Zakoni i propisi - Pravni savjeti 18 09.03.1994 Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Temeljem članka 112. Zakona o zdravstvenoj zaštili ("Narodne novine., br 75/93) ministar zdravstva donosi

PRAVILNIK

O PRIPRAVNIČKOM STAŽU ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuje se sadržaj i način provođenja pripravničkog staža, uvjeti koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni djelatnici kod kojih se može obavljati pripravnički staž, način polaganja državnog i stručnog ispita, izgled i sadržaj odobrenja za samostalan rad te sadržaj i izgled uvjerenja o položenom državnom i stručnom ispitu.

Članak 2.

Pripravnički staž je rad pod nadzorom kojim se zdravstveni djelatnik osposobljava za samostalan rad u okviru svoje struke. Pripravnički staž obavlja se prema propisanom planu i programu. Planom se utvrđuju raspored i trajanje rada u pojedi nim stručnim jedinicama. Programom se utvrđuju stručni poslovi kojima se pripravnici osposobljavaju za samostalan rad.

Članak 3.

Pripravnički staž za zdravstvene djelatnike traje godinu dana. Iznimno pripravnički staž doktora medicine traje dvije godine. Prva godina pripravničkog staža za doktore medicine zove se temeljni staž, a druga godina sekerndarijat. Plan i program pripravničkog staža, temeljnog stuža i sekundarijata sastavni je dio ovog Pravilnika (prilog br. 1. )

Članak 4.

Pripravnički staž provodi se u zdravstvenim ustanovama koje ispunjavaju slijedeće uvjete u odnosu na djelatnike, prostor i medicinsku opremu:

a) postojanje stručne jedinice prema zahtjevima pojedinog dijela programa zdravstvenog usmjerenja,

b) da u toj stručnoj jedinici u punom radnom vremenu radi zdravstveni djelatnik sa položenim stručnim, odnosnok državnim ispitom koji ima viši, a najmanje isti stupanj stručne spreme zdravstvenog usmjerenja.

c) da stručna jedinica ima potrebnu medicinsko-tehničku opremu i prostor za uspješno provođenje progrankom predviđenog osposobljavanja prema zahtjevima suvremene medicine. Ako zdravstvena ustanova koja je primila pripravnika na pripravnički staž nema sve stručne jedinice prema propisanom planu i programu za zdravstveno usmjerenje upućuje ga u drugu zdravstvenu ustanovu koja ima te jedinice.

Članak 5.

Dio pripravničkog staža zdravstveni djelatnici mogu obaviti kod zdravstvenog djelatnika visoke stručne spreme koji obavlja privatnu praksu najmanje pet godina, a koji ispunjava uvjete iz prethodnog članka.

Članak 6.

Plan i program pripravničkog staža koji je obavio pri pravnik upisuje se u pripravničku knjižicu. Pripravničku knjižicu ovjerava ravnatelj zdravstvene ustanove koja je pripravnika primila na pripravnički staž odnosno privatni djelatnik. Za provođenje dijela programa u odgovarajućoj stručnoj jedinici odgovoran je rukovoditelj te jedinice odnosno osoba koju on odredi i koja ovjerava staž svojim potpisom. Pripravnici su obvezni za vrijeme staža izvršavaLi zadatke i obavljati poslove u skladu s programom koje im povjeri rukovoditelj stručne jedinice. Izgled pripravničke knjižice sastavni je dio ovog Pravilnika (prilog br. 2).

Članak 7.

Pripravnieki staž obavlja se u radnom vremenu od 42 sata tjedno. Pripravnički staž u pravilu obavlja se bez prekida. Opravdani prekid staža je bolest, porodiljski dopust i vojrka obveza - u tim slučajevima staž se produžava za onoliko vremena koliko je prekid trajao.

Članak 8.

Nakon qbavljenog pripravničkog staža zdravstveni djelatnici visoke stručne spreme obvezni su položiti državni ispit, a zdravstveni djelatnici više i srednje stručne spreme stručni ispit.

Članak 9.

Prijava za polaganje državnog i stručnog ispita podnosi se Ministarstvu zdravstva putem zdravstvene ustanove koja je pripravnika primila na pripravnički staž ili osobno uz predočenje slijedećih dokumenata: ovjerene fotokopije diplome ili svjedodžbe o završnom ispitu, ovjerene fotokopije domovnice, uredno ispunjene i ovjerene pripravničke knjižice, te molbe pripravnika. Prijava se može podnijeti Ministarstvu zdravstva najranije mjesec dana prije isteka pripravničkog staža, a najkasnije 6 mjeseci nakon završenog pripravničkog staža.

Članak 10.

Ukoliko je pripravnik ispunio sve uvjete predviđene ovim pravilnikom ministar zdravstva odobrava rješenjem polaganje državnog odnosno stručnog ispita. Pripravnik se izvješćuje o datumu i mjestu polaganja najmanje 8 dana prije dana polaganja ispita.

Članak 11.

Ako je pripravnik spriječen iz opravdanog razloga pristupiti zakazanom roku ispita, dužan je pismeno obavijestiti Ministarstvo zdravstva najmanje 3 dana prije dana određenog za polaganje ispita. Ukoliko pripravnik pravovremeno ne obavijesti Ministarstvo ili je razlog odustanka neopravdan smatra se da je ispitu pristupio te se troškovi ispita nakon ponovnog izlaska udvostručuju i idu na teret pripravnika.

Članak 12.

Državni ispit za zdravstvene djelatnike visoke stručne spreme sastavljen je od općeg i stručnog dijela. Opći dio državnog ispita polaže se usmeno. Stručni dio državnog ispita polaže se pismeno i usmeno. Ukoliko pripravnik ne zadovolji na pismenom testu, ne može pristupiti usmenom dijelu polaganja državnog ispita. Ponovno može izaći na državni ispit najranije po isteku mjesec dana od dana otkada nije zadovoljio na pismenom dijelu ispita. Troškove ponovnog polaganja snosi pripravnik. Opći dio državnog ispita obuhvaća pravne ispitne predmete:

1. Ustavno uređenje Republike Hrvatske,

2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju,

3. Radni odnosi i mirovinsko i invalidsko osiguranje. Ispitni predmeti stručnog dijela državnog ispita po zdravstvenim usmjerenjima kako slijedi:

1. doktori medicine

a) javno zdravstvo (zakonodavstvo, epidemiologija i preventivna medicina),

b) klinićki predmeti: interna sa zarazrkim bolestinka, neurologija, kirurgija, ginekologija s porodiljstvom i pedijatrija.

2. doktori stomatologije

a) dječja stomatologija (pedodoncija),

b) dentalna patologija s bolestima usta i paradonta,

c) stomatološka protetika.

3. magistri farmacije

a) izdavanje lijekova, izrada magistralrlih i galenskih pripravaka,

b) kontrola lijekova,

4. dipl. inž. med. biokemije

a) medicinska biokemija,

b) hematologija.

Članak 13.

Stručni ispit za zdravstvene djelatnike više i srednje stručne spreme sastavljen je od općeg i stručnog dijela. Opći i stručni dio polažu se usmeno. Opći dio stručnog ispita obuhvaća pravne ispitne predmete

1. Ustavno uređenje Republike Hrvatske,

2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenorn osiguranju,

3. Radni odnosi i mirovinsko invalidsko osiguranje,

Ispitni predmeti stručnog dijela stručnog ispita po zdravstvenim usmjerenjima jesu:

1. inženjeri medicinske radiologije

a) radioterapija i radiološka dijagnostika

b) zaštita od ionizirajućeg zračenja

2. medicinske sestre općeg smjera

a) zdravstvena njega bolesnika

b) zdravstvena njega u primarnoj zdrav. zaštiti

3. medicinske sestre-primalje

a) njega trudnica, rodilja i babinjača

b) njega ginekoloških bolesnica

c) njega i ishrana novorođenčadi

4. fizioterapeutski tehničari

a) kineziterapija

b) fizikalna terapija

5. laboratorijski tehničari

a) med. biokemija i hematologija

b) mikrobiologija

6. sanitarni tehničari

a) epidemiologija i higijena

b) mikrobiologija

7. zubni tehničari

a) fiksna i mobilna protetika

b) poznavanje zubotehničkog materijala

8. farmaceutski tehničari

a) farmaceutska tehnologija

b) poznavanje i čuvanje lijekova

9. maseri-kupeljari

a) masaža

b) fizikalna terapija i balneologija

Članak 14.

Pripravnici polažu stručni ispit pred ispitnom komisijom. Ispitnu komisiju imenuje minislar rješenjem o osnivanju i imenovanju komisije za sva zdravstvena usmjerenja.

Članak 15.

Ispitna komisija sastoji se od predsjednika i članova komisije koji su ujedno i ispitivači, te ispitivača za pojedine predmete.

U ispitnu komisiju imenuju se stručnjaci odgovarajuće stručne spreme koji se bave odgovarajućim područjem rada.

Članak 16

Administrativne poslove ispitne komisije obavlja tajnik komisije koji se imenuje rješenjem o osnivanju ispitne komisije. Tajnik je obvezan tokom polaganja ispita voditi zapisnik. Sadržaj i izgled zapisnika sastavni je dio ovog pravilnika (prilog br 3.)

Članak 17.

Opći uspjeh kandidata na ispitu ocjenjuje se komisijski. Ispitivač je samostalan u ocjenjivanju uspjeha kandidata za predmet koji je ispitivao. Ocjena uspjeha je položio ili nije položio.

Članak 18.

Pripravnik koji na ispitu nije zadovoljio iz jednog ili iz dva ispitna predmeta može uz podnošenje zamolbe polagati popravni ispit iz nepoloženih predmeta najranije u roku mjesec dana, a najkasnije u roku 6 mjeseci od dana polaganja ispita. Ako zdravstveni djelatnik u roku iz stavka 1. ovoga članka ne izađe na popravni ispit, polaže ponovno cijeli ispit. Pripravnik koji nije zadovoljio iz najmanje tri predmeta, kao i pripravnik koji nije zadovoljio na popravnom ispitu može ponoviti cijeli ispit po isteku roka od 6 mjeseci.

Članak 19.

Predsjednik ispitne komisije izvješćuje po završenom ispitu zdravstvenog djelatnika o općem uspjehu. Nezadovoljan zdravstveni djelatnik može u roku 24 sata podnijeti žalbu ispitnoj komisiji i tražiti da, se njegovo znanje još jednom provjeri. Troškove saziva komisije snosi kandidat.

Članak 20.

Zdravstvenom đjelatniku koji je položio ispit izdaje se uvjerenje o položenom državnom ili stručnom ispitu. Uvjerenje potpisuju ministar i predsjednik komisije.

Sadržaj i izgled uvjerenja o položenom državnom i stručnom ispitu sastavni je dio ovog pravilnika (prilog br. 4.).

Članak 21.

Zdravstvenom djelatniku visoke stručne spreme nadležna komora nakon dobivenog uvjerenja o položenom državnom ispitu izdaje odobrenje za samostalan rad.

Odobrenje za samostalan rad je javna isprava kojom zdravstveni djelatnik stječe pravo samostalno obavljati poslove u svojoj struci.

Sadržaj i izgled odobrenja za samostalan rad sastavni je dio ovog pravilnika (prilog br. 5.).

Članak 22.

Troškove državnog odnosno stručnog ispita snosi zdravstvena ustanova odnosno privatni zdravstveni djelatnik koji je pripravnika primio na pripravnički staž.

Pripravnici volonteri sami snose troškove državnog odnosno stručnog ispita.

Članak 23.

Ispitna komisija i tajnik na državnim i stručnim ispitima imaju pravo na naknadu. Visinu naknade određuje ministar posebnim rješenjem.

Članak 24.

Zdravstvenim djelatnicima, hrvatskim državljanima prema članku 119. Zakona o zdravstvenoj zaštiti može se pripravnički staž obavljen u inozemstvu priznati djelomično ili u cijelosti ako plan i program obavljenog staža bitno ne odstupa od plana i programa propisanog ovim pravilnikom. Zdravstveni djelatnici koji su obavljali pripravnički staž u inozemstvu prije 1. siječnja 1990. godine oslobođeni su polaganja državnog odnosno stručnog ispita. Zdravstveni djelatnici koji su započeli obavljati pripravnički staž u inozemstvu iza 1. siječnja 1990. godine polažu, nakon postupka priznavanja pripravničkog staža prema članku 119. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, državni odnosno stručni ispit prema odredbama ovog pravilnika.

Članak 25.

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o pripravničkom stažu i stručnim ispitima zdravstvenih radnika ("Narodne novine", br. 6/91 ).

Članak 26.

Zdravstveni djelatnici koji su započeli pripravnički staža prije stupanja na snagu ovog pravilnika završit će taj staž prema planu i programu itvrđenim dosadašnjim propisima, a državni odnosno stručni ispit polagat će prema odredbama ovoga pravilnika.

Članak 27.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od darka objave u "Narodnim novinama".

Klasa 011-01/93-01/51.

Broj : 534-02-94-0002.

Zagreb, 28. veljače 1994.

Ministar zdravstva

prof. dr. sci. Andrija Hebrang, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.