Zakoni i propisi - Pravni savjeti 113 21.12.1993 Pravilnik o načinu obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) POSLOPRIMAC, UMIROVLJENIK, POSLODAVAC
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Besplatna izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Poslovni forum d.o.o. ove godine obilježava dvadeset godina uspješnog poslovanja. Tim povodom, poklanjamo Vam BESPLATNU izradu CMS web stranica.
Inače, redovna cijena izrade CMS web stranica je 3900 kuna + PDV

Link za opširnije informacije o BESPLATNOJ izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

MINISTARSTVO FINANCIJA

Na temelju odredbi članka 7. stavak 4., članka 41. stavak 4. i 47. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj 109/93), ministar financija donosi

PRAVILNIK

o načinu obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) POSLOPRIMAC, UMIROVLJENIK, POSLODAVAC

Članak 1.

(1) Posloprimcima u smislu ovog Pravilnika smatraju se osobe koje su bile ili jesu namještene ili zaposlene u javnoj ili privatnoj službi i koje po osnovi prijašnjeg ili sadašnjeg rada dobivaju plaću. Posloprimci su i pravni sljednici tih osoba sve dok dobivaju plaću po osnovi prijašnjeg rada njihovog pravnog prethodnika.

(2) Umirovljenici se oporezuju kao posloprimci. Umirovljenici su u smislu ovog Pravilnika osobe koje dobivaju mirovinu od zakonom utvrđenih ustanova mirovinskog i invalidskog osiguranja, na temelju doprinosa koje su izdvajali od plaće iz prijašnjeg radnog odnosa, te osobe koje od prijašnjeg poslodavca dobivaju dohodak od nesamostalnog rada.

(3) Nesamostalnim radom u smislu ovog Pravilnika smatra se svaki odnos između poslodavca i posloprimca u kojem je posloprimac obvezan raditi po uputama poslodavca.

(4) Posloprimcem u smislu ovog Pravilnika ne smatra se osoba koja obavlja samostalnu djelatnost uz naknadu (obrtnici, slobodna zanimanja, poljoprivredna i šumarska djelatnost), jer se ova naknada smatra dohotkom od samostalne djelatnosti.

(5) Poslodavci su u smislu ovog Pravilnika pravne osobe ili fizičke osobe koje zapošljavaju ili su zapošljavale fizičke osobe radi potrebe obavljanja poslova i koje fizičkim osobama isplaćuju ili su isplaćivale plaću. Poslodavcem se smatraju i poslovne jedinice (dijelovi poduzetnika) ako isplaćuju plaće.

(6) Poslodavac je i pravna ili fizička osoba koja za obavljanje poslova posuđuje posloprimca trećoj osobi.

(7) U smislu ovog Pravilnika, obveze poslodavaca imaju i zakonom utvrđene ustanove mirovinskog i invalidskog osiguranja glede mirovina koje isplaćuju umirovljenicima.

(8) U smislu ovog Pravilnika, obveze poslodavca imaju i isplatitelji stipendija iznad visine minimalne plaće.

PLAĆA (PLAĆE, MIROVINE I DRUGI PRIMICI)

Članak 2.

(1) Pod plaćom u smislu članka 7. i članka 9. Zakona o porezu na dohodak razumijevaju se svi primici koji posloprimcu pritječu na temelju rada, bez obzira pod kojim su nazivom ili u kojem obliku primici ostvareni.

(2) Plaćom se smatraju i:

1. primici osoba za budući rad,

2. poduzetnička plaća koja se pri utvrđivanju poreza na dohodak i poreza na dobit priznaje u rashode, pri čemu se poduzetnička plaća utvrđuje najmanje u visini dvostruke minimalne plaće koja vrijedi za mjesec za koji se isplaćuje plaća,

3. isplate naknada zbog:

- godišnjeg i tjednog odmora,

- dopusta,

- državnog blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

- slobodnih dana,

- ostalih slobodnih dana utvrđenih posebnim ugovorom ili općim aktom poslodavca

4. posebni primici za radi ili usluge obavljene izvan redovnog radnog vremena, kao što su primici za prekovremeni rad, za noćni rad, za rad nedjeljom i slično,

5. primici koje posloprimcu isplaćuje poslodavac u slučaju njegove spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda,

6. svi posebni primici prema članku 3., članku 4. i članku 5. ovog Pravilnika.

(3) Plaćom se u skladu s člankom 9. Zakona o porezu na dohodak razumijevaju svi primici od obavljanja privremenih i povremenih poslova i poslova na temelju ugovora o radu, a između ostalog poslovi koje obavljaju

- prodavači novina ako se bave samo prodajom novina za novinska poduzeća i ako nisu s njima u radnom odnosu,

- osobe koje prodaju ljekovito bilje i šumske plodove, ili ostvaruju prihode od lova i ribolova ako s poslodavcima nisu u radnom odnosu i ako im lov i ribolov, te sakupljanje ljekovitog bilja nije osnovni izvor prihoda,

- obalski i transportni radnici i druge osobe koje povremeno i pretežno uporabom tjelesne radne snage za poslodavce obavljaju fizičke poslove te druge poslove, kao što su čišćenje prostorija, pranje radnih odijela i opreme i slične poslove ako nisu u radnom odnosu s poslodavcem,

- osobe koje rade po komadu u svojoj kući od materijala naručitelja, ako s poslodavcem nisu u radnom odnosu ("rad po komadu").

(4) Plaćom se ne smatraju i ne podliježu oporezivanju primici koji su navedeni u članku 6. Zakona o porezu na dohodak.

NAKNADE, POTPORE I NAGRADE

Članak 3.

U skladu s odredbama članka 7. stavka 1. točke 3. Zakona o porezu na dohodak, primici po osnovi naknada, potpora i nagrada koji prelaze najniže iznose utvrđene općim kolektivnim ugovorima, smatraju se plaćom. Ovim primicima smatraju se poglavito:

- regres za korištenje godišnjeg odmora isplaćen iznad iznosa najniže osnovne plaće,

- pomoći radnicima u slučaju smrti supružnika, roditelja ili djece radnika, bolovanje radnika dužeg od 90 dana i slično, isplaćene iznad najnižih iznosa utvrđenih općim kolektivnim ugovorima

- dnevnice za službeno putovanje u zemlji iznad iznosa utvrđenih općim kolektivnim ugovorima,

- dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo isplaćene iznad iznosa što ih utvrdi ministar financija,

- terenski dohodak isplaćen iznad iznosa utvrđenih općim kolektivnim ugovorima,

- naknada za odvojeni život od obitelji isplaćena iznad iznosa utvrđenih općim kolektivnim ugovorima,

- naknada troškova prijevoza na posao i s posla isplaćena iznad visine stvarnih troškova prijevoza sredstvima javnog prometa,

- naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe isplaćena iznad najnižih iznosa utvrđenih općim kolektivnim ugovorima,

- naknada troškova prehrane tijekom rada (topli obrok) iznad najnižih iznosa utvrđenih općim kolektivnim ugovorima,

- jubilarne nagrade isplaćene iznad najnižih iznosa utvrđenih općim kolektivnim ugovorom za javne djelatnosti i javna poduzeća,

- druge naknade, potpore i nagrade utvrđene posebnim kolektivnim ugovorom, općim aktom, odnosno aktom poslodavca u ukupno isplaćenom iznosu (prigodne nagrade druge nespomenute pomoći radnicima i slično).

PLAĆA U SLUČAJU ZAKAŠNJELE ISPLATE

Članak 4.

(1) Ako poslodavac s posloprimcem zaključi pisani ugovor o pozajmici plaće, pa se plaća isplaćuje sa zakašnjenjem, obveza poreza dospijeva u trenutku kad je plaća trebala biti isplaćena odnosno na dan od kojega se obračunavaju kamate po ugovoru. U tom se slučaju kamate isplaćene posloprimcu na temelju odredbi ugovora o pozajmici ne smatraju plaćom.

(2) Ako poslodavac isplaćuje posloprimcu plaću sa zakašnjenjem, a ugovor o pozajmici iz prethodnog stavka nije zaključen, plaćom se smatraju i obračunate kamate. Ukupna plaća (uključujući i kamate) oporezuje se u trenutku isplate.

(3) Odredbe općih kolektivnih ugovora kojima su propisana prava posloprimaca u slučaju zakašnjele isplate plaće, smatraju se ugovorom iz stavka (1) ovog članka.

POSEBNI PRIMICl U NOVCU I NARAVI

Članak 5.

Plaćom se smatraju i posebni primici u novcu, stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (stan, troškovi robe, usluge i ostala primanja u naravi), u koje ulaze:

- korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaža, odmarališta i kuća za odmor, stambenih zgrada i stanova, prijevoznih sredstava i plovnih objekata koje poslodavac omogućuje posloprimcu, njegovoj obitelji i drugim osobama,

- nadoknađivanje ili plaćanje najamnine za stanovanje,

- plaćanje izdataka za godišnji odmor, preventivne odmore, izlete i sl.

- plaćanje izdataka za šport i rekreaciju (najam športskih terena, dvorana, sauna i odgovarajućih rekvizita i slično),

- korištenje kredita uz povoljnije kamate, odnosno kamate ispod eskontne stope Narodne banke Hrvatske,

- primanja ostvarena u uslugama bez naknade, raznim darovima, ugošćenjima i slično.

UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI PRIMITKA U NOVCU I NARAVI

Članak 6.

(1) Porez na dohodak od drugih primitaka iz članka 5. ovog Pravilnika obraćunava se i plaća:

- pri korištenju poslovnih zgrada i njihovih dijelova

- na iznos plaćene zakupnine ili najamnine odnosno na iznos zakupnine ili najamnine prema tržišnim cijenama,

- pri korištenju stambenih zgrada i stanova - na mjesečni iznos izražen u novčanoj vrijednosti koji udgovara iznosu stanarine prema stvarnim troškovima odnosno tržišnim cijenama,

- pri korištenju garaža - na iznos zakupnine prema stvarnim troškovima odnosno tržišnim cijenama,

- pri korištenju odmarališta i kuća za odmor - na stvarnu cijenu usluge, odnosno zakupnine koju je poslodavac platio za svojeg posloprimca i njegovu obitelj ili drugu osobu odnosno na kalkulacijom utvrđenu cijenu usluge smještaja, prehrane i drugih usluga.

- pri korištenju prijevoznih sredstava - na iznos koji se dobije tako da se ukupno prijeđena kilometraža vozilom registriranim na tvrtku odnosno poduzeće u privatne svrhe posloprimca ili druge osobe pomnoži s 50 % cijene litre benzina super po prijeđenom kilometru. Ako se omogućuje korištenje vozila registriranog na tvrku odnosno poduzeće u privatne svrhe, poslodavac je obvezan donijeti akt o načinu i uvjetima korištenja vozila u privatne svrhe. Ovim aktom utvrđuje se tko ima pravo koristiti vozilo u privatne svrhe, razdoblje korištenja te način vođenja evidencije o prijeđenoj kilometraži u privatne svrhe. Poslodavac je obvezan ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema mjestu prebivališta korisnika vozila dostaviti odluku koja sadrži ime i prezime osobe koja će vozilo koristiti u privatne svrhe, marku i registarski broj vozila i razdoblje korištenja vozila. Istodobno s davanjem vozila na korištenje u privatne svrhe poslodavac je obvezan u poreznu karticu osobe koja vozilo koristi evidentirati sve propisane podatke o korištenju (osnovicu i obračunati porez), na temelju evidencije o korištenju vozila. Ako akt i odluka iz prethodnog stavka nisu doneseni, odnosno ako se ne vodi evidencija o korištenju vozila, vozilo se ne može koristiti u privatne svrhe,

- pri korištenju plovnih objekata - na iznos dobiven umnoškom broja sati korištenja i tržne cijene korištenja plovnog objekta po satu. Ako se omogućuje korištenje plovnih objekata registriranih na tvrtku odnosno poduzeće u privatne svrhe, poslodavac je obvezan donijeti akt koji propisuje način i uvjete korištenja plovnih objekata u privatne svrhe, a napose poimenično navesti tko ima pravo koristiti plovni objekt u privatne svrhe, razdoblje korištenja te način vođenja evidencije o ovom korištenju. Evidencija o korištenju mora obvezno sadržavati broj sati korištenja plovnog objekta u privatne svrhe. Akt (odluku) poslodavca kojom se daje plovni objekt na korištenje u privatne svrhe treba dostaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema mjestu prebivališta osobe koja koristi plovni objekt u privatne svrhe. Podaci o korištenju plovnog objekta u privatne svrhe na temelju evidencije o korištenju, unose se u poreznu karticu osobe koja koristi plovni objekt. Ako akt i odluka nisu doneseni ili se ne vodi evidencija o korištenju plovni objekt se ne može koristiti u privatne svrhe,

- pri nadoknadi najamnine za stanovanje - na iznos izdataka tijekom mjeseca nastalih plaćanjem ili nadoknađivanjem najamnine za stanovanje posloprimca, njegove obitelji ili druge osobe,

- pri plaćanju izdataka za godišnji odmor, preventivni odmor, izlete i slično - na stvarni iznos ovih izdataka tijekom mjeseca,

- pri plaćanju izdataka za šport i rekreaciju - na stvarno plaćeni iznos izdataka za ove namjene tijekom mjeseca,

- pri korištenju kredita uz povoljnije kamate, odnosno kamate ispod eskontne stope Narodne banke Hrvatske,

- na razliku između ugovorenih kamata i kamata obračunatih po eskontnoj stopi Narodne banke Hrvatske,

- pri primanju darova, usluga i slično čija je pojedinačna vrijednost preko 100 DEM prema srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske po pojedinom posloprimcu godišnje - na dinarsku vrijednost iste ili slične vrsti stvari odnosno usluge prema stvarnim tržišnim cijenama,kalkulacijom poslodavca utvrđenu cijenu usluge.

(2) Podaci o primicima u novcu i naravi unose u poreznu karticu posloprimca.

(3) Ako su primanja u naravi odobrena posloprimcu uz plaćanje naknade za njihovo korištenje, a naknada nije utvrđena u visini tržišne cijene tih primanja, treba utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je posloprimac platio i tako utvrđena razlika smatra se plaćom posloprimca.

(4) Ako osnovice poreza na dohodak od drugih primitaka iz ovog članka nisu utvrđene, ili su utvrđene nerealno i neobjektivno, utvrdit će ih nadležna ispostava Porezne uprave.

UTVRĐIVANJE POREZA IZ PLAĆA

Članak 7.

(1) Porez na dohodak od plaća obračunava i obustavlja poslodavac iz svakog isplaćenog iznosa plaće uz prethodno umanjenje za zakonom propisana obvezna izdvajanja iz plaće i za neoporezivi dio dohotka - osobne odbitke iz članka 35. i članka 118. stavak 6. Zakona o porezu na dohodak.

(2) Osobni odbici se utvrđuju od minimalne plaće iz mjeseca koji prethodi mjesecu isplate plaća. sukladno članku 38. stavku 4. Zakona o porezu na dohodak. Za obračun osobnih odbitaka iznos minimalne plaće zaokružuje se na tisuću hrvatskim dinara.

(3) Obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada obavlja se kumulativno pri svakoj isplati plaća primjenom poreznih stopa iz članka 38. stavak 3. istog Zakona.

(4) Iznimno od odredbi stavka 3. ovog članka, ako se plaća ili mirovina isplaćuje više puta tijekom mjeseca, porez se može obračunavati pri svakoj isplati, na plaću umanjenu za zakonom propisana izdvajanja i to primjenom akontacijske stope u visini od 15 %. U ovom slučaju poslodavac je obvezan pri zadnjoj isplati u mjesecu odnosno zadnjeg radnog dana u mjesecu sastaviti točan obračun poreza na ukupno isplaćene plaće tijekom mjeseca, uzimajući pri tome u obzir osobne odbitke prema poreznoj kartici, primjenom stopa iz članka 38. stavka 3. Zakona o porezu na dohodak.

(5) Kod plaća, mirovina i drugih dohodaka od nesamostalnog rada ostvarenih u inozemstvu na koje u inozemstvu porez nije plaćen, posloprimci imaju glede obračuna i uplate poreza na dohodak obveze poslodavca, odnosno obvezni su obračunati porez prema stavku (3) ili (4) ovog članka i uplatiti ga na propisane račune pri svakom primitku plaće i drugih dohodaka od nesamostalnog rada.

(6) Obračun poreza na dohodak po ugovorima iz članka 2. stavka 3. ovog Pravilnika obračunava se na svaki pojedinačni primitak po stopi od 25 % bez prava na osobne odbitke.

(7) Porez na dohodak od naknada, potpora i nagrada isplaćenih iznad najnižih iznosa utvrđenih općim kolektivriim ugovorima iz članka 3. alineje 1-10 ovog Pravilnika obračunava se na razliku između stvarno isplaćenog iznosa i najnižeg iznosa utvrđenog općim kolektivnim ugovorima.

(8) Porez na dohodak od drugih naknada, potpora i nagrada utvrđenih posebnim kolektivnim ugovorom, općim aktom odnosno aktom poslodavca iz članka 3. alineje 11. ovog Pravilnika obračunava se i plaća na stvarno isplaćeni iznos.

(9) Porez na dohodak od stipendija obraćunava se na razliku između iznosa stvarno isplaćene stipendije i iznosa minimalne plaće iz mjeseca koji prethodi mjesecu u kojem je isplaćena stipendija.

URAČUNAVANJE INOZEMNIH POSLOVA

Članak 8.

(1) Ako je iz plaća koje su ostvarene u inozemstvu, a isplaćuje ih domaći poslodavac u inozemstvu već plaćen porez što odgovara domaćem porezu na dohodak, u inozemstvu plaćeni porez priznaje se prilikom utvrđivanja poreza na dohodak obračunatog prema domaćim propisima, a na način iz stavka 2. ovog članka.

(2) U inozemstvu plaćeni porez na dohodak priznaje se najviše do visine domaćeg poreza na dohodak obračunatog na dohotke ostvarene i oporezovane u inozemstvu.

(3) Radi priznavanja u inozemstvu plaćenog poreza poslodavac je obvezan nadležnoj ispostavi Porezne uprave priložiti dokaz o plaćanju poreza na dohodak u inozemstvu. Ako poslodavac utvrdi da na dohodak ostvaren u inozemstvu nije plaćen porez, obvezan je uplatiti taj iznos poreza. Ako činjenicu da porez na dohodak posloprimca u inozemstvu nije plaćen utvrdi Porezna uprava, dužan iznos platit će poslodavac na zahtjev Porezne uprave.

OBVEZE POSLODAVCA GLEDE OBUSTAVE I UPLATE POREZA NA DOHODAK

Članak 9.

(1) Poslodavac je obvezan porez iz plaća obustaviti i uplatiti na propisane račune kod Zavoda za platni promet na način iz stavka 2. do 4. ovog članka. Pri isplati plaća u novcu plaćanje poreza dospijeva istodobno s isplatom, odnosno isplata plaća i uplata poreza obavlja se istog dana. Glede dohodaka u naravi, porez na dohodak plaća se najkasnije zadnjeg radnog dana u mjesecu u kojemu je ostvaren. U slučajevima višekratne isplate plaća i obračuna poreza u skladu sa člankom 7. stavak (4) ovog Pravilnika, razlika poreza na dohodak po obračunu uplaćuje se najkasnije do 5. u mjesecu za protekli mjesec.

(2) Porez na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema općini prebivališta, odnosno boravišta poreznog obveznika.

(3) Ako fizička osoba - porezni obveznik prema Zakonu o porezu na dohodak, nema u Republici Hrvatskoj ni prebivalište ni boravište, porez na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema sjedištu poslodavca.

(4) Ako se obveze poreza na dohodak i kamata zbog nepravodobne uplate ne podmire do 5. u mjesecu za protekli mjesec, nadležna ispostava Porezne uprave će za dužni iznos poreza blokirati žiro-račun isplatitelja, te pokrenuti postupak prisilne naplate i prekršajni postupak prema odredbama Zakona o porezu na dohodak.

OBVEZE POSLODAVCA GLEDE IZVJEŠTAVANJA

Članak 10.

(1) Poslodavac odnosno isplatitelj dohotka obvezan je sastaviti i Poreznoj upravi dostaviti "Izvještaj o dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom porezu na dohodak u _____ mjesecu _____ godine", za sve isplate dohotka od nesamostalnog rada obavljene tijekom mjeseca. Izvještaj treba dostaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema sjedištu poslodavca odnosno isplatitelju dohotka od nesamostalnog rada i isplatitelja mirovine, do 5. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, odnosno do 7. u mjesecu za poslodavce iz članka 44. i članka 45. Zakona o porezu na dohodak.

(2) Izvještaj iz prethodnog stavka sadrži i poduzetničku plaću a dostavlja se Poreznoj upravi i u slučaju kada se obračunava i isplaćuje samo poduzetnička plaća.

(3) lzvještaj iz prethodnog stavka treba dostaviti Poreznoj upravi i ako tijekom mjeseca nisu obavljane isplate dohotka od nesamostalnog rada odnosno uplate poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Izvještaj se u ovom slučaju dostavlja s bilješkom "U mjesecu ________ nisu isplaćene plaće - mirovine, odnosno drugi dohoci od nesamostalnog rada", ovjereni pečatom i potpisom odgovorne osobe poslodavca odnosno isplatitelja dohotka od nesamostalnog rada.

(4) "Izvještaj o dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom porezu na dohodak u __________mjesecu _____________ godine" sastavlja se zbrojno za sve posloprimce jednog poslodavca, a sadrži podatke o svim obavljenim isplatama i naknadama dohotka od nesamostalnog rada tijekom mjeseca. U prilogu ovog zbrojnog "Izvještaja. . ." na razini poslodavca podnose se posebni "Izvještaji. . ." sa zbrojnim podacima prema općinama na čijem području su prebivališta posloprimaca koji se grupiraju prema nadležnim ispostavama Porezne uprave.

(5) Izvještaj iz stavka (1) ovog članka obvezno sadrži podatke o ukupnom broju posloprimaca, iznosu obračunate plaće i drugih dohodaka i poreza na dohodak, iznosu uplaćenog poreza na dohodak, iznosu prireza, iznosu obračunatih i uplaćenih doprinosa, datum isplate plaće i drugih vrsta dohodaka, datum uplate poreza na dohodak, podatak o broju žiro-računa preko kojeg poslodavac obavlja poslovanje i podatak o nadležnoj organizaciji kod koje poslodavac ima otvoren žiro-račun.

(6) Na poleđini zbrojnog "Izvještaja. . ." na razini poslodavca treba unijeti podatke o isplaćenom dohotku od nesamostalnog rada tijekom mjeseca po vrstama.

(7) Obrazac "Izvještaj o dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom porezu na dohodak u ___________mjesecu godine" sastavni je dio ovog Pravilnika.

(8) Uz Izvještaj iz prethodnog članka, poslodavac odnosno isplatitelj obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti ovjerene kopije naloga o uplaćenom porezu na dohodak i kopije naloga o uplaćenim kamatama zbog nepravodobne uplate, ako uplata obveze poreza na dohodak kasni, osim poslodavaca koji uplatu poreza na dohodak obavljaju sa žiro-računa otvorenog kod Zavoda za platni promet.

ODBITAK POREZA NA PLAĆE PREMA POREZNOJ KARTICI

Članak 11.

(1) U skladu s odredbama članka 47. Zakona o porezu na dohodak, uvodi se Kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada (u daljem tekstu: "porezna kartica").

(2) Obrazac porezne kartice sastavni je dio ovog Pravilnika.

(3) Temeljem porezne kartice provodi se postupak utvrđivanja neoporezivog dijela dohotka - osobnih odbitaka svakog posloprimca i temelj je obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

(4) Porezna kartica jest evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o isplati plaća i drugih primitaka izjednačenih s plaćom i uplati poreza na dohodak od nesamostalnog rada svakog posloprimca tijekom jedne kalendarske godine, na temelju podataka iz "Računa plaće - mirovine" ili druge odgovarajuće knjigovodstvene evidencije plaća.

(5) Poreznu karticu ispostavlja i besplatno izdaje nadležna ispostava Porezne uprave (prema najestu prebivališta posloprimca) prije početka svake kalendarske godine, a najkasnije do kraja mjeseca studenog tekuće za iduću kalendarsku godinu.

(6) Iznimno, porezna kartica može se izdati i tijekom godine, kada porezni obveznik prvi put zasniva radni odnos ili u slučaju njezina otuđenja, gubitka ili uništenja.

(7) U slučaju otuđenja, gubitka, uništenja porezne kartice i slično izdaje se nova porezna kartica s oznakom "DUPLIKAT".

(8) Poreznu karticu čuva poslodavac tijekom kalendarske godine. Poreznu karticu popunjenu propisanim podacima treba dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave (prema mjestu prebivališta posloprimca) nakon isteka kalendarske godine, a najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.

(9) Prije predaje porezne kartice nadležnoj ispostavi Porezne uprave, poslodavac je obvezan sastaviti i ovjeriti prijepis porezne kartice svakog posloprimca, odnosno poreznu karticu može fotokopirati i ovjeriti. Ovjereni prijepis ili fotokopiju porezne kartice posloprimca poslodavac čuva u razdoblju trajanja radnog odnosa posloprimca, odnosno u razdoblju od najmanje pet (5) godina nakon isteka kalendarske godine za koju je porezna kartica izdana.

(10) Tijekom kalendarske godine poslodavac smije posloprimcu dati poreznu karticu samo privremeno radi predočenja nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

(11) Porezna kartica izdaje se svakom poreznom obvezniku - posloprimcu, odnosno može se izdati preko poslodavca za svakog njegovog posloprimca.

(12) Nadležna Porezna uprava jednom posloprimcu izdaje jednu ili više poreznih kartica, ovisno o broju poslodavaca kod kojih posloprimac ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada. Porezna kartica ne izdaje se posloprimcima koji obavljaju poslove propisane u članku 2. stavka 3. ovog Pravilnika.

(13) Posloprimci su obvezni od Porezne uprave preuzetu poreznu karticu predati poslodavcu najkasnije do 5. siječnja tekuće godine (ako se radi o radnom odnosu koji je zasnovan u prethodnom razdoblju) ili na početku novozasnovanog radnog odnosa.

(14) Svaku promjenu koja utječe na neoporezivi dio dohotka (osobne odbitke), porezni obveznik je obvezan prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave i priložiti odgovarajuću dokumentaciju u roku sedam (7) dana od dana nastanka promjene.

(15) Prijavljena i u poreznu karticu uvedena promjena iz prethodnog stavka tijekom mjeseca priznaje se u neoporezivi dohodak od prvog dana idućeg mjeseca.

(16) Ako posloprimcu prestane radni odnos tijekom godine zbog smrti ili odlaska u mirovinu, poslodavac je obvezan poreznu karticu dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave do zadnjeg dana idućeg mjeseca, od mjeseca u kojem je prestao radni odnos. Ako posloprimac raskine radni odnos zbog promjene poslodavca, prijašnji poslodavac daje poreznu karticu posloprimcu, koji ju je obvezan podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi evidentiranja promjene.

(17) Ako porezni obveznik tijekom godine promijeni općinu prebivališta neće mu se izdati nova porezna kartica. U tom slučaju porezni obveznik je obvezan prijaviti promjenu prebivališta i predočiti poreznu karticu novoj nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije prije prvog sljedećeg primitka plaće.

POPUNJAVANJE I SADRŽAJ POREZNE KARTICE

Članak 12.

(1) Porezna kartica sadrži:

I. Opće podatke o poreznom obvezniku

II. Podatke za osobne odbitke

III. Podatke o plaći - mirovini i obračunu poreza iz plaća - mirovina za kalendarsku 19 _______ godinu

IV. Podatke o poslodavcu

(2) Podatke iz stavka 1. ovog članka pod I. popunjava ispostava Porezne uprave, nadležna prema prebivalištu posloprimca, na temelju dokumenata koje ispostavlja nadležni organ općine (odnosno iskaznice, izvadak iz matične knjige vjenčanih i slično).

(3) Podatke iz stavka I. ovog članka pod II.1. popunjava ispostava Porezne uprave, nadležna prema prebivalištu posloprimca, na temelju članka 35. Zakona o porezu na dohodak i to:

- u kolonu 1 - osobni odbitak posloprimca prema članku 35. st. 1. točka 1. Zakona,

- u kolonu 2 - odbitak prema članku 35. st.1. točka 2. Zakona za uzdržavanog supružnika,

- u kolonu 3 - odbitak za uzdržavanu djecu prema članku 35. stavku 1. točka 3. Zakona.

- u kolonu 4 - odbitak za uzdržavanog invalidskog člana uže obitelji prema članku 35. stavku 1. točka 4. Zakona,

- u kolonu 5 - ukupni odbici, zbroj podataka iz kolone 1 do 4,

- u kolonu 6 - unosi se podatak o razdoblju za koje vrijede podaci uneseni u I. red, kolone 1-5.

Ako porezni obveznik nema pravo na sve osobne odbitke, kolonu predviđenu za odbitak na koji nema pravo označuje se oznakom -0-.

Neoporezivi dio dohotka - osobni odbici za uzdržavane članove obitelji mogu se uračunavati, odnosno upisuju se u poreznu karticu posloprimca jedino ako uzdržavani članovi obitelji ne ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada i ako im nije izdana vlastita porezna kartica.

(4) Podatke iz stavka 1. ovog članka pod II. popunjava ispostava Porezne uprave, nadležna prema prebivalištu posloprimca tijekom godine s obrazloženjem o svim dokumentiranim promjenama članova uže obitelji tijekom godine.

(5) Podatke iz stavka 1. ovog članka pod III. popunjava postodavac na temelju podataka iz "Računa plaća - mirovina", poslovnih knjiga i druge dokumentacije (analitičke evidencije plaća, isplatne liste, knjige blagajne, izvatka žiro-računa, naloga za uplatu i isplatu i slično). Podaci se popunjavaju mjesečno u roku najkasnije 7 dana od proteka mjeseca u kojemu su obavljene isplate plaća odnosno mirovine. Podaci se popunjavaju na slijedeći način:

- u kolonu 1 - podatak o razdoblju - mjesecu u kojemu su isplaćene plaće ili mirovine,

- u kolonu 2 - podatak o isplaćenoj plaći i drugim dohocima od nesamostalnog rada tijekom mjeseca,

- u kolonu 3 - podatak o obveznim doprinosima iz plaće,

- u kolonu 4 - podatak o iznosu osobnih odbitaka poreznog obveznika,

- u kolonu 5 - podatak o datumu uplate poreza i prireza,

- u kolonu 6 - podatak o iznosu obračunatog i uplaćenog poreza na dohodak,

- u kolonu 7 - podatak o iznosu obračunatog i uplaćenog prireza,

- u kolonu 8 - pečat i potpis odgovorne osobe poslodavca.

(6) Podaci se u poreznu karticu unose putem računara, strojno, odnosno ručno tintom ili kemijskom olovkom. Uneseni podaci ne smiju se brisati ni ispravljati, ako se pogriješi, grešku treba precrtati vodoravnom crtom uz pečat i potpis odgovorne osobe.

RAČUN PLAĆA I MIROVINA

Članak 13.

(1) Poslodavac je obvezan voditi "Račun plaća - mirovina" za svakog posloprimca i za svaku pojedinu kalendarsku godinu. U "Račun plaće - mirovine" moraju se unijeti sve činjenice bitne za obustavu poreza na dohodak od plaće i drugih primanja izjednačenih s plaćom.

(2) "Račun plaće - mirovine" jest evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o svim isplatama odnosno danim dohocima od nesamostalnog rada u naravi, a osobito o:

- datumu isplate plaće i davanja dohotka u naravi (kolona 1),

- iznosu plaće (kotona 2), koji sadrži zakonska obvezna izdvajanja iz plaće, iznos osobnih odbitaka, i oporezivu osnovicu,

- iznosu isplaćenih naknada, potpora i nagrada iznad najnižih iznosa utvrđenih općim kolektivnim ugovorima (kolona 3).

- iznosu davanja u naravi (kolona 4),

- iznosu zakonom propisanih izdvajanja (doprinosa) iz plaće posloprimca (kolona 5),

- ukupnom osobnom odbitku posloprimca (kolona 6),

- iznosu obračunatih osobnih odbitaka (kolona 7),

- oporezivoj osnovici, odnosno iznosu plaće koji podliježe oporezivanju (kolona 8).

- datumu uplate poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza (kolona 9),

- iznosu uplaćenog poreza na dohodak od nesamostalnog rada (kolona 10),

- iznosu uplaćenog prireza (kolona 11).

(3) Ako se plaća ili mirovina isplaćuje višekratno tijekom mjeseca u "Račun plaće - mirovina" unosi se svaka isplata, a na kraju mjeseca, odnosno najkasnije u roku pet (5) dana nakon iskeka mjeseca upisani podaci moraju se zbrojiti odnosno mora se iskazati mjesečni zbroj podataka.

(4) Prilikom prestanka radnog odnosa i na kraju kalendarske godine poslodavac je obvezan zaključiti "Račun plaća-mirovina".

(5) Poslodavac nije obvezan voditi "Račun plaća - mirovina" kao posebnu analitičku evidenciju ako u svojim knjigovodstvenim evidencijama (analitičkom knjigovodstvu plaća) osigurava sve podatke propisane u stavcima (1) i (2) ovog članka i ako ih vodi na način propisan u stavcima (3) i (4) ovog članka.

PROMJENE OBUSTAVLJENOG POREZA NA PLAĆE

Članak 14.

(1) Poslodavac je obvezan u idućim isplatama plaće posloprimcu vratiti više obustavljeni i uplaćeni porez na dohodak od plaće ili naknadno manje plaćeni porez na dohodak obustaviti od plaće u slijedećim slučajevima:

- ako mu posloprimac predoči Poreznu karticu s promjenama odbitaka koje nisu bile poznate u trenutku prijašnjih isplata,

- ako utvrdi da obračun poreza nije obavljao na Zakonom o porezu na dohodak i ovim Pravilnikom propisan način.

(2) Ako poslodavac više nije u mogućnosti naknadno obustaviti manje plaćeni porez na dohodak posloprimca, obvezan je o toj činjenici izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema mjestu prebivališta poreznog obveznika.

(3) Ako iznos plaće za isplatu posloprimcu nakon obavljenog obračuna plaće nije dovoljan za uplatu poreza na dohodak, posloprimac je obvezan poslodavcu uplatiti iznos koji nedostaje ili će poslodavac taj iznos obustaviti od drugih primanja posloprimca. Navedeno ne utječe na obvezu uplate poreza od strane poslodavca.

(4) Ako poslodavac u idućoj isplati plaća ne može iz obračunatog poreza na dohodak svih posloprimaca s područja jedne općine podmiriti prethodno više plaćeni porez na dohodak, može pismenim putem zahtijevati povrat više plaćenog poreza na dohodak od nadležne ispostave Porezne uprave prema prebivalištu posloprimaca. Ovaj zahtjev podnosi se putem ispostave Porezne uprave nadležne za poslodavca.

OBVEZE POSLOPRIMCA U POSTUPKU OPOREZIVANJA PLAĆA

Članak 15.

(1) Odgovornost poslodavca u postupku oporezivanja plaća utvrđena je u odredbama članka 16. ovog Pravilnika.

(2) Poslodavac i posloprimac solidarni su dužnici u postupku obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak.

(3) Ispostava Porezne uprave nadležna prema sjedištu poslodavca odlučuje tko je odgovorni dužnik.

(4) Bez obzira na odluku Porezne uprave, iako sam ne obavlja obračun, obustavu i uplatu poreza na dohodak, posloprimac u postupku oporezivanja ostaje porezni dužnik.

ODGOVORNOST POSLODAVCA U POSTUPKU OPOREZIVANJA PLAĆA

Članak 16.

(1) U skladu s odredbama članka 43. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak poslodavac je obvezan obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak od nesamostalnog rada i shodno članku 99. stavku 4. istog Zakona jamči za naplatu poreza od nesamostalnog rada.

(2) Poslodavac je odgovoran i kada je manje uplaćeni porez na dohodak od nesamostalnog rada posljedica njegova nepoznavanja propisa o oporezivanju dohotka.

(3) Ako nadležna ispostava Porezne uprave na temelju raspoložive dokumentacije i podataka, utvrdi da je u odnosu na stvarni iznos obveze za uplatu porez uplaćen u manjem iznosu, poslodavcu će dostaviti pisani zahtjev za ispravak obračuna i uplatu manje plaćenog poreza na dohodak s obrazloženjem i utvrđenim činjenicama o odgovornosti poslodavca.

(4) Ako poslodavac sam utvrdi i sam otkloni nedostatke i nepravilnosti te dostavi Izvještaj o dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom porezu na dohodak u _____________mjesecu ________ godine" i kopije naloga za uplatu u kojim se nepravilnosti uklonjene, zahtjev se iz prethodnog stavka ne dostavlja. Poslodavci koji uplatu poreza na dohodak obavljaju sa žiro-računa otvorenog kod Zavoda za platni promet ne dostavljaju kopije naloga o uplaćenom porezu na dohodak.

(5) Iako je poslodavac odgovoran za manje obračunati, obustavljeni i uplaćeni porez na dohodak, ima pravo od posloprimca potraživati naknadno uplaćeni iznos.

(6) Odgovornost poslodavca ne postoji u ovim slučajevima:

- ako zbog netočnih ili nepotpunih podataka o osobnim odbicima na poreznoj kartici obračuna i uplati manji porez na dohodak,

- ako nije u mogućnosti naknadno obustaviti i uplatiti porez na dohodak, jer posloprimac od tog poslodavca više ne prima dohodak od nesamostalnog rada i ako je o toj činjenici izviještena nadležna ispostava Porezne uprave, u smislu članka 14. ovog Pravilnika.

(7) Ako poslodavac posloprimca posudi trećoj osobi, odgovornost za postupak oporezivanja u razdoblju trajanja posudbe snose poslodavac i treća osoba.

OBAVIJESTI O POREZU NA DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA

Članak 17.

(1) Ispostava Porezne uprave nadležna prema sjedištu poslodavca odnosno posloprimca obvezna je na usmeni ili pisani zahtjev poslodavca ili posloprimca dati obavijesti i upute o primjeni odredaba Zakona o porezu na dohodak i ovog Pravilnika, a poglavito koji se primici smatraju dohotkom od nesamostalnog rada posloprimca.

(2) Obavijesti i napuci iz prethodnog stavka ne znače i konačnu odluku o poreznoj obvezi po kojoj se treba utvrditi porez.

(3) Ako nadležna ispostava Porezne uprave u roku 15 dana ne pruži traženu obavijest ili uputu, poslodavac odnosno posloprimac mogu o tome izvijestiti nadređenu jedinicu Porezne uprave i od nje o istomu zatraži obavijest odnosno uputu.

(4) Pisana tumačenja i odgovore na upite u svezi s odredbama Zakona o porezu na dohodak i ovog Pravilnika daje Područni ured Porezne uprave nadležan prema sjedištu poslodavca, odnosno posloprimca.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.

(1) U skladu sa člankom 119. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak, poreznu karticu za 1994. godinu svakog posloprimca u dijelu koji se odnosi na opće podatke o poreznom obvezniku, posebne podatke za oslobođenja i podatke o članovima uže obitelji posloprimca (podaci pod I. i II. Porezne kartice) obvezan je ispuniti poslodavac, odnosno isplatitelj mirovine najkasnije do 31. siječnja 1994. godine.

(2) Poslodavac odnosno isplatitelj mirovine obvezan je

podatke iz stavka (1) ovog članka ispuniti na temelju dokumentacije iz članka 12. stavci 2. i 6. ovog Pravilnika, odnosno u iznimnim slučajevima na temelju osobnog iskaza poreznog obveznika u pisanom obliku.

(3) Poslodavac je u poreznu karticu obvezan upisati osobne odbitke na temelju pisane izjave posloprimca, kojom jamči da od drugih poslodavaca nije i neće zahtijevati upis osobnih odbitaka u druge porezne kartice.

(4) Porez na dohodak od nesamostalnog rada iz mirovina u l994. godini utvrdit će se od oporezive osnovice - mirovine, umanjene za zakonom propisana obvezna izdvajanja iz plaće (doprinose) i umanjene za osobne odbitke iz članka 35. i članka 118. stavka 6. Zakona o porezu na dohodak.

(5) Ako jedinice lokalne uprave i samouprave na temelju zakona i odluka propišu prirez na porez na dohodak od nesamostalnog rada, prirez će se utvrđivati od osnovice - njima pripadajućeg dijela poreza na dohodak od nesamostalnog rada po postupku utvrđenom ovim Pravilnikom, a uplaćivat će se na propisane račune u rokovima utvrđenim za porez na dohodak od nesamostalnog rada.

(6) U prilogu ovoga Pravilnika daje se pregled odredaba Zakona o porezu na dohodak bitnih za utvrđivanje poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

Članak 19.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od l. siječnja 1994. godine.

Klasa: 410-01/93-01/484

Urbroj : 513-07/93-1

Zagreb, 10. prosinca 1993.

Ministar financija

dr. Zoran Jašić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.


PRILOG PRAVILNIKU O NAČINU OBRAČUNAVANJA I PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA (PLAĆE I MIROVINE)

ODREDBE ZAKONA O POREZU NA DOHODAK BITNE ZA UTVRĐIVANJE POREZA NA DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA OBVEZNIK POREZA NA DOHODAK

Članak 2.

(1) Obveznik poreza na dohodak jest fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak na koji se plaća porez po ovom Zakonu.

(2) Tuzemni porezni obveznik jest fizička osoba koja ima prebivalište ili uobičajeno boravište od najmanje 182 dana u Republici Hrvatskoj.

(3) Inozemni porezni obveznik jest fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni boravište.

(4) Tuzemnim poreznim obveznikom smatra se i hrvatski državljanin koji u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni boravište, a zaposlen je u državnoj službi i po toj osnovi prima plaću.

OSNOVICA POREZA NA DOHODAK

Članak 3.

(1) Osnovica poreza na dohodak tuzemnog poreznog obveznika jest ukupni iznos dohotka, koji porezni obveznik ostvari u zemlji i inozemstvu i to od:

1. dohotka od nesamostalnog rada,

2. dohotka od samostalne djelatnosti i

3. dohotka od imovine i imovinskih prava.

(2) Dohodak iz stavka (1) ovoga članka umanjuje se za iznos osobnih odbitaka i iznos gubitka.

(3) Osnovica poreza na dohodak inozemnog poreznog obveznika jest ostvareni dohodak u zemlji u smislu stavka (1) ovoga članka, umanjen za iznos osobnih odbitaka i gubitka prema stavku (2) ovoga članka.

RAZDOBLJE PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK

Članak 4.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se za kalendarsku godinu.

(2) Ako tijekom kalendarske godine dođe do promjene tuzemnog poreznog obveznika u inozemnog ili inozemnog u tuzemnog, odnosno do promjene tuzemnog poreznog obveznika, porez na dohodak, umjesto za kalendarsku godinu, utvrđuje se za razdoblje ostvarivanja dohotka u toj godini.

STOPA POREZA NA DOHODAK

Članak 5.

(1) Porez na dohodak plaća se po stopi od 25 % od oporezivog dohotka do visine trostrukog iznosa godišnje minimalne plaće utvrđene u smislu propisa o radu.

(2) Porez na dohodak plaća se po stopi od 35 % na višak oporezivog dohotka iznad trostruke godišnje minimalne plaće.

ŠTO SE NE SMATRA DOHOTKOM

Članak 6.

(1) U dohodak ne ulaze:

1. potpore radi zbrinjavanja ratnih invalida i članova uže obitelji poginulih boraca, kao i pomoć žrtvama borbe za slobodu Republike Hrvatske, na temelju posebnih propisa,

2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja, elementarnih nepogoda i drugih izvanrednih događaja,

3. socijalne potpore,

4. doplatak na djecu i novčana primanja za opremu novorođenog djeteta,

5. iznosi primljeni po osnovi osiguranja života i imovine,

6. naknade štete zbog posljedica nesreće na radu,

7. naknade za vrijeme vojne službe u oružanim snagama Republike Hrvatske,

8. naknade pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama koje proističu iz propisa o civilnoj obuci i zaštiti od elementarnih nepogoda,

9. invalidska primanja po bilo kojoj osnovi i primanja po propisima o socijalnom osiguranju, osim plaća i mirovina,

10. naknade plaća za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda,

11. primanja na ime pomoći obitelji umrlog radnika,

12. plaće invalida i drugih invalidnih osoba zaposlenih u poduzećima za zapošljavanje invalida, kao i nagrade osobama koje se nalaze na profesionalnoj rehabilitaciji u tim poduzećima,

13. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kaznenopopravnim ustanovama i domovima za preodgoj,

14. primici po osnovi naknada, potpora i nagrada do najnižih iznosa utvrđenih općim kolektivnim ugovorima, a dnevnice za službena putovanja u inozemstvo do iznosa koji propisuje ministar financija,

15. otpremnine koje se daju prilikom odlaska u mirovinu,

16. nagrade učenicima i studentima za vrijeme njihovog praktičnog rada,

17. primanja studenata i đaka na redovnom školovanju za rad preko studentskih i đačkih udruga,

18. posebne novčane potpore, koje daje poslodavac posloprimcu do iznosa kojega odredi ministar financija.

DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA

Članak 7.

(1) U dohodak od nesamostalnog rada spadaju:

1. plaća iz radnog odnosa u skladu s propisima o radu, umanjena za zakonom propisana obvezna izdvajanja,

2. mirovine i drugi dohoci iz prijašnjeg radnog odnosa bez obzira da li ih plaća poslodavac ili druga osoba, umanjene za zakonom propisana obvezna izdvajanja,

3. primici po osnovi naknada, potpora i nagrada iznad najnižih iznosa utvrđenih općim kolektivnim ugovorima,

4. plaća iz radnog odnosa što je isplati druga osoba,

5. svi drugi primici po osnovi rada i u svezi s radom

(2) Dohotkom od nesamostalnog rada smatraju se i:

1. premije osiguranja, koje pravne i fizičke osobe plaćaju za svoje radnike i druge osobe po osnovi osiguranja života, dodatne mirovine i njihove imovine te stipendije isplaćene iznad minimalne plaće,

2. plaća poduzetnika (poduzetnička plaća), koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dohodak, odnosno poreza na dobit.

(3) Dohotkom od nesamostalnog rada, u smislu stavka (1) ovoga članka smatraju se i druga primanja, koja se umjesto u novcu, nadoknađuju u stvarima ili u drugom obliku, koja imaju novčanu vrijednost, kao što su korištenje zgrada, plovnih objekata i automobila u vlasništvu poduzetnika za nadoknađivanje najamnine za stanovanje, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i drugo. Pod povoljnijim kamatama podrazumijevaju se kamate koje se ugovaraju ispod eskontne stope Narodne banke Hrvatske bez obzira na to da li kredit ostvaruje zaposleni ili poduzetnik.

(4) Ministar financija potanko će propisati provedbu odredaba stavka (3) ovoga članka.

Članak 8.

(1) Porez na dohodak od nesamostalnog rada ne plaćaju:

1. šefovi stranih diplomatskih misija akreditirani u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje stranih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj te članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi domaćinstava nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

2. šefovi stranih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni funkcionari te članovi njihovih domaćinstava ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

3. funkcionari UN i njenih specijalnih agencija, eksperti tehničke pomoći UN i njenih specijaliziranih agencija,

4. osobe zaposlene kod stranih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja stranih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

(2) Porez od nesamostalnog rada ne plaćaju počasni konzularni funkcionari stranih konzulata u Republici Hrvatskoj što ih primaju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih funkcija.

Članak 9.

(1) Fizičke osobe koje povremeno obavljaju određene usluge pravnim i fizičkim osobama, ako nisu s njima u radnom odnosu, plaćaju porez od nesamostalnog rada od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda po stopi od 25 % bez prava na osobne odbitke iz članka 35. ovoga Zakona.

(2) Fizičke osobe koje privremeno i povremeno na temelju ugovora o radu obavljaju poslove za pravne osobe plaćaju porez iz stavka (1) ovoga članka.

OSOBNI ODBICI

Članak 35.

(1) Neoporezivi dio dohotka iznosi:

1. 0,60 minimalne godišnje plaće iz godine za koju se utvrđuje porez za poreznog obveznika,

2. 0,30 minimalne godišnje plaće iz godine za koju se utvrđuje porez za uzdržavanog supružnika ili drugog člana uže obitelji,

3. 0,10 minimalne godišnje plaće iz godine za koju se utvrđuje porez za prvo dijete, za drugo dijete 0,20 i za svako daljnje dijete povećava se iznos neoporezivog dijela dohotka za 0,10.

4. 0,30 minimalne godišnje plaće iz godine za koju se utvrđuje porez za uzdržavanog invalidnog člana uže obiteIji.

(2) Iznosi neoporezivog dohotka iz stavka (1) ovoga članka se zbrajaju.

(3) Dohodak iz stavka (1) ovoga članka umanjuje se za neoporezivi dio dohotka za djecu i druge uzdržavane članove uže obitelji samo jednom od supružnika, ako su oba supružnika obveznici poreza na dohodak.

(4) Užom obitelji, u smislu ovoga Zakona smatraju se:

1. supružnici,

2. djeca u smislu propisa o stjecanju prava na doplatak za djecu,

3. djeca nakon završenog redovnog školovanja do prvog zapošljavanja, ako su prijavljena Zavodu za zapošljavanje i ako ih uzdržavaju roditelji,

4. djeca koju su roditelji dužni uzdržavati u smislu propisa o odnosima roditelja i djece, te

5. roditelji bračnih supružnika ako žive u zajedničkom domaćinstvu.

(5) Zajedničkim domaćinstvom smatra se zajedničko ostvarivanje i trošenje prihoda.

UTVRĐIVANJE POREZA

Članak 38.

(1) Obveznici poreza na dohodak dužni su porez plaćati na način i u rokovima utvrđenim ovim Zakonom i propisima donijetim na osnovi Zakona.

(2) Porez na dohodak za koji se podnosi porezna prijava obračunava se godišnje.

(3) Porez na dohodak od nesamostalnog rada od plaća i mirovina obračunava se mjesečno po stopi od 25 % do visine trostrukog iznosa minimalne plaće iz prethodnog mjeseca, a na višak dohotka iznad ovog iznosa obračunava se po stopi od 35 %.

(4) Pri obračunu poreza na dohodak iz stavka (3) ovoga članka odbija se neoporezivi dio dohotka iz članka 35. ovoga Zakona od minimalne mjesečne plaće.

Članak 39.

(1) Obveznicima poreza na dohodak porez se utvrđuje rješenjem Porezne uprave prema prebivalištu poreznog obveznika.

(2) Rješenjem iz stavka (1) ovoga članka porez se utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 3. ovoga Zakona, s time da se od utvrđenog poreza odbijaju iznosi plaćenog predujma po svim vrstama dohotka.

POREZNA PRIJAVA

Članak 40.

(1) Obveznici poreza na dohodak dužni su podnijeti poreznu prijavu Poreznoj upravi nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine).

(2) Porezna prijava podnosi se Poreznoj upravi do kraja veljače nakon isteka godine za koju se utvrđuje porez.

(3) Oblik i sadržaj porezne prijave propisuje ministar financija.

Članak 42.

(1) Ako je obveznik poreza od nesamostalnog rada tijekom godine ostvario dohodak samo od plaće ili mirovine, ne podnosi poreznu prijavu, a plaćeni predujmovi poreza smatraju se konačno utvrđenim porezom na dohodak.

(2) Ako je obveznik poreza od nesamostalnog rada ostvario dohodak iz više radnih odnosa ili druge vrste dohotka ili kada je Porezna uprava zatražila od poreznog obveznika da plati naknadni porez od nesamostalnog rada ili kada je porezni obveznik primio plaću izravno iz inozemstva, dužan je podnijeti poreznu prijavu iz članka 40. ovoga Zakona.

(3) Ako je obveznik poreza od nesamostalnog rada tijekom godine ostvario dohodak samo od plaće ili mirovine, može podnijeti poreznu prijavu radi ostvarivanja prava na osobne odbitke iz članka 35. ovoga Zakona, koji nisu bili odbijeni prilikom isplate plaće, odnosno mirovine.

UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA PO POJEDINIM VRSTAMA DOHOTKA

Članak 43.

(1) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava i uplaćuje poslodavac odnosno isplatitelj dohotka, prilikom svake isplate dohotka.

(2) Predujam poreza od nesamostalnog rada obračunava se i uplaćuje po stopama koje važe na dan isplate dohotka.

(3) Dohodak od nesamostalnog rada od plaća i mirovina čini ukupni iznos plaće odnosno mirovine isplaćen tijekom mjeseca.

(4) Dohodak od nesamostalnog rada iz drugih primanja čini svaka pojedinačna isplata.

Članak 44.

(1) Fizičke osobe, koje dohodak od nesamostalnog rada ostvare neposredno iz inozemstva, dužne su na taj dohodak same obračunati predujam poreza od nesamostalnog rada i uplatiti ga u roku od sedam dana od dana primitka dohotka.

(2) Fizička osoba zaposlena u diplomatskom odnosno konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet, kada je porezni obveznik po ovom Zakonu, dužna je sama obračunati predujam poreza od nesamostalnog rada na način iz stavka (1) ovoga članka.

Članak 45.

Strana organizacija koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj i službenici te organizacije sa sjedištem odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj, dužni su pri isplati dohotka od nesamostalnog rada zaposlenim građanima ili stranim državljanima obračunati porez po odredbama ovoga Zakona i uplatiti ga u roku sedam dana od dana isplate.

Članak 46.

(1) Ako je obveznik poreza na dohodak ostvario dohodak izravno iz inozemstva i oporezovan je u inozemstvu porezom koji odgovara porezu na dohodak, porez plaćen u inozemstvu uračunava se u porez na dohodak

(2) Postupak o priznavanju poreza prema stavku (1) ovoga članka primjenjuje se ako međunarodnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije određeno dr-ugačije.

Članak 47.

(1) Način plaćanja poreza na dohodak od plaća i mirovina te od drugih dohodaka od nesamostalnog rada potanko se uređuje pravilnikom kojeg donose ministar financija

Pravilnikom iz stavka (1) ovoga članka propisuje se oblilk = sadržaj porezne kartice, koju su dužni voditi poslodavci i isplatitelji mirovina. Poreznu karticu besplatno izdaje Porezna uprava, a poslodavci, odnosno isplatitelji mirovina dužni su je čuvati dok traje radni odnos posloprimca, odnosno dok se isplaćuje mirovina.

(3) Jedan popunjeni primjerak porezne kartice poslodavac dostavlja Poreznoj upravi do 31. siječnja iduće godine za proteklu godinu.

Članak 65.

(1) Dohodak koji građanin ostvari obavljanjem djelatnosti za koju nema odobrenje ili dozvolu nadležnog tijela ili ne ispunjava druge uvjete, smatra se dohotkom ostvarenim bespravnim obavljanjem djelatnosti.

(2) Dotkodak ostvaren bespravnim obavljanjem djelatnosti nakon odbitka troškova koji su bili potrebni za ostvarenje istog dohotka čini imovinsku korist.

JAMSTVO

Članak 99.

(4) Za naplatu poreza koji se plaća po odbitku jamči isplatitelj.

KAZNENE ODREDBE

Članak 107.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 1.000 DEM kaznit će se za prekršaj:

1. porezni obveznik koji ne podnese poreznu prijavu u propisanom roku (članak 40. stavak (1) i (3) i 42. stavak (2)),

3. poslodavac odnosno isplatitelj koji ne obračuna ili ne uplati predujam poreza od nesamostalnog rada, fizičke osobe, koje su dužne same obračunati porez od nesamostalnog rada i strane organizacije, te isplatitelji koji su dužni obraćunati porez po odbitku (članci 43., 44., 45. i 49.).

Članak 110.

(1) Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 500 DEM za prekršaj će se kazniti građanin koji ostvari, dohodak bespravnim obavljanjem djelatnosti (članak 65.)

(2) Pored novčane kazne za taj će se prekršaj izreći i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja.

Članak 113.

Iznosi novčanih kazni iz članka 107..108.,109.,110. i 111. ovoga Zakona izriću se u hrvatskim dinarima prema srednjem tečaju DEM Narodne banke Hrvatske na dan izricanja kazne.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 117.

Plaće i prihodi ostvareni do dana primjene ovoga Zakona oporezivat će se prema propisima koji su do tada bili na snazi, ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona nije propisano drugačije.

Članak 118.

(1) Oslobođenja i olakšice od plaćanja poreza. koje su stečene po Zakonu o neposrednim porezima prije dana primjene ovoga Zakona. primjenjuju se do isteka vremena za njihovo korištenje.

(6) Iznimno od odredbe članka 35. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona. u 1994. godini neoporezivi dio dohotka za umirovljenike iznosi 1,00 minimalne godišnje plaće.

Članak 119.

(1) Propisi za provođenje ovoga Zakona, kao i propisi o praćenju i evidentiranju poreza bit će doneseni do 31. prosinca 1993. godine.

(2) Iznimno od odredbe članka 47. stavka (2) ovoga Zakona, poreznu karticu za 1994. godinu ispunit će poslodavci i popunjenu je dostaviti Poreznoj upravi.

Članak 120.

Od dana primjene ovog Zakona prestaje važiti Zakon o neposrednim porezima ("Narodne novine", br.19/90., 28/90., 14/91. i 3/91. i 25/93.) i Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o neposrednim porezima ("Narodne novine", br. 59/93.). te se stavlja van snage točka 19. Uredbe o nastavljanju važenja pravnoga sadržaja i učinka određenih uredbi Vlade Republike Hrvatske na temelju zakonske ovlasti ("Narodne novine". br. 100/93.).

Članak 121.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1994. godine.