MINISTARSTVO KULTURE I PROSVJETE

Na temelju članka 69. stavak 5. Zakona o srednjem školstvu ("Narodne novine", br.19/92 i 27/93) ministar kulture i prosvjete donosi

PRAVILNIK

O POLAGANJU MATURE I ZAVRŠNOG ISPITA

Ovim se pravilnikom propisuju uvjeti, način i postupak polaganja mature u gimnazijama i završnog ispita u strukovnim i umjetničkim školama

Na maturi i završnom ispitu provjeravaju se i ocjenjuju znanja i sposobnosti učenika koja je stekao u gimnaziji odnosno strukovnoj ili umjetničkoj školi.

Maturi, odnosno završnom ispitu mogu pristupiti:

- učenici koji su s uspjehom završili završni razred gimnazije, odnosno tehničke, umjetničke i druge strukovne škole u četverogodišnjem trajanju i koji su uspješno izradili maturalni, odnosno završni rad,

-učenici koji su s uspjehom završili završni razred obrtničke, industrijske i druge strukovne škole s praktičnom nastavom.

Redovni učenici mogu polagati maturu, odnosno završni ispit dva puta.

Matura odnosno završni ispit polaže se u tri ispitna roka:

a) u ljetnom roku, nakon završetka nastave,

b) u jesenskom roku, u prvoj polovini rujna,

c) u zimskom roku, u prvoj polovini siječnja, Ministarstvo kulture i prosvjete (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) može odrediti poseban izvanredni rok za maturu odnosno završni ispit za učenike u posebnim oblicima obrazovanja (obrazovanje odraslih, obrazovanje po osobnim potrebama) i za redovne učenike kad za to postoje posebno opravdani razlozi.

Kalendar ispitnih rokova iz članka 4. stavka 1. ovoga pravilnika donosi ravnatelj škole nakon pribavljenog mišljenja nastavničkog vijeća, do 30. rujna tekuće školske godine Kalendar sadrži rokove za predaju maturalnog i završnog rada odnosno praktičnog rada, dane i sate za održavanje pismenih i usmenih ispita na maturi odnosno završnom ispitu, te dan uručivanja svjedodžbi o položenoj maturi, odnosno završnom ispitu. Škola je dužna izvijestiti učenike o kalendaru ispitnih rokova najkasnije 30 dana prije održavanja mature, odnosno završnog ispita.

Matura odnosno završni ispit prijavljuje se na prijavnici i to do roka propisanog kalendarom iz članka 5. ovog pravilnika, kojoj se prilaže svjedodžba o završnom razredu gimnazije odnosno svjedodžba o završnom razredu strukovne odnosno umjetničke škole.

Maturu odnosno završni ispit provode ispitni odbor i ispitne komisije. Ravnatelj imenuje članove ispitnih komisija za svaki ispitni rok. Ravnatelj škole i članovi ispitnih komisija članovi su ispitnog odbora. Predsjednik ispitnog odbora je ravnatelj škole.

Sjednice ispitnog odbora saziva ravnatelj. Sjednicama ispitnog odbora mogu biti nazočni samo članovi ispitnog odbora. Ispitni odbor može odlučivati ako je sjednici nazočna većina članova. Odluka ispitnog odbora je pravovaljana ako za nju glasuje većina članova ispitnog odbora.

Ispitni odbor obavlja ove poslove:

- utvrđuje popis tema za maturalne i završne radove, odnosno popis zadaća praktičnih radova,

- utvrđuje zadaće za pismeni ispit i pitanja za usmeni ispit,

- određuje zadaće i način rada ispitnih komisija,

- utvrđuje popis učenika za maturu, odnosno završni ispit,

- utvrđuje raspored pojedinih dijelova ispita,

- utvrđuje opću ocjenu učenika na maturi odnosno završnom ispitu, na prijedlog ispitnih komisija,

- te obavlja druge poslove utvrđene ovim pravilnikom.

Ispitna komisija sastoji se od predsjednika i dva do četiri člana, od kojih je jedan član nastavnik ispitnog predmeta. Ispitna komisija provodi ispite i odlučuje u punom sastavu. Ispitna komisija utvrđuje ocjene iz pojedinih dijelova mature, odnosno završnog ispita, na prijedlog ispitivača većinom glasova. Ako ocjena nije utvrđena većinom glasova članova ispitne komisije, konačnu odluku o ocjeni donosi ispitni odbor.

Teme maturalnog i završnog rada, zadaće na pismenim ispitima i pitanja za usmene ispite pripremaju predmetni nastavnici. Učenik izabire temu maturalnog, odnosno završnog rada iz jednog ili više nastavnih predmeta. Za maturu, odnosno završni ispit u ljetnom roku tema se izabire najkasnije do 10. veljače tekuće školske godine, a za ostale rokove najkasnije 60 dana prije početka mature odnosno završnog ispita. Maturalni, odnosno završni rad mora biti izrađen najkasnije 30 dana prije početka mature, odnosno završnog ispita. Konačnu ocjenu maturalnog, odnosno završnog rada utvrđuje komisija na usmenoj obrani rada, na prijedlog predmetnog nastavnika. Obrana maturalnog, odnosno završnog rada organizira se najkasnije dva dana prije pismenog ispita iz članka 12. ovoga pravilnika. Učenik čiji maturalni, odnosno završni rad nije izrađen u roku iz stavka 4. ovoga članka ili čiji je rad na usmenoj obrani negativno ocijenjen ne može pristupiti ostalim dijelovima mature, odnosno završnog ispita pa se upućuje na polaganje mature, odnosno završnog ispita u cjelini u slijedećem ispitnom roku.

Pismeni ispit na maturi, odnosno završnom ispitu traje najviše 4 sata. Ocjenu pismenog ispita utvrđuje ispitna komisija na prijedlog predmetnog nastavnika. Vremenski razmak između pismenog ispita i usmenog ispita mora biti najmanje dva dana.

Polaganja mature, odnosno završnog ispita oslobođeni su :

- učenici gimnazija, tehničkih, umjetničkih i drugih strukovnih škola u četverogodišnjem trajanju, koji su sve razrede završili s odličnim uspjehom i

- učenici obrtničkih, industrijskih i drugih strukovnih škola s praktičnom nastavom, koji su sve razrede završili s odličnim uspjehom i u svim razredima postigli odličan uspjeh iz praktične nastave.

Zavod za školstvo Ministarstva izradit će stručne upute o sadržajima mature, odnosno završnog ispita te o načinu provedbe ispita za pojedine vrste škola, odnosno programa.

II. MATURA

Matura u gimnaziji se sastoji od:

- obrane maturalnog rada,

- dva obvezna predmeta i

- jednog izbornog predmeta Obvezni predmeti polažu se pismeno i usmeno. Izborni predmet polaže se usmeno.

Obvezni predmeti u općim gimnazijama su:

- hrvatski jezik,

- strani jezik ili matematika ovisno o izboru učenika.

Obvezni predmeti u jezičnim gimnazijama su:

- hrvatski jezik i

- strani jezik

. Obvezni predmeti u klasičnim gimnazijama su:

- hrvatski jezik,

- latinski jezik ili grčki jezik ovisno o izboru učenika.

Obvezni predmeti u prirodslovno-matematičkim gimnazijama su :

- hrvatski jezik i

- matematika.

Izborni predmet na maturi može biti samo predmet iz nastavnog plana i programa odgovarajuće gimnazije. Izborni predmet može biti i predmet iz kojeg učenik piše maturalni, odnosno završni rad. Izborni predmet učenik prijavljuje na prijavnici iz članka 6. ovoga pravilnika.

III. ZAVRŠNI ISPITI U TEHNIČKIM, UMJETNIČKIM I DRUGIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA U ČETVEROGODIŠNJEM TRAJANJU

Završni ispit u tehničkim, umjetničkim i drugim strukovnim školama u četverogodišnjem trajanju sastoji se od

- obrane završnog rada,

- pismenog i usmenog ispita iz hrvatskog jezika,

- pismenog ili usmenog ispita iz stručnih predmeta određenog programa, sukladno stručnim uputama iz članka 14. ovoga pravnika.

IV. ZAVRŠNI ISPITI U OBRTNIĆKIM, INDUSTRIJSKIM I DRUGIM SREDNJIM ŠKOLAMA S PRAKTIČNOM NASTAVOM

Završni ispit u obrtničkim, industrijskim i drugim srednjim školama s pratkičnom nastavom sastoji se od

- praktičnog rada,

- pismenog ispita iz hrvatskog jezika i

- pismenog ili usmenog ispita kojim se provjeravaju znanja iz odredenog programa odnosno zanimanja, sukladno stručnim uputama iz članka 14. ovoga pravilnika.

Pratkični rad izvodi učenik u radionici u kojoj je svladao program praktične nastave ili u školskoj radionici. Vrijeme za izvođenje praktičnog rada ne može biti dulje od 35 sati.

U obrtničkim srednjim školama praktični rad ocjenjuju članovi ispitne komisije koji nisu bili stručni učitelji učenika za vrijeme školovanja.

Ako učenik ne obavi uspješno praktični rad, upućuje se na slijedeći ispitni rok uz obvezu izbora druge zadaće praktičnog rada.

Savez udruženja hrvatskih obrnika predlaže tri člana u ispitne komisije za praktični rad završnog ispita u obrtničkim školama. Hrvatska gospodarska komora, odnosno druga odgovarajuća strukovna udruga može predložiti po jednog člana ispitne komisije za praktični rad završnog ispita u industrijskim i drugim srednjim školama s praktičnom nastavom. Predloženi članovi ispitnih komisija za pojedini dio završnog ispita moraju biti osobe odgovarajuće struke, odnosno zanimanja. Ako udruge iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne predlože članove ispitnih komisija u traženom roku, ravnatelj će imenovati sve članove ispitih komisija sukladno članku 7. ovoga pravilnika.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Učenici koji nemaju nijednu nedovoljnu ocjenu položili su maturu, odnosno završni ispit. Učenik koji dobije nedovoljnu ocjenu iz jednog ili više predmeta, ima pravo polagati popravni ispit u sljedećem ispitnom roku. Ako učenik nije pristupio popravnom ispitu iz dijela mature, odnosno završnog ispita u određenom roku, ili bez opravdanog razloga prekine polaganje popravnog ispita, ne može pristupiti ponovnom polaganju popravnog ispita, nego mora ponoviti cijelu maturu, odnosno završni ispit u idućem ispitnom roku.

Ako je učenik iz opravdanih razloga spriječen da pristupi ispitu, mora to u roku od dva dana prije pristupanja prijaviti ispitnom odboru i podnijeti za to dokaze. Ispitni odbor odlučuje da li su razlozi za odgodu opravdani i odlučuje o polaganju mature, odnosno završnog ispita u idućem ispitnom roku. Ako ispitni odbor ocijeni da razlozi za prekid ili izostanak s ispita nisu opravadani, učenik se upućuje na polaganje cijele mature, odnosno završnog ispita u ljetnom roku iduće školske godine.

O položenoj maturi, odnosno završnom ispitu učenicima se izdaje svjedodžba o maturi, odnosno završnom ispitu. U svjedodžbu se unosi utvrđena ocjena iz maturalnog ili završnog odnosno praktičnog rada, ocjene iz predmeta koje se polažu na maturi, odnosno završnom ispitu te ocjena općeg uspjeha na maturi, odnosno završnom ispitu. Učenicima iz članka 13. ovoga pravilnika izdaje se svjedodžba o maturi, odnosno o završnom ispitu u koju se unosi opća ocjena odličan i napomena da je učenik oslobođen polaganja mature.

Završni ispiti u tehničkim, umjetničkim i drugim strukovnim školama u četverogodišnjem trajanju polagat će učenici tih škola u školskoj godini 1993/84. sukladno Pravilniku o uvjetima, načinu i postupku polaganja završnog ispita u programima usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme od prvog do petog stupnja ("Narodne novine", broj 55/86) i stručnim uputama Zavoda za školstvo Ministarstva, donesenim na temelju toga pravilnika.

Tijekom mature, odnosno završnog ispita vode se zapisnici koji se čuvaju u školskoj arhivi. U zapisnike se unose svi važniji podaci o maturi, odnosno završnom ispitu. Zapisnike sa pojedinih dijelova ispita mature, odnosno završnog ispita potpisuju svi članovi ispitne komisije neposredno nakon završetka ispita.

Podaci o maturi, odnosno završnom ispitu upisuju se u matičnu knjigu. U matičnu knjigu unosi se utvrdena ocjena iz maturalnog ili završnog, odnosno praktičnog rada, ocjena iz svakog predmeta koji se polaže na maturi odnosno završnom ispitu te ocjena općeg uspjeha učenika na maturi, odnosno završnom ispitu.

Škola je dužna u roku od 30 dana od završetka mature, odnosno završnog ispita za svaki rok dostaviti na propisanom obrascu izvješće o rezultatima mature odnosno završnog ispita Ministarstvu kulture i prosvjete, a obrtničke škole i Savezu udruženja hrvatskih obrtnika. Obrazac iz stavka 1. ovog članka propisat će Ministarstvo u roku od 30 dana od dana stupanja ns snagu ovog pravilnika.

Ovaj pravilnik se ne primjenjuje na radnje utvrdene člankom 5. stavak 1. i člankom 11. stavak 3. u školskoj godini 1993/94, a koje su provedene do stupanja na snagu ovoga pravilnika.

Na dan stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje se primjenjivati Pravilnik o uvjetima, načinu i postupku polaganja završnog ispita u programima usmjerenog obrazovana za stjecanje stručne spreme od prvog do petog stupanja ("Narodne novine", br. 55/1986), osim za strukovne škole utvrđene člankom 27. ovoga pravilnika.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 602-03/93-01-1380

Urbroj : 532-03-3/7-93-01

Zagreb, 22. veljače 1994.