MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Na temelju članka 58. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ("Narodne novine", br. 60/92), ministar zdravstva donosi

PRAVILNIK

o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija

Odredbama ovog pravilnika propisuju se mjere za sprečavanje i suzbijanje širenja bolničkih infekcija unutar zdravstvenih ustanova, kontrola i nadzor nad bolničkim infekcijama te način rada Komisije za kontrolu bolničkih infekcija (u daljnjem tekstu: Komisija) i Komisije za kontrolu bolničkih infekcija pri Ministarstvu zdravstva (u daljnjem tekstu: Republička komisija).

U smislu ovog pravilnika smatraju se:

Bolnička infekcija (hosiptalna, kućna, nozokomijalna ili unakrsna (cross) - svaka infekcija bolesnika koja se javlja nezavisno od primarnog oboljenja ili zdrave osobe (zaposlenog osoblja), za koju se utvrdi da je do nje došlo u bolničkoj sredini, bilo za vrijeme stacionarnog liječenja bilo pregleda.

Autoinfekcije - infekcija mikroorganizmima koje bolesnik nosi u svom tijelu, a nastaje kada mikroorganizmi dospiju i do novog mjesta.

Unakrsna (cross) infekcija - infekcija kod koje mikroorganizmi prelaze s jedne osobe na drugu izravno ili posredno putem predmeta.

Epidemija bolničke infekcije je pojava kada isti uzročnik izazove dva ili više medusobno povezana (po mjestu i vremenu) oboljenja.

Rizični odjeli - odjeli intenzivne skrbi, novorođenački i dojenački odjeli, zarazni odjeli te odjeli kirurških grana, operacijske sale, sobe za posebne namjene (zaštitne izolacije) te specijalni laboratoriji.

Bolesnici s povećanim rizikom oboljevanja od bolničkih infekcija su kirurški, imunodeficijentni bolesnici, nedonoščad i dojenčad, bolesnici s opeklinama, infektološki bolesnici, bolesnici na jedinicama intenzivne skrbi te bolesnici na hemodijalizi.

Postojanje bolničke infekcije utvrđuje se na temelju kliničkih simptoma i mikrobioloških nalaza.

Program mjera za sprečavanje i suzbijanje širenja bolničkih infekcija obuhvaća slijedeće mjere:

1. Pregled, trijaža i sanitarna obrada oboljelih osoba pri primanju na bolničko liječenje;

2. Provedba i kontrola sanitarno-higijenskih postupaka pri radu te ponašanje zaposlenih osoba i posjetitelja unutar zdravstvene ustanove;

3. Aseptički postupak s priborom i instrumentima za medicinske zahvate;

4. Prikupljanje i uklanjanje uzoraka biološkog materijala za laboratorijsko ispitivanje lučevina i izlučevina te drugih otpadnih tvari;

5. Čišćenje, pranje, provjetravanje i dezinfekcija;

6. Dezinsekcija i deratizacija:

7. Osiguranje i kontrola zdravstvene ispravnosti namirnica te sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta pripreme, čuvanja i podjele hrane;

8. Bakteriološka kontrola žive i nežive sredine;

9. Rano otkrivanje, izolacija i liječenje osoba oboljelih od bolničke infekcije;

10. Prijavljivanje sporadičnih slučajeva bolničke infekcije ili bolničke infekcije u epidemijskom obliku;

11. Prikupljanje, evidencija i analiza podataka o učestalosti bolničkih infekcija;

12. Provodenje i drugih mjera za sprečavanje i suzbijanje širenja bolničke infekcije (imunizacija, kemoprofilaksa, seroprofilaksa, DDD mjere, edukacija i reedukacija zdravstvenog osoblja itd).

Pod pregledom, trijažom i sanitarnom obradom oboljelih osoba pri primanju na bolničko liječenje smatra se:

1. Pregled bolesnika na prijemnom odjelu odnosno u prijemnoj ambulanti bolničkog odjela pri čemu doktor medicine odlučuje da li je potrebna izolacija vezano na sumnju ili postojanje infekcije:

2. Sanitarna obrada bolesnika koja obuhvaća kupanje ili tuširanje, oblačenje u čiste pidžame-spavaćice te depedikulaciju u slučaju ušljivosti;

3. Odlaganje odjeće bolesnika u centralnoj garderobi ili predavanje obitelji, a kod odredenih zaraznih bolesti i raskuživanje.

Pod provedbom i kontrolom sanitarno-higijenskih postupaka pri radu te ponašanje zaposlenih osoba i posjetitelja unutar 2zdravstvene ustanove smatra se:

1. Jasan i jednostavan sustav označavanja kretanja osoba unutar zdravstvene ustanove, označavajući u svakoj zdravstvenoj ustanovi zone koje su zabranjene;

2. Kružni tok za čiste i nečiste materijale:

- Čisto se rublje transportira iz praone u platnenim vrećama na čistim dezinficiranim kolicima do prostorije za pohranu čistog rublja;

- nečisto se rublje odmah nakon skidanja s kreveta ili bolesnika skuplja u posebne platnene ili PVC vreće i odlaže u prostoriju za nečisto koju dnevno treba dezinficirati ;

- jače kontaminirano rublje (npr. iz operacionog bloka ili radaone) odmah se odvozi u praonu rublja gdje se mora prati odvojeno od ostalog rublja i dezinficirati;

- na odjelima se ne smije prebrojavati rublje;

3. Poštivanje odredbi organizacije njege bolesnika:

4. Donošenje Pravilnika o kućnom redu koji treba regulirati ponašanje zaposlenih osoba i posjetitelja (vrijeme posjeta bolesnicima i sl.).

Pod aseptičkim postupkom s priborom i instrumentima za medicinske zahvate smatra se:

1. Steriliziranje pribora i instrumenata za medicinske zahvate u centralnoj sterilizaciji uz obveznu prethodnu dekontaminaciju (mehaničko čišćenje pod tekućom vodom i potapanje u dezinficijens);

2. Slaganje pribora za sterilizaciju u setove (npr. set za kateterizaciju. set za punkciju itd.);

3. Trajno kontroliranje ispravnosti rada aparata za sterilizaciju slijedećom dinamikom i metodama kontrole:

- fizikalna metoda - bilježenje temperature, vremena i tlaka za svaki program;

- kemijska metoda - kontrola kemijskim indikatorima svakodnevno;

- biološka metoda - kontrola bakterijskim sporama jednom mjesečno i nakon svakog, popravka aparata;

4. Vodenje knjige evidencije za svaki sterilizator, u koju se u odgovarajuće rubrike unose podaci o dnevnom prometu, vremenu početka i završetka sterilizacije, odgovornoj osobi te nalazi ispitivanja sterilizacije. Ukoliko sterilizaciju ne dovršava osoba koja ju je započela (smjena), i to se unosi u knjigu evidencije;

5. Osiguranje transporta steriliziranog materijala na higijenski način tako da ne dođe do križanja čistog sa nečistim materijalom.

Pod prikupljanjem i uklanjanjem uzoraka biološkog materijala za laboratorijsko ispitivanje lučevina i izlučevina te drugih otpadnih tvari smatra se:

1. Uklanjanje bolničkog otpada na način da se spriječi rizik od profesionalnog oboljenja i rizik vezan uz onečišćenja čovjekovog okoliša;

2. Razvrstavanje "rizičnog" otpada (patološki, infektivni, opasni i kemijski) od komunalnog otpada:

3. Pakiranje otpada u označene PVC vreče u boji (crvene za infektivni i potencijalno infektivni otpad, crne i plave vreče za komunalni otpad) i u kontejnere za visoko rizični otpad;

4. Osiguranje higijenske dispozicije bolničkog otpada. Preferira se incineracija za patološki i infektivni otpad u posebnim incineratorima, s time da emisija polutanata bude u dozvoljenim granicama.

Svaka zdravstvena ustanova mora imati plan odlaganja otpadnih tvari s naznačenim vremenom za transport od inicijalnog skladištenja (prostorija za nečisto) do sekundarnog skladištenja (ograden i natkriven prostor unutar bolničkog kruga) te sa zaduženjima odgovornih osoba, pojedinih službi te osoblja za kontrolu.

Pod čišćenjem, pranjem, provjetravanjem i dezinfekcijom smatra se:

1. Čišćenje prostorija, radnih površina, pribora za rad i drugih predmeta koji podliježu posebnom,higijenskom režimu uz uvjet da se ne ometa medicinski rad, a da se isto odvija po dnevnom, tjednom i mjesečnom rasporedu;

2. Strojno ili ručno pranje suđa u trodjelnom sudoperu uz obveznu dezinfekciju nakon ispiranja:

3. Provodenje ciljane dezinfekcije (na odredenu vrstu mikroorganizama) i namjenske dezinfekcije (za određenu opremu i materijale).

Pod dezinsekcijom i deratizacijom podrazumijeva se: Mjere dezinsekcije i deratizacije za suzbijanje sinantropnih infestanata (žohari, mravi, komarci, uši, miševi i štakori) koji mogu biti vektori zaraznih i parazitarnih bolesti, i čija je prisutnost vezana uz opću bolničku higijenu, provode ovlaštene fizičke i pravne osobe.

Pod osiguranjem i kontrolom zdravstvene ispravnosti namirnica te sanitarno - tehničkih i higijenskih uvjeta pripreme, čuvanja i podjele hrane podrazumijeva se:

1. Pohađanje tečaja za stjecanje osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu namirnica;

2. Nošenje odgovarajuće propisane radne odjeće osoba koje pripremaju, prevoze i serviraju hranu;

3. Uklanjanje iz lanca pripreme-serviranja hrane bolesne osobe i kliconoše;

4. Uklanjanje neupotrebljene hrane odlaganjem u posebne kante u mlječnoj kuhinji koje se vraćaju oprane i dezinficirane;

5. Svakodnevno pranje i dezinficiranje kolica za prijevoz hrane.

Pod bakteriološkom kontrolom žive i nežive sredine smatra se :

1. Podvrgavanje zaposlenih djelatnika propisanim zdravstvenim pregledima;

2. Imunizacija ili imunoprofilaksa zaposlenog osoblja s obzirom na zaduženja i ozbiljan rizik od infekcije zbog kontaminacije;

3. Bakteriološka kontrola oboljelih osoba koja se provodi u slučaju pojave ili sumnje na pojavu bolničke infekcije u cilju utvrdivanja potencijalnog izvora bolničke infekcije;

4. Bakteriološka ispitivanja nežive sredine koja se provode kontinuirano najmanje jedanput godišnje, a na rizičnim odjelima po potrebi i češće;

5. Stalna bakteriološka obrada svih infekcija na odjelu, uz praćenje učestalosti pojave rezistentnih sojeva na pojedinim odjelima.

Pod ranim otkrivanjem, izolacijom i liječenjem osoba oboljelih od bolničke infekcije smatra se:

1. Prijavljivanje postojanja ili opasnosti od pojave bolničke infekcije u dogovoru s voditeljem zdravstvene djelatnosti;

2. Epidemiološko izvidanje, laboratorijsko ispitivanje, zdravstveni pregledi i druge mjere obavlja u cilju iznalaženja izvora i putova prenošenja, vremena i mjesta nastanka te opsega bolničke infekcije;

3. Izoliranje,bolesnika i osoblja kod kojih je otkriveno postojanje infekcije s obzirom na vrstu i stupanj infekcije, te poduzimanje drugih mjera za suzbijanje i sprečavanje daljnjeg širenja bolničkih infekcija.

Nadzor nad bolničkim infekcijama obavlja Komisija.

Komisiju iz članka 14. ovog pravilnika imenuje ravnatelj, a sastavljena je od ravnatelja, glavne sestre zdravstvene ustanove, doktora medicine specijaliste epidemiologa, mikrobiologa, infektologa i zdravstvenog djelatnika VI/I stupnja stručne spreme posebno osposobljenog za provedbu naprijed navedenih mjera (medicinska sestra - higijeničar s punim radnim vremenom), voditelja zdravstvenih djelatnosti te predstavnika drugih zdravstvenih ustanova.

Ravnatelj imenuje predsjednika Komisije. Rad Komisije odvija se u redovitim sastancima svaka 2 - 3 mjeseca, a u slučaju pogoršane epidemiološke situacije i češće.

Pojavu bolničke infekcije ili sumnju na njezinu pojavu obvezan je prijaviti Komisiji doktor medicine u dogovoru s voditeljem zdravstvene djelatnosti.

Nakon dojave o pojavi bolničke infekcije ili sumnje na njenu pojavu iz stavka 1. ovog članka, medicinska sestra-higijeničar, zajedno s doktorom medicine popunjava obrazac koji je sastavni dio ovog pravilnika.

U slučaju pojave bolničke infekcije, popunjeni obrazac iz stavka 2. ovog članka proslijeđuje se i u Zavod za javno zdravstvo županija, odnosno Grada Zagreba.

Hrvatski zavpd za javno zdravstvo obvezan je jednom u tri mjeseca (kvartalno) podnijeti izvješće o prijavljenim bolničkim infekcijama Komisiji za praćenje i suzbijanje zaraznih bolesti pri Ministarstvu zdravstva.

Nakon što se potvrdi postojanje bolničke infekcije, odgovorni voditelj zdravstvene djelatnosti i članovi Komisije obvezni su pregledati odjel na kojem se pojavila bolnička infekcija, utvrditi okolnosti pod kojima je nastala, otkloniti uzrok te spriječiti mogućnost širenja infekta.

Komisija:

1. utvrđuje mjere za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija;

2. kontrolira i evaluira postupke pri radu organiziranjem bakterioloških ispitivanja žive i nežive sredine bolesnika;

3. predlaže mjere za otklanjanje nadenih nepravilnosti u postupcima pri radu:

4. vodi brigu o pojavljivanju sporadičnih infekcija i infekcija epidemijskog karaktera;

5. analizira postojeće stanje na temelju izvješća o bakteriološkim ispitivanjima žive i nežive sredine, te bakteriološkim izolatima na pojedinim odjelima;

6. organizira i vodi evidenciju o sistematskim pregledima zdravstvenog osoblja, kao i o cijepljenju zdravstvenih djelatnika koji su izloženi opasnosti od infekcije;

7. vodi evidenciju o zdravstvenim djelatnicima koji su kliconoše te predlaže nadležnom tijelu njihov raspored na drugo radno mjesto ili mjeru suspenzije;

8. utvrđuje metode čišćenja i dezinfekcije u zdravstvenoj ustanovi u okviru mjera za suzbijanje bolničkih infekcija;

9. utvrđuje i provodi program edukacije i reedukacije zdravstvenog i pomoćnog osoblja:

10. utvrđuje uvjete i način dekontaminacije i sterilizacije opreme;

11. vodi evidenciju o dezinsekciji, deratizaciji i dezodorizaciji opreme;

12. suraduje s Komisijom za lijekove pri Ministarstvu zdravstva radi donošenja općih pravila o uporabi antimikrobnih lijekova te u slučaju pojave rezistentnih bolničkih sojeva uvodi novi antibiotik ovisno o spektru aktivnosti, farmakokinetičkim svojstvima, toksičnosti, trajanju liječenja i cijeni;

13. osigurava antibiotike pričuve:

14. predlaže kontrolu i mjere za suzbijanje bolničkih infekcija, specifična načela i metode u odnosu na karakter zdravstvene ustanove i odgovornosti;

15. mjesečno dostavlja prijave bolničkih infekcija Republićkoj komisiji uz kratko izvješće o poduzetim mjerama i eventuelnim problemima.

Troškove za bakteriološki i epidemiološki nadzor u svrhu kontrole i sprečavanja bolničkih infekcija snosi zdravstvena ustanova kod koje je nadzor obavljen, u skladu sa standardima i normativima.

Članove Republičke komisije imenuje Ministar zdravstva.

Republička komisija sastavljena je od doktora medicine specijaliste iz područja epidemiologije, mikrobiologije i infektologije te djelatnika pravnog usmjerenja iz Ministarstva zdravstva.

Rad Republičke komisije odvija se u redovitim sastancima jedanput u tri mjeseca, a po potrebi i češće.

Republička komisija:

- analizira stanje u pojedinim zdravstvenim ustanovama na temelju primljenih prijava bolničke infekcije i izvješća o radu Komisija;

- obavlja neposredan uvid u stanje u pojedinim zdravstvenim ustanovama i odreduje mjere za uklanjanje nedostataka i podizanja nivoa rada u području nadzora nad bolničkim infekcijama;

- saziva jedanput godišnje sastanak svih predsjednika Komisija;

- predlaže program stručnog osposobljavanja zdravstvenih djelatnika VI/I stupnja stručne spreme za provedbu mjera i postupaka u kontroli bolničkih infekcija;

- jedanput godišnje dostavlja Ministru zdravstva izvješće o svom radu, poduzetim mjerama i prijedlozima.

Odredbe članka 2., 3., 4., 7., 8., 9.,10.,12.,13.,16. stavak 3. i članka 19. ovog pravilnika odnose se i na zdravstvene djelatnike koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 011-02/94-03/21

Urbroj : 534-02-22-94-1

Zagreb, 17. ožujka 1994.

__________________________________________________________________________________
Datum prijave:                  Mat. broj :                             Odjel:
                                                                        Odsjek:
__________________________________________________________________________________
PRIJAVA BOLNIČKE INFEKCIJE
___________________________________________________________
Godina rođenja          Datum primitka                  Da li je pri prijemu
                                u  bolnicu                              upućen uzorak na
                                                                        pretragu
Spol    M       Ž                                                       DA      NE
__________________________________________________________________________________
Dijagnoza zbog koje se                          Da li prima antibiotike (navesti
bolesnik liječi                                         koje i kako dugo)
__________________________________________________________________________________

Radna dijagnoza


__________________________________________________________________________________

Vrsta uzoraka koji se šalje na                                  Vrsta bolničke infekcije:
mikrobiološku ili serološku
pretragu (zaokružiti):
a) bris grla i nosa                                             a) respiratorna
b) stolica (bris rektuma)                                       b) enterokolitis
c) povračeni sadržaj                                            c) alimentarna toksikoinfekcija
d) krv na HBV, HCV i HIV                                        d) infekcija virusom hepatitisa
e) bris promjena na koži                                        e) gnojne infekcije kože
f) bris rane                                                    f) sekundarne postoperativne
                                                                infekcije
g) urin                                                         g) uroinfekcija
h) drugo                                                        h)drugo

__________________________________________________________________________________
POTPIS                                                  POTPIS
SESTRE-HIGIJENIČARA                                     ODJELNOG DOKTORA

_____________________________________________________________
Rezultat mikrobiološke, parazitološke pretrage i osjetljvost na antibiotike:





_____________________________________________________________
Dijagnoza bolničke infekcije i ishod:





_____________________________________________________________-
Napomena Komisije:






_____________________________________________________________-
POTPIS PREDSJEDNIKA KOMISIJE


_____________________________________________________________-