VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 1. stavka 1. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 94/93) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 16. prosinca 1993. donijela

UREDBU

o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave

Ovom se uredbom uređuju izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine, grada i kotara s posebnim samoupravnim položajem (u daljem tekstu: jedinice lokalne samouprave i uprave), u granicama određenim zakonom kojim se uređuju pojedina pitanja ako odredbama ove uredbe nije određeno drugačije.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave, u skladu s vlastitim gospodarskim mogućnostima i prioritetnim potrebama i interesima, ovisno o specifičnosti pojedinih područja, osigurava sredstva u svojemu proračunu.

Jedinica lokalne samouprave i uprave ima prihode razmjerne obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga, kojima mora raspolagati u skladu s načelima zakonitosti, svrsishodnosti i štedljivosti.

Jedinica lokalne samouprave i uprave stječe prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza i od dotacija iz državnoga i županijskoga proračuna.

Vlastiti izvori županije jesu:

1. prihodi od vlastite imovine, u smislu članka 68. stavka 3. točke 1., 2., 3. i 4. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", br. 90/92.),

2. županijski porezi, u skladu s ovom uredbom,

3. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje, koje sami propišu,

4. drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom.

Županijski porezi jesu:

1. porez na nasljedstva i darove,

2. porez na cestovna motorna vozila,

3. porez na plovne objekte te

4. porez na priređivanje zabavnih i športskih priredaba.

I. Porez na nasljedstva i darove

(1) Porez na nasljedstva i darove plaća se na nekretnine, koje nasljednici i daroprimci nasljeđuju, prime na dar ili steknu po drugoj osnovi bez naknade te na gotov novac i novčana potraživanja, a na pokretne stvari ako im je pojedinačna prometna vrijednost veća od dinarske protuvrijednosti 2.000 DEM prema srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan utvrđivanja obveze.

(2) Porez na nasljedstva i darove neće se platiti ako je na darovane ili nasljedene pokretne stvari plaćen porez na promet proizvoda.

(1) Obveznici poreza na nasljedstva i darove jesu pravne i fizičke osobe koje na teritoriju Republike Hrvatske naslijede ili prime na dar imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove.

(2) Obveznici poreza na nasljedstva i darove jesu i pravne i fizičke osobe koje steknu imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove na osnovi odluke tijela državne uprave ili suda o priznavanju prava vlasništva na nekretnini stečenoj dosjelošću, uzurpacijom ili po drugoj osnovi.

(3) Tijela državne uprave i sudovi obvezni su rješenja o nasljeđivanju i druge odluke o prijenosu nekretnina dostavljati nadležnoj Poreznoj upravi u roku 15 dana od njihove pravomoćnosti.

Ako se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi, porez na nasljedstva i darove plaća osoba kojoj je nasljedstvo pripalo ili joj je ustupljeno.

Osnovicu poreza na nasljedstva i darove čini tržna vrijednost naslijeđene ili na dar primljene imovine u času nastanka porezne obveze nakon odbitka dugova i troškova što otpadaju na imovinu na koju se plaća taj porez.

Tržnu vrijednost naslijeđene ili na dar primljene imovine utvrđuje jedinica Porezne uprave ili drugo nadležno tijelo, i to po postupku propisanom za utvrđivanje prometne vrijednosti za razrez poreza na promet nekretnina.

(1) Obveza plaćanja poreza na nasljedstva i darove nastaje u času pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili u času primitka dara.

(2) Dar se smatra primljenim u času potpisa ugovora o darovanju, a ako nije sklopljen pismeni ugovor o darovanju, u času primitka dara.

(3) Porezna obveza u slučajevima iz članka 8. stavka 2. ove uredbe nastaje u času pravomoćnosti odluke tijela državne uprave ili suda o priznavanju prava vlasništva na nekretninama.

(4) Ako se ugovor o darovanju, rješenje o nasljeđivanju ili odluka tijela državne uprave ili suda ne prijave ili se prijave nepravodobno, porezna osnovica utvrđuje se prema tržnoj vrijednosti naslijeđene ili darovane imovine na dan prijavljivanja odnosno otkrivanja porezne obveze.

(1) Ako je naslijeđena ili na dar primljena imovina opterećena uživanjem druge osobe, obveza plaćanja poreza na nasljedstva i darove za nasljednika ili daroprimca nastaje u času prestanka uživanja.

(2) Uživatelj nekretnine plaća porez na nasljedstva i darove od vrijednosti uživanja.

(3) Ako je trajanje uživanja neodređeno, za poreznu osnovicu uzima se vrijednost deseterostrukog godišnjeg uživanja nekretnine, a ako je trajanje uživanja vremenski određeno, za poreznu osnovicu uzima se zbroj godišnjih vrijednosti uživanja.

(4) Kao jednogodišnja vrijednost uživanja uzima se prihod od nekretnine u prvoj cijeloj kalendarskoj godini odnosno pedeseti dio prometne vrijednosti nekretnine.

Porez na nasljedstva i darove plaća se po stopi do 5 %.

(1) Porez na nasljedstva i darove ne plaća nasljednik odnosno daroprimac koji je u odnosu spram ostavitelja odnosno darodavca u prvomu nasljednom redu.

(2) Ako je predmet nasljeđivanja ili darovanja obradivo poljoprivredno zemljište, porez na nasljedstva i darove ne plaća nasljednik odnosno daroprimac koji je u odnosu spram ostavitelja ili darodavca u drugomu nasljednom redu ako mu je poljoprivreda osnovni izvor prihoda

(3) Ako je predmet nasljeđivanja ili darovanja poljoprivredno gospodarstvo (zgrade, poljoprivredni inventar, stoka, pokretnine, zemljište, gotov novac i novčana potraživanja), porez na nasljedstva i darove ne plaća nasljednik odnosno daroprimac koji je u odnosu spram ostavitelja ili darodavca u drugomu nasljednom redu, pod uvjetom da je s ostaviteljem živio u zajedničkom domaćinstvu u času njegove smrti ili s darodavcem u času primitka dara i da mu je poljoprivreda osnovni izvor prihoda.

(4) Ako je predmet nasljeđivanja ili darovanja obiteljska stambena zgrada ili stan ili poslovna prostorija ili pokretnina ili gotov novac i novčana potraživanja, nasljednik ili daroprimac koji je u odnosu spram ostavitelja ili darodavca u drugomu nasljednom redu ne plaća porez na nasljedstva i darove na jednu obiteljsku stambenu zgradu odnosno jedan stan i pokretnine te na gotov novac i na novčana potraživanja, a na poslovne prostorije, ako u njima obavlja djelatnost, pod uvjetom da je s ostaviteljem živio u zajedničkomu domaćinstvu u času njegove smrti odnosno s darodavcem u času primitka dara.

(5) Bračni supružnik, glede plaćanja poreza na nasljedstva i darove, smatra se nasljednikom prvoga nasljednog reda, a zetovi i snahe, ako su s ostaviteljem ili darodavcem živjeli u zajedničkomu domaćinstvu, u času ostaviteljeve smrti odnosno u času primitka dara.

(6) Porez na nasljedstva i darove ne plaća se kada se uređuju imovinski odnosi bivših bračnih supružnika.

(7) Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju Republika, jedinice lokalne samouprave i uprave, organizacije Crvenog križa, ustanove, zaklade i druge humanitarne organizacije i udruženja.

(8) Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju roditelji kada nasljeđuju ili primaju na dar imovinu svoje djece i drugih potomaka u izravnoj liniji.

(1) Porez na nasljedstva i darove ne plaća se na naslijeđenu ili primljenu imovinu koju porezni obveznik bez naknade ustupi Republici ili jedinicama lokalne samouprave i uprave.

(2) Porez uplaćen prije ustupanja nasljedstva ili dara, iz stavka 1. ovoga članka vraća se ako je ustupanje obavljeno unutar roka od šest mjeseci nakon primitka nasljedstva ili dara.

(1) Obveznici poreza na nasljedstva i darove moraju Poreznoj upravi dostaviti rješenje o nasljeđivanju, ugovor o darovanju ili odluku tijela državne uprave odnosno suda u roku 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili odluke, kojom se prenosi vlasništvo na nekretnini, odnosno od dana zaključivanja ugovora o darovanju.

(2) Podatke iz stavka 1. ovoga članka treba dostaviti Poreznoj upravi prema mjestu gdje se nalazi nekretnina odnosno za pokretne stvari i novac - Poreznoj upravi prema prebivalištu odnosno sjedištu poreznog obveznika.

(3) Na zahtjev Porezne uprave porezni obveznik mora pružiti i druge podatke potrebne za razrez poreza na nasljedstva i darove.

(4) Porez na nasljedstva i darove plaća se u roku 15 dana od dana dostave rješenja o razrezu toga pore- za.

(5) Porez na nasljedstva i darove od nekretnina prihod je županije na području koje se nalazi nekretnina, a porez na nasljedstva i darove od novca, novčanih potraživanja i pokretnih stvari prihod je županije prema prebivalištu odnosno sjedištu nasljednika odnosno daroprimca.

2. Porez na cestovna motorna vozila

(1) Porez na cestovna motorna vozila plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici registriranih putničkih automobila i motocikla.

(2) Porez iz stavka 1. ovoga članka plaća se godišnje u dinarskoj protuvrijednosti DEM po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan donošenja rješenja o razrezu toga poreza, i to:

1. za putničke automobile
2. b) za motocikle

(1) Porez na cestovna motorna vozila ne plaća se za vozila koja se koriste za potrebe saniteta, Hrvatske vojske i policije, vatrogasnih jedinica, za posebna vozila koja služe za prijevoz umrlih te za vozila kojima vlasnici obavljaju taksi-službu ili drugu registriranu prijevozničku djelatnost.

(2) Porez na cestovna motorna vozila ne plaćaju invalidi domovinskog rata i invalidne osobe, koji su oslobođeni od plaćanja carine i poreza na promet pri uvozu automobila.

(1) Porez na cestovna motorna vozila plaća se prema rješenju o razrezu poreza koje donosi Porezna uprava.

(2) Pri promjeni vlasništva cestovnog motornog vozila tijekom kalendarske godine, novi vlasnik ne plaća porez na cestovna motorna vozila ako je taj porez bio razrezan prijašnjemu vlasniku.

(3) Ako je tijekom kalendarske godine nabavljeno novo motorno vozilo, vlasnik toga vozila plaća godišnji porez umanjen za dio godine prije nabave vozila.

(4) Pravne i fizičke osobe obvezne su jedinici Porezne uprave, prema mjestu sjedišta odnosno prebivališta, prijaviti podatke o snazi motora vozila u kW i starosti vozila do 31. ožujka u godini za koju se utvrđuje porez na cestovno motorno vozilo.

(5) Porez na cestovna motorna vozila prihod je županije u kojoj je to vozilo registrirano.

(6) Porez na cestovna motorna vozila plaća se u roku 15 dana od dana dostave rješenja o razrezu toga poreza.

3. Porez na plovne objekte

(1) Porez na plovne objekte plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici plovnih objekata ovisno o dužini plovnog objekta, opremljenosti i godini gradnje:

1.za plovne objekte bez kabine

2. za plovne objekte s kabinom

(2) Porez iz stavka 1. ovoga članka plaća se u dinarskoj protuvrijednosti DEM po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan utvrđivanja poreza u godišnjem iznosu.

Porez na plovne objekte ne plaća se za plovne objekte kojima se obavlja registrirana djelatnost.

(1) Porez na plovne objekte plaća se prema rješenju o razrezu poreza, koje donosi Porezna uprava.

(2) Porezni obveznici moraju, na zahtjev nadležnog tijela, dostaviti potrebne podatke o mjestu gdje je registriran plovni objekt i o njegovoj dužini.

(3) Porez na plovne objekte plaća se u roku 15 dana od dana dostave rješenja o razrezu toga poreza.

(4) Porez na plovne objekte prihod je Županije u kojoj je plovni objekt registriran.

4. Porez na priređivanje zabavnih i športskih

priredaba

(1) Porez na priređivanje zabavnih i športskih priredaba plaćaju priređivači priredaba, kao što su kino-predstave, zabavne, športske i druge priredbe za koje se naplaćuju ulaznice.

(2) Porez iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se na ulaznice za kazališne predstave, muzeje i druge kulturne priredbe te na gospodarske priredbe i izložbe.

Porez na priređivanje zabavnih i športskih priredaba plaća se po stopi do 5 % od iznosa prodanih ulaznica.

Porez na priređivanje zabavnih i športskih priredaba obračunava i uplaćuje priređivač ovih priredaba u roku sedam dana od dana održavanja priredbe.

Porez na priređivanje zabavnih i športskih priredaba prihod je županije na području koje je priredba održana.

Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem poreza na priređivanje zabavnih i športskih priredaba obavlja Porezna uprava.

Županijski porezi mogu se u cijelosti ili dijelom ustupiti gradu ili općini na čijemu je području prebivalište odnosno sjedište poreznog obveznika.

Vlastiti izvori općine i grada jesu:

1. prihodi od vlastite imovine, u smislu članka 68. stavka 3. točke 1., 2., 3. i 4. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi,

2. općinski odnosno gradski porezi u skladu s ovom uredbom,

3. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sami propisu,

4. upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonom,

5. boravišne pristojbe, u skladu s posebnim zakonom,

6. komunalne naknade, doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom,

7. naknade za uporabu javnih općinskih ili gradskih površina,

8. drugi prihodi utvrđenim posebnim zakonom.

Općinski i gradski porezi jesu:

1. porez na potrošnju,

2. porez na kuće za odmor,

3. porez na reklame,

4. porez na tvrtku odnosno naziv.

1. Porez na potrošnju

Porez na potrošnju plaća se na potrošnju alkoholnih pića (prirodna vina, specijalna vina, vinjak, rakiju i žestoka pića), piva i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima.

(1) Obveznik poreza na potrošnju jest pravna i fizička osoba koja pruža ugostiteljske usluge.

(2) Osnovicu poreza na potrošnju čini prodajna cijena pića koje se proda u ugostiteljskim objektima.

(3) Obračun i način plaćanja poreza na potrošnju uređuje se odlukom grada odnosno općine.

Stopu poreza na potrošnju propisuje grad odnosno općina, a ne može biti veća od 2 % od osnovnice na koju se plaće porez na potrošnju.

(1) Porez na potrošnju prihod je grada odnosno općine na području koje je obavljena prodaja pića.

(2) Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem poreza na potrošnju obavlja nadležno tijelo za utvrđivanje poreza.

2. Porez na kuće za odmor

(1) Porez na kuće za odmor plaćaju pravne i fizičke osobe, koje su vlasnici kuća za odmor.

(2) Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor ili odmarališta oštećene ratnim razaranjima i za vrijeme dok su u njima smješteni izbjeglice i prognanici.

(3) Odlukom grada odnosno općine mogu se propisati i druga oslobođenja od plaćanja poreza na kuće za odmor.

(1) Porez na kuće za odmor plaća se prema četvornom metru korisne površine.

(2) Visinu poreza iz stavka 1. ovoga članka propisuje grad odnosno općina, tako da porez po jednom četvornom metru može godišnje iznositi u dinarskoj protuvrijednosti od jedne do tri DEM po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan utvrđivanja obveze.

(1) Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade (stan) koji se koristi sezonski ili povremeno.

(2) Kućom za odmor smatra se i odmaralište.

(3) Kućom za odmor, u smislu ove uredbe, ne smatraju se gospodarske zgrade koje služe za smještaj poljodjelskih strojeva, alata i slično.

(1) Rješenje o razrezu poreza na kuće za odmor donosi nadležno tijelo za utvrđivanje poreza prema mjestu gdje se nalazi imovina.

(2) Obveznici poreza na kuće za odmor moraju nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka dostaviti podatke o kućama za odmor, koji se odnose na mjesto gdje se nalaze ti objekti, korisnu površinu te druge podatke potrebne za razrez poreza na imovinu ako nadležno tijelo ne raspolaže tim podacima.

(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka porezni obveznici moraju dostaviti do 31. ožujka godine za koju se razrezuje porez.

(4) Porez na kuće za odmor plaća se u roku 15 dana od dana dostave rješenja o razrezu toga poreza.

(5) Porez na kuću za odmor pripada gradu odnosno općini na području koje se nalazi imovina na koju se plaća ovaj porez.

3. Porez na reklame

(1) Porez na reklame plaćaju pravne i fizičke osobe koje ističu reklame na javnim mjestima.

(2) Porez iz stavka 1. ovoga članka plaća se u godišnjem iznosu, a visinu poreza utvrđuje grad odnosno općina svojom odlukom i ne može iznositi više po svakoj reklami od dinarske protuvrijednosti 200 DEM prema srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan utvrđivanja obveze.

Porez na reklame ne plaća se na reklame objavljene u tisku i u javnim medijima.

(1) Pravne i fizičke osobe koje ističu reklame na javnim mjestima obvezne su nadležnom tijelu za utvrđivanje poreza dostaviti podatke o mjestu gdje se ističe reklama i o broju istaknutih reklama do 31. ožujka u godini za koju se razrezuje porez.

(2) Porez na reklame prihod je grada odnosno općine na području koje je reklama istaknuta.

(3) Porez na reklame plaća se u roku 15 dana od dana dostave rješenja o razrezu toga poreza.

(4) Rješenje o razrezu poreza na reklame donosi nadležno tijelo za utvrđivanje poreza prema mjestu gdje se ističe reklama.

4. Porez na tvrtku odnosno naziv

(1) Porez na tvrtku odnosno naziv (u daljem tekstu: porez na tvrtku) plaćaju pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak.

(2) Porez iz stavka 1. ovoga članka plaća se u godišnjem iznosu, koji propisuje grad odnosno općina, a ne može po svakoj tvrtki iznositi više od dinarske protuvrijednosti 500 DEM po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan utvrđivanja obveze.

(3) Porez na tvrtku prihod je grada odnosno općine na području koje je sjedište odnosno prebivalište obveznika toga poreza.

(4) Porez na tvrtku plaća se u roku 15 dana od dana dostave rješenja o razrezu toga poreza.

(5) Rješenje o razrezu poreza na tvrtku donosi nadležno tijelo za utvrđivanje poreza prema sjedištu ili prebivalištu obveznika poreza na tvrtku.

5. Porez na korištenje javnih površina

Porez na korištenje javnih površina plaća se u visini, na način i pod uvjetima koje propiše grad odnosno općina.

Glede razreza, naplate, žalbe, obnove postupka, zastare i drugih postupovnih odredaba pri plaćanju županijskih i gradskih odnosno općinskih poreza shodno se primjenjuju propisi o porezu na dohodak.

(1) Zajednićki porezi jesu

1. porez na dohodak,

2. porez na dobit,

3. porez od priređivanja igara na sreću,

4. porez na promet nekretnina.

(2) Prihodi iz točaka 1. i 2. stavak 1. dijele se između države, općine, grada i županije.

(3) Prihodi iz točaka 3. i 4. stavak 1. dijele se između države, općine i grada.

(4) Udio općine i grada u porezu na dohodak iznosi 25 %, županije 5 %, a Grada Zagreba 45 %.

(5) Udio općine i grada u porezu na dobit iznosi 20 %, a županije l0 %.

(6) Udio općine i grada u porezu od priređivanja igara na sreću iznosi 50 %.

(7) Udio općine i grada u porezu na promet nekretnina iznosi 6o %.

(8) Jedinicama lokalne samouprave i uprave pripadaju zajednički porezi u postocima utvrđenim ovom uredbom ostvareni na njihovu području.

(1) Općina odnosno grad može obveznicima sa svoga područja na dio poreza na dohodak koji mu pripada po odredbama ove uredbe propisati niže plaćanje poreza na dohodak do 20 % (koeficijent 0,80).

(2) Grad iznad 10.000 stanovnika može obveznicima sa svoga područja na dio poreza na dohodak koji mu pripada po odredbama ove uredbe propisati dodatno plaćanje poreza na dohodak (prirez na porez na dohodak) do 30 % (koeficijent 1,30).

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka Grad Zagreb može propisati stopu prireza poreza na dohodak do 60 % (koeficijent 1,60).

(4) Prirez na porez na dohodak po odredbama ovoga članka plaća se po stopi koju utvrdi jedinica lokalne samouprave i pripada jedinici lokalne samouprave i uprave na čijem je području prebivalište obveznika prireza.

Prihodi kotara s posebnim samoupravnim položajem jesu:

1. prihodi od vlastite imovine u smislu članka 53. stavak 1. točke 1., 2., 4. i 5. Ustavnog Zakona o ljudskim pravima i slobodama i s pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst "Narodne novine", br. 34/92.),

2. posebni općinski i kotarski porezi i pristojbe, u skladu s posebnim zakonom,

3. pomoć i dotacije Republike Hrvatske predviđene državnim proračunom odnosno posebnim zakonom,

4. drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom.

(1) Općini i gradu na čijem se području prihodi općina i gradova, uz prosječno porezno opterećenje, ostvaruju po stanovniku ispod županijskog prosjeka, izuzevši gradove iznad 40.000 stanovnika, županija može osigurati dotaciju iz županijskog proračuna.

(2) Dotaciju iz stavka 1. ovoga članka ne može osigurati općini i gradu čija je visina prireza na porez na dohodak manja od 1,0, a i stope lokalnih poreza i visina iznosa poreza niže od uredbom propisanih najviših stopa odnosno visine iznosa poreza.

(1) Županiji na čijem se području prihodi županije, općina i gradova, uz prosječno porezno opterećenje, ostvaruju po stanovniku ispod republičkog prosjeka, izuzevši Grad Zagreb, Republika osigurava dotaciju iz državnog proračuna u visini razlike između ostvarenih prihoda po stanovniku i 65 % republičkog prosjeka prihoda po stanovniku.

(2) Dotaciju iz stavka 1. ovoga članka ne može osigurati županiji na čijemu je području visina prireza na porez na dohodak manja od 1.0, a stope poreza i visina iznosa poreza niže od uredbom propisanih najviših stopa odnosno visine iznosa poreza.

Za stanovite poslove od interesa za Republiku, Republika može jedinicama lokalne samouprave i uprave odobriti namjensku dotaciju ili pomoć ovisno o značaju i značenju stanovitoga posla.

(1) Za poslove državne uprave koji se obavljaju u jedinicama lokalne samouprave i uprave sredstva se osiguravaju u državnom proračunu.

(2) Ako se pojedini poslovi iz samoupravnog djelokruga prenose iz nadležnosti jedne jedinice lokalne samouprave i upave u nadležnost druge jedinice lokalne samouprave i uprave, prenositelj poslova mora za obavljanje tih poslova osigurati sredstva.

(1) Jedinica lokalne samouprave i uprave ima proračun.

(2) U proračunu se moraju iskazivati svi prihodi koji pripadaju jedinici lokalne samouprave i uprave te svi rashodi za poslove iz njezina samoupravnog djelokruga.

(3) U proračunu iskazuju se svi primici i izdaci u svezi s imovinom u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i uprave.

(4) Prihodi i rashodi proračuna moraju biti uravnoteženi.

Jedinice lokalne samouprave i uprave sastavljaju bilancu imovine u kojima iskazuju vrijednost svoje imovine u skladu s računovodstvenim propisima.

Sredstva koja tijela jedinice lokalne samouprave i uprave te ostali korisnici proračunskih sredstava ostvare obavljanjem vlastite djelatnosti unose ih u svoj proračun.

(1) Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave.

(2) Proračun se donosi za kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen.

Županijsko poglavarstvo daje smjernice za izradu proračuna jedinicama lokalne samouprave na svojemu području.

Prijedlog proračuna utvrđuje poglavarstvo jedinice lokalne samouprave i uprave na osnovi zahtjeva korisnika proračunskih sredstava.

(1) Proračun mora biti donesen prije početka godine na koju se odnosi.

(2) Ako proračun ne bude donesen prije početka godine, uvodi se privremeno financiranje, i to najduže za razdoblje od tri mjeseca.

(3) Privremeno financiranje, prema odredbi stavka 2. ovoga članka, može se vršiti najviše do svote koja odgovara prosječnoj mjesečnoj svoti ostvarenih ukupnih proračunskih prihoda za zadnje tromjesečje protekle godine.

(4) Odluku o privremenom financiranju donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave.

(5) Ako ni nakon protekla roka iz stavka 2. ovoga članka ne bude donesen proračun, župan, gradonačelnik ili općinski načelnik može izvršavati neophodne isplate tekućih izdataka u skladu sa statutarnim ovlaštenjima u iznimnim okolnostima.

(6) Povjereniku Vlade, u smislu članke 71. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, koji je istovremeno i privremeni rukovoditelj proračuna, nadležna tijela jedinice lokalne samouprave moraju, na njegov zahtjev, dati sve podatke i informacije neophodne za raspored proračunskih sredstava.

(7) Privremeni rukovoditelj proračuna izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o mjesečnom izvršavanju proračuna po odredbama ovoga člana najkasnije 15 dana nakon isteka svakoga mjeseca.

Proračun se objavljuje na način na koji se objavljuju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave i uprave i mora biti dostupan građanstvu toga područja.

(1) Proračunska sredstva koriste se za namjene utvrđene posebnim zakonima i odlukama jedinica lokalne samouprave i uprave.

(2) Svi korisnici proračunskih sredstava moraju sredstva koristiti za utvrđene namjene, štedljivo i u skladu s propisima o korištenju odnosno raspolaganju tim sredstvima.

(3) Nadzor korisnika proračunskih sredstava obavlja predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave samostalno ili na način utvrđen statutom i Državni ured za reviziju.

(1) Proračun ima opći i posebni dio.

(2) Opći dio sadrži:

- ukupnu svotu predviđenih prihoda i rashoda,

- tekuću rezervu proračuna kao neraspoređeni dio prihoda za rashode koje pri donošenju proračuna nije bilo moguće predvidjeti ili za njih nije bilo moguće osigurati dostatna sredstva,

- visinu prihoda koji se izdvajaju u stalnu rezervu,

- bilancu prihoda i rashoda proračuna, u kojoj se prihodi iskazuju po izvorima i vrstama prihoda, a rashodi po osnovnim namjenama, i to po grupama konta i po kontima,

- račun financiranja u kojemu se iskazuju zaduživanje jedinice i otplata duga što je povezano s financiranjem salda bilance prihoda i rashoda,

- odredbe o pravima i obvezama korisnika proračunskih sredstava glede izvršavanja proračuna.

(3) Posebni dio proračuna sadrži potanak raspored rashoda po nositeljima, korisnicima i namjenama.

(1) Sredstva se raspodjeljuju tijekom godine, u pravilu, stavljaju na raspolaganje svim nositeljima i korisnicima proračunskih sredstava u okviru ostvarenih prihoda i ovisno o dospijeću obveza ako zakonom, općim dijelom proračuna ili posebnim aktom jedinice lokalne samouprave i uprave ili ugovorom s nositeljem i korisnikom proračunskih sredstava nije određeno drukčije.

(2) Proračun se izvršava od 1. siječnja do 31. prosinca godine za koju se donosi.

Jedinica lokalne samouprave i uprave kojoj druga jedinica lokalne samouprave i uprave ili država osigurava namjenska sredstva za financiranje društvenih djelatnosti mora ta sredstva držati odvojena od vlastitih sredstava i može ih rabiti samo za namjene za koje su osigurana.

(1) Za izvršenje proračuna odgovorno je poglavarstvo jedinice lokalne samouprave i uprave.

(2) Naredbodavac za izvršenje proračuna u cjelini jest predsjednik poglavarstva (župan, gradonačelnik, općinski načelnik) ili osoba ovlaštena za poslove proračuna i financija, u skladu sa statutom jedinice lokalne samouprave i uprave.

(3) Rukovoditelj korisnika proračuna i nositelja sredstava jest naredbodavac za izvršavanje proračuna u okviru sredstava čiji je korisnik ili nositelj zajedno s osobom ovlaštenom za računovodstvo ujedno i odgovoran za zakonitu uporabu raspoređenih sredstava.

Poglavarstvo mora predstavničkomu tijelu svoje jedinice lokalne samouprave i uprave podnijeti izvješće o izvršenju proračuna u roku koji ono odredi.

Izvješće o izvršenju proračuna poglavarstvo dostavlja tijelu nadležnom za nadzor raspolaganja sredstvima, u skladu s posebnim propisima.

(1) Tekuća rezerva proračuna (neraspoređeni dio prihoda) raspoređuje se i koristi tijekom godine za nepredviđene i nedovoljno predviđene poslove koji se financiraju iz proračuna.

(2) Sredstvima tekuće rezerve proračuna raspolaže poglavarstvo.

(3) Poglavarstvo može ovlastiti svoga predsjednika ili osobu ovlaštenu za poslove proračuna i financije da do stanovite svote raspolaže neraspoređenim prihodima.

(1) Jedinica lokalne samouprave i uprave može raspolagati onim prihodima koji su bili uplaćeni u njen proračun do kraja godine.

(2) Tijekom godine jedinica lokalne samouprave i uprave može mijenjati i dopunjavati svoj proračun.

(3) Izmjene proračuna obavljaju se po postupku koji je propisan za donošenje proračuna.

(4) Proračun se može povećati ili smanjiti ako se prihodi ostvaruju u većim ili manjim svotama od planiranih ili ako se planirani prihodi moraju uskladiti s povećanim i smanjenim obujmom rashoda proračuna.

(5) Proračun se može izmijeniti ili dopuniti i onda ako u okviru ukupnog obujma rashoda planirane proračunske rashode za pojedine namjene treba rasporediti drugačije.

(1) Ako prihodi tijekom godine ne pritječu u predviđenoj visini, poglavarstvo može, da bi održalo uravnoteženost proračuna, privremeno smanjiti svote sredstava koje su u posebnomu dijelu proračuna raspoređene za pojedine namjene ili privremeno zadržati korištenje tih sredstava.

(2) O odluci iz prethodnoga stavka poglavarstvo mora izvijestiti predstavničko tijelo na prvoj sljedećoj sjednici i predložiti izmjenu proračuna.

(1) Poglavarstvo može u okviru ukupnog obujma proračunskih sredstava mijenjati namjenu i visinu sredstava koja su u proračunu raspoređena za posebne namjene ako se time bitno ne ugrožava obavljanje poslova za koje su bila utvrđena.

(2) O odluci iz prethodnoga stavka poglavarstvo mora izvijestiti predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave na prvoj sljedećoj sjednici i predložiti izmjenu proračuna.

Ako se, radi neravnomjernog pritjecanja proračunskih prihoda, izvršavanje proračuna ne može uravnotežiti, za privremeno pokriće rashoda rabe se sredstva rezerve jedinice lokalne samouprave i uprave.

Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave i uprave utvrđenog statutom, kojom se određuje obveznost i isplate i njezina visina.

2. Godišnji obračun proračuna

(1) Nakon isteka godine za koju je proračun donesen, predstavničko tijelo donosi godišnji obračun proračuna.

(2) Godišnji obračun proračuna ima opći i posebni dio.

(3) Opći dio sadrži:

- ukupnu svotu ostvarenih prihoda,

- ukupnu svotu izvršenih rashoda,

- razliku između ostvarenih prihoda i izvršenih rashoda,

- odredbu o rasporedu viška prihoda,

- odredbu o načinu pokrića proračunskog manjka,

- pregled izvršenja bilančnog dijela prihoda i rashoda proračuna.

(4) Godišnji obračun proračuna sadrži i pregled nepodmirenih proračunskih obveza jedinice lokalne samouprave i uprave.

Posebni dio godišnjeg obračuna u okviru bilance izvršenja proračuna sadrži rashode izvršene po korisnicima i nositeljima sredstava i po osnovnim i potankim namjenama.

(1) Prijedlog godišnjeg obračuna proračuna utvrđuje poglavarstvo jedinice lokalne samouprave i uprave i dostavlja ga predstavničkom tijelu do 15. svibnja tekuće godine.

(2) Prijedlog godišnjeg obračuna proračuna treba dostaviti tijelu nadležnomu za nadzor raspolaganja sredstvima do 15. travnja tekuće godine.

(1) Uz godišnji obračun proračuna predstavničkomu tijelu treba dostaviti i račune dobiti i gubitka javnih poduzeća, javnih ustanova i stalne rezerve jedinice lokalne samouprave i uprave te stanje bilance imovine.

(2) Dio godišnjeg obračuna proračuna, u kome je iskazano izvršenje općeg dijela proračuna, objavljuje se na isti način na koji se objavljuje i proračun.

3. Stalna rezerva

(1) Jedinica lokalne samouprave i uprave ustanovljuje stalnu rezervu izdvajanjem dijela sredstava od ukupno ostvarenih godišnjih izvornih prihoda u visini utvrđenoj proračunom.

(2) Dio proračunskih prihoda unosi se u rezervu privremeno svaki mjesec, a konačno po godišnjem obračunu proračuna za proteklu godinu.

Sredstva stalne rezerve mogu se koristiti za:

1. podmirenje rashoda što nastanu zbog izvanrednih okolnosti za koje sredstva nisu osigurana u proračunu, kao što su napose: poplava. požar, potres i druge prirodne nepogode, ekološke nesreće, suzbijanje zaraza, suzbijanje stočnih zaraza, biljnih štetočina i izvanredne djelatnosti tijela zaštite,

2. pozajmice proračunu ako se njegovi prihodi ne ostvaruju ravnomjerno,

3. za pokriće proračunskog manjka.

(1) Sredstva stalne rezerve mogu se davati u obliku pozajmice ili bez obveze vraćanja.

(2) Sredstva za namjene iz točaka 1. i 3. članka 79. ove uredbe u pravilu se daju bez obveze vraćanja.

(3) Pozajmice za namjene iz točke 2. članka 78. ove uredbe moraju se vratiti stalnoj rezervi najkasnije do kraja godine u kojoj su dana.

(1) O korištenju sredstava stalne rezerve za namjene iz članka 79. točke 1. i 3. ove uredbe odlučuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave.

(2) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave može ovlastiti poglavarstvo da do stanovite svote odlučuje o sredstvima stalne rezerve za namjene iz točke 1. članka 79. ove uredbe.

(3) O korištenju sredstava stalne rezerve za namjene iz točke 2. članka 79. odlučuje poglavarstvo jedinice lokalne samouprave i uprave.

Uporaba sredstava stalne rezerve iskazuje se u godišnjem obračunu proračuna jedinice lokalne samouprave i uprave.

4. Posebni računi

(1) Stanoviti rashodi utvrđeni posebnim zakonima i odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave i uprave mogu se financirati preko posebnih računa.

(2) Preko posebnih računa financiraju se neobvezni rashodi što zahtijevaju utvrđivanje financijskih sredstava za više od jedne godine, poseban način upisivanja i korištenja sredstava.

(3) O otvaranju posebnih računa odlučuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave.

5. Zaduživanje

(1) Jedinica lokalne samouprave i uprave može se zadužiti jedino ako Državni ured za reviziju ocijeni da vraćanje duga po osnovi zajma neće ugroziti financiranje njenih rashoda.

(2) Jedinica lokalne samouprave i uprave može raspisati javni zajam ili izdati obveznice (blagajničke zapise) po odobrenju Ministarstva financija.

(1) Jedinica lokalne samouprave i uprave ne može se zadužiti radi financiranja redovne djelatnosti tijela i korisnika svoga proračuna, osim kratkoročno, i to ako se prihodi proračuna ne ostvaruju ravnomjerno tijekom godine.

(2) Jedinica lokalne samouprave i uprave može se zadužiti za financiranje izgradnje, dogradnje, preustrojbe ili prilagodbe objekata te nabave opreme radi ostvarivanja trajnijih uvjeta za rad i djelovanje svojih tijela i korisnika njezina proračuna.

(1) O višegodišnjemu zaduživanju odlučuje predstavničko tijelo, a o kratkoročnomu zaduživanju (za razdoblje do 6 mjeseci), poglavarstvo jedinice lokalne samouprave i uprave.

(2) Ugovore o kreditu na osnovi odluke iz stavka 1. ovoga članka za proračun zaključuje predsjednik poglavarstva ili osoba nadležna za poslove proračuna i financija, na osnovi ovlaštenja predstavničkoga tijela jedinice lokalne samouprave i uprave.

Jedinica lokalne samouprave i uprave može jamstva davati korisnicima proračuna i zaključivati zajmove do 20 % vrijednosti vlastite imovine uz prethodno mišljenje Državnog ureda za reviziju i odobrenje Ministarstva financija.

6. Nadzor

(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave samostalno ili na način utvrđen statutom obavlja nadzor nad izvršavanjem proračuna i njenim financijskim poslovanjem te svrsishodnom uporabom sredstava što se proračunom raspoređuju za pojedine namjene.

(2) Poglavarstvo samostalno ili na način utvrđen statutom nadzire financijsko, materijalno i računovodstveno poslovanje korisnika proračuna glede namjena, opsega i dinamike korištenja sredstava.

(1) Ministarstvo financija nadzire uporabu prihoda jedinica lokalne samouprave i uprave.

(2) Ministarstvo financija može zahtijevati da Državni ured za reviziju pregleda financijsko poslovanje jedinice lokalne samouprave i uprave glede sigurnosti, pouzdanosti, ekonomičnosti, djelotvornosti, svrsishodnosti uporabe sredstava općinskoga, gradskog i županijskog proračuna, glede na njih prenesenih poslova države.

(3) Predsjednik poglavarstva mora izvještaj o pregledu predložiti predstavničkomu tijelu i odboru iz stavka 1. članka 88. ove uredbe i u roku tri mjeseca Ministarstvo financija izvijestiti o poduzetim mjerama na osnovi izvješća o pregledu.

IV. KAZNENE ODREDBE

(1) Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 1.000 DEM kaznit će se za prekršaj:

1. porezni obveznik koji ne dostavi podatke za razrez poreza na nasljedstvo i darove (članak 17. stavci 1. i 3.).

2. porezni obveznik koji ne dostavi podatke za razrez poreza na cestovna motorna vozila i na plovne objekte (članak 20. stavak 4. i članak 23. stavak 2.),

3. porezni obveznik koji ne obračuna ili ne uplati porez na priređivanje zabavnih i športskih priredaba u propisanomu roku (članak 26.).

4. porezni obveznik koji ne obračuna ili ne uplati porez na potrošnju u propisanomu roku (članak 33. stavak 3.),

5. porezni obveznik koji ne dostavi podatke za razrez poreza na kuće za odmor (članak 39. stavci 2. i 3.),

6. porezni obveznik koji ne dostavi podatke o isticanju reklame (članak 42. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 50 do 300 DEM.

Iznosi novčanih kazni iz članka 90. ove uredbe izriču se u hrvatskim dinarima prema srednjem tečaju DEM Narodne banke Hrvatske na dan izricanja kazne.

(1) Postupak za izricanje kazne u prvom stupnju za prekršaje zbog povreda odredaba ove uredbe pokreće, vodi i rješenje o prekšaju donosi ispostava Porezne uprave.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Središnjem uredu Porezne uprave.

(3) Postupak zbog povreda odredaba ove uredbe vodi se u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak.

(1) Porez koji se, prema odredbama ove uredbe, plaća u godišnjem iznosu, iznimno u 1994. godini razrezuje se za cijelu godinu u iznosu propisanom odlukom grada odnosno općine.

(2) Odluke iz stavka 1. ovoga članka grad odnosno općina mora donijeti do 28. veljače 1994.

Općina odnosno grad mora odluku kojom propisuje visinu i način plaćanja poreza dostaviti Ministarstvu financija u roku 8 dana od dana njezina donošenja.

Proračun, rebalans proračuna i godišnji obračun, jedinica lokalne samouprave i uprave mora Ministarstvu financija dostaviti u roku 15 dana od dana njihova donošenja.

Odluka grada o prirezu na porez na dohodak mora se objaviti u "Narodnim novinama" i stupa na snagu osmog dana od objave.

Pravilnu primjenu ove uredbe i propisa donesenih na osnovi zakona nadziru Ministarstvo financija i tijela nadležna za kontrolu korisnika javnih prihoda.

Ministarstvo financija donijet će po potrebi pravilnike i naredbe za provedbu uredbe.

(1) Sredstva za materijalne rashode u osnovnom školstvu iz članka 11. Zakona o osnovnom školstvu ("Narodne novine", br. 59/90. i 27/93.) osiguravaju se u državnomu proračunu.

(2) Sredstva za troškove produženoga boravka i prehrane učenika te ostale materijalne troškove koji nisu utvrđeni u državnom pedagoškom standardu osiguravaju se u gradskom ili općinskom proračunu.

(3) Nositelj sredstava raspoređenih u Posebnom dijelu Državnog proračuna za namjene iz stavka 1. ovoga članka jest Ministarstvo kulture i prosvjete.

(4) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka raspoređivat će i školama doznačivati Ministarstvo kulture i prosvjete.

(5) Upute za provedbu ovoga članka daje Ministarstvo kulture i prosvjete.

Završne račune o izvršenju proračuna dosadašnjih općina za 1993. donosi vijeće nove općine i grada na čijem području se nalazi sjedište dosadašnje općine, ukoliko predstavnička tijela novih općina ili gradova sporazumno ne odluče drugačije.

Prijedlog odluke o privremenom financiranju za 1994. izrađuje tijelo ili osoba nadležna za poslove proračuna i financija dosadašnje općine.

Naknadno uplaćeni prihodi proračuna dosadašnjih općina za 1993., nakon 1. siječnja 1994. uplaćivat će se na račune proračuna dosadašnjih općina za 1994. godinu, na koje su uplaćivani prije primjene ove uredbe.

Danom početka primjene ove uredbe prestaje važiti Zakon o komunalnim taksama ("Narodne novine", br 11/73, 13/88. i 16/90.) i Zakon o pripadnosti javnih prihoda Republici Hrvatskoj i jedinicama lokalne samouprave i stopama republičkih poreza "Narodne novine", br. 73/91, 18/92. i 43/93.). Zakon o financiranju javnih potreba ("Narodne novine", br. 58/90), osim u dijelu što se odnosi na proračun Republike i Uredba o privremenom financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave "Narodne novine", br. 22/93., 42/93. i 100/93.).

Ova uredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1994. godine.

Klasa: 015-01/93-01/04

Urbroj :5030105-93-15

Zagreb, 16. prosinca 1993.