HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Na osnovi članka 103. Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 75/93) i članka 14. Statuta Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ("Narodne novine" broj 1/94.), Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, na 2. sjednici, održanoj 5. sječnja 1994. godine, donijelo je

PRAVILNIK

o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja

Ovim Pravilnikom, sukladno odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju (u daljnjem tekstu: Zakon), reguliraju se prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osiguranih osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod), te uvjeti i način njihovog ostvarivanja.

Osiguranim osobama Zavoda smatraju se osobe kojima je na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom utvrđen status osiguranika, odnosno osigurane osobe.

Osiguranim osobama Zavoda osigurava se pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane nadoknade i pomoći u opsegu, pod uvjetima i na način kako je to propisano Zakonom, ovim Pravilnikom i drugim općim aktima Zavoda.

1. Zdravstvena zaštita

Osigurane osobe imaju pravo na zdravstvenu zaštitu utvrđenog zdravstvenog standarda, a koja se ostvaruje putem primarne, specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite s odgovarajućom medicinskom rehabilitacijom.

Osim zdravstvene zaštite iz stavke 1. ovoga članka, osigurane osobe imaju pravo i na:

- ortopedska i druga pomagala propisana općim aktom Zavoda,

- stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke, propisane općim aktom Zavoda,

-lijekove s liste lijekova koji se osiguranim osobama mogu propisivati na recept Zavoda.

Zdravstvenu zaštitu iz članka 4. ovoga Pravilnika osigurane osobe ostvaruju u zdravstvenim ustanovama i kod zdravstvenih djelatnika privatne prakse s kojima je Zavod sklopio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite, a na način propisan općim aktom Zavoda.

Osigurane osobe osim zdravstvene zaštite iz članka 4. ovoga Pravilnika imaju pravo i na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu i to na način i pod uvjetima propisanim međudržavnim ugovorima i općim aktom Zavoda.

2. Novčane nadoknade i pomoći

2.1. Nadoknada plaće zbog bolovanja

Osiguranicima za vrijeme bolovanja pripada nadoknada plaće u slučajevima, pod uvjetima i na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.

Pod bolovanjem u smislu Zakona i ovog Pravilnika smatra se odsutnost s rada zbog bolesti i ozljede, odnosno drugih okolnosti.

Bolovanje utvrđeno sukladno odredbama Zakona, općeg akta Zavoda o načinu utvrđivanja bolovanja i ovoga Pravilnika, ne može biti prekinuto poradi korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju utvrđenom u članku 14. stavka 4. ovog Pravilnika.

Nadoknada plaće za vrijeme bolovanja (u daljnjem tekstu: nadoknada plaće) pripada uposlenom osiguraniku od prvog dana, a osiguraniku koji osobnim radom obavlja privrednu, odnosno neprivrednu djelatnost od 43-eg dana bolovanja i traje do posljednjeg dana bolovanja, odnosno do donošenja pravomoćne odluke o utvrđenoj invalidnosti osiguranika.

Iznimno od stavke 1. ovog članka kada se nadoknada plaće prema odredbama Zakona isplaćuje od prvog dana bolovanja na teret sredstava Zavoda osiguraniku koji osobnim radom obavlja privrednu, odnosno neprivrednu djelatnost, ona pripada od prvog dana bolovanja.

Nadoknada plaće iz članka 21. točke 1. i 2. Zakona, isplaćuje se osiguraniku sukladno članku 22. Zakona:

1. za prvih 7 odnosno 42 dana bolovanja, a u slučaju njegovog rada u inozemstvu, za sve vrijeme dok se nalazi u inozemstvu - na teret sredstava pravne ili fizičke osobe, ako Zakonom nije drukčije propisano,

2. od 8-og odnosno 43-eg dana bolovanja nadalje - na teret sredstava Zavoda, ako Zakonom nije drukčije propisano.

Nadoknada plaće pripada osiguraniku i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom i to najviše u trajanju od 30 dana od dana toga prestanka pod uvjetom da je bolovanje nastalo u vrijeme trajanja radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti, ako Zakonom nije drukčije određeno.

Nadoknada plaće iz članka 10. ovoga Pravilnika isplaćuje se na teret sredstava Zavoda, ako Zakonom nije drukčije propisano.

Nadoknadu plaće, sukladno odredbama Zakona, obračunava i isplaćuje pravna, odnosno fizička osoba, izuzev slučajeva iz članka 21. točke 3., 6. i 7. Zakona, kada nadoknadu plaće obračunava i isplaćuje Zavod.

Sredstva koja je pravna ili fizička osoba isplatila sukladno stavci 1. ovog članka, a koja prema odredbama Zakona terete sredstva Zavoda. Zavod je obvezan vratiti u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat, bez obveza plaćanja zateznih kamata za sve vrijeme nepodmirenja dužnog iznosa.

Osiguraniku koji je zaposlen u inozemstvu nadoknada plaće pripada, sukladno odredbama Zakona i ovog Pravilnika s tim da se isplaćuje na teret sredstava Zavoda samo za vrijeme njegovog boravka u Republici Hrvatskoj, osim u slučajevima korištenja porodnog dopusta, dodatnog porodnog dopusta, posvojiteljskog dopusta, te prava na rad u skraćenom radnom vremenu do jedne godine, odnosno do tri godine života djeteta.

Kada se tijekom liječenja osiguranika koji se nalazi na bolovanju neprekidno najmanje šest mjeseci, utvrdi da je njegovo zdravstveno stanje poboljšano i da bi rad sa skraćenim radnim vremenom bio koristan za brže uspostavljanje pune radne sposobnosti, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: izabrani doktor medicine) može odrediti da osiguranik određeno vrijeme radi polovicu punog radnog vremena u trajanju najduže do šest mjeseci.

Ako rad sa skraćenim radnim vremenom nije moguće ostvariti zbog prirode posla koji osiguranik obavlja, izabrani doktor medicine ponovno će ocijeniti da li je osiguranik sposoban za rad s punim radnim vremenom ili je i dalje nesposoban za rad.

Osiguraniku koji sukladno stavci 1. ovog članka radi skraćeno radno vrijeme, pripada nadoknada plaće za preostalo radno vrijeme, do punog radnog vremena.

Ako osiguranik za vrijeme rada sa skraćenim radnim vremenom koristi godišnji odmor, pripada mu odgovarajući iznos nadoknade plaće, sukladno stavci 3. ovoga članka, i za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Osiguranik koji radi sa skraćenim radnim vremenom u smislu ovog članka smatra se da je na bolovanju.

Osiguraniku koji je u vrijeme bolovanja stavljen u pritvor ili istražni zatvor pripada nadoknada plaće u visini jedne trećine nadoknade, a ako izdržava obitelj u visini jedne polovine pripadajuće nadoknade. Tako umanjena nadoknada pripada osiguraniku dok traje bolovanje i dok traje pritvor ili istražni zatvor.

Osiguraniku iz stavke 1. ovog članka nakon otpuštanja iz pritvora ili istražnog zatvora jer je postupak protiv njega pravomoćnom presudom obustavljen, ili je pravomoćnom presudom oslobođen optužbe, ili je optužba odbijena, ali ne zbog nenadležnosti suda, isplatit će se obustavljeni dio nadoknade plaće.

Bolovanje za vrijeme trajanja pritvora ili istražnog zatvora, u smislu stavke 1. ovog članka, utvrđuje izabrani doktor medicine, na prijedlog doktora medicine ustanove u kojoj se osiguranik nalazi u pritvoru ili istražnom zatvoru.

Osiguraniku koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora ili u ustanovi zbog provođenja mjera obveznog čuvanja i liječenja, ne pripada nadoknada plaće.

Osiguraniku koji je privremeno udaljen s rada kod pravne ili fizičke osobe, ne pripada nadoknada plaće, ako za vrijeme trajanja udaljenja stupi na bolovanje.

2.2. Nadoknada plaće poradi njege člana obitelji

Osiguranik ima pravo na nadoknadu plaće poradi njege supružnika i djeteta s kojima živi u zajedničkom kućanstvu, u trajanju propisanom člankom 24. Zakona.

Pravo na bolovanje iz stavke 1. ovoga članka utvrđuje izabrani doktor medicine i to za svaku pojedinu akutnu bolest, pod uvjetom da izabrani doktor medicine koji liječi bolesnog člana obitelji utvrdi da je bolesnom članu obitelji potrebna njega.

Pravo na nadoknadu plaće iz članka 17. ovog Pravilnika ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru, te plaćenom ili neplaćenom dopustu.

2.3. Nadoknada plaće zbog trudnoće i poroda

Pravo na nadoknadu plaće za vrijeme korištenja porodnog, dodatnog porodnog i posvoiteljskog dopusta te rada sa skraćenim radnim vremenom do jedne, odnosno do tri godine života djeteta pripada osiguranicima na način i u trajanju propisanom Zakonom i ovim Pravilnikom.

Osiguranice-seljanke kada nadoknadu plaće ostvaruju za vrijeme korištenja porodnog dopusta, tu nadoknadu ostvaruju u visini preračunate minimalne plaće koja služi za utvrđivanje oporezivog dohotka, poreznih stopa i osobnih odbitaka prema Zakonu o porezu na dohodak (u daljnjem tekstu: minimalna plaća) vrijedeće za mjesece korištenja toga dopusta.

2.4. Pomoć za opremu novorođenog djeteta

Osigurane osobe imaju pravo na pomoć za opremu novorođenog djeteta u visini propisanoj Zakonorn.

Pravo iz stavke 1. ovoga članka osigurane osobe ostvaruju putem nadležnog područnog ureda Zavoda, odnosno njegove ispostave, a pod uvjetima i na način, koje je propisao ministar zdravstva.

2.5. Nadoknada za pogrebne troškove

Osiguranicima iz članka 5. Zakona, sukladno odredbama Zakona i ovog Pravilnika, pripada pravo na nadoknadu za pogrebne troškove.

Nadoknada iz stavke 1. ovog članka, pripada i ako je smrt osiguranika nastupila u roku od 30 dana od prestanka statusa osiguranika.

Nadoknada za pogrebne troškove isplaćuje se pravnoj ili fizičkoj osobi koja je snosila troškove pokopa osiguranika.

Nadoknada za pogrebne troškove pripada u visini iznosa minimalne plaće u Republici, vrijedeće za mjesec u kojem je osiguranik umro.

Nadoknada za pogrebne troškove osiguranika umrlog u inozemstvu za vrijeme korištenja zdravstvene zaštite, sukladno odredbama općeg akta Zavoda. pripada u visini stvarnih troškova pokopa u mjestu u kojem je osiguranik umro, ali ne više od iznosa koliko bi iznosili troškovi prijevoza njegovih posmrtnih ostataka od mjesta smrti do mjesta pokopa u Republici Hrvatskoj, prema cjeniku domaćeg prijevoznika.

2.6. Nadoknada putnih troškova u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite

Osiguranim osobama, sukladno odredbama Zakona i ovog Pravilnika pripada pravo na nadoknadu putnih troškova nastalih u svezi korištenja zdravstvene zaštite.

Pod putnim troškovima iz stavke 1. ovog članka podrazumijevaju se troškovi korištenja javnog prijevoznog sredstva ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano.

Osiguranim osobama koje su od izabranog doktora medicine, zdravstvene ustanove ili Zavoda upućene ili pozvane u drugo mjesto u svezi s ostvarivanjem prava iz ovog Pravilnika pripada nadoknada troškova prijevoza prema najkraćoj relaciji i po najnižoj cijeni za redovna prijevozna sredstva javnog prometa.

Vrstu javnog prijevoznog sredstva odreduje izabrani doktor medicine s obzirom na zdravstveno stanje korisnika prijevoza ili dužinu puta.

Nadoknada troškova prijevoza pripada osiguranim osobama i kada je prijevoz osigurane osobe izvršen zbog primitka u zdravstvenu ustanovu, otpremanja iz zdravstvene ustanove ili premještaja iz jedne u drugu zdravstvenu ustanovu u mjesto zaposlenja, odnosno stanovanja ili privremenog boravka osigurane osobe ako je potreba prijevoza uvjetovana zdravstvenim stanjem osigurane osobe, a tu potrebu je utvrdio izabrani doktor medicine, zdravstvena ustanova u kojoj je osigurana osoba liječena ili liječnička komisija Zavoda.

Odredba stavke 1. ovog članka primjenjuje se i kada se osigurana osoba kojoj se zdravstvena zaštita osigurava u inozemstvu sukladno općem aktu Zavoda, prevozi iz inozemstva i ako je potrebu prijevoza utvrdila liječnička komisija Zavoda.

Nadoknada troškova prijevoza pripada i za prijevoz posmrtnih ostataka osigurane osobe koja je u svezi s ostvarivanjem prava iz ovog Pravilnika bila upućena ili pozvana u drugo mjesto.

Pravo na nadoknadu troškova prijevoza iz stavke 1. ovog članka pripada pravnoj ili fizičkoj osobi, koja je o svome trošku izvršila prijevoz i to u visini stvarnih troškova tog prijevoza.

Osiguranoj osobi koja je morala putovati zbog ostvarivanja prava u smislu članka 27. ovog Pravilnika, pripada nadoknada troškova prijevoza pod uvjetom:

- da je udaljenost od mjesta polaska do mjesta najbližeg doktora medicine odnosno zdravstvene ustanove u drugom mjestu veća od 50 km, odnosno veća od 15 morskih milja od mjesta polaska na otoku do mjesta dolaska na kopnu, prema službenom daljinomjeru prijevoznika,

- da je doktor medicine, koji je izvršio pregled potvrdio da je pregled bio potreban.

Iznimno osiguranoj osobi, koja je zbog liječenja medicinskom rehabilitacijom ili fizikalnom medicinom morala više od 5 puta putovati iz mjesta rada, odnosno boravka do najbližeg doktora medicine, odnosno zdravstvene ustanove u drugom mjestu, pripada nadoknada za troškove prijevoza u slučaju kada je udaljenost između tih mjesta veća od 15 km.

Kada zbog liječenja medicinskom rehabilitacijom ili fizikalnom medicinom, prema stavci 2. ovog članka, osigurana osoba mora tijekom kalendarskog mjeseca putovati više od 20 puta ili kada bi troškovi prijevoza toga putovanja bili veći od cijene mjesečne karte prijevoznika (pokaz, karnet ili sl.), osiguranoj osobi pripada pravo na novčanu nadoknadu u visini cijene mjesečne karte, ako mogućnost korištenja takve karte postoji.

Iznimno od članka 26. ovog Pravilnika, ako od mjesta polaska do najbližeg doktora medicine, odnosno zdravstvene ustanove u drugom mjestu ne prometuje javno prijevozno sredstvo ili prometuje samo djelomice, osiguranoj osobi koja je koristila neko drugo prijevozno sredstvo, nadoknaduju se troškovi prijevoza u visini 20% cijene jedne litre benzina 98 oktana po prijeđenom kilometru.

Osiguranoj osobi koja je umjesto javnog prijevoznog sredstva, sukladno odredbama ovog Pravilnika, koristila osobni automobil, nadoknađuju se troškovi prijevoza u visini troškova prijevoza javnim prijevoznim sredstvom.

Osigurana osoba koja je u slučajevima:

1. bolesti ili ozljede, kada je potrebno da se kao hitan slučaj preveze u zdravstvenu ustanovu zbog spašavanja života i pružanja hitne pomoći i

2. porođajnih trudova, zbog nemogućnosti korištenja saniteta, morala koristiti prijevoz osobnim automobilom ili auto-taksi službom. ima pravo na nadoknadu troškova toga prijevoza ako doktor medicine, koji je pružio zdravstvenu zaštitu utvrdi da je takav prijevoz bio nužno potreban.

Nadoknada troškova prijevoza iz stavke 1. ovog članka osiguranoj osobi priznaje se u visini cijene prijevoza auto-taksi službom, odnosno kad je prijevoz izvršen osobnim automobilom u visini cijene iz članka 31. ovog Pravilnika.

Pravo na nadoknadu troškova prijevoza, sukladno odredbama ovog Pravilnika ima i osoba koju je izabrani doktor medicine odredio za pratitelja osigurane osobe.

Pravo na potrebu pratitelja utvrđuje, prema stavci 1. ovog članka izabrani doktor medicine zavisno od zdravstvenog stanja osigurane osobe, osim u slučajevima djece do 15-e godine života, odnosno djece koja su potpuno i trajno nesposobna za rad, sukladno posebnim propisima, kada se ta potreba pretpostavlja.

Osiguraniku ne pripada pravo na nadoknadu troškova prijevoza kada zbog korištenja zdravstvene zaštite putuje iz mjesta stanovanja, odnosno boravka u mjesto svog rada, ako mu za vrijeme trajanja liječenja poduzeće ili druga pravna ili fizička osoba isplaćuje nadoknadu za troškove putovanja od mjesta stanovanja, odnosno boravka do mjesta rada i obratno.

Pravo na nadoknadu troškova prijevoza na teret sredstava Zavoda osiguraniku ne pripada u slučaju korištenja specifične zdravstvene zaštite.

3. Način utvrđivanja i valorizacije (povećanja) osnovice za nadoknadu plaće

Osnovica za obračun nadoknade plaće utvrđuje se kao satna ili dnevna osnovica, zavisno od izvršene preraspodjele radnog vremena osiguranika-korisnika nadoknade.

Osiguranicima, koji osobnim radom obavljaju djelatnost. nadoknada plaće pripada za radne dane u tjednu a obračunava se kao prosječna dnevna nadoknada.

Tjedan u smislu odredbe ovoga članka ima šest radnih dana.

3.1. Osnovica za utvrđivanje nadoknade plaće

Osnovicu za utvrđivanje nadoknade plaće čini plaća koja je osiguraniku isplaćena za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na nadoknadu.

Pod isplaćenom plaćom iz stavke 1. ovog članka smatra se:

1. plaća isplaćena po svim osnovama i mjerilima općeg akta kojim je utvrđena raspodjela plaća,

2. plaća isplaćena na osnovi periodičnog obračuna ili na osnovi obračunatih razlika plaće (retroaktivna promjena vrijednosti poslova radnog mjesta) u dijelu koji se odnosi na mjesec na osnovi kojeg se utvrđuje osnovica za nadoknadu, ako je isplaćena u roku dospijeća plaće sukladno članku 39. stavci 3. ovog Pravilnika.

3. nadoknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada u smislu propisa o radnim odnosima (godišnji odmor, plaćeni dopust i sl.).

Osnovica za nadoknadu, utvrđena prema članku 38. i 41. ovog Pravilnika, od koje je izvršen obračun i isplata nadoknade plaće, konačna je i ne može se mijenjati.

Iznimno od stavke 1. ovog članka, kada je osnovica za nadoknadu utvrđena na osnovi pogrešnih ili nepotpunih podataka, odnosno kada u času njezinog utvrđivanja nisu uzeti svi podaci o primanjima, navedeni u članku 38. ovog Pravilnika, koja su korisniku nadoknade isplaćena do dospijeća isplate tako obračunate nadoknade plaće, osiguranik-korisnik nadoknade plaće može tražiti ponovo utvrđivanje osnovice za nadoknadu i pripadajući iznos nadoknade od tako utvrđene osnovice za nadoknadu.

Pod dospijećem isplate prema stavci 2. ovog članka podrazumijeva se posljednji dan u mjesecu za koji se obračunava nadoknada plaće, odnosno dan dospijeća isplate plaće kod pravne ili fizičke osobe korisnika nadoknade plaće za odnosni mjesec.

U osnovicu za nadoknadu ne uzimaju se:

1. primanja koja je osiguranik primio kao plaću, a nisu ostvarena po osnovama i mjerilima utvrđenim općim aktom pravne ili fizičke osobe o raspodjeli plaće, odnosno drugim propisima (dopunski rad),

2. primanja koja je osiguranik primio prema propisima o zdravstvenom, te mirovinskom i invalidskom osiguranju,

3. nagrade za poslove obavljene izvan redovnih poslova i radnih zadaća koje osiguranik obavlja i posebne nagrade u znak priznanja, bez obzira na to jesu li u općem aktu pravne ili fizičke osobe određene kao osnove za raspodjelu plaća,

4. primanja uime nadoknada troškova (terenski dodatak, nadoknada za odvojeni život i sl.).

Ako osiguraniku nije isplaćena plaća za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na nadoknadu (u daljnjem tekstu: osigurani slučaj), kao osnovica za nadoknadu uzima se plaća pripadajuća za tekući mjesec, odnosno ostvarena do dana nastanka osiguranog slučaja.

Osiguranicima koji osobnim radom obavljaju privrednu, odnosno neprivrednu djelatnost kao plaća za utvrđivanje osnovice za nadoknadu uzima se osnovica osiguranja na osnovi koje se obračunavaju i plaćaju doprinosi za zdravstveno osiguranje tih osiguranika.

Osnovica za nadoknadu plaće osiguranika iz stavke 1. ovog članka utvrđuje se sukladno odredbama ovog Pravilnika pod uvjetom da je osiguranik po toj osnovici bio zdravstveno osiguran najmanje šest mjeseci.

Ako osiguranik nije bio zdravstveno osiguran po istoj osnovici u trajanju od najmanje šest mjeseci, kao plaća za utvrđivanje osnovice za nadoknadu uzima se prosječna osnovica osiguranja na koju je bio prijavljen u posljednjih šest mjeseci, prije stjecanja prava na nadoknadu plaće.

Ako se osnovica za nadoknadu plaće ne može utvrditi prema odredbi stavke 3. ovog članka, kao osnovica za nadoknadu uzima se prosječna plaća na koju je osiguranik bio prijavljen u mjesecima prije mjeseca stjecanja prava na nadoknadu plaće, odnosno do dana stjecanja toga prava, a koja ne može biti veća od dvostrukog iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj vrijedećoj za mjesec koji prethodi mjesecu nastanka osiguranog slučaja.

Osiguranicima zaposlenim kod osoba koje osobnim radom obavljaju privrednu, odnosno neprivrednu djelatnost i kod drugih privatnih poslodavaca, kao plaća za utvrđivanje osnovice za nadoknadu uzima se osnovica osiguranja na osnovi koje se obračunavaju i plaćaju doprinosi za zdravstveno osiguranje tih osiguranika.

Osnovica za nadoknadu iz stavke 1. ovog članka utvrđuje se sukladno odredbama članka 38. do 41. ovog Pravilnika.

Osnovica za nadoknadu, utvrđena prema odredbama ovog Pravilnika, služi za obračun nadoknade plaće za sve vrijeme trajanja neprekidnog bolovanja.

Pod neprekidnim bolovanjem, prema stavci 1. ovog članka, smatra se neprekidno trajanje bolovanja zbog istog uzroka bolovanja, bez ijednog radnog dana prekida, odnosno s prekidom jednog ili najviše 30 dana kada je do ponovnog bolovanja došlo zbog iste bolesti, ozljede ili stanja prema šifri međunarodne klasifikacije bolesti (nastavno bolovanje).

Pod uzrokom bolovanja, u smislu stavke 2. ovog članka, podrazumijeva se bolest, neovisno o njenoj šifri po međunarodnoj klasifikaciji bolesti, te svaki drugi pojedinačni razlog odsutnosti s rada za koji prema Zakonu osiguraniku pripada pravo na nadoknadu plaće (dopust, njega člana obitelji, pratnja i sl.).

U slučaju iz stavke 2. ovog članka nadoknada plaće obračunava se i isplaćuje od iste osnovice za nadoknadu i na teret istog obveznika isplate te nadoknade u visini i trajanju propisanom Zakonom. općim aktom pravne ili fizičke osobe, te ovim Pravilnikom.

Podaci o isplaćenoj plaći koja služi za utvrđivanje osnovice za nadoknadu iskazuju se na tiskanici - "potvrda o plaći", koja je sastavni dio ovog Pravilnika.

Podatke u tiskanicu iz stavke 1. ovog članka unosi ovlaštena osoba kod pravne ili fizičke osobe i dostavlja je neposredno ili pomoću osiguranika-korisnika nadoknade plaće Zavodu, ako se na teret Zavoda obavlja isplata pripadajućeg iznosa nadoknade plaće, a za ostale osiguranike korisnike nadoknade Zavod.

3.2. Način valorizacije (povećanja) osnovice za nadoknadu plaće

Osiguraniku kojemu se nadoknada plaće obračunava i isplaćuje od iste osnovice za nadoknadu neprekidno u trajanju propisanom Zakonom, osnovica za nadoknadu preračunat će se na odgovarajući viši iznos i od tako povećane osnovice ponovno odrediti pripadajuća nadoknada plaće, ako je ispunjen Zakonom propisani uvjet za valorizaciju (povećanje) osnovice.

U slučaju iz stavke 1. ovog članka, osnovica za nadoknadu valorizirat će se osiguraniku-korisniku nadoknade plaće za onoliko postotaka za koliko je porastao prosjek plaće kod pravne, odnosno fizičke osobe u vremenu trajanja bolovanja, prema istom prosjeku utvrđenom za prethodno obračunsko razdoblje.

Pod obračunskim razdobljem prema stavci 2. ovog članka, smatra se razdoblje neprekidnog bolovanja osiguranika-korisnika nadoknade plaće odnosno razdoblje za koje je utvrđena osnovica za nadoknadu prema članku 38. i 41. ovog Pravilnika, čijom poredbom se utvrđuje postotak za valorizaciju osnovice za nadoknadu (valorizacijski koeficijent).

Kod izračunavanja prosječne plaće zbog utvrđivanja valorizacijskog koeficijenta prema članku 46. ovog Pravilnika, iznosi plaće isplaćeni na osnovi periodičnih obračuna, odnosno završnog računa ili na osnovi obračunatih razlika plaće (retroaktivna promjena vrijednosti poslova radnog mjesta) uzimaju se u svojoj alikvotnoj vrijednosti zavisno od broja mjeseci obračunskog razdoblja za koje je ta isplata izvršena, pod uvjetom da je njihova isplata izvršena u roku propisanom člankom 39. stavkom 3. ovoga Pravilnika.

Osiguraniku kojem se valorizacija osnovice ne može izvršiti sukladno odredbi članka 46. ovog Pravilnika, osnovica za nadoknadu valorizirat će se za onoliko postotaka za koliko je porastao prosjek plaća zaposlenih u gospodarstvu Republike Hrvatske, u vremenu trajanja bolovanja korisnika nadoknade plaće, prema istom prosjeku utvrđenom za prethodno obračunsko razdoblje.

Ako valorizacija osnovice za nadoknadu nije izvršena prema članku 46. ovog Pravilnika, zbog toga što je porast plaća bio manji od Zakonom propisanog postotka, valorizacija osnovice za nadoknadu, izvršit će se nakon ispunjenja uvjeta za valorizaciju, nakon proteka narednih razdoblja od tri mjeseca neprekidnog primanja nadoknade plaće od iste osnovice za nadoknadu, s tim da tako povećana nadoknada plaće pripada od prvog narednog dana od dana ispunjenja uvjeta za valorizaciju.

U slučaju iz stavke 1. ovog članka, osnovica za nadoknadu povećava se za onoliko postotaka za koliko je porastao prosjek plaće sukladno odredbi članka 46. ovog Pravilnika, u vremenu neprekidnog bolovanja osiguranika-korisnika nadoknade plaće, prema istom prosjeku utvrđenom za prethodno obračunsko razdoblje.

Povećanje nadoknade plaće prema članku 46. do 49. ovog Pravilnika, izvršit će po službenoj dužnosti Zavod, odnosno pravna ili fizička osoba, koja prema odredbi Zakona obavlja obračun i isplatu nadoknade plaće na teret sredstava Zavoda, a na osnovi podataka o kretanju prosjeka plaća kod pravne ili fizičke osobe u odnosnim obračunskim razdobljima, prikazanim u tiskanici "VON" koja je sastavni dio ovog Pravilnika.

Kada valorizaciju osnovice za nadoknadu obavlja Zavod, podatke o kretanju prosjeka plaća kod pravne ili fizičke osobe, dužna je Zavodu dostaviti na tiskanici iz stavke 1. ovog članka pravna, odnosno fizička osoba, neposredno ili pomoću osiguranika-korisnika nadoknade plaće, odnosno, dužan ih je pribaviti Zavod kod nadležne službe statistike.

3.3. Visina nadoknade plaće

Iznos mjesečne nadoknade plaće za puno radno vrijeme, utvrđen sukladno odredbama Zakona i ovog Pravilnika, ne može iznositi manje od iznosa minimalne plaće vrijedeće za mjesec za koji pripada nadoknada plaće, a niti više od peterostrukog iznosa navedene minimalne plaće.

Nadoknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda, ako Zakonom nije drukčije propisano, iznosi:

- 80 % od osnovice za nadoknadu, za prvih šest kalendarskih mjeseci bolovanja,

- 90 % od osnovice za nadoknadu, od prvog narednog dana po isteku roka trajanja bolovanja iz alineje prve ove stavke,

- 100 % od osnovice za nadoknadu, u slučajevima propisanim člankom 34. Zakona i to:

1. za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, ako Zakonom nije drukčije propisano,

2. za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem,

3. za vrijeme korištenja obveznog porodnog dopusta,

4. za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života,

5. za vrijeme bolovanja zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe.

Iznimno od stavke 1. ovog članka. kada je osiguranik određen da njeguje člana obitelji ili za pratitelja osigurane osobe, sukladno odredbi članka 21. točke 4. i 5. Zakona, nadoknada plaće iznosi 90 % od osnovice za nadoknadu za sve vrijeme trajanja njegove spriječenosti za rad.

Visina nadoknade plaće propisane Zakonom i člankom 52. ovog Pravilnika pripada osiguraniku koji osobnim radom obavlja privrednu djelatnost, ako je za vrijeme trajanja bolovanja kod nadležnog tijela općine privremeno odjavio obavljanje djelatnosti.

Osiguraniku iz stavke 1. ovog članka, koji nije privremeno odjavio obavljanje svoje privredne djelatnosti, pripada nadoknada plaće u visini 80 % od osnovice za nadoknadu za sve vrijeme trajanja bolovanja.

U slučaju kada se nadoknada plaće utvrđuje prema stavci 2. ovog članka, iznos nadoknade plaće može, iznimno članku 51. i 52. ovog Pravilnika, biti manji od iznosa minimalne plaće vrijedeće za mjesec za koji pripada ta nadoknada.

1. Utvrđivanje statusa osigurane osobe

Status osigurane osobe utvrđuje Zavod izdavanjem isprave, čiji je sadržaj, oblik i način izdavanja propisan općim aktom Zavoda.

Danom utvrđivanja statusa osigurane osobe, osigurana osoba stječe prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Status osigurane osobe utvrđuje Zavod na osnovi propisane prijave koju podnosi pravna ili fizička osoba na način propisan općim aktom Zavoda.

Ako Zavod prihvati prijavu iz stavke 1. ovoga članka, izdaje osiguranoj osobi ispravu iz članka 54. ovog Pravilnika. čime je postupak po prijavi konačan.

Ako Zavod ne prihvati podnijetu prijavu ili utvrdi status osigurane osobe po nekoj drugoj osnovi, o tome donosi pismeno rješenje, koje dostavlja podnositelju prijave i zainteresiranoj osobi.

Protiv rješenja iz stavke 3. ovoga članka može se izjaviti žalba Direkciji Zavoda.

Uz prijavu na zdravstveno osiguranje iz članke 55. ovog Pravilnika, podnositelj prijave obvezan je priložiti i odgovarajuće dokaze kojima se dokazuje zakonska osnova osiguranja, kao što je npr., zaposlenje, odnosno obavljanje djelatnosti osiguranika, rodbinska srodnost osigurane osobe, izdržavanje osigurane osobe i dr.

Na osnovi prijave i dokaza iz stavke 1. ovog članka, status osigurane osobe utvrđuje se danom:

- zasnivanja radnog odnosa, za osobe zaposlene kod pravnih i fizičkih osoba.

- početka obavljanja privredne, odnosno neprivredne djelatnosti, za osobe koje osobnim radom obavljaju tu djelatnost,

- početka obavljanja poljodjelske djelatnosti, za osobe kojima je poljodjelstvo jedino ili glavno zanimanje.

- umirovljenja, za osobe koje su pravo na mirovinu ostvarile prema propisima Republike Hrvatske,

- početka školovanja za osobe koje zdravstveno osiguranje stječu na osnovi školovanja,

- prijavljivanja Zavodu za zapošljavanje, za osobe za koje je stjecanje prava na zdravstveno osiguranje uvjetovano podnošenjem prijave tom Zavodu.

- rođenja, zaključenja braka ili ispunjenja propisanih uvjeta za stjecanje prava na zdravstveno osiguranje, za osobe koje pravo na zdravstveno osiguranje izvede iz prava druge osobe,

- podnošenja prijave Zavodu, za osobe koje pravo na zdravstveno osiguranje stječu na osnovi same prijave.

Kada je stjecanje statusa osigurane osobe uvjetovano izdržavanjem osigurane osobe zbog toga što nema vlastitih prihoda dovoljnih za izdržavanje, ili zbog toga što je nesposobna za samostalan život i rad, i što nema sredstava za izdržavanje, smatra se da osiguranik izdržava osiguranu osobu ako ta osoba ispunjava uvjete izdržavanja propisane člankom 58. ovog Pravilnika.

Smatra se, prema članku 57. ovog Pravilnika, da osoba nema vlastitih prihoda dovoljnih za svoje izdržavanje:

1. ako uopće nema vlastitih sredstava,

2. ako joj stalni prihodi (osim prihoda od poljodjelske djelatnosti) ne premašuju iznos od 70% minimalne plaće vrijedeće za mjesec koji prethodi mjesecu priznavanja statusa osigurane osobe.

Pod stalnim prihodima iz stavke 1. ovog članka podrazumijeva se prihod od zgrade, prihod od iznajmljivanja sobe, prihod od pružanja usluga prehrane turistima, prihod od imovine i dr.

U stalne prihode iz stavke 2. ovog članka ne računaju se prihodi koje je osoba ostvarila s naslova socijalno-zaštitne potrebe.

Smatra se, prema članku 57. ovog Pravilnika, da je osoba nesposobna za samostalan život i rad, ako je:

1. navršila 60 (žena), odnosno 65 (muškarac) godina života,

2. sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju proglašena trajno nesposobnom za rad i privređivanje.

3. prema ocjeni liječničke komisije Zavoda, na osnovi pregleda i medicinske dokumentacije ocijenjena nesposobnom za samostalan život i rad u trajanju od najmanje godine dana.

Članu obitelji osiguranika, kojemu je status osigurane osobe priznat na osnovi izdržavanja; pravo na zdravstveno osiguranje traje sve dok traje i uvjet izdržavanja.

Smatra se, da je uvjet izdržavanja, utvrđen prema članku 58. i 59. točka 3. ovog Pravilnika prestao istekom godine dana od dana priznavanja statusa osigurane osobe.

Osigurana osoba iz stavke 1. ovog članka, dužna je i prije isteka roka iz stavke 2. ovoga članka prijaviti svaku promjenu koja bi bila od utjecaja na uvjete izdržavanja predviđene tom stavkom.

Izvanbračni supružnik smatra se članom obitelji u smislu članka 6. Zakona, ako su ispunjeni slijedeći uvjeti:

1. da je oboje supružnika dalo pismenu izjavu, pod materijalnom i krivičnom odgovornošću, da žive u izvanbračnoj zajednici i da niti jedno od njih nije u braku s trećom osobom.

2. da prebivaju na istoj adresi najmanje godinu dana, što dokazuju potvrdom policijske uprave.

Članom seljačkog kućanstva smatraju se osobe koje se sukladno članku 6. Zakona smatraju članovima obitelji osiguranika.

2. Ostvarivanje zdravstvene zaštite

Osigurane osobe zdravstvenu zaštitu ostvaruju u zdravstvenim ustanovama i kod zdravstvenih djelatnika privatne prakse, sukladno odredbama općeg akta Zavoda.

Osigurana osoba, koja je zdravstvenu zaštitu ostvarila mimo načina i uvjeta propisanih općim aktom iz članka 63. ovog Pravilnika, dužna je sama snositi troškove te zdravstvene zaštite.

3. Ostvarivanje nadoknade plaće za vrijeme bolovanja

Nadoknadu plaće osiguranik ostvaruje kod pravne, odnosno fizičke osobe, sukladno odredbama članka 23. i 25. Zakona i članka 9. ovog Pravilnika.

O pravu na nadoknadu plaće odlučuje se, u pravilu, bez donošenja pismenog rješenja, a na osnovi izvješća o bolovanju (hranarinska doznaka), koje izdaje izabrani doktor opće medicine.

Iznimno od stavke 1. ovog članka, kada se bolovanje koristi zbog korištenja dodatnog porodnog dopusta ili skraćenog radnog vremena do jedne godine života djeteta, posvojiteljskog dopusa, te skraćenog radnog vremena do tri godine života djeteta, o pravu na nadoknadu plaće odlučuje se, u pravilu, pismenim rješenjem, a na osnovi zahtjeva osiguranika.

Izabrani doktor opće medicine, koji je kod osiguranika utvrdio početak i prestanak bolovanja, sukladno odredbama općeg akta Zavoda, popunjava i izdaje osiguraniku izvješće o bolovanju na tiskanici, koja je sustavni dio ovog Pravilnika.

Kad izabrani doktor medicine iz stavke 1. ovog članka utvrdi, da je kod osiguranika prestalo bolovanje, u izvješće o bolovanju upisuje datum prestanka bolovanja i šifru završne dijagnoze.

Šifre početne i završne dijagnoze bolesti upisuju se u izvješće o bolovanju prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti, ozljeda i uzroka smrti.

Izvješće o bolovanju izdaje se:

1. kada bolovanje tereti sredstva pravne ili fizičke osobe:

a) posljednjeg dana bolovanja, ako je bolovanje trajalo kraće od 7 odnosno 42 dana (članak 22. Zakona),

b) 7-og, odnosno 42-og dane bolovanja, ako je bolovanje trajalo duže od 7. odnosno 42 dana,

2. kada bolovanje tereti sredstva Zavoda

a) posljednjeg dana bolovanja, ako je bolovanje prestalo prije posljednjeg dana u mjesecu,

b) posljednjeg dana u mjesecu, ako bolovanje prelazi iz jednog mjeseca u drugi.

Za vrijeme trajanja bolovanja unutar rokova iz stavke 1. ovog članka, izabrani doktor opće medicine dužan je, na zahtjev osiguranika, za potrebe obračuna nadoknade plaće, izdati pismenu obavijest o trajanju bolovanja.

Osiguraniku koji je sukladno odredbi članka 14. ovog Pravilnika ostvario pravo na skraćeno radno vrijeme, isplata nadoknade plaće obavlja se na osnovi izvješća pravne, odnosno fizičke osobe da je osiguranik radio skraćeno radno vrijeme i izvješća o bolovanju.

Osiguraniku, koji je tijekom radnog vremena izbivao s rada zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja, sukladno odredbi članka 21. točke 2. Zakona, izabrani doktor opće medicine izdat će izvješće o bolovanju za onoliko sati za koliko je osiguranik izostao s rada tijekom radnog vremena.

Nadoknada plaće koja na osnovi propisa o radu osiguraniku pripada nakon prekida porodnog dopusta zbog smrti novorođenog djeteta prema izvješću o bolovanju izabranog doktora opće medicine obračunava se i isplaćuje sukladno odredbi članka 22. Zakona.

Osiguranik nema pravo na nadoknadu plaće u slučajevima iz članka 32. Zakona i to od dana nastanka tih slučajeva do dana prestanka bolovanja.

O nepriznavanju nadoknade plaće u smislu stavke 1. ovog članka, na zahtjev osiguranika izdaje se pismeno rješenje, protiv kojeg osiguranik ima pravo žalbe Direkciji Zavoda.

4. Ostvarivanje drugih novčanih nadoknada i pomoći

4.1. Zajednička odredba

Nadoknada prijevoznih troškova, pogrebnih troškova i pomoć za opremu novorođenog djeteta isplaćuje se na osnovi dokaza propisanih ovim Pravilnikom, bez donošenja pismenog rješenja.

Na zahtjev osiguranika koji nije zadovoljan izvršenom isplatom, prema stavci 1. ovog članka, izdaje se pismeno rješenje protiv kojeg osigurana osoba ima pravo žalbe Direkciji Zavoda.

4.2. Ostvarivanje nadoknade troškova prijevoza

Pravo na nadoknadu troškova prijevoza u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite i ostvarivanjem drugih prava iz zdravstvenog osiguranja, osigurane osobe ostvaruju u Zavodu na osnovi putnog naloga i putne karte, odnosno potvrde o cijeni karte odobrene vrste prijevoza.

Putni nalog, čiji je oblik i sadržaj propisan općim aktom Zavoda, predstavlja valjanu pravnu osnovu za isplatu troškova prijevoza samo ako sadrži sve tražene podatke.

Iznimno od odredbe članka 74. ovog Pravilnika, a u slučajevima iz članka 33. ovog Pravilnika, osigurane osobe imaju pravo na troškove prijevoza i bez posjedovanja putnog naloga.

Osigurana osoba koja hemodijalizu koristi kao kronični bubrežni bolesnik, ime uime troškova prijevoza pravo na nadoknadu u visini od 20% cijene litre benzina 98 oktana po prijeđenom kilometru.

Iznimno od odredbe stavke 1. ovog članka, osigurana osoba koja se zbog hemodijalize morala koristiti prijevozom na području grada ili mjesta stanovanja gdje postoji organizirani javni prijevoz, ima pravo na mjesečnu paušalnu nadoknadu u visini dvostrukog iznosa cijene mjesečne pokazne karte.

Pravo na nadoknadu iz ovog članka, osigurana osoba ostvaruje na osnovi potvrde zdravstvene ustanove o broju ostvarenih hemodijaliza tijekom mjeseca, a u slučaju iz stavke 1. ovog članka i na osnovi pismene izjave o udaljenosti od stana do zdravstvene ustanove u kojoj se dijaliza provodi.

Isplata nadoknade iz ovog članka dospijeva 15-og i 30-og u mjesecu za tekući mjesec.

4.3. Ostvarivanje nadoknade pogrebnih troškova

Osoba koja je izvršila pokop umrlog osiguranika, ostvaruje pravo na nadoknadu pogrebnih troškova u visini propisanoj člankom 66. ovog Pravilnika, a na osnovi dokaza o smrti osiguranika (izvod iz matične knjige umrlih) i dokaza o izvršenom pokopu osiguranika (račun o izvršenom pokopu ili kremiranju).

5. Zaštita prava iz zdravstvenog osiguranja

Pravo na novčane nadoknade i pomoći osigurane osobe u pravilu, ostvaruju kod nadležnog područnog ureda odnosno ispostave područnog ureda Zavoda, ako Zakonom nije drukčije propisano.

O pravu na nadoknadu plaće odlučuje se, u pravilu, bez donošenja pismenog rješenja, na osnovi izvješća o bolovanju osiguranika.

Kada se isplata nadoknade plaće i ostalih nadoknada i pomoći obavlja na osnovi podnijetih dokaza, bez donošenja pismenog rješenja, područni ured Zavoda dužan je na zahtjev osigurane osobe izdati pismeno rješenje.

Pravna, odnosno fizička osoba, kod utvrđivanja prava na novčane nadoknade u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite, dužna je ocjenu izabranog doktora medicine i liječničke komisije Zavoda prihvatiti kao stručno vještačenje.

Poradi zaštite prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, osiguranim osobama osigurava se dvostupnost rješavanja, u postupku pokrenutom na njihov zahtjev.

O pravima iz stavke 1. ovog članka u prvom stupnju rješava nadležni područni ured Zavoda, ako nije drukčije propisano.

Protiv rješenja područnog ureda Zavoda osigurana osoba ima pravo žalbe Direkciji Zavoda.

Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Rješenje Direkcije Zavoda donijeto po žalbi osigurane osobe je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Hrvatske.

U postupku rješavanja o pravima iz zdravstvenog osiguranja primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako Zakonom nije drukčije propisano.

6. Dospijeće prava i rokovi

Osiguraniku zaposlenom kod pravne osobe zahtjev za isplatu nadoknade plaće dospijeva danom kojim dospijeva ispiata plaće kod pravne osobe, za odnosni mjesec.

Osiguraniku koji osobnim radom obavlja privrednu, odnosno neprivrednu djelatnost i osiguraniku zaposlenom kod tih i drugih fizičkih osoba, zahtjev za isplatu nadoknade plaće dospijeva posljednjeg dana bolovanja, odnosno posljednjeg dana u mjesecu za taj mjesec.

Zahtjev za isplatu nadoknade dospijeva za:

1. pogrebne troškove, na dan smrti osiguranika,

2. prijevozne troškove, na dan kada su prijevozni troškovi učinjeni,

3. troškove nastale u svezi s ostvarivanjem pojedinih oblika ili mjera zdravstvene zaštite, na dan kada je učinjen trošak.

Zahtjev za isplatu pomoći za opremu novorođenog djeteta, akc propisom ministra zdravstva, sukladno članku 39. Zakona, nije drukčije propisano, dospijeva prvog dana u 9-om mjesecu trudnoće osiguranice, odnosno danom rođenja ili usvojenja djeteta.

Zahtjev za ostvarivanje prava na novčane nadoknade i pomoći zastarijeva po isteku roka od tri godine od dana dospjelosti prava.

Osiguranicima iz članka 5. točke 15. i 16. Zakona i članovima njihovih obitelji prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja uspostavljaju se od 1. siječnja 1993 godine sukladno odredbi članka 107. Zakona, a na osnovi prijave na zdravstveno osiguranje, koju podnose ispostavi područnog ureda Zavoda na području koje imaju prebivalište.

Osiguranici koji su na dan stupanja na snagu Zakona (21. kolovoza 1993. godine) zatečeni u korištenju nadoknade plaće po prestanku radnog odnosa odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, nastavljaju s korištenjem te nadoknade za sve vrijeme trajanja bolovanja, a najdulje do 30 dana nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Osiguranici koji su na dan stupanja na snagu Zakona (21. kolovoza 1993. godine) zatečeni u korištenju nadoknade plaće, tu nadoknadu plaće mogu koristiti na teret sredstava Zavoda najduže do navršenih 14 mjeseci neprekidnog bolovanja, računajući taj rok od dana stupanja na snagu Zakona.

Osigurane osobe koje su se na dan stupanja na snagu Zakona (21. kolovoza 1993. godine) zatekle na putu u svezi korištenja zdravstvene zaštite imaju pravo na dnevnice (troškove smještaja i prehrane) za sve vrijeme trajanja puta, sukladno ranije vrijedećim propisima.

Pravo na pomoć za opremu novorođenog djeteta iz članka 21. ovog Pravilnika osigurane osobe ostvarivat će, do donošenja propisa iz stavke 2. istog članka, u visini propisanoj tim člankom, a pod uvjetima i na način propisan odredbom članka 57. Pravilnika o pravima, uvjetima i postupku za ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja (" Narodne novine" broj 32/92 - pročišćeni tekst, 64/92 i 82/92).

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o pravima, uvjetima i postupku za ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 32/92 - pročišćeni tekst, 64/92 i 82/92), i Odluka o visini putnih troškova u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite u zemlji i inozemstvu ("Narodne novine" br. 55/90 i 5/91).

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 025-04/94-01/25

Urbroj: 338-24-94-1

Zagreb, 5. siječnja 1994.

prim. dr. sci. Mate Ljubičić, v. r.

---

Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

---