiratorni distres

3. Reanimacija novorodenčeta i dojenčeta

4. Prirodene malformacije glave i vrata (hidrocefalus, cistični limfangiomi vrata)

5. Prirodene malformacije jednjaka, žefuca i duodenuma

6. Prirodene malformacije tankog i debelog crijeva

7. Malformacije trbušne stijenke

8. Prirodene malformacije grudnog koša i respiratornog sustava

9. Prirođene malformacije lokomotornog sustava

10. Benigni tumori dojenčeta (hemangiomi i limfangiomi)

11. Sepsa novorodenčeta

12. Porodajne ozljede

13. Upalni i gnojni procesi dojenčeta koji traže kiruršku intervenciju

14. Specifičnosti anestezije u novorodenačkoj i dojenačkoj dobi

15. Radiološka i ultrasonografska dijagnostika novorođenčeta i dojenčeta

16. Primjena endoskopije u dojenačkoj dobi

UKUPNO: 80 sati

B) Torakoabdominalna kirurgija

17. Ciste i fistule vrata

18. Krivi vrat

19. Tumori prsnog koša

20. Malformacije stijenke grudnog koša

21. Kirurška terapija gnojnih infekcija pluća

22. Torakalne punkcije i drenaže

23. Malformacije pluća

24. Medijastinalni tumori

25. Ehinokok

26. Prirođene ciste pluća

27. Preponska i pupčana kila

28. Upala crvuljka u dječjoj dobi

29. Meckelov divertikul

30. Mekonijski ileus

31. Invaginacije

32. Atrezije i stenoze tankog crijeva

33. Anularni pankreas

34. Prirodeni megakolon

35. Prirođene anorektalne anomalije

36. Polipoza intestinalnog sustava

37. Pilorostenoza

38. Atrezija žučnih puteva

39. Portalna hipertenzija

40. Malformacije trbušne stijenke

41. Anastomoza crijeva

42. Tupe ozljede abdomena

43. Diferencijalna dijagnoza krvarenja iz probavnog sustava

44. Diferencijalna dijagnoza akutnog abdomena

UKUPNO: 80 sati

C) Dječja urologija

45. Mjesto dječje imunlogije u okviru dječje kirurgije te indikacije za kirurško liječenje

47. Principi prijeoperacijske obrade uroloških bolesnika

48. Prirođene malformacije urogenitalnih organa

Uloga intrauterine dijagnostike u ranom otkrivanju i liječenju anomalija.

49. Opstruktivne uropatije

50. Urolitijaza; dijagnoza i liječenje

51. Trajna i privremena derivacija urina

52. Hidronefroza

53. Ozljede bubrega; dijagnostika i liječenje

54. Tumori bubrega u dječjoj dobi

Mjesto kirurškog zahvata u kombiniranom liječenju

55. Transplantacija bubrega u dječjoj dobi

56. Ektopija uretera

57. Vezikoureteralni refluks

58. Ekstrofija mokraćnog mjehura kao složeni kirurško-rekonstruktivni problem

59. Ozljede mokraćnog mjehura i uretre

60. Valvule uretre

Mjesto endoskopije u dječjoj urologiji

61. Hipospadija; liječenje i moguće komplikacije

62. Ozljede genitalnih organa

63. Nespušteni testisi kao najčešči urološki problem dječje dobi

64. Akutni skrotum

65. Tumori testisa

66. Fimoza i adhezije prepucija Indikacije za cirkmiciziju

UKUPNO 60 sati

D) Dječja traumotologija

67. Traumatizam kao središnje pitanje zdravstvene zaštite djeteta

Epidemiologija, prevencija

68. Zlostavljano dijete

69. Porođajne ozljede

70. Politraumatski indeks, Politrauma djeteta kao zaseban medicinski entitet

71. Kraniocerebralne ozljede u dječjoj dobi

72. Relevantni faktbri u liječenju imaturnog skeleta

Histologija i anatomija ploče rasta

Principi terapije ozlijeđene ploče rasta

Posljedice i korektivni zahvati nakon nezadovoljavajućih ishoda liječenja.

73. Kraniocerebralne ozljede u djece

74. Ozljede kralješnice

75. Dileme u odluci za konzervativno ili operativno liječenje prijeloma kosti u dječjoj dobi

76. Prijelomi kosti u ramenom.pojasu

77. Prijelom lakta kao specifična ozljeda djeteta

Suprakondinarni prijelomi, prijelomi kondila i epikondila, trohlearni prijelomi ozljede glavice radiusa, prijelom olekranona

78. Rekonstruktivni zahvati kod Vokmannove kontrakture

79. Epifizeolize i prijelom okrajina

80. Ozljede zglobova u djece

81. Amputacije i problemi vezani uz aplikaciju proteza

82. Rehabilitacija djeteta

UKUPNO 60 sati

E) Plastična kirurgija i opekline u dječjoj dobi

83. Uvod

Povijest razvoja plastične kirurgije u svijetu i u nas

84. Indikaciono područje rada plastične kirurgije u dječjoj dobi

85. Vrste transplantata i režnjeva

Mikrokirurški postupak

86. Prirodene nakaznosti šake

87. Ozljede dječje šake

88. Amputacijske ozljede dječje šake i mogućnosti rekonstrukcije

89. Timski pristup rada kod rana sa velikim manjkom tkiva

90. Epidemiologija opeklina u nas i u svijetu

91. Opeklinska rana

92. tnicijalni postupci

Prva pomoć, transport, intravenska nadoknada

93. Primarna obrada, priprema i postupci kod previjanja

94. Metode liječenje; konzervativni i kirurški pristup

95. Rani kirurški postupak

96. Preoperativna priprema, postoperativni tok, njega, peroralna i parenteralna ishrana

97. Fizikalna terapija

98. Vrste transplantata

auto, homo, hetero, sintetski, kultura tkiva

99. Infekcija, sepsa, nosokomijalne infekcije, odabir antibiotika

100. Kirugija ožiljaka i kontraktura

101. Rehabilitacija - život sa posljedicama

UKUPNO 60 sati

F) Solidni maligni tumori dječje dobi

103. Specifičnosti solidnih tumora dječje dobi u odnosu na tumore u odraslih

104. Dijagnostički postupci u dječjoj onkologiji

105. Biološki markeri solidnih tumora dječje dobi, značenje i interpretacija

106. Principi mulimodalne terapije solidnih tumora;

kemoterapija, kirurgija, radioterapija

107. Korištenje rekombinantnih citokina u terapiji solidnih tumora djece

108. Tretman komplikacija vezanih uz kemoterapiju i zračenje (infekcija, prehrana, mučnina, povračanje, bol, ekstravazacija citostatika)

109. Centralni venozni kateteri (Port-a-cat, Brouiac, Hicknan, Groshong) implantacija, primjena, održavanje.

110 Kasne posljedice solidnih malignih tumora dječje dobi i terapeutskih postupaka

111. Alternativne terapije u tretmanu raka djece

112. Dijete koje umire.

113. Psihijatrijski, psihološki i psihosocijalni problemi djeteta sa rakom i njegove obitelji

114. Etički problemi u dječjoj onkologiji.

115. Nephroblastom - Wilmsov tumor

116. Neuroblastom

117. Rhabdomyosarkom

118. Ostali maligni mezenhimalni tumori (osim RMS)

119. Tumori zametnog epitela. Testis, ovarij, ostala lokalizacija

120. Osteosarkom

121. Ewingov tumor i Periferni primitivni neurodermalni tumori (PNET)

122. Teratomi

123. Tumori CNS-a

124. Retinoblastom

125. Tumori jetre

126. Ostali rijetki tumori dječje dobi

UKUPNO 60 sati

21. Naziv specijalizacije: NEUROKIRURGIJA

Trajanje specijalizacije: 72 mjeseca

Plan specijalizacije:

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci

3 mjeseca opća kirurgija

1 mjesec anesteziologija i intenzivno liječenje

1 mjesec radiologija i radioterapija

1 mjesec mikrobiologija i laboratorijska dijagnostika

KLINIČKA NEUROKIRURGIJA 46 mjeseci

VASKULARNA KIRUHGI.IA 1 mjesec

DJEČJA KIRURGIJA 1 mjesec

OTORINOLARINGOLOGIJA 1 mjesec

NEUROLOGIJA 6 mjeseci

NEUROPATOLOGIJA 1 mjesec

NEURORADIOLOGIJA 1 mjesec

NEUROANATOMIJA 2 mjeseca

EKSPERIMENTALNA

NEUROKIRURGIJA 1 mjesec

GODIŠNJI ODMOR 6 mjeseci

Organizirana nastava

KLINIČKA NEUROKIRURGIJA 46 mjeseci

Kandidat mora teorijski ovladati gradivom iz svih područja neurokirurgije:

a) kraniocerebralne ozljede i njihove posljedice

b) neuroonkološke kirurgije

c) cerebrovaskularne kirurgije

d) dječje neurokirurgije

e) kirurgije perifernog i autonomnog živčanog sustava

Dodatno ovim područjima neurokirurgije specijalizant mora steči znanja iz suvremenog informacijskog sustava, ili bolje reči s takvim znanjem treba konkurirati u natječaju za specijalizaciju iz neurokirurgije, k tome mora vladati jednim stranim jezikom, engleskim ili njemačkim.

U okviru neurokirurškog operacijskog programa mora svladati klasičnu operacijsku tehniku, te većim dijelom i mikrokirurški operacijski postupak kao i suvremenu operacijsku tehniku koja je i dalje u snažnom zamahu.

Također mora se upoznati sa temeljnim principima stereotaksijske neurokirurgije.

Temeljno je pri svemu tome da kandidat slijedom racionalnih postupaka što proizlaze iz stečenog znanja nauči, a potom i umije postaviti pravodobno indikaciju za operacijsko liječenje Kandidat na kraju specijalizacije iz kliničke neurokirurgije mora imati ispunjen u cijelosti slijedeći operacljski program:

a) 30 operacija intrakranijskih tumora

b) 30 spinalnih operacija (tumora i degenerativnih bolesti)

c) 10 operacija hidrocefalusa i kongenitalnih malformacija spinalnog i kranijalnog područja

d) 50 raznih drugih operacija: kirurški postupci za uklanjanje boli, operacije cerebrovaskularnih anomalija, operacije kompresivnih intrakranijalnih hemoragija.

To ukupno iznosi 150 operacija što bi trebao biti optimum. Pored navedenog operacijskog programa, a koje kandidat mora obavezno ispuniti, treba se upoznati teorijski i praktički sa stereotaksijskom metodom pristupa pojedinim intrakranijskim tvorbama ili bo lesnim procesima.

VASKULARNA KIRURGIJA - 1 mjesec

Tijekom mjesec dana treba se upoznati sa suvremenom dijagnostikom organskih procesa arterijskog sustava i s principima ope racijskog rada na perifernim krvnim žilama na arterijama, a posebice karotičkim arterijama. U tom dijelu specijalizacije mora upoznati tehniku anastomoza krvnih žila

DJEČJA KIRURGIJA - 1 mjesec

Tijekom mjesec dana upoznati osobitosti kirurške obrade i operacijske tehnike u dječjoj dobi te kirurško liječenje malformacija

OTORINOLARINGOLOGIJA - 1 mjesec

Kandidat provodi jedan mjesec kroz koje vrijeme upoznaje nove otorinolaringologije i načela operativnog rada u graničnim područjima, posebice na relaciji otološko-neurokirurške problematike. U tom dijelu specijalizacije pažnju treba obratiti upoznavanju kirurške anatomije vrata (traheotomija) te pristupe paranazalnim sinusima (transsfenoidalni pristup).

NEUROLOGIJA - 6 mjeseci

Tijekom šest mjeseci steči dostatno znanje iz kliničke neurologije, neurofiziologije, osnovne elektroencefalografije, elektrckmiografije. Upoznati se sa suvremenim dijagnostičkim dostignućima štu su u svakodnevnoj neurološkoj praksi. Konačno specijalizant mora naučiti izraditi neurološki nalaz i logički ga interpretirati te na novu toga dati smjernice za daljnje vrijedne dijagnostičke postupke.

NEUROPATOLOGIJA - 1 mjesec

Tijekom jednog mjeseca specijalizant mora naučiti osnove neuropatološke anatomije što znači da kandidat ima prisustvovati odukcijama i sudjelovati pri patološko-histološkoj dijagnostici. Potrebno je da nauči granice pouzdanosti mikro i makro dijagnoze

NEURORADIOLOGIJA - 1 mjesec

Neuroradiološka dijagnostika pretrpjela je najviše promjena zadnja dva desetljeća. Do jučer važne ventrikulografija i pnemoencefalografija nestale su kao da nisu ni postojale. K tome neuroradiolog postao je suveren, pa u cijelosti i samostalno vodi neuroradiološku dijagnostiku bez izravnog učešća neurokirurga. Neurkirurg je međutim, dužan znati eksplicirati svaki neuroradiološki nalaz odnosno protumačiti angiogram, kompjuterski tomogram, nalaz nuklearne magnetske rezonance. Napokon interventna neuroradiologija čini je suradnom strukom u donošenju indikacije za liječenje nekih intrakranijskih procesa (pretežno vaskularnih).

NEUROANATOMIJA - 2 mjeseca

Nije potrebno posebno isticati koliko je znanje neuroanatomije bitno za neurokirurga, stoga tijekom ovog dijela specijalizacije specijalizant se rnora upoznati s topografskom anatomijom glave i vrata, proučavati i upoznavati se s makroanatomskim humanim preparatima mozga i moždanih krvnih žila, te dijelom i mikropreparatima zagrebačke neuroanatomske zbirke.

EKSPERIMENTALNA NEUROKIRURGIJA -1 mjesec

Specijalizant mora obaviti na eksperimentalnoj životinji radnje kojima će steči nužna iskustva za opći operativni rad, svladati osnove mikrokirurške tehnike i potrebnu manuelnu vještinu u toj tehnici.

ORGANIZIRANA NASTAVA

Organizirana nastava održava se u sklopu neurologije i opće kirurgije po 6 predavanja u turnusu. Za specijalizante neurokirurgije ugraditi u program specijalizacije organiziranu nastavu 100 sati godišnje i to:

Neurotrauma - 15 sati

Tumori CNS - 15 sali

Dječja neurokirurgija - 10 sati

Spinalna neurokirurgija - 10 sati

Neuroradiologija - 10 sati

Neuropatologija - 10 sati

Neuroonkologija - 10 sati

Neurooftalmologija - 5 sati

Stereotaksija - 5 sati

Nova saznanja iz neurokirurgije - 5 sati

22. Naziv specijalizacije: MAKSILOFACIJALNA KIRURGIJA

Trajanje specijalizacije 54 mjeseca

Plan specijalizacije:

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci

3 mjeseca opća kirurgija

1 mjesec anesteziologija i intenzivno liječenje

1 mjesec patologija s citologijom

1 mjesec med. mikrobiologija s lab. dijagnostikom

KIRURGIJA 11 mjeseci

Plastična kirurgija 9 mjeseci

Neurokirurgija 1 mjesec

Vaskularna k. 1 mjesec

STOMATOLOGlJA 6 mjeseci

Oralna kirurgija 3 mjeseca

Ortodoncija 1 mjesec

Protetika 1 mjesec

Dentalna patologija 1 mjesec

OTORINOLAHINGOLOGIJA 2 mjeseca

MAKSILOFACIJALNA KIRURGlJA 25 mjeseci

GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca

Poslijediplomska nastava

Program specijalizacije

KIRURGIJA 11 mjeseci

Plastična kirurgija - 9 mjeseci

Opći principi (incizije, instrumentarij, postoperativno Praćenje, osnove kirurške tehnike), transplantati, režnjevi, kirurgija ožiljaka, opekline, lokalni režnjevi, tumori i lezije kože rekonstruktivni zahvati. Mikrokirurgija (vježba tehnike mikrovaskularne anastomoze, šav perifernih živaca, slobodni režnjevi), estetska kirurgija.

Po završetku rada polaže se kolokvij.

Neurokirurgija - 1 mjesec

Principi dijagnostike neuro-traumatiziranog bolesnika, osnove neurokirurške tehnike, plastika dure.

Po završetku rada polaže se kolokvij.

Vaskularna kirurgija - 1 mjesec

Principi vaskularnih šavi i bypassa perifernih krvnih žila. Po završetku rada polaže se kolokvij.

STOMATOLOGIJA - 6 mjeseci

Oralna kirurgija - 3 mjeseca

Rad u ambulanti. Dijagnostika. Ekstrakcija zuba, incizija abscesa, apikotomija, alveotomija. Principi zbrinjavanja kod traume zuba.

Po završetku rada polaže se kolokvij. Ortodoncija -1 mjesec

Osnove ortodoncije: Kefalometrijska analiza. po završetku rada polaže se kolokvij.

Protetika - 1 mjesec

Osnove protetike. Uzimanje otiska. Planiranje.

Po završetku rada polaže se kolokvij.

Dentalna patologija -1 mjesec Osnove dentalne patologije.

Po završetku rada polaže se kolokvij

OTORINOLARINGOLOGIJA - 2 mjeseca

Specijalizant uči osnove otorinolaringološkog pregleda (unos kopija, otoskopija, indirektna laringoskopija, stražnja rinoskopija) radi u ambulanti, dijagnosticira uz nadzor specijaliste, asistira pri operativnim zahvatima, samostalno vrši tamponadu nosa. repoziciju nosnih kostiju, inciziju peritonilarnog abscesa, tonzilektomiju, punkciju sinusa

Istovremeno očekuje se da savlada osnovno teoretsko znanje iz rinologije i laringologije

Po završetku rada polaže se kolokvij.

MAKSILCIFACIJALNA KIRURGIJA - 25 mjeseci

Specijalizant postupno uči teoretsko gradivo iz područja anako mije, traumatologije, onkologije glave i vrata, rekonstruktivne kirurgije, kraniofacijalnih malformacija, deformileta ličnog skeleka bolesti slinovnica i tenkporamnibularnog zgloba te estetske kirurgije. Očekuje se barem pasivrko znanje engleskog jezika te Praćenje li terature, knjiga i časopisa, na engleskom jeziku.

Kolokviji

Tijekom 27 mjeseci rada na maksilofacijalnoj kirurgiji organizirani su kolokviji i anatomije, traumatologije, onkologije glave i vrata, rekonstruktivne kirkrrgije, kraniofacijalnih malformacija, deformiteta ličnog skeleta, bolesti slinovnica i temporomandibularnog zgloba.

Potrebni zahvati:

traheotomija

zbrinjavanje rane mekog tkiva

konzervativno zbrinjavanje prijeloma donje čeljusti

konzervativno zbrinjavanje prijeloma gornje čeljusti

konzervativno zbrinjavanje prijeloma jagodične kosti

kirurško zbrinjavanje prijeloma donje čeljusti

kirurško zbrinjavanje prijeloma gornje čeljusti

kirurško zbrinjavanje prijeloma jagodične kosti

intraoralna incizija i drerlaža abscesa

ekstraoralna incizija i drenaža abscesa

ekscizija benignog tumora kože lica/vrata

ekscizija malignog tumora kože lica/vrata

operacija maksilarnog sinusa

plastika oroantralne fistule

lokalni režnjevi

aksijalni režanj (deltopektoralni)

miokutani režanj (pektoralis major)

rekonstrukcija defekata nakon commando operacije (prirnarni šav režnjevi)

uzimanje i aplikacija slobodnih t,ransplantata

ekscizija submandibularne žlijezde

ekscizija ciste vrata

selektivna disekcija vrata radikalna disekcija vrata

ekscizija benignog tumora usne šupljine

ekscizija malignog tumora usne šupljine

osteotomija mandibule kod progenije

plastika ožiljaka na licu i vratu

plastika rascjepa usne plastika rascjepa nepca

Svi operativni zahvati su pod nadzorom specijaliste

Specijalizant je rrključen u redovno dežurstvo mlađe službe kada manje zahvate u lokalnoj anesteziji nakon početne edukacije vrši samostalno ili po potrebi uz asistenciju specijaliste.

Specijalizant je obvezan upisati 2 semestra poslijediplomskog studija iz OTORINOLARINGOLOGIJE I MAKSILOFAClJALNE KIRURGIJE te položiti propisane ispite.

UŽA SPECIJALIZACIJA MAKSILOFACIJALNE KIRURGIJE JE:

22a. PLASTIČNA KIRURGIJA GLAVE I VRATA

Trajanje uže specijalizacije je 24 mjeseca, od toga 2 mjeseca godišnjeg odmora.

Nakon završene specijalizacije iz maksilofacijalne kirurgije kandidat samostalno operira veliki broj operacija pod nadzorom mentora. Manji broj rijetkih i kompliciranih zahvata ne izvodi samostalno, nego u zkjima sudjeluje samo kao asistene

Zahvati

Regionalni režnjevi

- fascijalni

- muskularni

- fasciokutani

- muskulokutani

- osteomuskulokutani

- deltopektoralni, pektoralis major i minor, latisimus dorzi, trapezius i romboideus

Slobodni mikrovaskularni režnjevi (najčešči)

- fascijalni

- fasciokutani

- muskularni

- osteomuskularni

- osteofasciokutani

- osteomuskulokutani

- radijalni

- deltoidni

- latisimus dorzi

- skapularni

- pektoralis major-minor

- m. rektus abdominis

- zdjelični režanj

- bedreni

- fibularni

- jejunum

- omentum

Vlasište, lubanja, čelo, obrve

- Anatomija, embriologija, patologija

- Principi kirurškog rješavanja laceracija vlasišta, lubanje, čela, obrve

- Rekonstrukcija kože lubanje - režnjevi - tehnike

- Rekonstrukcijske tehnike za obrvu

- Rekonstrukcijske tehnike za pokrivanje defekata kosti lubanje

- Alopecija-kirurško liječenje

- kirurgija spuštene obrve

- Režnjevi za mikrokiruršku rekonstrukciju defekata vlasišta, lubanje, čela i obrve

Koža

- Anatomija, embriologija, patologija, keloidi

- Trauma - laceracije, toplinska oštećenja

- Dermoabrazija

Orbita i andeksa

- Trauma orbite (frakture)

- Blefaroplastika

- Rekonstrukcija orbite nakon velikih resekcija

Uške

- Otoplastika - tehnike

- Kirurška terapija mikrotije - makrotije

- Rekonstrukcijske tehnike nakon traume uški

Nos

- Operacija septuma - tehnike

- Operacija školjki

- Rinoplastika - tehnike

- Rekonstrukcije subtotalnih, totalnih defekata nosa

- Lokalni režnjevi za rekonstrukciju nosa.

Obrazi i parotidna regija

- Hemifacijalna mikrosomija

- Kirurgija ožiljaka

- Mikrokirurška terapija facijalisa

- Ritidektomija - tehnike

- Kirurgija debelih obraza

- Korekcija defekata mekih tkiva režnjevima

- Tkivni ekspanderi u rekonstrukciji glave i vrata

Estetska kirurgija ličnog skeleta

- Genioplastika

- Implantati

Usne

- Kirurške tehnike za rekonstrukciju gornje i donje usne

Vrat

- Lipektomija

- Liposukcija

- Režnjevi za rekonstrukciju defekata na vratu

Mikrokirurgija glave i vrata

- Osnove mikrokirurške tehnike

- Vježbe na laboratorijskim životinjama

- Vježbe na kadaverima

- Asistiranje na operacijama.

23. Naziv specijalizacije: UROLOGIJA

Trajanje specijalizacije: 60 mjeseci

Plan specijalizacije:

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci

3 mjeseca opće kirurgije

1 mjesec radiologije i radioterapije

1 mjesec anesteziologije i intenzivnog liječenja

1 mjesec patologije sa citologijom

NEFROLOGIJA 1 mjesec

DIJALIZA 1 mjesec

UROLOŠKA GINEKOLOGIJA 1 mjesec

ABDOMINALNA KIRURGIJA 6 mjeseci

DJEČJA UROLOGIJA 4 mjeseca

HITNA UROLOGIJA 3 mjeseca

URODlNAMIKA I ANDROLOGlJA 3 mjeseca

UROLITIJAZA I ESWL 5 mjeseci

UROLOŠKA ONKOLOGIJA 12 mjeseci

TRANSPLANTACIJA BUBREGA I VASKULARNI

PRISTUPI 6 mjeseci

OPĆA UROLOGIJA 7 mjeseci

GODIŠNJI ODMOR 5 mjeseci

Poslijediplomska nastava

Program specijalizacije:

NEFROLOGIJA -1 mjesec

- anamneza i status, te obrada nefrološkog bolesnika

- nefrološki bolesnik koji zahtijeva kiruršku terapiju

- principi liječenja hipertenzije i konkretni primjeri

- regitinski i kaptoprilski test

- dijete

- proteinurija i kreatinski klirens

- terapija bolesnika s preterminalnom uremijom

- priprema bolesnika za dijalitički postupak

- biopsija bubrega

Vještine: rad s nefrološkim bolesnikom i sa skupljanjem materijala, izvođenje testova, ordiniranje terapije, biopsija nativnih bubrega

Provjera znanja:

Najmanje 6 pitanja s područja nefrologije: hipertenzija, kirurško liječenje hipertenzije, medikalno liječenje hipertenzije, obrada bolesnika.

DIJALIZA -1 mjesec

- osnovni principi hemodijalize

- osnovni principi peritonejske dijalize

- osnovni principi plazmaforeze

- SUF

- dijalizatori - vrsta i način njihova rada

- punkcija vaskularnih pristupa

- Praćenje tijeka dijalize kod bolesnika

- medicinški problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (eritro poetin, sekundarni hiperparatireodizam, prevencija ostalih komplikacija itd.)

- kirurški problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (funkcija mokraćnog mjehura, nativni bubrezi, vaskularni pristup itd.)

Vještine

Priključivanje bolesnika na dijalizator, anamneza i status bolesnika s konačnim zatajenjem bubrežne funkcije, postavljanje centralnih linija za dijalizu, Praćenje bolesnika nakon transplantacije bubrega (fizikalni pregled, ultrazvuk grafta itd.).

Provjera znanja

Najmanje 6 pitanja iz tog područja, provjera vještine punkcije vaskularnog pristupa.

UROLOŠKA GINEKOLOGIJA - 1 mjesec

- anamneza i status bolesnica s problemima urološke ginekologije

- pregled kod "stres sfinkter" inkontinencije

- urodinamska obrada bolesnica

- prisustvovanje zahvatima kod "stres sfinkter" inkontinencije

- problemi kod bolesnica s uznapredovalim ginekološkim karcinomom

- postoperacijsko praćenje i kasniji postoperacijski tijek

Vještine

- pregled bolesnice

- urodinamski pregled

Provjera znanja

Najmanje 6 pitanja, uz provjeru sposobnosti pregleda i urodinamske obrade.

ABDOMINALNA KIRURGIJA - 6 mjeseci

- anamneza i pregled bolesnika

- obrada bolesnika prije abdominalnih operacija

- priprema bolesnika za abdominalne zahvate

- prisustvovanje zahvatima

- najmanje 20 prvih asistencija prilikom zahvata

- najmanje 10 samostalnih operacija uz kontrolu specijaliste

- dijapazon zahvata: holecistektomija, resekcija kolona, resekcija želuca, resekcija crijeva, anus praeter, ostali abdominalni zahvati - pankreas, slezena itd.

- postoperacijsko praćenje bolesnika nakon abdominalnih za hvata

- rješavanje komplikacija nakon operacijskih zahvata Vještine

Priprema bolesnika za abdominalni kirurški zahvat. Postavljanje želučane i duodenalne sonde, intravenskih linija, asistiranje kod većih abdominalnih zahvata, samostalno izvođenje jednostavnijih kirurških zahvata. Samostalno vođenje postoperacijskog tijeka, ordiniranje terapije itd.

Provjera znanja

Najmanje 6 pitanja na završnom kolokviju, provjera osnovnih vještina u kirurgiji.

DJEČJA UROLOGIJA - 4 mjeseca

Anamneza i pregled djeteta. Obrada dječjeg urološkog bolesnika Priprema za operacijski zahvat. Endourologija u djeteta. Perkutani zahvati kod dječjeg urološkog bolesnika. Kirurški zahvati kriptorhizam, ingvinalna kila, hidrokela, refluks, hidronefroza, kongenitalne anomalije bubrega i genitala uključivši hipospadije itd.

Vještine

- kateterizacija djeteta

- intravenska linija kod djeteta

- asistiranje kod većih operacijskih zahvata

- samostalno izvođenje manjih zahvata (kriptorhizam, hernija, refluks)

Provjera znanja

Najmanje 6 pitanja na kolokviju, u praktičnom dijelu postavljanje katetera, endoskopija, te manji kirurški zahvat.

HITNA UROLOGIJA - 3 mjeseca

- anamneza i pregled hitnog urološkog bolesnika

- algoritam pretraga kod hitnog urološkog bolesnika

- ultrazvuk i rtg. obrada

- postupak i terapija (kolika, hematurija, parafimoza, trauma, akutni skrotum, retencija, anurija itd.)

- endoskopske i perkutane manipulacije kod hitnog urološkog bolesnika

- indikacije za hitni operacijski zahvat

- izvođenje hitnog urotoškog zahvata

Vještine

Kateterizacija, cistofix - cistostomija, detamponada mjehura, bužiranje uretre, elektrokoagulacija mjesta krvarenja, perkutana nefrostomija, postavljanje ureteralnih i "double J" proteza, reponiranje parafimoza, fiksacija testisa, perkutana drenaža apscesa itd.

Provjera znanja

Specijalizant polaže kolokvij iz hitne urologije pred mentorom iz dotičnog područja. Kolokvij sadrži najmanje 12 pitanja i provjeru osnovnih vještina - kateterizacije, endoskopske tehnike, perkutanih zahvata, provjera snalaženja u algoritmu pretraga i vrstama terapijskog postupka.

URODINAMIKA I ANDROLOGIJA - 3 mjeseca

- osnove urodinamike

- izvođenje i interpretacija urodinamskih pretraga

- osnove andrologije

- defernetografija

- spermiogram

- evaluacija impotencije

- genetski poremećaji razvitka genitala

Vještine

Anamneza i status bolesnika s poremećajem mikcije i potencije. Izvođenje urodinamske pretrage i interpretacija nalaza.

Provjera znanja

Najmanje 6 samostalnih pretraga i očitanja nalaza

Kolokvij 6 pitanja područja urodinamike i andrologije

UROLITIJAZA I ESWL - 5 mjeseci

- etiologija i epidemiologija nefrolitijaze

- otkrivanje i dijagnostika

- operativna i minimalno agresivna, te ostala terapija

- prevencija

- kontrola bolesnika nakon zahvata

Vještine

Perkutana nefrostomija, uvađanje ureteralnih katetera i "double J" proteza, asistiranje prilikom operacijskih zahvata, lumbotomija, incizije kod ureterolitotomija, ureteroskopija, ekstracija "Zeissovom" i "Dormia" sondom, mrvljenje kamenca u ureteru, mrvljenje kamenca u mjehuru, ekstrakcija kamenca iz mjehura itd

Provjera znanja

Najmanje 12 pitanja iz područja urolitijaze. Postavljanje proteza. Namještanje bolesnika za ESWL, postoperacijsko praćenje bolesnika nakon zahvata, otvoreni i perkutani zahvat kod bolesnika s nefrolitijazom.

UROLOŠKA ONKOLOGA - 12 mjeseci

- tumori nadbubrežne žlijezde

- tumori bubrega

- tumori kanalnog sustava

- tumori retroperitoneuma

- tumori mjehura

- tumori testisa

- tumori penisa

- tumori prostate

- dijagnostika, staging, grading, evaluacija, operacijska terapija, ostali terapijski modaliteti kod svake vrste tumora

- sudjelovanje pri zahvatima

- sudjelovanje prilikom evaluacije tih bolesnika

- lumbotomija, "ševron" incizija, medijalna laparotomija, donja medijalna incizija, TUR mjehura, prostate, uretre, orhidektomija, radikalna orhidektomija, limfadenktomija (retroperitonealna, lokalna, ingvinalna itd.)

Vještine

- lumbotomija, "ševron" incizija, medijalna laparotomija, donja medijalna incizija, TUR mjehura, prostate, uretre, orhidektomija, radikalna orhidektomija, limfadenktomija (retroperitonealna, lokalna, invinalna itd.)

Provjera znanja

- kolokvij s najmanje 12 pitanja iz područja urološke onkologije, izvođenje tipičnih incizija i endoskopskih zahvata

TRANSPLANTACIJA BUBREGA I VASKULARNI PRISTUPI - 6 mjeseci

- indikacije za transplantaciju bubrega

- kontraindikacije za transplantaciju

- eksplantacija bubrega i muliorganska eksplantacija

- vrste vaskularnih pristupa

- peritonejska dijaliza - pristupi

- centralni kateteri za dijalizu

- glavni sustav histokompatibilnosti, transplantacija bubrega i histokompatibilnost, odabir davatelja u obitelji, odabir primatelja kod kadaverične transplantacije, dijaliza i transplantacija, vaskularni pristupi za dijalizu, primalac bubrežnog transplantata, operacijski zahvati prije transplantacije bubrega, donor i donorska ne frektomija, koncepcija moždane smrti, postupak s kadaveričnim davaocem prije eksplantacije organa, kirurška tehnika eksplantacije organa, postoperativni tijek i imiknosupresivna terapija, kirurške komplikacije nakon transplantacije bubrega, imunološke komplikacije nakon transplantacije bubrega

Vještine

Postavljanje centralnih katetera za dijalizu, kreiranje vaskularnih pristupa, sudjelovanje prilikom eksplantacijskog postupka i transplantacije, praćenje bolesnika nakon transplantacije.

Provjera znanja

Najmanje 10 pitanja s tog područja. Postavljanje centralnih linija za dijalizu, kreiranje artriovenske fistule, analiza bolesnika nakon transplantacije bubrega.

OPĆA UROLOGIJA - 7 mjeseci

- evaluacija bolesnika s poremećajem mokrenja (benigna prostatična hipertrofija, skleroza vrata mjehura, striktura uretre...)

- varikokela - hidrokela

- akutni skrotum

- ingvinalna kila

- fimoza i "frenulum breve"

- renovaskularna hipertenzija (operativna terapija)

- hidronefroza i refluks

- sindrom ovarijalne vene, potkovičasti bubreg, druge anomalije razvitka

- urološke infekcije

- organizacija, tehnologija i management u urologiji

Vještine

- bužiranje uretre

- punkcija hidrokele

- cirkumcizija i op. frenuluma

- TUR prostate

- uretrotomija interna

- otvorena prostatektomija

- plastika hernije

- lumbotomija i ostale tipične incizije

- sudjelovanje pri operacijama kod neurogenog ili afunkcionalnog mjehura itd.

Provjera znanja

Najmanje 12 pitanja na kolokviju s tog područja. TUR prostate, uretrotomiji, interna, lumbotomija, tipične incizije.

U tijeku specijalizacije iz urologije svaki specijalizant je obvezan odslušati 2 semestra poslijediplomskog studija iz urologije i položiti propisane ispite.

24. Naziv specijalizacije: ORTOREDIJA

Trajanje specijalizacije: 54 mjeseca

Plan specijalizacije:

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci

3 mjeseca opće kirurgije

1 mjesec radiologija i radioterapija

1 mjesec anesteziologija i intenzivno liječenje

15 dana neurologija

15 dana pedijatrija

ORTOPEDIJA 24 mjeseca

TRAUMATOLOGIJA 12 mjeseci

KIRURGIJA 4 mjeseca

FIZIK.MED. I REHARILITACIJA 1 mjesec

ORTOPEDSKA POMAGALA 2mjeseca

RADIOLOGIJA 1 mjesec

GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca

Poslijediplomska nastava

UVOD

Ortopedija je kirurška specijalnost, koja dijelom uključuje i elemente preventivne medicine te rehabilitaciju sustava za kretanje. Ortopedija kao kirurška struka obuhvaća dijagnostiku neoperativno i operativno liječenje bolesti, te prirođenih i stečenih deformacija sustava za kretanje, a isto tako vodi brigu i o preventivi navedenih stanja. U djelokrug rada ortopedije spadaju i ozljede te posljedi ce ozljeda sustava za kretanje, uključujući i urgentna st.anja iz ove oblasti. Briga o invalidima je povijesna zadaća ortopedije.

Cilj specijalizacije iz ortopedije je da specijalizante osposobi za samostalan stručni rad, da im pomogne u svladavanju teorijskih i praktičnih znanja iz ove medicinske grane i da ih osposobi za samostalno izvođenje dijagnostičkih i terapijskih postupaka, uključujući i operacijsku tehniku. Specijalizacija iz ortopedije podrazumijeva i svladavanje potrebnih znanja o zbrinjavanju ozlijeđenih i oboljelih u ratu (tzv. ratna ortopedija). Tijekom specijalizacije stiču se i temeljna znanja iz metodologije znanstvenog rada te temeljnih medicinskih znanosti bitnih za razumijevanje patologije sustava za kretanje. To se postiže tijekom obvezna dva semestra poslijediplomske nastave iz ortopedije, a što je uključeno kao obveza u samu spe cijalizaciju iz ortopedije. Neophodna znanja iz odgovarajućih graničnih struka specijalizanti stječu tijekom sekundarijata i dijelom tijekom same specijalizacije ortopedije (opća kirurgija, radiologija, keurologija, pedijatrija, anesteziologija i intenzivno liječenje, fizikalna medicina i rehabilitacija).

Plan specijalizacije ortopedije razraden po godinama specijalizacije

1. GODINA MJESECI

- Ortopedija 5

- Kirurgija 4

- Traumatologija 2

KOLOKVIJ 1. GOD.

Godišnji odmor 1

2. GODINA

- Traumatologija 6

- Ortopedija 5

KOLOKVIJ II. GOD.

Godišnji odmor 1

3. GODINA

- Ortopedija 9

(postdiplomski studij - 2 semestra)

- Radiologija 1

- Fizikalna. medicina i rehabilitacija 1

KOLOKVIJ lII. GOD.

Godišnji odmor 1

4. GODINA

- Traumatologija 4

- Ortopedija 5

- Ortopedska pomagala 2

Godišnji odmor 1

Ukupno 48

Sekundarijat 6

Ukupno 54

Program specijalizacije:

ORTOPEDIJA - 24 mjeseca

Specijalizantski staž iz ortopedije razdijeljen je po godinama specijalizacije tako da nakon petomjesečnog upoznavanja sa strukom specijalizant nastavlja staž iz opće kirurgije i traumatologije i potom dolazi ponovno u ortopedsku ustanovu u kontinuiranom trajanju od 14 mjeseci i završne godine specijalizacije 5 mjeseci Tijekom specijalizantskog staža iz ortopedije specijalizant u cijelosti mora svladati kliničku dijagnostiku bolesti i ozljeda sustava za kretanje i biti upoznat s mogućnostima ostalih suvremenih dijagnostičkih tehnika. Svladavanje vještina kliničke dijagnostike provjerava se u svakodnevnom kliničkom radu u ambulanti i na odjelu, a postoje i kolokviji po pojedinim regijama, kao npr. kolokvij iz kliničke dijagnostike bolesti i ozljeda koljena. Tijekom boravka u ortopedskoj ustanovi specijalizant svakodnevno aktivno sudjeluje u radu Operacijskog odjela i postepeno se uvodi, najprije kao drugi asistent, potom prvi asistent i konačno kao operater uz asistenciju mentora, u svladavanje ortopedske operacijske tehnike. Pri tome se posebna pažnja pridaje preoperativnoj obradi bolesnika, preoperativnoj pripremi operacijskog zahvata uz eventualnu "operaciju na papiru", te postoperacijskom liječenju bolesnika uključujući i ranu postoperacijsku rehabilitaciju.

Tijekom specijalističkog staža iz ortopedije specijalizant treba sudjelovati pri slijedećim operacijskim zahvatima.

OPERACIJE NA KRALJEŠNICI OPERATER I ASISTENT

1. Prednja cervikalna spondilodeza - 1

2. Stražnja instrumentacija torakalne - 3

skolioze

Harrington, Luque, derotativna spondilodeza

3. VDS instrumentacija - 2

4. Transpedikularna instrumentacija - 1

Lumbosakralne kralješnice

5. Transperitonealna fuzija

lumbosakralne kralješnice¸ - 1

6. Operacija hernija diskusa 1 2

7. Mijelografija 1 1

8. Diskografija 1 1

Operacje na ramenu

1. Dijagnostička punkcija 1 1

2. Artrografija 1 1

3. Dijagnostička artroskopija 2 5

4. Ekstirpacija subakromijalne burze 1 1

Specijalizant je obvezan pohađati 2 semestra poslijediplomske nastave iz ortopedije i položiti propisane ispite.

UŽE SPECIJALIZACIJE ORTOPEDIJE jesu:

a) Dječja ortopedija

b) Traumatologija lokomotornog sustava

Trajanje užih specijalizacija je 24 mjeseca, od toga 2 mjeseca godišnjeg odmora.

24a. DJEČJA ORTOPEDIJA

Definicija uže specijalizacije: Dječja ortopedija je uže područje rnedicinske grane ortopedije, koja se bavi predobranom, dijagnozom i liječenjem deformazija, bolesti i ozIjeda mišićno-koštanog sustava u dječjoj dobi, tj. od rođenja do završetka koštanog rasta.

Neonatusna ortopedija - 2 mjeseca

Specijalist ortoped će steći praktična i relevantna saznanja o embriologiji i intrauterinom razvoju i rastu mišićno-koštanog sustava. Pod nadzorom mentora samostalno će ovladati vještinama ultrazvučne dijagnostike u području dječjeg kuka (100 postupaka) Steči će praktična znanja iz područja konzervativnog liječenja razvojneg iščašenja kuka (liječenje trakcijom, Pavlikovi remenčići Hillgenreinerov aparat itd.) pes ekvinovarusa (aplikacija sadrenih čizmica, adhezivnih trakica i sl.) - najmanje 10 postupaka. Također će naučiti kako izbjeći moguće komplikacije konzervativnog liječenja Samostalno će ovladati pcslupkom artrografije dječjeg kuka (najmanje 5 postupaka) Steči će neophodna znanja o postupcima lječenja septičkog artritisa neonatusne dobi (punkcija i drenaža zgloba

- najmanje 5 postupaka) te liječenje porodajnih ozljeda: aplikacija trakcija, udlaga i sl. Kod porođajnih prijeloma, ozljeda živca, tokortikolisa (najmanje 10 postupaka). Ukratko, naglasak u izobrazbi bit će na dijagncstičkim pretragama i konzervativnom liječenju ortopedskih problema neonatusne dobi. Obvezatan je kolokvij na kraju ovog dijela izobrazbe.

Ortopedska traumatologija dječje dobi - 4 mjeseca

Specijalist će steči praktična i teoretska znanja o posebnostima koštanog tkiva u dječjoj dobi i jedinstvenim tipovima prijeloma nezrelog skeleta. Pod nadzorom mentora kandidat će ovladati postupcima konzervativnog liječenja (repozicije i imobilizacije) jednostavnih prijeloma u dječjoj dobi (100 postupaka). U izobrazbi kandidata naglasak će biti na kirurškom liječenju prijeloma u području ploče rasta i intraartikularnih prijeloma. Kandidat će sudjelovati u dežurstvima i edukaciji specijalizanata iz dječje kirurgije (područje dječje traumatologije).

Sindromologija - 2 mjeseca

Kandidat će se upoznati s cijelim spektrom bolesti kod kojih bolesna djeca su naizgled vrlo slična, a ustvari se radi o potpuno drugačijem sindromu. Uži specijalizant će sudjelovati u radu specijaliziranih klinika gdje se u interdisciplinarnom pristupu (genetičar, neuropedijatar, endokrinolog, ortoped) pronalazi najvjerojatnija dijagnoza i najbolja terapeutska rješenja za svako pojedino dijete. Kandidat će se uz odgovarajuču literaturu i praktično iskustvo na taj način osposobiti za samostalno snalaženje i sintetički pristup u vrlo teškom području raznovrsnih sindroma dječje dobi.

Dječja ortopedija - 10 mjeseci

Tijekom izobrazbe kandidat će aktivno uz mentora sudjelovati u dijagnostici, preoperativnom planiranju i operacijskom liječenju ortopedskih problema dječje dobi i to poebno: kralješnice, neuromuskularnih bolesti, izjednačavanja duljine donjih ekstremiteta, liječenja koštanih tumora i bolesti šake. Kandidat će tijekom desetomjesečne izobrazbe asistirati i samostalno (uz mentora) izvoditi najmanje 90% operacijskih zahvata (popis kojih je u prilogu). Također će se staviti naglasak na konzervativno i operacijsko liječenje deformacija stopala, kuka, posttraumatskih koštanozglobnih deformacija, dijagnostičku i terapeutsku artroskopiju. Na kraju steči će i potrebna saznanja o amputacijskom liječenju u dječjoj dobi. Obvezatan je kolokvij iz ovog dijela izobrazbe.

Rehabilitacija lokomotornog sustava dječje dobi - 2 mjeseca Kandidat će steči neophodna znanja i načela o rehabilitaciji sustava za kretanje u djece s naglaskom na ortopedsko i protetsko liječenje.

Elektivna izobrazba u ortopedskom dječjem odjelu - 2 mjeseca U skladu s opredjeljenjem da je neophodno pružiti kandidatu uvid i u različite i drugačije pristupe rješavanju pojedinih ortopedskih problema dječje dobi, planira se da kandidat u tijeku izobrazbe provede dva mjeseca u radu ortopedskog dječjeg odjela uz preporuku glavnog mentora.

Specijalist ortoped će na početku izobrazbe dobiti popis neophodne literature (udžbenika, monografija i publikacija) iz gore navedenih područja.

POPIS OPERACIJA U DJEČJOJ ORTOPEDIJI U KOJE ĆE UŽI SPECIJALIZANTI BITI UKLJUČENI

1. Unipolarna tenotomija SCM 2 2

2. Bipolarna tenotomija SCM 2 2

3. Korekcija "škljocavog" prsta 2 2

4. Korekcija deformacije kod hipoplazije radijusa 2 2

5. Korekcija deformacije kod hipoplazije ulne 2 2

6. Korekcija posttraumatske luksacije radijusa 2 2

7. Korektivna osteotomija distalnog humerusa kod posttraumatskog kubitus virusa 2 2

8. Otvorena repozicija kuka (kod LCC) - prednji pristup 2 2

9. Otvorena repozicija kuka (kod LCC) - medijalni pristup 2 2

10. Salter-ova osteotomija zdjelice 2 2

11. Chiari-eva osteotomija zdjelice 2 2

12. Staheli-ev "Shelf" postupak 2 2

13. ln situ fiksacija epifiziolize glave bedrene kosti 2 2

14. Osteotomija vrata bedrene kosti kod epifiziolize glave 2 2

15. Artrotomija i drenaža kod septičkog artritisa kuka 2 2

16. Korektivna osteotomija proksimalnog femura (derotacija,varizacija,valgizacija,anteretrofleksija) 2 2

17. Transpozicija velikog trohantera 2 2

18. Elongacija vrata femura (Morscher) 2 2

19. Produženje femura 2 2

20. Instilacija kortizonoida kod juvenilne koštane ciste 2 2

21. Korektivna osteotomija distalnog femura 2 2

22. Perkutana epifiziodeza u području koljena 2 2

23. Ablactja koštanohrskavične egzostoze u području

koljena 2 2

24 Korektivna osteotomija proksimalne tibije 2 2

25. Produženje tibije 2 2

26. Korektivna osteotomija distalnog dijela tibije 2 2

27.Achilotenoplastika i postero-lateralno opuštanje kod

PEV 2 2

28. Postero-medijalno i lateralno opuštanje kod PEV 2 2

29. Triplex artrodeza 2 2

30. Subtalarna artrodeza 2 2

31. Metatarzalna osteotomija i plantarno opuštanje kod

pes cavus

32. Dwyer-ova osteotomija kalkaneusa 2 2

33. Evans-ova kalkaneo-kuboidna artrodeza 2 2

34. Tenotomija aduktora kuka (sa ili bez denervacije n.

obturatoriusa - povišena i/ili duboka grana) 2 2

35. Subspinalna tenotomija (m. sartorius. m. tensor fasciae latae i m.rectus femoris)

36. Dezinsercija ili tenotomija m. illiopsoasa 2 2

37. longacija tetiva ishiokruralnih mišića (fleksori koljena) 2 2

38. Stražnja kapsulotomija (sa ili bez presijecanja retinakula patele) 2 2

39. Elongacija Ahilove tetive - klasično ili modifikacije 2 2

40. Slabljenje m. gastrocnemiusa (Strayer) 2 2

41. Medijalno i stražnje opuštanje

42. Lateralno i stražnje opuštanje

43. Transpozicija tetiva u području stopala 2 2

44. Opuštanje (dezinsercija) mišića flexora lakta 2 2

45. Elongacija fleksora lakta + gore navedeno 2 2

46. Transpozicija m.flexor carpi ulnarisa na ekstenzore šake 2 2

47. Transpozicija m. flexor carpi ulnarisa na radijalnu stranu 2 2

24b. TRAUMATOLOGIJA LOKOMOTORNOG SUSTAVA

Uvod

Ortopedija je kirurška specijalnost koja dijelom uključuje i elemente preventivne medicine te rehabilitaciju sustava za kretanje. Ortopedija kao kirurška struka obuhvaća dijagnostiku, neoperativno i operativno liječenje bolesti te prirođene i stečene deformacije sustava za kretanje uključujući i urgentna stanja iz ove oblasti. Briga o invalidima je povlfesna zadača ortopedije.

Cilj uže specijalizacije iz traumatologije za ortopedeije da specijalista ortopeda osposobi ne samo da sudjeluje u operativnom liječenju traumatiziranog bolesnika u sklopu kirurškog tima, već da uokviru dislociranih ortopedskih odjela i bolnica rješava selektivnu problematiku ozljeda sustava za kretanje. Uža specijalizacija ima za cilj da osposobi ortopeda za urgentne kirurške zahvate od vitalnog značaja za bolesnika, te da osposobi ortopeda da se djelotvornije uključi u zbrinjavanje ozlijedenih u slučajevima množičnih nesreća i ratnih zbivanja

Kako bazična specijalizacija iz ortopedije pruža u potpunosti potrebna znanja i vještine za zbrinjavanje koštano zglobnih ozljeda, program subspecijalizacije je usmjeren prvenstveno na sticanje znanja iz opće kirurgije. Posebna važnost pri tome se poklanja dijagnostici i terapiji urgentnih kirurških stanja od vitalne važnosti za bolesnika te rekonstruktivnim zahvatima na mekim čestima kod ozljeda ekstremiteta.

Program uže specijalizacije iz ortopedske traumatologije obuh vača edukaciju u trajanju od 24 mj., pri čemu je potrebno da na odgovarajućim odjelima specijalnosti ortoped stekne potrebna znanja i vještine.

Plan uže specijalizacije:

1. Neurokirurgija 3 mjeseca

2. Abdominalna kirurgija 3 mjeseca

4. Vaskularna kirurgija 3 mjeseca

5. Plastična kirurgija 2 mjeseca

6. Kirurgija kralješnice 2 mjeseca

7. Sportska traumatologija 2 mjeseca

8. Traumatologija ekstremiteta 4 mjeseca

Godišnji odmor 2 mjeseca

Ukupno 24 mjeseca

Program uže specijalizacije:

1. Neurokirurgija - 3 mjeseca

Svladati neurološku propedeutiku obzirom na dijagnostiku kraniocerebralne ozljede, dijagnostika speciokompresijskog sindroma, ozljede ledne moždine, lezije perifernih živaca.

Liječenje: Tretman komatoznog bolesnika, spinalnog šoka, trepanacija lubanje, šav živca, šav i plastika duralne vreče.

2. Torakalna kirurgija - 3 mjeseca

Dijagnostika i tretman pneumo i fluidotoraksa. Nestabilni toraks, šok pluća. Eksplorativna toraktomija, šav pluća, šav bronha, šav jednjaka.

3. Abdominalna kirurgija - 3 mjeseca

Akutni traumatski abdomen. Ultrazvučna pretraga trbušne šupljine. Eksploracijska laparotomija. Splenektomija. (av crijeva, jetre, želuca.

4. Vaskularna kirurgija - 3 mjeseca

Dijagnostika bolesti krvnih žila. Principi hemostaze kod ozljede većih krvnih žila. (av artenje, šav vene.

5. Plastična kirtlrgija - 2 mjeseca

Osnovni kožni režnjevi, liječenje opeklina. Ozljede šake. Kirurgija perifernih živaca.

6. Kirurgija kralješnice - 2 mjeseca

Tretman bolesnika s ozljedom leđne moždine

7. (portska traumatologija - 2 mjeseca

Dijagnostika i liječenje akutnih i kroničnih ozljeda sustava za kretanje karakterističnih za sport i rekreaciju. Preventiva i rehabilitacija ozljeda sustava za kretanje nastalih u sportu i rekreaciji

8. Traumatologije ekstremiteta - 4 mjeseca

Hekonstruktivna kirurgija koštano zglobnog sustava. Posebni oblici osteosinteze. Liječenje specifičnih ozljeda

25. Naziv specijalizacije: GINEKOLOGIJA I OPSTETRICIJA

Trajanje specijalizacije 54 mjeseca

Plan specijalizacije

SEKUNDARIJAT 6 mjeseci

3 mjeseca opća kirurgija

1 mjesec anestezija i intenzivno liječenje

1 mjesec mikrobiologija i laboratorijska dijagnostika

15 mjeseci ginekologija i opstetricija

15 dana patologija sa citologijom

ADBOMINALNA KIRURGIJA 3 mjeseca

UROLOGIJA 1 mjesec

OPSTETRICIJA I FETALNA MEDICINA 15 mjeseci

GINEKOLOŠKA KIRURGIJA 12 mjeseci

REPRODUKCIJSKA GINEKOLOGIJA I GINEKOLOŠKA ENDOKRINOLOGIJA 5 mjeseci

ULTRAZVUČNA DIJAGNOSTIKA 2 mjeseca

GINEKOLOŠKA ONKOLOGIJA 3 mjeseca

GINEKOLOŠKA I PERINATALNA PATOLOGIJA 15 dana GINEKOLOŠKA CITODIJAGNOSTIKA 15 dana

LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA 1 mjesec

NEONATOLOGIJA 1 mjesec

GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca

Organizirana nastava

Program specijalizacije :

1. ABDOMINALNA KIRURGIJA (ukoliko je moguće na početku specijalističkog staža) - 3 mjeseca

Specijalizant se mora temeljito upoznati s radom odjela za abdominalnu kirurgiju, principima asepse, antisepse, preoperacijske pripreme i njege bolesnika u jedinicama intenzivne njege, sterilizacijom Mora biti uključen u rad kirurške ambulante i dežurati 2 puta mjesečno u hitnoj kirurškoj službi. Neophodno je da sudjeluje u svim dijagnostičkim zahvatima - posebice pri rektoskopiji, signoidoskopiji, kolonoskopiji, punkcijama, vršenju i interpretaciji radioloških pretraga (nativna snimka abdomena, pasaža želuca i crijeva, CT i EMR). Od zahvata: 10 asistencija kod velikih abdominalnih operacija, najmanje kod 10 resekcija crijeva, 10 apendektomija i 10 operacija hernija. Od toga najmailje 2 apendektomije, 2 operacije hernije i 2 šivanja crijeva mora učiniti samostalno.

Staž valja obavljati u ustanovama s razvijenom abdominalnom kirurgijom, gdje može upoznati i suvremene dijagnostičke metode

UROLOGIJA - 1 mjesec

Dovoljno je upoznavanje s osnovama urološke dijagnostike i liječenja. Mora asistirati kod 5 operacija na mjehuru i 5 ureterocisto neostomija. Od toga, valja omogućiti 2 puta šivanje mjehura.

OPSTETRICIJA I FETALNA MEDICINA -15 mjeseci

Staž obavezno započinje radom u rađaonici - 6 mjeseci. Potrebno je detaljno upoznati rad u rađaonici, suvremene metode vođenja poroda i nadzora stanja djeteta i majke. Kroz isto vrijeme dežura u rađaonici najmanje 6 puta mjesečno Nakon toga, 9 mjeseci provodi na odjelima za patologiju trudnoće, gdje se detaljno upoz naje s metodama otkrivanja, pračenja i liječenja poremećenih trudnoća. Istodobno nastavlja s dežurstvima u radaonici. Sudjeluje u vizitama na odjelu za babinjaće i u radu ambulante za trudnice.

Operacijski program:

5 asistiranja kao drugi asistent kod carskog reza, 10 asistiranja kao prvi asistent i 10 samostalnih operacija carskog reza. Pet asistiranja kod serklaže cerviksa i 5 samostalnih serklaža.

Nakon što je prisustvovao u 10 navrata kod postavljanja vakuuma i 10 porođaja zatkom samnstalno vodi 5 puta porođaj zatkom i 3 puta vakuumom

Amniocenteza: asislira kod 10, sam izvodi 2 zahvata Amnioskopija: asistira kod 50, sam izvodi 10.

Nakon prisustvovanja kod najmanje 5 porođaja blizanaca, vodi dva porođaja blizanaca

Mora učiniti 10 pH-metrija, 5 mankralnih eksploracija uterusa ili ljuštenja posteljice, 5 instrunkentalnih revizija kavuma nakon spontanog pobačaja.

GINEKOLOŠKA KIRURGIJA - 12 mjeseci

Bar tri mjeseca valja boravti na odjelu uroginekologije, a dva na odjelu ginekološke onkologije. Valja svladati ginekološku patologiju izvan gestacije i probleme neplodnosti: upale, tumore, mane razvoja i specifične metode kirurgije u maioj zdjelici Dijagnostičke metode uroginekologije, kolposkopiju, frakcioniranu abraziju, asipitaciju kavuma uterusa, biopsiju, histeroskopiju Patologija dojke

Dežura bar 6 puta mjesečno na ginekologiji

Od zahvata: 10 puta drugi asistent, 10 puta prvi asistent, 5 samostalnih abdominalnih histerektomija, 10 puta asistirati kod operacija na adneksima i 5 samostalnih operacija na adneksima, 10 puta asistirati kod konizacije i 5 samostalnih konizacija,10 puta asistirati kod vaginalnih histereketomija. 5 puta kod radikalnih operacija zbog maligne bolesti

REPRODUKCIJSKA GINEKOLOGIJA I GINEKOLOŠKA ENDOKRINOLOGIJA - 5 mjeseci

Treba detaljno naučiti obradu neplodnog braka, metode planiranja obitelji, poremećaje merlstruacijskog ciklusa, problem peri i postmenopauze.

Qd zahvata: naučiti načine instrumentalnog prekida trudnoće, učiniti najmanje 20, od toga prvih 10 pod obaveznom kontrolom starajeg specijaliste, asistirati kod 30 laparoskopija, od toga 3 učiniti samostalno, asistirati kod 10 korektivnih zahvata na adneksima, asistirati kod 5 histerosalpinogografija i insuflacija (samostalno učiniti po dvije).

ULTRAZVUČNA DIJAGNOSTIKA - 2 mjeseca

Neophodno je upoznati i osnovne principe dijagnostike ultrazvukom te naučiti koristiti ultrazvučnu dijagnostiku u fetalnoj medicini i ginekologiji. Korištenje abdominalnog i vaginalnog pristupa detektora. Rutinske metode fetalne piometrije. Prisustvovanje dijagnostičkim i terapijskim metodama pod kontrolom doplerskom tehnikom. Specijalizant mora samostalno i točno obaviti 100 pregleda u ranoj trudnoći, 100 u kasnoj trudnoći te 200 ginekoloških ultrazvučnih pregleda.

GINEKOLOŠKA ONKOLOGIJA - 3 mjeseca

Za vrijeme staža na ginekološkoj onkologiji specijalizant upoznaje principe radijacijske i kirurške terapije malignih tumora ženskih genitalnih organa s posebnim osvrtom na odabir najsvrsishodnijeg načina i kombinacije liječenja: kirurške terapije, radijacijske, kemoterapije i hormonske terapije. Upoznaje temelje radio i kemoterapije, njeno planiranje, provođenje i nadzor bolesnica, posebice u liječenju raka jajnika te trofoblastičkih i embrionalnih tumora.

Upoznaje i savladava metode otkrivanja početnog raka: kolposkopiju, cervikografiju, ciljanu biopsiju, aspitaciju materišta, punkciju.

Upoznaje se s mogućnošču kliničke dijagnostike uznapredovalog raka, stupnjevanjem bolesti, te s pomoćnim dijagnostičkim metodama: cistoskopijom, abdominalnom i pleuralnom punkcijom, punkcijom limfnih čvorova i drugih novotvorina, limfografijom.

Upoznaje se s planiranjem i načinom kontrole liječenih bolesnica, kvalitetom života bolesnica i suzbijanjem posljedica zračenja.

Upoznaje se s dijagnostikom benignih i malignih bolesti dojke: klinički pregled, mamografija, punkcija, mogućnosti liječenja i kontrole.

GINEKOLOŠKA I PERINATALNA PATOLOGIJA - 2 tjedna

Specijalizant treba upoznati makroskopske i mikroskopske prnmjene posteljice, fetusa i novorodenčeta kod različitih patoloških stanja trudnoće, fetusa i neonatusa. Demonstriranju se obdukcija felusa-neonatusa, te histuloške analize posteljice i fetalnih-neozkatalnih organu.

Iz ginekološke patologije upoznaje histološke promjene endometrijskog ciklusa benigne, te preinvazivne i invazivne neoplastičke promjene genitalnih organa: vulve, vagine, cerviksa, endometrija i ovarija.

Specijalizant stječe znanje iz ginekološke i perinatalne patologije dva tjedna tijekom sekundarijata, a dva tjedna tijekom kasnije specijalizacije

GINEKOLOŠKA CITODIJAGNOSTIKA - 2 tjedna

Specijalizant treba upozrkati temelje vaginalne eksfolijativne citodijagnostike, s normalnim stanicama, s displasičkim lezijama s karcinomnm in situ, te s invazivailn karcinomom. Usporedba citoIoških i histoloških preparata Demonstrira mu se, a zatim osobno ponavlja po 10 brojerkja lipidnih stanica i test pjene (po Clementsu) iz plodove vode.

Specijalizant stječe znanje iz ginekološke citodijagnostike dva tjedna tijekom sekundarijata i da tjedna tijekom kasnije specijalizacije.

LABORATORIJSKA DlJAGNOSTIKA -1 mjesec

Planira se da dva tjedna specijalizant provede u biokemijskom, a dva tjedna u endokrinološkom laboratoriju, gdje bi se upoznao s osnovnim metodama laboratorijske dijagnostike, sa čijim rezultatima svakodnevno u rutinskom radu dolazi u dodir i mora ih znati pravilno interpretirati.

Specijalizant se tijekom sekundarijata upoznaje s mikrobiološkom i općom laboratorijskom dijagnostiknm a tijekom kasnije specijalizacije s ciljanom ginekološko-opstetričkom, biokemijskom i endokrinološkom dijagnostikom.

NEONATOLOGIJA - 1 mjesec

Valja se upoznati sa zbrinjavanjem i njegom novorođenčeta, s osrkovnim principima nadzora djeteta u prvim danima nakon poroda te s načelima, mogućnošču i izvedbom intenzivne neonatalne njege

Organizirana nastava - (100 sati godišnje)

Teorijska nastava se provodi u trajanju od 100 sati predavanjima i seminar-ima iz svih područja struke fetalne medicine i opstetricije, reproduktivne ginekologije, ginekološke onkologije, uroginekologije, patologije dojke, upale i benigni tumori u ginekologiji, perinatalna i ginekološka patoanatomija te citodijanostika i drugo.

PROGRAM ORGANIZIRANE NASTAVE

Sati

Endokrine pretrage u menstruacijskom 2

ciklusu u ranoj trudnoči

Normalni i usporeni rast fetusa 2

Habitualni pobačaji 2

Perinatalna zaštita 2

Neplodni brak 2

Fetalne infekcije i sindrom intraamnijske infekcije 2

Uroinfekcije u trudnoći 2

Spolno prenosive bolesti u ginekologiji Rh imunizacija 2

Kardiotokografija 2

Ultrazvučna dijagnostika u trudnoći: fetalna biometrija, fetalni protok krvi 2

Postmenopauza 2

Dijabetes i trudnoća 2

Laparoskopija i principi mikrokirurgije u ginekologiji 2

Perinatalna asfiksija čeda 2

Endometrioza 2

Teratogne nokse i lijekovi u trudnoći 2

Planiranje obitelji 2

EPH gestoze 2

Uterusna aktivnost u trudnoći 2

Spontani početak poroda. 2

Prijevremeni porod i tokoliza 2

Prostaglandini u opstetriciji 2

Preinvazivni karcinom vrata maternice 2

- Citodijagnostika 2

- Kolposkopija 2

Histološka dijagnostika 2

Klinički pristup i terapija 2

Karcinom vrata maternice oblici, prognoza i

terapija 2

Radioterapija genitalnog karcinoma - izvori

zračenja,

dozimetrija 2

Kemoterapija genitalnog karcinoma 2

Karcinom vulve 2

Ginekološke operacije 2

Izvanmaterična trudnoća: dijagnostika i

mogućnost terapije 3

Detekcija karcinoma dojke 2

Fetalna maturacija. 2

Fiziologija i patologija plodove vode 2

Opstetričke koagulopatije 2

Ginekološka urologija 2

Karcinom tijela maternice. 2

Karcinom ovarija. 2

Antenatalna dijagnostika 2

Trofoblastička bolest 2

Višeplodna trudnoća 2

OPERATIVNI ZAHVAT I POSTUPCI U TOKU SPECIJALIZACIJE:

OPERATER ASISTENT

Carski rez 10 30

Cerclage cervicis 5 10

Vakuum ekstrakcija 3 10

Rađanje zatka 5 10

Eksploracija materišta ili

ljuštenje posteljice 5 -

Amniocinteza 2 10 Amnioskopija 10 50

Abdominalna histerektomija 5 20

Adneksektomija -

salpingektomijaovarijektomija 5 10

Konizacija cerviksa 5 10

Vaginalna histerektomija 2 20

Radikalna histerektomija - 5

Korekcione operacije na adneksima - 10

Laparoskopija 3 30

Histerosalpingografija 2 5

Dovršenje ranog pobačaja 20 10

Vođenje poroda i epiziotomija - 500

Biopsija cerviksa 10 -

Kolposkopija 20 30

Frakcionirana kiretaža 10 10

Pregled dojki uz mamografiju 20 50

Vulvektomija - 5

UŽE SPECIJALIZAClJE GINEKOLOGIJE I OPSTETRICIJE jesu:

a) fetalna medicina i opstetricija

b) humana reprodukcija

c) ginekološka onkologija

d) uroginekologija

Trajanje užih specijalizacija je 24 mjeseca, od toga 2 mjeseca godišnjih odmora.

25a. FETALNA MEDICINA I OPSTETRICIJA

PERINATALNA MEDICINA je interdisciplinarna znanstvena disciplina koja okuplja doktore medicine specijaliste iz porodništva, iz neonatologije (usmjerena pedijatrija). ali i druge Stručnjake kao patološke anatome anesteziologe, biokemičare Osim znanstvenog pristupa perinatalna medicina ima i svoj praktički ili zdravstveni aspekt: smanjenje perinatalnog mortaliteta i morbiditeta djece, brigu za majku i dijete u trudnoći porodu i nakon rodenja, ali i unap ređenje organizacije perirkatalne zaštite majke i djeteta. Da bi navedeni ciljevi bili provedeni potrebno je usavršavanje specijalista iz fetalne medicine i opstetricije.

Za vrijeme uže specijalizacije doktor medicine ginekolog porodničar usavršava:

- Organizaciju antenatalne i perinatalne zaštite

- Fiziološke procese fetalnog rasta i razvoja uključujući fetalnu maturaciju, ali i fiziološke procese u novorodenčeta

- Dijagnostiku i liječenje patoloških stanja trudnoće, posebice EPH-gestoze, dijabetes, Rh imunizaciju, holosaze, intraamnijske infekcije i druge infekcje u trudnoći

- Dijagnostiku i liječenje pregraviditetnih bolesti majke, posebice endokrine bolesti, kardiovaskularne bolesti, renovaskularne bolesti, bolesti centralnog i perifernog živčanog sustava majke

- Intenzivni nadzor majke i fetusa u normalnom i posebice patološkom porodu

- Primarnu reanimaciju zdravog i posebice bolesnog novorođenčeta.

Sa ciljem postizanja gore navedenog specijalizant se upoznaje sa suvremenim metodama nadzora fetusa i u njima se usavršava: amnioskopija, amniocenteza, kardiotokografija, pH-metrija, ultrazvučna dijagnostika, biokemijska dijagnostika, operacijsko dovršenje poroda, primarna reanimacija novorođenčeta u rađaonici, tako đer se osposobljava da planira i organizira perinatalnu zaštitu u okviru svoje ustanove, općine i regije.

Plan

1.Utrazvučna dijagnoštika 3 mjeseca

2. Perinatalna patološka anatomija 1 mjesec

3. Citodijagnostika 7 dana

4. Biokemijski laboratorij 7 dana

5. Ambulanta patologije trudnoće 2 mjeseca

6. Rađaonica 3 i 1/2 mjeseca

7. Neonatološki odjel 2 mjeseca

8. Odjel patologije trudnoće 10 mjeseci

Program

Ginekolog - porodničar obavlja ili stječe radom na odjelima i u laboratorijima slijedeća znanja i vještine:

U aneksu 1 naveden je broj pojedinih postupaka i zahvata

1. Dijagnostički postupci za vrijeme trudnoće

- Cervikohisterografija, histeroskopija, biopsija endometrija; vaginalna citodijagnostika, vaginalna biocenoza, metode određivanja i procjena vrijednosti serumskog progesterona, estradiola, estriola, humanog placentarnog laktogena beta HCG a i drugo:

- Amnioskopija, amniocenteza rane trudnoće, biopsija korium frondosuma, placentocenteza, kordocenteza;

- Amniocenteza uznapredovale trudnoće, određivanje fetalne maturacije i fetalne hemolitičke bolesti analizom plodove vode;

- Elektromiografija gravidnog uterusa;

- Kardiotokografija u trudnoći;

2. Ultrazvučna dijagnostika

Placentografija, biometrija i strukturna analiza zametka i fetusa, doplerska tehnika primijenjena u maternalnoj i fetalnoj medicini, ultrazvučno vođenje biopsije fetusa

3. Porod

- Metode prekida trudnoće, metode započinjanja i podržavanja trudova;

- Intenzivni nadzor čeda u porodu· kardiotokografija i pH metrija;

- Neposredna reanimacija djeteta nakon rođenja;

- Ublažavanje porodne boli farmakološka analgezija, metode lokalne i provodne anestezije.

4. Usavršavanje operativne vještine

- Carski rez, cerelage cerviksa, vakuum ekstrakcija i forceps rađanje zatka, opskzba rupture cerviksa, eksploracija materišta itd.

5. Nazočnosti i upoznavanje s:

- Dijagnostički i terapeutski postupci u novorođenčadi: umbilikalna kateterizacija i eksangvinotransfuzija, fototerapija, ehoencefalografija, ehokardiografija, asistirana ventilacija;

- Patoanatomska i histološka analiza posteljice i fetusa;

- Laboratorijske pretrage: acido-bazni status, HbF određivanje, HbAlc određivanje, radioimunološke analize hormona itd.

Aneks 1.

Operativni zahvati i dijagnostički postupci

OPERATER ASISTENT

1. Cervikohisterografija i biopsija endometrija 2 10

2. Histeroskopija 2 10

3. Amnioskopija 50 100

4. Amniocenteza rane trudnoće 5 50

5. Biopsija koriona frondosuma, placentocenteta,

kordocenteza - 10

6. Amniocenteza uznapredovale trudnoće 5 20

7. Elektromiografija gravidnog uterusa 5 20

8. Kardiotokografija u trudnoći 100 -

9. Ultrazvučni pregled rane trudnoće 100 200

10 Strukturna analiza: biometrija fetusa 100 200

11. Doplersko mjerenje protoka maternice i fetusa 50 100

12. Intraamnijska instilacija 2 10

13. Fetalna pH-metrija 10 20

14. Paracervikalna i/ili epiduralna analgezija - 20

15. Carski rez 20 40

16. Vakuum ekstrakcija i/ili forceps 10 20

17. Cerclage cervicis 10 20

18. Rađanje zatka 10 20

19. Umbilikalna kateterizacija i eksangvinotransfuzija

novorođenčeta - 10

20. Ehoencefalografija novorođenčeta - 10

21. Ehokardiografija novorođenčeta - 5

22. Obdukcija i histološka analiza fetusa i posteljice - 10

U tijeku trajanja uže specijalizacije obvezrko je upisati 2 semestra poslijediplomskog studija iz perinatologije i položiti propisane ispite.

25b. HUMANA REPRODUKCIJA

Plan:

Laboratorij za humanu reprodukciju 1 mjesec i 15 dana

Biološki laboratorij 1 mjesec i 15 dana

Patohistološki i citološki laboratorij 1 mjesec

UZV dijagnostika 3 mjeseca

Ambulante - poliklinika 5 mjeseci

Odjeli i operacijska sala 10 mjeseci

Program

1) LABORATORIJ ZA HUMANU REPRODUKCIJU (1 mjesec i 15 dana): korištenje RIA, PRA, ELISA metode za određivanje hormona biokemijske metode

2) BIOLOŠKI LABORATORIJ (1 mjesec i 15 dana): kuitura stanica, prepoznavanje i obrada gameta, analiza i priprema ejakulata za metode asistirane reprodukcije

3) PATOPSlHOLOŠKA I CITOLOŠKA DIJAGNOSTIKA što se koristi u humanoj reprodukciji (1 mjesec)

4) UZV DIJAGNOSTIKA, folikulometrija, dijagnostika rane trudnoće Color Doppler, RTG dijagnostika (3 mjeseca)

5) POLIKLINIČKI RAD - AMBULANTE (5 mjeseci)

a) Ambulante za neplodnost, ginekološku endokrinologiju, dječju i adolescentnu ginekologiju (2 mjeseca)

b) Ambulanta za planiranje obitelji (2 mjeseca)

c) Ambulanta za postmenopauzu (1 mjesec)

6) ODJELI I OPERACIJSKA SALA (10 mjeseci):

a) Dijagnostički principi (IS, HSG i sl.)

b) Laparoskopija, video-laparoskopija, sterilizacija, histeroskopija

c) Dijagnostika i operacije ektopićne trudnoće, endometrizoze mioma

d) Korekcije operacije genitalnih organa

e) Indukcija i timing ovulacije, metode asistirane reprodukcije