Zakoni i propisi - Pravni savjeti 29 11.04.1994 Poslovnik Ustavnog suda Republike Hrvatske
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Na osnovi članka 127. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske, Ustavni sud Republike Hrvatske na sjednici od 4. ožujka 1994. godine donio je

POSLOVNIK

USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE

PRVA GLAVA

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Poslovnikom Ustavnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Poslovnik) uređuje se unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sud).

Članak 2.

(1) Ustavni sud Republike Hrvatske je nezavisan od svih tijela državne vlasti. Ustavni sud Republike Hrvatske jamči vladavinu Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske u svome djelovanju je vođen odredbama Ustava Republike Hrvatske i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

(2) Ustavni sud Republike Hrvatske financijski je samostalan.

(3) Sjedište Ustavnog suda Republike Hrvatske je u Zagrebu.

(4) Ustavni sud Republike Hrvatske zasjeda u Zagrebu, time da iznimno, ako tako odluči, može zasjedati i u drugim mjestima Republike Hrvatske.

(5) Ustavni sud Republike Hrvatske samostalno uređuje svoj ustroj.

Članak 3.

(1) O pravilnoj primjeni Poslovnika brine se predsjednik Suda.

(2) Obvezne upute i tumačenja za primjenu Poslovnika daje Sud.

DRUGA GLAVA

UNUTARNJE USTROJSTVO

I.Odjeljak Ovlaštenja i dužnosti sjednice sudaca i predsjednika suda

Članak 4.

(1) Suci na sjednici:

- utvrđuju prijedlog proračuna Suda, koji se upućuje Saboru,

- donose financijski plan Suda.

- donose Poslovnik Suda,

- odlučuju o plaćama i radnim odnosima savjetnika, ostalih dužnosnika i djelatnika Suda,

- utvrđuju sastav vijeća koja odlučuju o stvarima iz nadležnosti vijeća,

- biraju dopredsjednika Suda,

- imenuju glavnog tajnika Suda.

(2) Suci na sjednici obavljaju i druge poslove utvrdene Ustavom, Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (dalje: Ustavni zakon), zakonima, Poslovnikom i drugim aktima Suda.

Članak 5.

Predsjednik suda:

- predstavlja Sud,

- saziva i predsjedava raspravama i sjednicama Suda,

- rukovodi sudskom upravom,

- potpisuje akte koje donosi Sud,

- brine se o ostvarivanju suradnje Suda s ustavnim sudovima drugih država,

- nadzire materijalno-financijsko poslovanje Suda,

- obavlja druge poslove utvrdene Ustavom, Ustavnim zakonom, zakonima, Poslovnikom i drugim aktima Suda

Članak 6.

U slučaju spriječenosti ili nenazočnosti, predsjednika Suda zamjenjuje dopredsjednik.

II.Odjeljak Sudska uprava

Članak 7.

(1) Poslovima sudske uprave osigurava se pravilan rad i poslovanje Suda.

(2) Poslovi sudske uprave obavljaju se u službama Suda.

(3) Za obavljanje uredskih poslova sudske uprave predsjednik Suda određuje djelatnike koji će po uputama predsjednika Suda i glavnog tajnika obavljati te poslove. (

4) Poslovi sudske uprave obuhvaćaju posebice:

- organiziranje unutarnjeg poslovanja u Sudu,

- skrb o urednom i pravodobnom obnašanju poslova u Sudu,

- stručne poslove u svezi s ostvarivanjem prava i dužnosti djelatnika Suda,

- financijsko-materijalno poslovanje Suda - i druge poslove određene Ustavom, Ustavnim zakonom, zakonima, Poslovnikom i drugim aktima Suda.

III. Odjeljak Službe u Sudu

Članak 8.

(1) U Sudu postoje slijedeće službe:

1. Ured predsjednika Suda,

2. Tajništvo Suda,

3. Ured za savjetničke poslove,

4. Služba za evidenciju i dokumentaciju,

5. Računovodstvo Suda i

6. Sudska pisarnica.

(2) Unutarnje ustrojstvo i djelovanje službi iz stavka 1. ovoga članka uredit će se posebnim aktima.

IV.Odjeljak Glavni tajnik Suda, savjetnici Suda, Služba za evidenciju i dokumentaciju

Članak 9.

(1) Glavni tajnik Suda:

- je nalogodavac za materijalno-financijsko poslovanje Suda,

- organizira i usklađuje obavljanje stručnih, upravnih, uredskih, računovodstvenih, tehničkih i drugih poslova za potrebe Suda i brine da se ovi poslovi obavljaju uredno i pravodobno, - obavlja druge poslove predviđene Poslovnikom i drugim aktima Suda.

(2) Uvjeti za imenovanje glavnog tajnika oređuju se u skladu sa člankom 10. ovog Poslovnika.

Članak 10.

(1) Sud imenuje na neodredeno vrijeme potreban broj viših savjetnika, savjetnika i stručnih suradnika iz redova istaknutih diplomiranih pravnika s položenim pravosudnim ispitom.

(2) Ostali uvjeti određuju se posebnim aktom Suda.

Članak 11.

Savjetnici suda:

- obavljaju stručne poslove u svezi s podnescima upućenim Sudu,

- obrađuju predmete po uputama suca i izrađuju nacrte odluka i rješenja koje im povjeri Sud,

- surađuju sa sucima u proučavanju predmeta Suda i u izradbi nacrta odluka i rješenja Suda koje pripremaju suci,

- prate i proučavaju propise i probleme vezane za njihovu primjenu,

- obavljaju stručne poslove prema rasporedu poslova,

- sudjeluju u sjednicama i raspravama Suda i mogu o pitanjima o kojima se raspravlja davati Sudu mišljenja i prijedloge,

- obavljaju druge stručne poslove koje im povjeri Sud.

Članak 12.

Služba za evidenciju i dokumentaciju.

- vodi evidenciju propisa i odluka Suda.

- prikuplja dokumentacijsku građu i stručnu literaturu potrebnu za rad Suda.

- analizira praksu Suda i o svojim zapažanjima izvješćuje Sud,

- upozorava Sud na uskladenost predloženih odluka i rješenja Suda s dotadašnjom praksom i prihvaćenim stajalištima Suda,

- pribavlja sucima i savjetnicima dokumentacijsku građu, stručnu literaturu, podatke o sudskoj praksi i pravnim stajalištima Suda, kao i druge podatke potrebne za njihov rad,

- vodi brigu oko organiziranja pravne informatike,

- obavlja druge poslove odredene Poslovnikom i rasporedom poslova.

Članak 13.

Rukovoditelja Službe za evidenciju i dokumentaciju imenuje Sud iz redova istaknutih diplomiranih pravnika koji ispunjavaju uvjete za višeg savjetnika odnosno savjetnika Suda.

V.Odjeljak Raspored predmeta i poslova

Članak 14.

(1) Prispjeli predmeti raspoređuju se sucima po vremenu prispjeća abecednim redom prema prezimenu sudaca i savjetnika.

(2) Rasporedom poslova utvrđuju se poslovi djelatnika

Članak 15.

(1) Godišnji raspored poslova utvrđuje Sud, koncem kalendarske godine za sljedeću godinu.

(2) Prilikom rasporeda djelatnika na pojedine poslove, vodit će se ponajprije računa o potrebama Suda, stručnim sposobnostima djelatnika za obavljanje određenih poslova.

Članak 16.

(1) Utvrđeni godišnji raspored poslova može se tijekom godine mijenjati zbog znatnijeg povećanja broja predmeta, duže nenazočnosti suca ili drugog djelatnika, kao i zbog drugih opravdanih razloga.

(2) Ako nema potrebe za izmjenom godišnjeg rasporeda poslova, raniji raspored može se produžiti za sljedeću godinu.

VI. Odjeljak Komuniciranje sa strankama i drugim osobama

Članak 17.

(1) Stranke, njihovi punomoćnici i druge osobe koje dolaze u Sud radi traženja obavijesti, razgledanja i prijepisa spisa i slično primaju se u vrijeme odredeno godišnjim rasporedom poslova.

(2) Vrijeme određeno za primanje stranaka objavit će se na vidnom mjestu pri ulazu u sudsku zgradu.

Članak 18.

(1) Stranke se primaju u sudskoj pisarnici tijekom radnog vremena, ako predsjednik Suda ne odredi kraće vrijeme.

(2) Primanje stranaka u predsjedništvu Suda i u uredu glavnog tajnika određuje predsjednik Suda prema potrebama.

(3) Obavijesti o ustavnosudskoj praksi daju se u Službi za evidenciju i dokumentaciju.

Članak 19.

(1) Stranke, njihove punomoćnike i druge ovlaštene osobe o stanju predmeta obavještava djelatnik sudske pisarnice na osnovi podataka iz upisnika i spisa.

(2) Obavještavanje će se ograničiti na podatke o tome u kojem se stadiju postupak nalazi.

(3) Ostalim se osobama daju obavijesti o stanju predmeta samo po odobrenju predsjednika Suda.

(4) Ne mogu se davati obavijesti o donesenim odlukama koje još nisu otpravljene iz Suda.

Članak 20.

Osobe navedene u članku 17. Poslovnika ovlaštene su, po odobrenju predsjednika Suda, razgledavati i obavljati prijepis spisa ili njegovih dijelova.

VII. Odjeljak Pitanja koja će se urediti posebnim aktima

Članak 21.

Posebnim aktima uredit će se:

- uredsko poslovanje Suda,

- protokol i odnosi s javnošću,

- odnosi s ustavnim sudovima drugih država,

- odnosi s medunarodnim organizacijama,

- odnosi s drugim tijelima državne vlasti,

- upotreba posebne odjeće (toge),

- primanje prisege od strane predsjednika Republike,

- i druga pitanja koja nisu uređena ovim Poslovnikom.

TREĆA GLAVA

POSEBNE ODREDBE ZA USTROJ POSTUPANJA

I.Odjeljak Opće odredbe

Članak 22.

(1) Postupak pred sudom pokreće se pismenim zahtjevom, prijedlogom, ustavnom tužbom odnosno žalbom (podnesci).

(2) Podnesci upućeni Sudu moraju biti potpisani.

(3) Podnesak se podnosi Sudu neposredno ili mu se šalje poštom. Dan predaje podneska pošti preporučeno smatra se danom predaje Sudu.

(4) Ako podnesak nije predan Sudu, nego drugome organu, a stigne Sudu nakon proteka roka za podnošenje podneska, smatrat će se da je podnesen na vrijeme ako se njegovo podnošenje tome organu može pripisati neznanju ili očiglednoj pogrešci podnositelja podneska.

Članak 23.

(1) Podnesci kojima se predlaže pokretanje postupka odnosno pokreće postupak kao i druge pismene izjave, prijedlozi i priopćenja upućuju se Ustavnom sudu na hrvatskome jeziku i latiničnom pismu.

(2) Ako je, pod uvjetima propisanim zakonom, u pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu uporabu uveden i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo, sudionik u postupku koji ima prebivalište odnosno sjedište na području te lokalne jedinice može uputiti podneske Ustavnom sudu i na tom drugom jeziku i ćiriličnom ili kojem drugom pismu.

Članak 24.

(1) Podnesci koje treba dostaviti drugom sudioniku u postupku predaju se Sudu u dovoljnom broju primjeraka.

(2) Tako treba postupiti i kada se uz podnesak podnose prilozi.

Članak 25.

(1) Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve što je potrebno da bi se po njima moglo postupiti.

(2) Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadrži sve što ie potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, Sud će vratiti podnesak podnositelju radi ispravka odnosno dopune, uz određivanje roka za ponovno podnošenje podneska

(3) Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan Sudu u roku određenom za dopunu ili ispravak, smatrat će se da je podnesen onog dana kada je prvi puta bio podnesen.

(4) Smatrat će se da je podnesak povučen ako ne bude vraćen·Sudu u odredenome roku. Ako bude vraćen bez ispravka odnosno dopune, odbacit će se.

Članak 26.

(1) Postupak provodi sudac uz suradnju savjetnika prema rasporedu poslova.

(2) Postupak treba voditi tako da omogući Sudu donošenje odluke o biti stvari.

(3) Za pravno-tehničku obradbu predmeta odgovoran je savjetnik Suda koji je suradivao u vođenju postupka

Članak 27.

Ako postoje razlozi za isključenje javnosti u postupku odnosno razlozi za izuzeće, sudac to treba navesti u referatu odnosno predreferatu.

Članak 28.

Kada dostavu treba obaviti fizičkim ili pravnim osobama u inozemstvu ili strancima koji uživaju pravo imuniteta, dostava će se obaviti diplomatskim odnosno konzularnim putem, ako u medunarodnom ugovoru nije što drugo odredeno.

Članak 29.

U ustavnosudskom postupku svaki sudionik snosi svoje troškove, ako Sud ne odluči drukčije.

Članak 30.

(1) Sudionici mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomoćnika.

(2) Ovlaštenje punomoćnika mora se temeljiti na posebnoj punomoći.

Članak 31.

Godišnjim rasporedom poslova u Sudu se mogu osnivati vijeća za obradbu predmeta i pripremu za odlučivanje na sjednici Suda.

Članak 32.

O sjednicama Suda vodi se zapisnik.

Članak 33.

(1) Odluka odnosno rješenje suda mora imati uvod, izreku i obrazloženje.

(2) Uvod odluke odnosno rješenja sadrži: naziv Suda, ime i prezime predsjednika Suda i sudaca koji su sudjelovali u donošenju odluke odnosno rješenja, kratku oznaku predmeta odlučivanja, te dan kada je odluka odnosno i rješenje doneseno.

(3) Izreka sadrži odluku Suda o predmetu odlučivanja.

(4) U obrazloženju Sud će izložiti: sadržaj podneska kojim se predlaže pokretanje postupka odnosno kojim je postupak pokrenut, razloge zbog kojih je odlučio kao u izreci i propise na kojima je utemeljio odluku.

(5) Sudac koji je glasovao suprotno većini može, u primjerenom roku od dana izradbe odluke, pismeno obrazložiti svoje mišljenje i objaviti ga.

Članak 34.

(1) Predsjednik i suci ne mogu se uzdržati od glasovanja.

(2) Predsjednik i suci mogu se izuzeti od raspravljanja i glasovanja ako ocijene da za to postoje razlozi, o čemu odlučuje Sud.

Članak 35.

Sud dostavlja ovjereni prijepis svoje odluke odnosno rješenja sudionicima u postupku.

Članak 36.

(1) Kada se pozivi, odluke odnosno rješenja Ustavnog suda ne mogu, iz bilo kojeg razloga dostaviti sudionicima u postupku, dostava se za njih obavlja stavljanjem poziva, odluke odnosno rješenja na oglasnu ploču Suda.

(2) Dostava se smatra obavljenom nakon proteka osam dana od dana stavljanja odluke odnosno rješenja na oglasnu ploču Suda.

(3) U slučaju objave odluke odnosno rješenja u "Narodnim novinama" dostava se smatra obavljenom danom objave u ovom službenom glasilu Republike Hrvatske.

II.Odjeljak Ocjena suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom

Članak 37.

(1) Zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom mora sadržavati oznaku odredbi čija se ustavnost odnosno zakonitost osporava, oznaku odredbi Ustava ili zakona za koje se u zahtjevu tvrdi da su povrijeđene, razloge zbog kojih se tvrdi da osporeni propis nije suglasan s Ustavom odnosno zakonom, te potpis i pečat podnositelja zahtjeva.

(2) U zahtjevu podnositelj može navesti i druge činjenice od značenja za ocjenu stvari, kao i svoje mišljenje o tome treba li osporeni propis ukinuti ili poništiti.

Članak 38.

Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom sadrži, u pravilu, sve što sadrži i zahtjev.

Članak 39.

(1) Ako se traži ocjena ustavnosti zakona odnosno drugog akta Sabora, sudac izvjestitelj priprema predreferat koji se iznosi na sjednicu radi ocjene opravdanosti razloga da se od Sabora Republike Hrvatske zatraži odgovor.

(2) Na isti način kao u stavku 1. ovog članka postupit će se ako se traži ocjena ustavnosti uredbe Predsjednika Republike ili uredbe Vlade Republike Hrvatske donesene na osnovi ovlasti Zastupničkog doma.

Članak 40.

(1) Sud će odlučiti o dostavljanju zahtjeva, prijedloga za pokretanje postupka, odnosno rješenja kojim je pokrenut postupak, zajedno s potrebnim prilozima, na odgovor tijelu koje je donijelo osporeni propis.

(2) Rješenje kojim je pokrenut postupak dostavit će se sudionicima u postupku.

Članak 41.

(1) Kada obradi predmet na način koji će omogućiti Sudu donošenje odluke o biti stvari, sudac izvjestitelj podnosi referat o predmetu predsjedniku Suda u pisanom obliku.

(2) Referat sadrži podatke o zahtjevu i prijedlogu, o obavljenim postupovnim radnjama, činjeničnim i pravnim pitanjima, pribavljenim mišljenjima te mišljenje da li se o predmetu može odlučiti na sjednici bez javne rasprave, ili treba zakazati javnu raspravu.

Članak 42.

(1) Kada predsjednik Suda primi referat ili nacrt odluke ili rješenja, daje ih na sjednicu Suda radi donošenja odluke u predmetu.

(2) Uz suce, sjednici su nazočni i mogu sudjelovati u raspravi tajnik i savjetnici Suda i voditelj Službe za evidenciju i dokumentaciju, ako sud ne odluči drukčije.

(3) Predstavnici tiska i drugih sredstava priopćavanja mogu biti nazočni sjednici i javnoj raspravi, te drugim skupovima u Sudu.

(4) Za televizijski i radio-prijenos iz Suda potrebna je dozvola predsjednika Suda.

Članak 43.

(1) Sudac izvjestitelj usmeno obrazlaže referat i prema potrebi daje dopunska obrazloženja.

(2) Sudac može ovlastiti savjetnika da na sjednici izloži predmet.

(3) Nakon toga predsjednik Suda otvara raspravu.

(4) Nakon završene rasprave o predmetu, predsjednik iznosi na odlučivanje prijedlog suca izvjestitelja, a zatim i druge prijedloge iznesene u raspravi o predmetu.

(5) Ako Sud ne prihvati prijedlog suca izvjestitelja referat može, radi dopune, vratiti sucu izvjestitelju ili zadužiti drugoga suca da obradi drugo stajalište.

Članak 44.

(1) Sud održava savjetodavnu raspravu ako ocijeni da je prije odlučivanja o biti stvari potrebna rasprava sa sudionicima u postupku, tijelima državne vlasti, organizacijama, znanstvenicima i drugim stručnjacima.

(2) Konzultativni sastanak može sazvati i sudac izvjestitelj o čemu je dužan izvijestiti predsjednika Suda.

Članak 45.

(1) U povodu prijedloga kojim se traži da Sud pokrene postupak za ocjenu ustavnosti zakona i ustavnosti odnosno zakonitosti drugih propisa, Sud na sjednici odlučuje rješenjem hoće li prihvatiti prijedlog i pokrenuti postupak.

(2) O pokretanju postupka, odnosno neprihvaćanju prijedloga za pokretanje postupka, Ustavni sud će obavijestiti sudionike postupka.

(3) Kada sud pokrene postupak radi ocjene ustavnosti zakona, rješenje o pokretanju postupka objavit će se i u "Narodnim novinama".

Članak 46.

(1) Sud na sjednici može zaključiti da će o biti stvari odlučiti na temelju javne rasprave.

(2) Javnu raspravu zakazuje predsjednik Suda.

(3) Na javnu raspravu pozivaju se sudionici u postupku i predstavnici državnih tijela i organizacija, kao i osobe sudjelovanje kojih je na javnoj raspravi potrebno.

(4) Izostanak pozvanih sudionika u postupku i drugih pozvanih osoba ne spriječava Sud da nastavi postupak i donese odluku, ako ocijeni da za to postoje uvjeti.

(5) U opravdanim slučajevima Sud može odgoditi javnu raspravu i zakazati novu.

Članak 47.

(1) Javnu raspravu vodi predsjednik Suda, a o činjeničnom i pravnom stanju u predmetu izvještava sudac izvjestitelj.

(2) O tijeku javne rasprave vodi se zapisnik. Zapisnik vodi savjetnik Suda koji je sa sucem surađivao u obradbi predmeta. Javna rasprava se stenografira ili snima ako predsjednik Suda ne odluči drugačije. Snimka javne rasprave prilaže se zapisniku.

(3) Zapisnik javne rasprave potpisuju predsjednik Suda i savjetnik koji je vodio zapisnik.

Članak 48.

Kada Sud smatra da je stvar raspravljena tako da se može donijeti odluka, predsjednik Suda saopćit će da je rasprava zaključena.

Članak 49.

(1) Sud donosi odluku na posebnoj sjednici.

(2) Sjednica Suda može se održati ako je sjednici nazočna većina ukupnoga broja sudaca Suda.

(3) U zapisnik te sjednice unose se podaci o predmetu, o tome kako je predmet riješen, te o načinu glasovanja (tko je glasovao "za" a tko "protiv").

Članak 50.

Ustavni sud može ocjenjivati suglasnost zakona s Ustavom, odnosno suglasnost drugih propisa s ustavom i zakonom i u slučaju kada je odredeni zakon ili drugi propis već ranije bio predmetom ustavnosudske ocjene.

III. Odjeljak Zaštita ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina

Članak 51.

(1) Ustavna tužba mora sadržavati ime i prezime, prebivalište ili boravište odnosno tvrtku i sjedište podnositelja ustavne tužbe, ime i prezime njegovog punomoćnika, oznaku odluke kojom je povrijeđeno neko pravo ili sloboda, oznaku ustavnog prava ili slobode koje je povrijeđeno, razloge tužbe, dokaze o tome da je iscrpljen pravni put i da je tužba pravodobna i potpis podnositelja ustavne tužbe.

(2) Uz tužbu se mora podnijeti osporeni akt u izvorniku ili prijepisu.

Članak 52.

(1) Osobi koja iz opravdanih razloga propusti rok za podnošenje ustavne tužbe, Sud će dopustiti povrat u prijašnje stanje ako ona u roku od 15 dana nakon prestanka razloga koji je prouzročio propuštanje podnose prijedlog za povrat u prijašnje stanje i ako istodobno s prijedlogom podnese i ustavnu tužbu.

(2) Nakon proteka tri mjeseca od dana propuštanja ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje.

(3) Neće se dopustiti povrat u prijašnje stanje ako je propušten rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prijašnje stanje.

Članak 53.

(1) Ustavna tužba, u pravilu, ne spriječava izvršenje osporenoga akta.

(2) Na prijedlog podnositelja ustavne tužbe Sud može odgoditi izvršenje do donošenja odluke, ako bi izvršenje prouzročilo podnositelju tužbe štetu koja bi se teško mogla popraviti, a odgoda nije protivna javnom interesu niti bi se odgodom nanijela nekome veća šteta.

Članak 54.

(1) O ustavnoj tužbi odlučuje vijeće sastavljeno od tri suca, koje može odluku donijeti samo jednoglasno.

(2) Ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost, ili ako vijeće smatra da postoje razlozi da se predmet iznese na sjednicu Suda, o ustavnoj tužbi odlučit će sjednica Suda.

Članak 55.

Sudac izvjestitelj :

1) - poziva podnositelja tužbe da u određenom roku dopuni ili ispravi tužbu ako je tužba nerazumljiva, odnosno ako se na temelju podataka i priloga iz tužbe ne može utvrditi koji se akt osporava ili ako tužba nije potpisana (nepotpuna tužba);

2) - dostavlja, prema potrebi, primjerak tužbe zainteresiranim osobama i poziva ih da se o njoj izjasne;

3) - prema potrebi, zahtijeva dostavu spisa koji se odnosi na predmet tužbe odnosno izvješće o povredama ustavnih prava i sloboda učinjenih osporenim aktom.

Članak 56.

U ostavljenome roku organ koji je donio osporeni akt dužan je dostaviti Sudu sve spise koji se odnose na predmet tužbe.

Članak 57.

Vijeće odnosno sjednica Suda (dalje u ovom odjeljku: Sud) se ograničava na ispitivanje samo onih povreda ustavnih prava i sloboda koje su istaknute u tužbi.

Članak 58.

Sud će rješenjem odbaciti ustavnu tužbu: ako Sud nije nadležan; ako je tužba nepravodobna, nepotpuna, nerazumljiva ili nedopuštena. Tužba je nedopuštena: ako nije iscrpljen dopušteni pravni put, odnosno ako podnositelj tužbe u prethodnom postupku nije koristio dopušteno pravno sredstvo, ako je tužbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za njezino podnošenje.

Članak 59.

(1) Sud odlučuje o ustavnoj tužbi odlukom.

(2) Odlukom se tužba usvaja ili odbija kao neosnovana.

Članak 60.

Ako utvrdi da je ustavno pravo ili sloboda tužitelja povrijeđeno ne samo osporenim nego i nekim drugim aktom donesenim u tom predmetu, Sud će odlukom ukinuti u cijelosti ili djelomično, i taj akt.

Članak 61.

Odlukom se odbija tužba kao neosnovana kada Sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se akt osporava.

Članak 62.

(1) U obrazloženju odluke odnosno rješenja Sud treba ocijeniti navode tužbe odlučnog značenja.

(2) Kada ustavnu tužbu usvoji i osporeni akt ukida, Sud u obrazloženju treba navesti koje je ustavno pravo odnosno sloboda povrijeđeno i u čemu se povreda sastoji.

(3) Organ čiji je akt ukinut dužan je umjesto ukinutog akta donijeti drugi, pri čemu je vezan pravnim stajalištem Suda o povredi Ustavom utvrđenih sloboda i prava podnositelja tužbe.

Članak 63

(1) Izvornik odluke odnosno rješenja potpisuju predsjednik vijeća (ako je o ustavnoj tužbi odlučilo vijeće) odnosno predsjednik Suda (ako je o ustavnoj tužbi odlučila sjednica Suda), sudac izvjestitelj i savjetnik.

(2) Sud dostavlja ovjereni prijepis svoje odluke odnosno rješenja podnositelju tužbe i organu odnosno tijelu koje je donijelo osporeni akt, te osobi koju je pozvao da se izjasni u smislu odredbe članka 55. točke 2. ovog Poslovnika

Članak 64.

Postupak pokrenut ustavnom tužbom se obustavlja:

1. kada umre podnositelj ustavne tužbe, ili

2. kada podnositelj ustavne tužbe, koji je pravna osoba, prestane postojati, a postupak se vodi u svezi sa strogo osobnim neprenosivim, pravima podnositelja tužbe.

3. u slučaju povlačenja ustavne tužbe.

Članak 65.

Sud može narediti da podnositelj tužbe koji nije uspio s tužbom, naknadi troškove postupka. ako ih je prouzročio svojom krivnjom.

IV. Odjeljak Nadzor nad ustavnošću i zakonitošću izbora i republičkog referenduma i izborni sporovi

Članak 66.

(1) Sjednica suda nadzire ustavnost i zakonitost izbora i republičkog referenduma.

(2) Rješavanje izbornih sporova Sud provodi u vijeću sastavljenom od tri suca.

(3) U postupku rješavanja izbornih sporova sudjeluje i Odjel za izbornu dokumentaciju.

Članak 67.

(1) Sjednica Suda imenuje vijeće i Odjel za izbornu dokumentaciju i raspoređuje u njih savjetnike Suda.

(2) Rukovoditelj Odjela za izbornu dokumentaciju imenuje se iz redova sudaca.

(3) U slučaju potrebe, a na prijedlog predsjednika Suda, može se izmijeniti utvrdeni raspored sudaca i savjetnika.

Članak 68.

U postupku, po odredbama ove glave, vijeće odlučuje na nejavnoj sjednici.

Članak 69.

Vijeće ispituje osporeni akt u onom dijelu koji se osporava time da se u pravilu ograničava na ispitivanje onih povreda koje ističe podnositelj prijedloga za provodenje postupka nadzora ned ustavnošću i zakonitošću izbora ili žalbe u izbornom sporu.

Članak 70.

(1) Vijeće može donijeti odluku samo jednoglasno.

(2) Ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost ili ako vijeće smatra da postoje razlozi da se predmet iznese na sjednicu Suda, predmet se dostavlja predsjedniku Suda putem Odjela za izbornu dokumentaciju, radi iznošenja na sjednicu Suda.

Članak 71.

(1) Nakon izradbe odluke svi predmeti se dostavljaju, prije otpreme, Odjelu za izbornu dokumentaciju.

(2) Ako rukovoditelj Odjela smatra da donijeta odluka nije u skladu s već ranije zauzetim pravnim stajalištem Suda, obavijestit će o tome predsjednika vijeća

(3) Ako vijeće ostane pri svome stavu, predmet se iznosi na sjednicu Suda.

ČETVRTA GLAVA

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 72.

Odredbe o uvjetima koje trebaju ispunjavati glavni tajnik i savjetnici Suda (članak 9. stavak 2. i članak 10. Poslovnika) ne odnose se na osobe zatečene na mjestu glavnog tajnika odnosno savjetnika Suda u času stupanja na snagu ovoga Poslovnika.

Članak 73.

Na dan stupanja na snagu ovog Poslovnika prestaje vrijediti Poslovnik Ustavnog suda Hrvatske ("Narodne novine" br. 29/83) u dijelu koji je ostao na snazi nakon stupanja na snagu Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Članak 74.

Poslovnik Ustavnog suda Republike Hrvatske stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Narodnim novinama".

Broj : Su-58/1983

Zagreb, 4. ožujka 1994.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik

Jadranko Crnić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.