Zakoni i propisi - Pravni savjeti 2 12.01.1994 Odluka o proglašenju Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVIMA BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA

Proglašavam Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 30. prosinca 1993. godine.

Broj: PA4-5/1-93.

Zagreb, 6. siječnja 1994.

Predsjednik Republike Hrvatske

dr. Franjo Tuđman, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

ZAKON

o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom za hrvatske branitelje iz domovinskog rata i članove njihovih obitelji uređuje:

1. pravo na invalidsku mirovinu,

2. pravo na obiteljsku mirovinu,

3. prava iz zdravstvenog osiguranja,

4. prava na temelju preostale sposobnosti za rad,

5. pravo na doplatak za djecu

6. pravo na materijalno osiguranje zbog nezaposlenosti,

7. pravo na zapošljavanje,

8. pravo na stan,

9. ostala prava. Na pitanja u svezi s pravima iz prethodnog stavka, te s postupkom njihova ostvarivanja. koja nisu uredena ovim ili drugim posebnim zakonom, primjenjuju se opći propisi koji reguliraju odnosna prava.

Prava prema ovom Zakonu ostvaruju državljani Republike Hrvatske, a strani državljani samo ako ih ne ostvaruju od države, čiji su državljani ili od države, na čijem području imaju prebivalište.

Članak 2.

Hrvatski branitelj iz domovinskog rata jest pripadnik oružanih snaga Republike Hrvatske, pripadnik Ministarstva unutarnjih poslova te dragovoljac, koji je organizirano sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, u vremenu od 30. svibnja 1990. (U daljnjem tekstu: hrvatski branitelj). Pod sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak, i slično". Svojstvo hrvatskog branitelja iz stavka 1. ovoga članka dokazuje se uvjerenjem Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova. Hrvatski branitelj - ratni vojni invalid domovinskog rata jest hrvatski branitelj iz stavka 1. ovoga članka, kome je utvrđeno svojstvo ratnog vojnog invalida prema propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (u daljnjem tekstu: HRVI domovinskog rata).

II. PRAVO NA INVALIDSKU MIROVINU

Članak 3.

Pripadnik pričuvnog sastava oružanih snaga, pripadnik Ministarstva unutarnjih poslova, te dragovoljac domovinskog rata. čiji je trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad" u izravnoj svezi s okolnostima iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona, stječe pravo na invalidsku mirovinu prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika. Ako je opća nesposobnost za rad djelomice prouzročena djelovanjem u okolnostima iz članka 2. stavka 2., a djelomice, naknadno, povredom ili bolešću izvan tih okolnosti, mirovina se odreduje razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na invalidnost.

III. PRAVO NA OBITELJSKU MIROVINU

Članak 4.

Članovi obitelji hrvatskog branitelja poginulog u okolnostima iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona, ili čija je smrt prouzročena ranjavanjem, povredom ili bolešću zadobivenom u domovinskom ratu, stječu pravo na obiteljsku mirovinu prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika. To pravo stječu bez obzira da li ih je hrvatski branitelj uzdržavao do svoje smrti. Ako obiteljska mirovina pripada samo supružniku i/ili djetetu hrvatskog branitelja, obiteljska mirovina iznosi 100% od osnovice.

Članak 5.

Udovica ili majka hrvatskog branitelja iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona stječe pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 40 godina života. Udovac, odnosno otac isto pravo stječe s navršenih 50 godina života. Osobe iz prethodnog stavka pravo na mirovinu stječu neovisno o godinama starosti. ako jesu, ili naknadno postanu trajno nesposobne za rad. Odredbe ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na maćehu, očuha i usvojitelje hrvatskog branitelja.

IV. PRAVA IZ ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Članak 6.

Hrvatski branitelj ima sva prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja kao i osiguranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Članak 7.

Hrvatskom branitelju svojstvo osiguranika iz zdravstvenog osiguranja utvrđuje se na temelju prijave Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i uvjerenja iz članka 2. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 8.

Hrvatski branitelj, kome je rana, odnosno bolest, neposredna posljedica sudjelovanja u domovinskom ratu, ima pravo na potpunu medicinsku rehabilitaciju, pravo na sva potrebita pomagala, proteze, lijekove i liječenje bez nadoknade (participacije", te pravo prioritetnog korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu. Do završetka liječenja, odnosno medicinske rehabilitacije, hrvatski branitelj ima pravo na nadoknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario da je u postrojbi. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dužan je osigurati hrvatskom branitelju ortopedsko pomagalo najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva nadležne zdravstvene ustanove. koja je utvrdila vrstu potrebitoga ortopedskog pomagala nakon završenog liječenja.

V. PRAVA NA TEMELJU PREOSTALE SPOSOBNOSTI ZA RAD

Članak 9.

Po završetku liječenja, hrvatski branitelj je dužan odazvati se pozivu nadležnog tijela mirovinskog i invalidskog osiguranja i pristupiti ocjeni radne sposobnosti. Ako se ne odazove pozivu iz prethodnog stavka, hrvatskom branitelju prestaje pravo na nadoknadu plaće, osim ako je bio spriječen razlozima koji su izvan njegove volje. Na zahtjev hrvatskog branitelja iz stavka 2. ovoga članka nadležno tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je, u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva, ocijeniti njegovu sposobnost za rad. Ako se ustanovi invalidnost, hrvatski branitelj ponovno stječe pravo na nadoknadu plaće ili na invalidsku mirovinu.

Članak 10.

Hrvatski branitelj, kod kojeg postoji preostala sposobnost za rad kao posljedica ranjavanja, povrede ili bolesti zadobivenih u okolnostima iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona. ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, uključujući osposobljavanje za obavljanje poslova za koje se traži stručna sprema viša od njegove, bez obzira da li mu je nakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje. Od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju do upućivanja na istu, kao i za vrijeme njezinog trajanja, hrvatski branitelj ima pravo na nadoknadu plaće u visini plaće koju bi ostvarivao da je u postrojbi.

Pravo iz prethodnog stavka hrvatski branitelj ostvaruje i nakon završene profesionalne i medicinske rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu.

Nadležni fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika dužan je uputiti hrvatskog branitelja na profesionalnu rehabilitaciju najkasnije u roku od 30 dana od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju.

Poduzeće, ustanova i druga pravna osoba, te fizižka osoba koja obavlja privrednu ili neprivrednu djelatnost (u daljnjem tekstu: poslodavac" dužni su primiti na profesionalnu rehabilitaciju hrvatskog branitelja, kojega uputi nadležna državna ustanova mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Članak 11.

Hrvatski branitelj iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona ima pravo. nakon premještaja, odnosno zaposlenja na drugom radnom mjestu, na nadoknadu plaće zbog manje plaće na drugom radnom mjestu. i to u iznosu razlike do visine invalidske mirovine koja bi mu pripadala po članku 3. ovoga Zakona. Visinu nadoknade iz prethodnog stavka utvrđuje i isplaćuje nadležni fond mkrovinskog i invalidskog osiguranja radnika.

VI. PRAVO NA DOPLATAK ZA DJECU

Članak 12.

Za djecu poginuloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja i djecu HRVI domovinskog rata pripada doplatak u najvišoj predviđenoj svoti.

VII. PRAVO NA MATERIJALNO OSIGURANJE ZBOG NEZAPOSLENOSTI

Članak 13.

Nezaposleni hrvatski branitelj stječe, po osnovi sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, pravo na novčanu nadoknadu zbog nezaposlenosti. ako se u roku od tri mjeseca nakon demobilizacije prijavi Zavodu za zapošljavanje i pripada mu u trajanju od:

- 104 dana ako je proveo do 3 mjeseca u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

- 156 dana ako je proveo više od 3 mjeseca u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

- 208 dana ako je proveo više od 4 mjeseca u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

- 260 dana ako je proveo više od 5 mjeseci u obrani suvereniteta Republike Hrvatske,

- 312 dana ako je proveo više od 6 mjeseci u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

- 364 dana ako je proveo više od 7 mjeseci u obrani suvereniteta Republike Hrvatske,

- 416 dana ako je proveo više od 8 mjeseci u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

- 468 dana ako je proveo više od 10 mjeseci u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

U broj dana iz prethodnog stavka ne uračunavaju se nedjelje. Novčana se nadoknada iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje u visini prosječno isplaćene novčane nadoknade u područnoj jedinici Zavoda za zapošljavanje u prethodnom mjesecu. uvećane za 20%. Pravo iz stavka 1. ovoga članka može, po svom izboru, ostvariti i hrvatski branitelj koji nakon demobilizacije pravo na novčanu nadoknadu zbog nezaposlenosti ostvaruje po drugoj osnovi, ali samo za razliku u trajanju primanja nadoknade.

VIII. PRAVO NA ZAPOŠLJAVANJE

Članak 14.

Poslodavac s 30 ili više zaposlenih dužan je zaposliti najmanje 3% HRVI domovinskog rata, odnosno drugih osoba iz stavka 4. ovoga članka, u odnosu na ukupni broj zaposlenih.

U roku od 2 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. odnosno od dana kada se ostvare uvjeti iz prethodnog stavka, poslodavac je dužan, u pisanom obliku obavijestiti Ministarstvo obrane i područne službe mirovinskog i invalidskog osiguranja i zapošljavanja (u daljnjem tekstu: nositelji skrbi" o mjestu i naravi rada, te uvjetima za obavljanje poslova koje nudi za zapošljavanje, u smislu stavka 1. ovoga članka.

HRVI domovinskog rata, odnosno druge osobe iz stavka 4. ovoga članka, poslodavcu upućuju nositelji skrbi.

Nositelji skrbi i poslodavac dužni su u zapošljavanju poštivati slijedeći redoslijed: - HRVI domovinskog rata, - članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja. - članovi obitelji zatočenog i nestaloga hrvatskog branitelja, - demobiliziran nezaposleni hrvatski branitelj.

Nositelji skrbi u pravilu. upućuju poslodavcu veći broj osoba iz stavka 4. ovoga članka, nego što je zatraženo. U postotak zaposlenih HRVI domovinskog rata iz stavka 1. ovoga članka računaju se i HRVI na profesionalnoj rehabilitaciji kod poslodavca.

Članak 15.

Poslodavcu koji zaposli HRVI domovinskog rata, umanjuje se svota poreza na dobit za trostruki iznos plaće svakog zaposlenog invalida.

HRVI domovinskog rata oslobađa se svih poreza i doprinosa na plaću i na nadoknadu plaće.

IX. PRAVO NA STAN

Članak 16.

HRVI domovinskog rata i obitelj poginuloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, koji na području Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu odgovarajući stan ili kuću, niti takav stan koriste u svojstvu nositelja stanarskog prava ili na temelju odluke o privremenom korištenju stana, imaju pravo na stan prema standardima koje određuje Vlada Republike Hrvatske. Vlasništvo ili stečeno stanarsko pravo na stanu ili na kući na privremeno okupiranom području Republike Hrvatske nisu zapreka za ostvarivanje prava iz prethodnog stavka.

Članak 17.

HRVI domovinskog rata i obitelji poginuloga, zatočenog i nestaloga hrvatskog branitelja stanove su dužni osigurati općine, gradovi, Grad Zagreb, županije i Republika Hrvatska. Za tu namjenu dužni su izdvojiti najmanje 70% stanova koji su u njihovom vlasništvu i koji su useljivi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ili postanu useljivi naknadno. Osobama iz stavka 1. ovoga članka stanovi se daju u najam. Ugovor o najmu stana sklapa vlasnik stana kao najmodavatelj i HRVI domovinskog rata, odnosno član obitelji poginuloga, zatočenog i nestaloga hrvatskog branitelja kao najmoprimatelj. Ugovor o najmu stana, koji je u vlasništu Republike Hrvatske, a kojim upravlja Ministarstvo obrane, sklapa ministar obrane. Ugovor o najmu za ini stan u vlasništvu Republike Hrvatske sklapa osoba koju ovlasti Vlada Republike Hrvatske.

Članak 18.

Ugovor o najmu stana sklapa se u pisanom obliku i sadrži:

1. naznačenje ugovornih strana,

2 naznačenje stana (zgrada, ulica, broj stana, broj prostorija",

3. iznos i način plaćanja najamnine,

4. odredbu o vremenu na koje je ugovor zaključen

5. odredbe o otkazu i otkaznom roku,

6. mjesto i datum zaključenja ugovora i potpise ugovornih strana.

7. odredbu o pravu vlasnika da pregleda stan.

Članak 19.

Ugovor o najmu, sklopljen prema odredbama ove glave, ne može prestati prije nego najmoprimatelj stekne stan u vlasništvu ili dok ne osigura stan na drugi način. U služaju smrti najmoprimatelja najmodavatelj je dužan sklopiti ugovor s nekim od članova njegovog obiteljskog domaćinstva.

Članak 20.

Prema odredbama ovoga Zakona stanovi se osiguravaju:

- HRVI domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% i obiteljima poginulih hrvatskih branitelja: u roku od 2 godine.

- HRVI domovinskog rata s oštećenjem organizma od 90%, 80% i 70% i obiteljima zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja: u roku od 3 godine,

- HRVI domovinskog rata s oštećenjem organizma od 60% i 50% u roku od 4 godine,

- ostalim HRVI domovinskog rata: u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 21.

Najmoprimatelji su dužni plaćati najamninu u visini stanarine koja se određuje prema propisima o stanovanju.

Članak 22.

Općine, gradovi, Grad Zagreb, županije i državna tijela koja upravljaju stanovima danom stupanja na snagu ovoga Zakona, dužni su prekinuti dodjelu stanova, te u roku od slijedećih 15 dana obavijestiti Ministarstvo obrane o broju, položaju i strukturi useljivih stanova. Podatke za stanove, koji postanu useljivi nakon stupanja na snagu ovoga Zakona pravne osobe iz prethodnog stavka, dužne su dostaviti Ministarstvu obrane odmah. a najkasnije u roku od 7 dana od dana useljivosti pojedinog stana.

Članak 23.

Popis osoba koje ostvaruju pravo na stan prema odredbama ovoga Zakona dužno je sačiniti Ministarstvo obrane. Općine, gradovi, Grad Zagreb, županije i Republika Hrvatska dužni su sklapati ugovore o najmu prema utvrđenom redoslijedu u popisu Ministarstva obrane iz prethodnog stavka. Općina. grad i Grad Zagreb ugovor o najmu sklapa prvenstveno s osobom koja ima prebivalište na njezinom području.

Članak 24.

Dok postoji potreba za stambeno zbrinjavanje HRVI domovinskog rata i obitelji poginuloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja stanovi iz članka 17. stavka 1 ovoga Zakona ne smiju se davati na korištenje drugim osobama niti koristiti za druge namjene. Ništavna je odluka suprotna stavku 1. ovoga članka.

X. OSTALA PRAVA

Članak 25.

Obitelj zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja ima pravo na njegovu plaću, sve dok on ne bude oslobođen ili dok mu se ne utvrdi drukčiji status.

Članak 26.

HRVI domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% I. grupe.ima pravo na trajnu uporabu osobnog automobila, a kojeg dobiva na korištenje od Ministarstva obrane. HRVI domovinskog rata s oštećenjem organizma od 70% ili više, bez obzira na vrstu tjelesnog oštećenja, ima pravo na uvoz osobnog automobila bez plaćanja carine i poreza na promet. HRVI domovinskog rata s oštećenjem organizma do 70%, ima pravo na uvoz osobnog automobila uz popust kod plaćanja carine i poreza na promet u visini stupnja oštećenja organizma; Obitelj poginuloga hrvatskog branitelja ima pravo na uvoz osobnog automobila, uz popust kod plaćanja carine i poreza na promet u visini ođ 50%. Prava iz stavka 1. i 2. ovoga članka međusobno se isključuju. Ako korisnik prava iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka osobni automobil proda, daruje ili na drugi način otuđi u roku od 5 godina od dana nabave dužan je platiti puni iznos pristojbi plaćanja kojih je bio oslobođen kod uvoza. Ako HRVI domovinskog rata umre prije isteka roka 5 godina od dana nabave automobila, zakonski nasljednici mogu prodati automobil, koji su naslijedili, bez plaćanja carine odnosno poreza na promet. Ministarstvo obrane dužno je osigurati automobile iz stavka 1. ovoga članka u roku od 2 godine od dana podnošenja zahtjeva.

Članak 27.

HRVI domovinskog rata i obitelj poginuloga hrvatskog branitelja oslobodeni su od plaćanja carina i poreza na promet proizvoda kada uvoze strojeve i opremu za samostalno obavljanje gospodarske djelatnosti. U ostvarivanju prava iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz članka 26. stavka 2., 3., 4 i 6. ovoga Zakona.

Članak 28.

HRVI domovinskog rata plaćaju porez na katastarski prihod umanjen za postotak koji je jednak postotku tjelesnog oštećenja.

Obitelj poginuloga hrvatskog branitelja plaća porez na katastarski prihod umanjen za 50%.

Članak 29.

HRVI domovinskog rata i obitelj poginuloga hrvatskog branitelja oslobađaju se plaćanja poreza na promet dionica, odnosno udjela, i poreza na ostvareni prihod od prijenosa dionica. odnosno udjela. koje im je ustupio Hrvatski fond za privatizaciju prema odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća.

Članak 30.

Javna poduzeća, tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave, kada povjeravaju izvodenje radova ili obavljanje usluga drugim osobama dužni su obavijestiti savez Hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata (HVIDRA" i Udrugu obrtnika HRVI domovinskog rata.

Naručitelj iz stavka 1. ovoga članka dužan je, na zahtjev Udruge obrtnika HRVI domovinskog rata, s njihovim članom, kao izvođačem sklopiti ugovor o obavljanju radova ili usluga, a po uvjetima iz najpovoljnije ponude.

Članak 31.

Javna poduzeća i jedinice lokalne samouprave dužni su o namjeri davanja u zakup objekata, poslovnog prostora, strojeva, pogona i sližno obavijestiti savez Hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata (HVIDRA" i Udrugu obrtnika HRVI domovinskog rata, te s njihovim članom. ako to zatraže, sklopiti ugovor o zakupu, po uvjetima najpovoljnije ponude.

Stvar zakupljena pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka ne može se davati u podzakup.

Članak 32.

HRVI domovinskog rata koji se kreću u invalidskim kolicima imaju pravo na prilagodbu prilaza do zgrade, te prilagodbu stana za kretanje u kolicima, ako se ta prilagodba može izvesti u skladu s posebnim propisima. Pravo iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se na teret sredstava državnog proračuna i u okviru osiguranih sredstava. Zahtjev za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstva graditeljstva, koje je dužno poduzeti radnju radi izvođenja radova iz stavka 1. ovoga članka. Protivljenje vlasnika stana. odnosno zgrade, te korisnika zgrade izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka ne proizvodi pravne učinke.

XI. KAZNENE ODREDBE

Članak 33.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 2.500 do 10.000 DEM kaznit će se za prekršaj:

1. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, ako ne postupi prema odredbi članka 8. stavka 3. ovoga Zakona,

2. Nadležni fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika ako ne postupi prema odredbi članka 10. stavka 4. ovoga Zakona, Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 500 do 2.500 DEM i odgovorna osoba u ustanovama iz ovog članka.

Članak 34.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 2.500 do 10.000 DEM kaznit će se za prekršaj javno poduzeće, ako:

1. kao naručitelj radova ili usluga ne postupi prema odredbama članka 30. ovoga Zakona,

2. kao zakupodavatelj ne postupi prema odredbi članka 31. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 500 do 2.500 DEM i odgovorna osoba u javnom poduzeću.

Članak 35.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 500 do 2.500 DEM kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba općine, grada, Grada Zagreba, županije i državne institucije. ako:

1. ne postupi prema odredbi članka 17. stavka 1. ovoga Zakona,

2. ne postupi prema odredbama članka 22. ovoga Zakona.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 36.

Hrvatski branitelj, koji je demobiliziran prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a nije po drugoj osnovi ostvario pravo na novčanu nadoknadu zbog nezaposlenosti, može ostvariti to pravo, ako se prijavi Zavodu za zapošljavanje u roku do 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 37.

Sredstva za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona, koja čine razliku između prava koja su priznata ovim Zakonom i prava koja bi pripadala po općim propisima, osiguravaju se iz državnog proračuna.

Članak 38.

Članovima obitelji hrvatskog branitelja u smislu odredbi ovoga Zakona smatraju se: supružnik, djeca, usvojenici. pastorčad, roditelji, očuh. maćeha i usvojitelj. Prioritet u ostvarivanju prava između članova obitelji iz prethodnog stavka utvrđuje se prema propisima o nasljedivanju. Članovi obitelji iz istog nasljednog reda ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu.

Članak 39.

Obitelji poginulih ratnih izvjestitelja domovinskog rata, (novinara, snimatelja, fotoreportera" ostvaruju prava utvrđena odredbama ovog Zakona predviđena za obitelji poginulih hrvatskih branitelja domovinskog rata. Ranjeni ratni izvjestitelji domovinskog rata (novinari, snimatelji, fotoreporteri" ostvaruju prava utvrđena odredbama ovoga Zakona predviđena za ratne vojne invalide domovinskog rata.

Članak 40.

Po potrebi provedbene propise za primjenu ovoga Zakona donijet će:

- ministar obrane, u svezi s primjenom članka 25., članka 26. stavka 1. i članka 32.,

- ministar zdravstva, u svezi s primjenom članka 8.,.

- ministar financija. u svezi s primjenom članka 15., članka 26. stavka 3., 4. i 6. te članka 27., 28. i 29. - ministar graditeljstva. u svezi primjene članka 32.,

- nadležni fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika u svezi s primjenom članka 3. stavka 2. članka 10. stavka 1. i članka 11

Članak 41.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 561-01/93-01/03

Zagreb, 30. prosinca 1993.

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Zastupničkog doma Sabora

Stjepan Mesić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.


ttp://www.nn.hr/search/ia