Zakoni i propisi - Pravni savjeti 109 07.12.1993 Odluka o proglašenju Zakona o porezu na dohodak
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

o proglašenju Zakona o porezu na dohodak

Proglašavam Zakon o porezu na dohodak, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 23. studenoga 1993. godine.

Broj : PA4-126/ 1-93.

Zagreb, 29. studenoga 1993.

Predsjednik Republike Hrvatske

dr. Franjo Tuđman, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

ZAKON

o porezu na dohodak

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Porez na dohodak fizičkih osoba plaća se prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(2) Raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvrđuje se posebnim zakonom.

Obveznik poreza na dohodak

Članak 2.

(1) Obveznik poreza na dohodak jest fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak na koji se plaća porez po ovom Zakonu.

(2) Tuzemni porezni obveznik jest fizička osoba koja ima prebivalište ili uobičajeno boravište od najmanje 182 dana u Republici Hrvatskoj.

(3) Inozemni porezni obveznik jest fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni boravište.

(4) Tuzemnim poreznim obveznikom smatra se i hrvatski državljanin koji u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni boravište, a zaposlen je u državnoj službi i po toj osnovi prima plaću.

Osnovica poreza na dohodak

Članak 3.

(1) Osnovica poreza na dohodak tuzemnog poreznog obveznika jest ukupni iznos dohotka koji porezni obveznik ostvari u zemlji i inozemstvu i to od:

1. dohotka od nesamostalnog rada,

2. dohotka od samostalne djelatnosti i

3. dohotka od imovine i imovinskih prava.

(2) Dohodak iz stavka 1. ovoga članka umanjuje se za iznos osobnih odbitaka i iznos gubitka.

(3) Osnovica poreza na dohodak inozemnog poreznog obveznika jest ostvareni dohodak u zemlji u smislu stavka 1. ovoga članka umanjen za iznos osobnih odbitaka i gubitka prema stavku 2. ovoga članka.

Razdoblje plaćanja poreza na dohodak

Članak 4.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se za kalendarsku godinu.

(2) Ako tijekom kalendarske godine dođe do promjene tuzemnog poreznog obveznika u inozemnog ili inozemnog u tuzemnog, odnosno do promjene tuzemnog poreznog obveznika, porez na dohodak. umjesto za kalendarsku godinu, utvrđuje se za razdoblje ostvarivanja dohotka u toj godini.

Stopa poreza ohodak

Člana 5.

(1) Porez na dohodak plaća se po stopi od 25% od oporezivog dohotka do visine trostrukog iznosa godišnje minimalne plaće utvrđene u smislu propisa o radu.

(2) Porez na dohodak plaća se po stopi od 35% na višak oporezivog dohotka iznad trostruke godišnje minimalne plaće.

Što se ne smatra dohotkom

Članak 6.

U dohodak ne ulaze:

1. potpore radi zbrinjavanja ratnih invalida i članova uže obitelji poginulih boraca, kao i pomoći žrtvama borbe za slobodu Republike Hxvetske, na temelju posebnih propisa,

2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja, elementarnih nepogoda i drugih izvanrednih događaja,

3. socijalne potpore,

4. doplatak na djecu i novčana primanja za opremu novorođenog djeteta,

5. iznosi primljeni po osnovi osiguranja života i imovine,

6. naknade štete zbog posljedica nesreće na radu,

7. naknade za vrijeme vojne službe u oružanim snagama Republike Hrvatske,

8. naknade pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama koje proističu iz propisa o civilnoj obuci i zaštiti od elementarnih nepogoda,

9. invalidska primanja po bilo kojoj osnovi i primanja po propisima o socijalnom osiguranju osim plaća i mirovina,

10. naknade plaća za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda,

11. primanja na ime pomoći obitelji umrlog radnika,

12. plaće invalida i drugih invalidnih osoba zaposlenih u poduzećima za zapošljavanje invalida, kao i nagrade osobama koje se nalaze na profesionalnoj rehabilitaciji u tim poduzećima,

13. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i u domovima za preodgoj,

14. primici po osnovi naknada, potpora i nagrada do najnižih iznosa utvrđenih općim kolektivnim ugovorima, a dnevnice za službena putovanja u inozemstvo do iznosa koji propisuje ministar financija,

15. otpremnine koje se daju prilikom odlaska u mirovinu.

16. nagrade učenicima i studentima za vrijeme njihovog praktičnog rada,

17. primanja studenata i đaka na redovnom školovanju za rad preko studentskih i đačkih udruga,

18. posebne novčane potpore, koje daje poslodavac posloprimcu do iznosa kojega odredi ministar financija.

II. VRSTE DOHODAKA

Dohodak od nesamostalnog rada

Članak 7.

(1) U dohodak od nesamostalnog rada spadaju:

1. plaća iz radnog odnosa u skladu s propisima o radu, umanjena za zakonom propisana obvezna izdvajanja,

2. mirovine i drugi dohoci iz prijašnjeg radnog odnosa bez obzira da li ih plaća poslodavac ili druga osoba, umanjene za zakonom propisana obvezna izdvajanja,

3. primici po osnovi naknada, potpora i nagrada iznad najnižih iznosa utvrđenih općim kolektivnim ugovorima,

4. plaća iz radnog odnosa što je isplati druga osoba,

5. svi drugi primici po osnovi rada i u svezi s radom.

(2) Dohotkom od nesamostalnog rada smatraju se I:

1. premije osiguranja, koje pravne i fizičke osobe plaćaju za svoje radnike i druge osobe po osnovi osiguranja života, dodatne mirovine i njihove imovine te stipendije isplaćene iznad minimalne, plaće

2. plaća poduzetnika (poduzetnička plaća), koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dohoda, odnosno poreza na dobit.

(3) Dohotkom od nesamostalnog rada, u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se i druga primanja, koja se umjesto u novcu, nadoknađuju u stvarima ili u drugom obliku, koja imaju novčanu vrijednost. kao što su korištenje zgrada, plovnih objekata i automobila u vlasništvu poduzetnika, nadoknađivanje najamnine za stanovanje, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i drugo. Pod povoljnijim kamatama podrazumijevaju se kamete koje se ugovaraju ispod eskontne stope Narodne banke Hrvatske bez obzira na to da li kredit ostvaruje zaposleni ili poduzetnik.

(4) Ministar financija potanko će propisati provedbu odredaba stavka 3. ovoga članka.

Članak 8.

(1) Porez na dohodak od nesamostalnog rada ne plaćaju:

1. šefovi stranih diplomatskih misija akreditirani u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje stranih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj te članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi domaćinstava nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

2. šefovi stranih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzutarni funkcionari te članovi njihovih domaćinstava ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

3. funkcionari UN i njenih specijalnih agencija, eksperti tehničke pomoći UN i njenih specijaliziranih agencija,

4. osobe zaposlene kod stranih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja stranih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

(2) Porez od nesamostalnog rada ne plaćaju počasni konzularni funkcionari stranih konzulata u Republici Hrvatskoj što ih primaju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih funkcija.

Članak 9.

(1) Fizičke osobe koje povremeno obavljaju određene usluge pravnim i fizičkim osobama, ako nisu s njima u radnom odnosu, plaćaju porez od nesamostalnog rada od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda po stopi od 25% bez prava na osobne odbitke iz članka 35. ovoga Zakona.

(2) Fizičke osobe koje privremeno i povremeno, na temelju ugovora o radu, obavljaju poslove za pravne osobe plaćaju porez iz stavka 1. članka.

Dohodak od samostalne djelatnosti

Članak 10.

(1) Dohodak od samostalne djelatnosti čini dohodak od obrta i slobodnih zanimanja te dohodak od poljoprivrede i šumarstva i drugih djelatnosti čiji je trajni cilj ostvarivanje dohotka.

(2) Pod obrtom se podrazumijevaju proizvodačke, uslužne, trgovačke, ugostiteljske, prijevozničke kao i sve druge poduzetničke djelatnosti u skladu sa Zakonom o obrtu.

(3) U slobodna zanimanja spadaju djelatnosti kao što su liječnička, zubarska, veterinarska, odvjetnička, bilježnička, poslovno-savjetnička, revizorska, inženjerska, arhitektonska, novinarska, športska i druge intelektualne djelatnosti, kao i djelatnost članova predstavničkih tijela državnih i drugih udruga, članova upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba, stečajnih upravitelja, sudskih vještaka i porotnika, koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu.

Članak 11.

Dohotkom, u smislu članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, smatra se i dohodak koji fizička osoba ostvari od autorskih prava, patenata i znakova razlikovanja (u daljnjem tekstu: autorska prava) trajnim ostvarivanjem dohtoka od autorskih djela kao što su književna, znanstvena, stručna, publicistička i druga pisana djela, glazbena, kinematografska i likovna djela, umjetničko-fotografska djela i sva druga djela obuhvaćena propisima o autorskom pravu.

Članak 12.

(1) Samostalnu djelatnost može obavljati poduzetnik samostalno kao supoduzetnik ili kao vlasnik udjela.

(2) Poduzetnik je svaka fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost radi ostvarivanja dohotka.

(3) Poduzeće čini gospodarska djelatnost poduzetnika.

Dohodak od obrta i slobodnih zanimanja

Članak 13.

(1) Ako više osoba ostvaruje dohotak od obrta i slobodnih zanimanja zajedničkim obavljanjem djelatnosti, svaka fizička osoba plaća porez na dio dohotka koji joj pripada od zajedničkoga poslovanja.

(2) Ako ugovorom o zajedničkom poslovanju nije ugovoren način podjele dohotka ostvareni dohodak dijeli se na jednake dijelove.

(3) Dijelu dohotka ili gubitka dodaju se, i primici koje je porezni obveznik ostvario od poduzeća za svoj rad ili druge naknade, a koji su kao izdaci smanjili dohodak poduzeća.

Članak 14.

(1) Fizićka osoba, koja plaća porez na dohodak od obrta, odnosno slobodnih zanimanja može plaćati porez na dobit na vlastili zahtjev ili ukoliko ispunjava zakonske pretpostavke za o oporezivanje dobiti.

(2) Pismenu izjavu da želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak fizička osoba dužna je dostaviti Poreznoj upravi prije početka kalendarske godine.

Članak 15.

(1) Porez na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja plaća se na dohodak koji čini razlika između ukupnih prihoda i rashoda. U prihode, pored novčanih primitaka, ulazi i vrijednost proizvoda, robe i usluga koje porezni obveznik ostvari obavljanjem obrtničke djelatnosti, odnosno slobodnog zanimanja po tržišnim vrijednostima.

(2) U prihode ulaze i prihodi ostvareni od prodaje, otuđenja i izuzimanja sredstava koja služe za obavljanje djelatnosti, koja su se vodila u spisku dugotrajne imovine ili od prodaje, odnosno otuđenja ili likvidacije obrta odnosno radnje. Vrijednost ovih sredstava uzima se prema tržnoj vrijednosti.

(3) U rashode poslovanja ulaze samo oni rashodi koji su izravno vezani za ostvarivanje dohotka od obrta, odnosno slobodnih zanimanja. U rashode poslovanja ulaze i otpisi prodanih ili otuđenih sredstava, koja su se vodila u spisku dugotrajne imovine, kao i otpisi tih sredstava kod otuđenja ili likvidacije obrta ili radnje.

Članak 16.

(1) Fizičke osobe, koje se bave obrtom ili slobodnim zanimanjem dužne su utvrdivati dohodak na osnovi podataka iz poslovnih knjiga.

(2) Poslovne knjige iz stavka 1. ovoga članka jesu knjiga prihoda i rashoda i knjiga prometa.

(3) Poslovne knjige moraju se voditi uredno i pravodobno.

(4) Za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati račun.

(5) Oblik i sadržaj poslovnih knjiga i računa te način vođenja poslovnih knjiga propisuje ministar financija.

(6) Porezna uprava može pojedine kategorije osoba koje se bave obrtom ili slobodnim zanimanjem osloboditi vođenja poslovnih knjiga i visinu poreza utvrditi u godišnjem paušalnom iznosu. Porezni obreznik ovlašten je svoje prihode dokazivati i poslovnim knjigama.

Spisak dugotrajne imovine

Članak 17.

(1) U spisak dugotrajne imovine unose se stvari i prava koja služe stjecanju dohotka ako njihova pojedinačna nabavna vrijednost premašuje iznos dinarske protuvrijednosti 200 DEM i ako im je vijek trajanja duži od godine dana.

(2) Spisak dugotrajne imovine šluži za utvrđivanje otpisa (amortizacije) i rashoda zaštite uloženog kspitala.

(3) U spisak dugotrajne imovine unosi se pojedinačna nabavna vrijednost stvari (sredstva) i prava, korisni vijek trajanja, revalorizirana vrijednost i otpis.

(4) Vrijednost stvari i prava koja se unose u spisak dugotrajne imovine ravnomjerno se otpisuje u razdoblju njihova korištenja. Ako se pravo u cijelosti iskoristi ili se ne koristi odnosno sredstvo ne upotrebljava, tada se njegova vrijednost u cijelosti otpisuje.

(5) Najkraći porezno dopustivi rokovi korištenja pojedinih stvari i prava uređuju se Pravilnikom o revalorizaciji i amortizaciji kojeg donosi ministar financija.

(6) Revalorizacija imovine unijete u spisak dugotrajne imovine obavlja se primjenom mjesečnih odnosno godišnjih indeksa rasta proizvodačkih cijena industrijskih proizvoda koje objavljuje Državni zavod za statistiku.

(7) Iznimno od odredaba stavka 3. ovoga članka, prilikom formiranja spiska dugotrajne imovine i utvrđivanja stanja na dan 1. siječnja 1994. godine umjesto nabavne vrijednosti može se unijeti procijenjena zamjenska (tržišna) vrijednost stvari i prava i procijenjeni vijek korištenja.

(8) Oblik i sadržaj spiska dugotrajne imovine propisuje ministar financija.

Rashodi poslovanja

Članak 18.

(1) Rashodi materijala, robe, proizvoda, energije i usluga, koji služe za stjecanje dohotka, priznaju se u visini cijene nabave ili troška proizvodnje.

(2) rashodi osoblja (plaće s porezima i doprinosima) priznaju se u visini stvarnih isplata.

(3) Kao rashodi poslovanja odbijaju se i sljedeći izdaci:

1. otpisi prema članku 17. stavku 4. i 5. ovoga Zakona,

2. rashodi zaštite kapitala uloženog u dugotrajnu imovinu.

(4) Rashodi iz stavka 3. točke 2. ovoga članka utvrđuju se u visini 3% revalorizirane knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine na kraju poreznog razdoblja.

(5) U rashode poslovanja ne ulazi vraćanje pozajmica ni otplate zajmova i kredita.

Članak 19.

(1) Pri utvrđivanju dohotka od obrta i slobodnih zanimanja ne odbijaju se sljedeći rashodi (izdaci):

1. izdaci za reprezentaciju (ugošćavanje, darovi, plaćanje izdataka odmora, športa,. rekreacije i razonode, plaćanje izdataka za zakup automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugi slični izdaci),

2. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi, porez na promet na vlastitu potrošnju, kao i besplatne isporuke i druga davanja,

3. novčane kazne i drugi izdaci koji imaju kazneni karakter,

4. izdaci radnicima po osnovi naknade materijalnih i drugih troškova, potpora i nagrada iznad najnižih iznosa utvrđenih općim kolektivnim ugovorima,

5. izdaci za dnevnice i troškove službenog putovanja u inozemstvo iznad propisanih iznosa.

6. 30% izdataka (troškova) osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, kao i izdataka za korištenje rent-a-car vozila.

(2) Kao rashodi poslovanja ne mogu se odbiti ni drugi izdaci koji nisu u izravnoj svezi s ostvarivanjem dohotka.

Dohodak od poljoprivrede i šumarstva

Članak 20.

(1) Fizička osoba, koja se kao posjednik zemljišta vodi u katastru zemljišta na dan 31. prosinca godine, koja prethodi godini za koju se utvrđuje obveza poreza plaća porez na dohodak od poljoprivrede i šumarstva.

(2) Ako više vlasnika ili posjednika čini jedno domaćinstvo, porezom se zadužuje jedan od punoljetnih članova kao predstavnik domaćinstva.

Članak 21.

Porez na dohodak od poljoprivrede i šumarstva plaća i fizička osoba, koja nije državljanin Republike Hrvatske, ako je vlasnik ili korisnik zemljišta.

Članak 22.

Porez na dohodak od poljoprivrede i šumarstva plaća se na katastarski prihod, koji se utvrđuje po posebnim propisima.

Članak 23.

(1) Ako fizička osoba, koja obavlja poljoprivrednu i šumarsku djelatnost, stalno i trajno otkupljuje poljoprivredne i šumske proizvode od drugih proizvođača, radi dalje prodaje, a vrijednost tih otkupljenih proizvoda iznosi više od 30% od ukupnog njenog prometa poljoprivrednih i šumskih proizvoda, plaća porez na način i po postupku propisanim za plaćanje poreza od obrtničke djelatnosti, odnosno slobodnih zanimanja.

(2) Ako fizička osoba, koja obavlja poljoprivrednu i šumarsku djelatnost ostvari dohodak od stočarstva, peradarstva, pčelarstva i drugih gospodarskih djelatnosti više za 40% od ukupnog dohotka od poljoprivrede i šumarstva, plaća porez na način i po postupku iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 24.

(1) Porez na dohodak od poljoprivrede i šumarstva ne plaća se na:

1. zemljište čije je iskorištavanje za poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju na osnovi zakona zabranio nadležni organ,

2. zemljišta stranih država pod zgradama i uz zgrade diplomatskih i konzularnih predstavništava, pod uvjetom uzajamnosti, te na zemljišta međunarodnih organizacija.

3. zemljišta pod zgradama i od dvorišta od 400 m( ako se ne uživa odvojeno od zgrade.

4. zemljišta pod zgradama i zemljišta uz zgrade od 1.000 m( ako obveznik, pored zemljišta uz stambenu zgradu, nema drugoga zemljišta,

5. dvorišta crkava, kapela, hramova i drugih objekata koji služe za obavljanje vjerskih obreda,

6. zemljišta na kojima su podignuti nasipi, kanali (prokopi) i njihove ustave, obrambeni vrbaci i zasadi, rovovi i drugi objekti od zemlje, potrebni za obranu od poplave, za odvodnjavanje ili navodnjavanje te objekti za potrebe domovinske obrane.

(2) Oslobođenje iz stavka 1. ovoga članka prestaje čim se zemljište prestane koristiti u svrhu za koju je dano pravo na oslobođenje.

(3) Prestanak razloga odnosno uvjeta za oslobođenje po ovomu članku fizička osoba dužna je prijaviti Poreznoj upravi u roku 30 dana od dana nastele promjene.

Članak 25.

Poljoprivrednim domaćinstvima, u smislu ovoga Zakona, smatra se domaćinstvo koje ima barem jednog člana domaćinstva osiguranog po propisima o zdravstvenorn odnosno mirovinsko-invalidskom osiguranju poljoprivrednika.

Članak 26.

(1) Ako je uslijed elementarnih nepogoda, ratnih prilika, biljnih bolesti, štetočina ili drugih izvanrednih dogadaja (u daljnjem tekstu: elementarne nepogode), koje fizička osoba nije mogla spriječiti, smanjen prinos na jednoj ili više zemljišnih parcela, smanjuje se katastarski prihod svake od tih parcela za onoliko postotaka za koliko je na njima smanjen prinos.

(2) Fizička osoba ima pravo na otpis poreza, ako iznos smanjenja katastarskog prihoda po stavku 1. ovoga članka spram ukupnog katastarskog prihoda zemljišta iznosi više od 25%.

(3) Katastarski prihod ne smanjuje se za zemljišta koja u odnosnoj godini nisu bila obrađena, ako elementarnom nepogodom u toj godini nije bila onemogućena obrada oštećenog zemljišta.

Članak 27.

(1) Fizička osoba dužna je štetu nastalu smanjenjem prinosa prijaviti Poreznoj upravi u toku osam dana nakorl njezina nastanka, a ako je šteta nastala neposredno prije ili za vrijeme žetve, prijavu treba podnijeti u roku tri dana nakon njezina nastanka.

(2) Ako je šteta nastala na većem dijelu katastarske općine, postupak za procjenu štete pokreće Porezna uprava po službenoj dužnosti u rokovima iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 28.

Visinu štete utvrđuje komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda, koju imenuje nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave.

Članak 29.

(1) Ako je došlo do promjene u vlasništvu zemljišta na osnovi odluke državnog tijela, na zahtjev fizičke osobe ili na prijedlog državnog tijela, otpisat će se porez na dohodak od poljoprivrede i šumarstva koji otpada na to zemljište, i to za sve godine u kojima fizička osoba, zbog tih promjena, nije ostvarila dohodak od zemljišta, ako i nije dovršen postupak o provođenju tih promjena u katastru.

(2) Porez se otpisuje u smislu stavka 1. ovoga članka i kada vlasnik daruje zemljište jedinici lokalne samouprave.

Dohodak od imovine i imovinskih prava

Članak 30.

(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava, u smislu ovoga Zakona, smatra se dohodak koji fizička osoba ostvari od izdavanja u zakup odnosno najam nekretnina i pokretnih stvari te dohodak koji ostvari nositelj imovinskog autorskog prava i prava industrijskog vlasništva.

(2) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i dohodak kojeg fizička osoba ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Dohodak čini razlika između prodajne cijene i cijene nabave uvećane za rast proizvodačkih cijena industrijskih proizvoda.

(3) Porez iz stavka 2. ovoga članka plaća se ako je nekretnina, odnosno imovinsko pravo otuđeno u roku tri godine od dana nabave.

(4) Gubici od prodaje i prijenosa nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti od iste vrste dohotka ostvarenog u toj godini.

(5) Porez na dohodak od imovine i imovinskih prava iz stavka 2. ovoga članka ne plaća se prilikom otuđenja nekretnina ili imovinskih prava između bračnih supružnika te nakon razvoda braka.

Članak 31.

Porez na dohodak od imovine i imovinskih prava plaća fizička osoba koja na teritoriju Republike Hrvatske ostvaruje dohodak od izdavanja u zakup odnosno najam nekretnina i pokretnih stvari te imovinskih prava ako se na taj dohodak ne plaća porez na dobit ili porez na dohodak od samostalne djelatnosti.

Članak 32.

(1) Porez na dohodak od imuvine plaća se od iznosa najamnine, odnosno zakupnine umanjenog za 30% na ime troškova ostvarivanja dohotka.

(2) Fizička osoba koja dohodak od imovine ostvaruje stalnim izdavanjem u najam, odnosno zakup nekretnina, na vlastiti zahtjev plaća porez na dohodak od obrta umjesto poreza na dohodak od imovine

Članak 33.

Ako je iznos najamnine odnosno zakupnine iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona prijavljen u nerealnom iznosu, Porezna uprava može utvrditi iznos najamnine, odnosno zakupnine prema tržišnim cijenama za najam, odnosno zakup nekretnina i pokretnih stvari.

Članak 34.

Porez na dohodak od imovinskih prava plaća nositelj imovinskog autorskog prava i prava industrijskog vlasništva (nasljednici i drugi nositelji imovinskog prava). Porez se plaća po odbitku, po stopi i na način iz članka 9. ovoga Zakona.

III. OSOBNI ODBICI, POREZNl GUBITAK I NEOPOREZIVl DOHODAK

Osobni odbici

Članak 35.

(1) Neoporezivi dio dohotka, iznosi:

1. 0,60 minimalne godišnje plaće iz godine za koju se utvrđuje porez za poreznog obveznika,

2. 0.30 minimalne godišnje plaće iz godine za koju se utvrđuje porez za uzdržavanog supružnika ili drugog člana uže obitelji,

3. 0,10 minimalne godišnje plaće iz godine za koju se utvrđuje porez za prvo dijete, za drugo dijete 0,20 i za svako daljnje dijete povećava se iznos neoporezivog dijela dohotka za 0,10,

4. 0,30 minimalne godišnje plaće iz godine za koju se utvrđuje porez za uzdržavanje invalidnog člana uže obitelji.

(2) Iznosi neoporezivog dohotka iz stavka 1 ovoga članka se zbrajaju.

(3) Dohodak iz stavka 1. ovoga članka umanjuje se za neoporezivi dio dohotka za djecu i druge uzdržavane članove uže obitelji samo jednom od supružnika ako su oba supružnika obveznici poreza na dohodak.

(4) Užom obitelji, u smislu ovog Zakona smatraju se:

1. supružnici,

2. djeca u smislu propisa o stjecanju prava na doplatak na djecu,

3. djeca nakon završenog redovnog školovanja do prvog zapošljavanja, ako su prijavljena zavodu za zapošljavanje i ako ih uzdržavaju roditelji,

4. djeca koju su roditelji dužni uzdržavati u smislu propisa o odnosima roditelja i djece, te

5. roditelji bračnih supružnika ako žive u zajedničkomu domaćinstvu.

(5) Zajedničkim domaćinstvom smatra se zajedničko ostvarivanje i trošenje prihoda.

Odbijanje poreznog gubitka

Članak 36.

(1) Obveznici poreza od samostalne djelatnosti, koji u poreznom razdoblju iskažu porezni gubitak, prenose taj gubitak u sljedeće porezno razdoblie i odbijaju ga od dohotka iz toga razdoblja.

(2) Porezni gubitak može se prenositi najduže u pet idućih poreznih razdoblja računajući od godine u kojoj je iskazan.

(3) Porezni gubitak ukamaćuje se stopom rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda.

(4) Porezni obveznik koji iskazuje porezni gubitak obvezno podliježe provjeri Porezne uprave.

Neoporezivi dohodak

Članak 37.

Porez na dohodak ne plaća se na iznose kamata na dinarsku i deviznu štednju, kamata na tekuće i devizne račune, kamata od kredita i zajmova, kamata od vrijednosnih papira, dividendi i udjela u dobiti poduzetnika koji plaćaju porez na dobit, kao i na dobitke od otuđenja financijske imovine

IV. POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE I NAPLATU POREZA

Utvrđivanje poreza

Članak 38.

(1) Obveznici poreza na dohodak dužni su porez plaćati na način i u rokovima utvrđenim ovim Zakonom i propisima donijetim na osnovi zakona.

(2) Porez na dohodak za koji se podnosi porezna prijava obračunava se godišnje.

(3) Porez na dohodak od nesamostalnog rada od plaća i mirovina obračunava se rnjsečno po stopi od 25% do visine trostrukog iznosa minimalne plaće iz prethodnog mjeseca, a na višak dohotka iznad ovog iznosa obračunava se po stopi od 35%.

(4) Pri obračunu poreza na dohodak iz stavka 3. ovoga članka odbija se neoporezivi dio dohotka iz članka 35. ovoga Zakona od minimalne mjesečne plaće.

Članak 39.

(1) Obveznicima poreza na dohodak porez se utvrđuje rješenjem Porezne uprave prema prebivalištu poreznog obveznika.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka porez se utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 3. ovoga Zakona, s time da se od utvrđenog poreza odbijaju iznosi plaćenog predujma po svim vrstama dohotka.

Porezna prijava

Članak 40.

(1) Obveznici poreza na dohodak dužni su podnijeti poreznu prijavu Poreznoj upravi nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine).

(2) Porezna prijava podnosi se Poreznoj upravi do kraja veljače nakon isteka godine za koju se utvrđuje porez.

(3) Oblik i sadržaj porezne prijave propisuje ministar financija.

Članak 41.

(1) Obveznicima poreza na dohodak koji ne podnesu poreznu prijavu ili ako su podaci iz porezne prijave netočni ili nepotpuni porez na dohodak utvrđuje se u postupku prema odredbama ovoga Zakona i pr-opisima o općem upravnom postupku.

(2) Porez na dohodak plaća se u roku osam dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku.

(3) Ako je porezni obveznik platio veći predujam poreza od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku na njegov zahtjev u roku od 15 dana od dana podnesenog zahtjeva za povrat poreza ili mu se više plaćeni porez uračunava u predujam plaćanja poreze ako nije podnesen zahtjev za povrat više plaćenog poreza.

(4) Način obračunavanja uplaćenih predujmova kao i razlika po godišnjem obračunu propisuje ministar financija.

Članak 42.

(1) Ako je obveznik od nesamostalnog rada tijekom godine ostvario dohodak samo od plaće ili mirovine, ne podnosi poreznu prijavu a plaćeni predujmovi poreza smatraju se konačno utvrđenim porezom na dohodak.

(2) Ako je obveznik poreza od nesamostalnog rada ostvario dohodak iz više radnih odnosa ili druge vrste dohotka ili ako je Porezna uprava zatražila od poreznog obveznika da plati naknedni porez od nesamostalnog rada ili ako je porezni obveznik primio plaću izravno iz inozemstva, dužan je podnijeti poreznu prijavu iz članka 40. ovoga Zakona.

(3) Ako je obveznik poreza od nesamostalnog rada tijekom godine ostvario dohodak samo od plaće ili mirovine, može podnijeti poreznu prijavu radi ostvarivanja prava na osobne odbitke iz članka 35. ovoga Zakona koji nisu bili odbijeni prilikom isplate plaće ili mirovine.

Utvrđivanje predujma poreza po pojedinim vrstama dohotka

Članak 43.

(1) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava i uplaćuje poslodavac, odnosno isplatitelj dohotka, prilikom svake isplate dohotka.

(2) Predujam poreza od nesamostalnog rada obračunava se i uplaćuje po stopama koje važe na dan isplate dohotka.

(3) Dohodak od nesamostalnog rada od plaća i mirovina čini ukupni iznos plaće, odnosno mirovine isplaćen tijekom mjeseca.

(4) Dohodak od nesamostalnog rada iz drugih primanja čini svaka pojedinačna isplata.

Članak 44.

(1) Fizičke osobe, koje dohodak od nesamostalnog rada ostvare neposredno iz inozemstva, dužne su na taj dohodak same obračunati predujam poreza od nesamostalnog rada i uplatiti ga u roku sedam dana od dana primitka dohotka.

(2) Fizička osoba zaposlena u diplomatskom odnosno konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet, kada je porezni obveznik po ovom Zakonu, dužna je sama obračunati predujarn poreza od nesamostalnog rada na način iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 45.

Strana organizacija, koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj i službenici te organizacije sa sjedištem odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj dužni su i pri isplati dohotka od nesamostalnog rada zaposlenim građanima ili stranim državljanima obračunati porez po odredbama ovoga Zakona i uplatiti ga u roku sedam dana od dana isplate.

Članak 46.

(1) Ako je obveznik poreza na dohodak ostvario dohodak izravno iz inozemstva i oporezovan je u inozemstvu porezom koji odgovara porezu na dohodak, porez plaćen u inozemstvu uračunava se u porez na dohodak.

(2) Postupak o priznavanju poreza prema stavku 1. ovoga članka primjenjuje se ako međunarodnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije određeno drugačije.

Članak 47.

(1) Način plaćanja poreza na dohodak od plaća i mirovina te od drugih dohodaka od nesamostalnog rada potanko se uređuje pravilnikom koji donosi ministar financija.

(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka propisuju se oblik i sadržaj porezne kartice, koju su dužni voditi poslodavci i isplatitelji mirovina. Poreznu karticu besplatno izdaje Porezna uprava, a poslodavci, odnosno isplatitelji mirovina dužni su je čuvati dok traje radni odnos posloprimca, odnosno dok se isplaćuje mirovina.

(3) Jedan popunjeni primjerak porezne kartice poslodavac dostavlja Poreznoj upravi do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu.

Članak 48.

(1) Predujam poreza na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja plaća se na osnovi poslovnih rezultata prema godišnjoj poreznoj prijavi. Predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti plaća se u rokovima i na način predviđenim ovim Zakonom.

(2) Ako obveznici poreza iz stavka 1. ovoga članka ne vode ili netočno vode poslovne knjige ili ne obračunaju u potpunosti ili djelomično porezne obveze, predujam poreza utvrđuje se rješenjem Porezne uprave.

(3) Obveznicima poreza iz stavka 2. ovoga članka predujam poreza utvrđuje se na osnovi podataka o ostvarenom ukupnom prihodu, rashodima poslovanja te na osnovi drugih podataka o opsegu i načinu poslovanja poreznog obveznika do kojih je Porezna uprava došla prije ili tijekom vođenja postupka nadzora poslovanja poreznog obveznika.

(4) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka Porezna uprava donosi prema odredbama ovoga Zakona i propisima o općem upravnom postupku.

Članak 49.

(1) Porez na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja plaća se po odbitku pri svakoj pojedinačnoj isplati novčanih primanja članova predstavničkih tijela državnih i drugih organizacija za rad u tim tijelima i organizacijama, članova upravnih i nadzornih odbora kod pravnih osoba, stečajnih upravitelja i sudskih vještaka, te nagrada za rad sudaca porotnika, koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu. Porez se plaća po stopi i na način iz članka 9. ovoga Zakona.

(2) Porez na dohodak koji fizička osoba povremeno ostvaruje od autorskih djela plaća se po odbitku pri svakoj pojedinačnoj isplati po stopi i na način iz članka 9. ovoga Zakona.

(3) Porez iz stavka 2. ovoga članka obustavlja i uplaćuje isplatitelj dohotka, pravna i fizička osoba koja vodi poslovne knjige prilikom isplate dohotka.

(4) Ako se porez iz stavka 2 ovoga članka ne obustavlja u smislu stavka 3. ovoga članka, porez na dohodak plaća autor u roku 15 dana od dana ostvarenog dohotka

(5) Porez na dohodak, koji ostvare inozemni porezni obveznici od obavljanja umjetničke, artističke, športske, književne i likovne djelatnosti, uključujući i sve djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te od imovine i imovinskih prava, plaća se po odbitku sukladno članku 9. ovoga Zakona.

Članak 50.

Iznimno Porezna uprava može, na zahtjev poreznog obveznika, dozvoliti izmjenu visine utvrđenog predujma. Zahtjev se temelji na podnesku, koji sadrži sve bitne sastojke iz porezne prijave, što se odnose na proteklo razdoblje tekuće godine.

Članak 51.

(1) Obveznici poreza na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja plaćaju mjesečni predujam poreza na dohodak razmjerno visini osnovice po zadnjoj poreznoj prijavi.

(2) Predujam poreza iz stavka 1. ovoga članka plaća se do posljednjeg dana za tekući mjesec.

(3) Predujam poreza iz stavka 1. ovoga članka povećava se za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda za mjesec koji prethodi mjesecu za koji se plaća predujam poreza.

Članak 52.

Fizička osoba, koja počinje obavljati obrt ili slobodna zanimanja dužna je o tome izvijestiti Poreznu upravu u roku osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti.

Članak 53.

Nadležna tijela državne uprave, odnosno druge nadležne organizacije dužne su Poreznoj upravi dostaviti sva odobrenja za obavljanje obrta i slobodnih zanimanja, te rješenja o privremenoj obustavi i prestanku djelatnosti, odnosno zanimanja istovremeno s dostavom odobrenja, odnosno rješenja poreznom obvezniku.

Članak 54.

(1) Porez na dohodak od poljoprivrede i šumarstva plaća se na katastarski prihod i utvrđuje se rješenjem Porezne uprave, koje se dostavlja poreznom obvezniku do 1. travnja godine za koju se utvrđuje porez.

(2) Porez na dohodak od poljoprivrede i šumarstva plaća se tromjesečno u jednakim dijelovima od ukupno utvrđenog poreza i to do isteka tromjesečja.

(3) Plaćanje poreza iz stavka 2. ovoga članka uvećava se za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda.

Članak 55.

Nadležna organizacija za katastar dužna je Poreznoj upravi dostaviti podatke o katastarskom prihodu poreznih obveznika do 15. veljače godine za koju se utvrđuje porez ako su nastale promjene u posjedovnom stanju, kulturi i bonitetu zemljišta te popis novih posjednika s naznakom njihova prebivališta, površine zemljišta i katastarskog prihoda.

Članak 56.

Obveznicima poreza od poljoprivrede i šumarstva, kojima je poljoprivreda osnovni izvor prihoda, utvrđeni porez iz članka 54. ovoga Zakona smatra se konačno utvrđenim porezom tako da ovi obveznici ne podnose prijavu za utvrđivanje poreza na dohodak.

Članak 57.

(1) Obveznici poreza na dohodak od imovine dužni su Poreznoj upravi prijaviti početak izdavanja u najam, odnosno zakup pokretnih stvari i nekretnina te prihode od imovinskih prava u roku osam dana od početka ostvarivanja prihoda.

(2) Porezna uprava na osnovi utvrđenih podataka izdaje rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak.

(3) Predujam poreza na dohodak plaća se mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Ako se dohodak od imovine ostvari odjedanput, predujam poreza plaća se na cijeli primljeni iznos dohotka. Ako se predujam poreza plaća mjesečno do kraja tekućeg mjeseca, iznos predujma se za svaki mjesec povećava za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, ako se dohodak od imovine mjesečno povećava.

Članak 58.

Ako fizička osoba dohodak od imovine ostvaruje stalnim izdavanjem u najam, odnosno zakup nekretnina, a na vlastiti zahtjev na taj dohodak plaća porez od obrta, tada se predujam poreza plaća na način iz članka 51. ovoga Zakona

Članak 59.

(1) Pravne i fizičke osobe te druge organizacije dužne su Poreznoj upravi, na njezin zahtjev dostaviti podatke o isporučenoj robi i uslugama što su im obavili obveznici poreza na dohodak te podatke o isplaćenim plaćama, mirovinama i drugim primanjima zaposlenih radnika za godinu za koju se utvrđuje porez na dohodak.

(2) Banke i druge financijske organizacije koje obavljaju poslove platnog prometa dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o prometu preko žiro računa za sve građane. Na zahtjev Porezne uprave dužne su te podatke za pojedine gradane dostaviti i tijekom godine.

(3) Organi i organizacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužni su Poreznoj upravi omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije radi utvrđivanja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza.

Članak 60.

(1) Prihodi, odnosno predujmovi za isporučenu robu ili obavljene usluge po bilo kojoj osnovi, koje ostvare građani od jedinica lokatne samouprave, državnih tijela, društvenih fondova, poduzetnika i drugih pravnih osoba, kao i osoba koje ostvaruju dohodak od obrta i slobodnih zanimanja, isplaćuju se građanima putem žiro računa.

(2) Ministar financija može propisati koji se prihodi iz stavka 1. ovoga članka mogu isplatiti u gotovu novcu mimo žiro računa.

Članak 61.

(1) Radi pravilnog utvrđivanja prihoda, Porezna uprava dužna je tijekom godine prikupljati podatke, snimati promet i obavljati druge radnje potrebne za utvrđivanje poreza.

(2) Porezna uprava ima pravo pregledavati poslovne knjige i poslovne prostorije radi prikupljanja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, a porezni obveznik dužan je omogućiti Poreznoj upravi pregled poslovnih knjiga i poslovnih prostorija.

Članak 62.

Porezni obveznici dužni su poslovne knjige i temeljnice, koje su osnova knjiženja te propisane evidencije držati u poslovnoj prostoriji ili kod ovlaštenog knjigovodstvenog servisa, odnosno u stanu, ako nemaju poslovnu prostoriju, kako bi bile dostupne Poreznoj upravi.

Članak 63.

Porezna uprava dužna je poreznom obvezniku, na njegov zahtjev, dopustiti da razmotri isprave i druge podatke na osnovi kojih mu se utvrđuje obveza plaćanja poreza te podatke o utvrđenom i plaćenom porezu.

Članak 64

(1) Podaci o dohotku i poreznoj osnovici u visini u kojoj ih je prijavio porezni obveznik i u visini u kojoj su utvrđeni u postupku utvrđivanja poreza mogu se davati na zahtjev sudova, državnog odvjetništva i državnih tijela.

(2) Drugi podaci koje službena osoba Porezne uprave sazna u postupku razreza i naplate poreza, jesu službena tajna.

Članak 65.

(1) Dohodak koji građanin ostvari obavljanjem djelatnosti za koju nema odobrenje ili dozvolu nadležnog tijela ili ne ispunjava druge uvjete, smatra se dohotkom ostvarenim bespravnim obavljanjem djelatnosti.

(2) Dohodak ostvaren bespravnim obavljanjem djelatnosti nakon odbitka troškova koji su bili potrebni za ostvarenje toga dohotka čini imovinsku korist.

Članak 66.

(1) U opravdanim slučajevima Porezna uprava može obvezniku poreza odobriti odgodu za plaćanje dospjelog poreza ili plaćanje poreza u više obroka.

(2) Ako obveznik poreza ne uplaćuje obroke u određenom roku Porezna uprava može staviti izvan snage rješenje o odobrenju obročne otplate i poduzeti mjere da se zaostali dug naplati odjedenput.

(3) Odobrena odgoda ne oslobađa obveznika od plaćanja kamata, ako ga Porezna uprava rješenjem o odobrenju obročne otplate nije oslobodila od plaćanja kamata.

Žalba

Članak 67.

Protiv rješenja Porezne uprave donesenog u prvom stupnju može se izjaviti žalba Središnjem uredu Porezne uprave u roku 15 dana od dana dostave rješenja.

Članak 68.

Porezna uprava koja je donijela rješenje u prvom stupnju dužna je žalbu sa svim spisima predmeta u roku osam dana dostaviti Središnjem uredu Porezne uprave, ako je sama ne riješi u svojoj nadležnosti po odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Članak 69.

(1) Žalba ne odgađa naplatu utvrđenog poreza ako ovim Zakonom nije određeno drukčije.

(2) Ako Porezna uprava odgodi naplatu utvrđenog poreza dužna je o tome izvijestiti tijelo koje rješava o žalbi.

Obnova postupka

Članak 70.

Porezna uprava, koja je donijela rješenje o utvrđivanju poreza kojim je okončan postupak utvrđivanja poreza može sama ili na zahtjev obveznika obnoviti postupak u roku pet godina nakon njegove pravomoćnosti, prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Prisilna naplata poreza

Članak 71.

(1) Od poreznog obveznika koji dospjeli porez nije platio u propisanomu roku (u daljnjem tekstu: porezni dužnik) porez se prisilno naplaćuje na osnovi rješenja o određivanju prisilne naplate.

(2) U rješenju o određivanju prisilne naplate, pored ostalog, moraju biti iskazani visina duga, kamata i troškova, naznaka dužnikove imovine iz koje će se izvršiti prisilna naplata, način izvršenja prisilne naplate te opomena poreznom dužniku da će dug biti naplaćen nakon isteka roka koji ne može biti kraći od osam dana od dana primitka rješenja.

Članak 72.

(1) Porez se prisilno naplaćuje iz cjelokupne imovine, prihoda i potraživanja poreznog dužnika, osim iz imovine, prihoda i potraživanja koja su ovim Zakonom izuzeta od prisilne naplate.

(2) Porezna uprava koja prisilno naplaćuje porez može popisati svu pokretnu imovinu poreznog dužnika, osim ako postoje dokazi ili da pokretne stvari nisu njegovo vlasništvo ili ako to nesumnjivo proizlazi iz okolnosti.

(3) Porez od poljoprivrede i šumarstva rnože se prisilno naplatiti iz prihoda i imovine svih članova domaćinstva.

Članak 73.

(1) Prisilna naplata sastoji se iz popisa s procjenom i prodaje imovine.

(2) Prije poduzimanja prisilne naplate poreza Porezna uprava dužna je poreznom dužniku ili punoljetnom članu njegova domaćinstva dostaviti rješenje o određivanju prisilne naplate.

(3) Imovina se popisuje i procjenjuje nakon uručenja rješenja o određivanju prisilne naplate, a imovina se ne može prodati prije nego što protekne osam dana od izvršenog popisa.

(4) Iznimno, ako se popisuje, odnosno prodaje kvarljiva roba, te se radnje mogu obavljati i u rokovima kraćim od osam dana.

Članak 74.

Porezni dužnik snosi sve troškove prisilne naplate, osim troškova popisa i procjene, ako je dug podmirio u roku osam dana nakon popisa.

Članak 75.

Prisilna naplata poreza obustavlja se kada porezni dužnik isplati porez koji duguje s kamatama i troškovima ili kada na drugi način prestane obveza plaćanja duga.

Članak 76.

Rješenje o određivanju prisilne naplate poreza iz pokretne imovine donosi Porezna uprava na čijem se području nalazi imovina.

Članak 77.

(1) Protiv rješenja o određivanju prisilne naplate, kao i na izvršeni popis i procjenu, porezni dužnik može Poreznoj upravi izjaviti prigovor u roku tri dana od dana dostave rješenja.

(2) O prigovoru rješava Porezna uprava koja je donijela rješenje o određivanju prisilne naplate.

(3) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka obustavlja dalji postupak prisilne naplate do dostave rješenja o prigovoru poreznom dužniku ili punoljetnom članu njegova domaćinstva.

(4) Protiv rješenja o prigovoru iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana dostave toga rješenja Središnjem uredu Porezne uprave.

(5) Ako porezni dužnik nije izjavio prigovor protiv rješenja o određivanju prisilne naplate, niti na izvršeni popis i procjenu u roku iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo izjaviti žalbu Središnjem uredu Porezne uprave u roku 15 dana od dana dostave rješenja o određivanju prisilne naplate, odnosno nakon popisa i procjene.

(6) Žalba ne zadržava naplatu.

(7) U prigovoru, odnosno u žalbi ne mogu se iznositi okolnosti koje se odnose na razrez poreza

Članak 78.

(1) Pokretnine poreznog dužnika popisuju se ovim redom:

l. gotov novac,

2. sredstva na žiro-računu,

3. obveznice ili drugi vrijednosni papiri ako su dospjeli za naplatu ili se mogu eskontirati,

4. nakit i druge dragocjenosti,

5. ostale pokretnine i to prije svega one koje se mogu lako unovčiti.

(2) Porezni dužnik može ponuditi red po kojemu će se popisati pokretnine.

(3) Porezna uprava dužna je prihvatiti ponudu dužnika o redu popisa pokretnina ako se na taj način ne bi otežala pravovremena naplata poreza.

Članak 79.

Pokretnine popisuje i prodaje ovlašteni djelatnik Porezne uprave (u daljem tekstu: izvršitelj) na osnovi rješenja o određivanju prisilne naplate.

Članak 80.

Pokretnine se popisuju u nazočnosti poreznoga dužnika ili nekog od punoljetnih članova njegova domaćinstva i jednog punoljetnog građanina kao svjedoka, odnosno u nazočnosti dvaju punoljetnih građana kao svjedoka ako popisu nije nazočan porezni dužnik ni punoljetni član njegova domaćinstva.

Članak 81.

(1) Ako porezni dužnik ne pokaže prostorije i predmete u stanu, izvršitelj je ovlašten otvoriti zaključane prostorije, namještaj i druge predmete, kako bi mogao obaviti popis i procjenu.

(2) Ako se pretpostavlja da su pokretnine pogodne za popis skrivene kod poreznog dužnika, izvršitelj će ga pozvati da stvari preda radi popisa, a ako se dužnik ne odazove pozivu, obavit će osobni pretres,

(3) Radnje iz stavka 1. i 2, ovoga članka izvršitelj poduzima samo ako se prisilna naplata ne može izvršiti na drugi način i ako ima posebno rješenje Porezne uprave kojim se određuje izvršenje ovih radnji, za svaki pojedini slučaj ponaosob. Ove radnje mogu se obaviti samo u nazočnosti dvaju punoljetnih građana kao svjedoka.

Članak 82.

(1) Prilikom popisa pokretnina izvršitelj obavlja i njihovu procjenu, a ako bude potrebno može pozvati i posebnog procjenitelja.

(2) Na zahtjev poreznog dužnika, izvršitelj će pozvati procjenitelja, ali nije dužan prihvatiti prijedlog o osobi procjenitelja.

Članak 83.

(1) O propisu pokretnina izvršitelj je dužan voditi zapisnik u kome mora navesti sve potrebne podatke i druge pojedinosti koje su se dogodile tijekom popisa.

(2) Zapisnik o popisu potpisuje izvršitelj, porezni dužnik, odnosno punoljetni član njegova domaćinstva, nazočni svjedoci, procjenitelj i druge službene osobe koje su bile nazočne pri popisu.

(3) Popis gubi važnost ako se u roku 90 dana od dana popisa poreznom dužniku ne dostavi oglas o javnoj prodaji.

Članak 84.

(1) Ako porezni dužnik izjavi da su popisane pokretnine vlasništvo treće osobe, a ne pruži za to dokaze ni on ni treća osoba, izvršitelj može popisati i te predrnete, ali je tu treću osobu dužan uputiti da podnese tužbu sudu u roku 15 dana od dana dostave obavijesti o popisu radi dokazivanja svoga prava vlasništva. Ako u tom roku ne podnese dokaz da je tužba podnijeta sudu, postupak prisilne naplate nastavit će se kao da nije bilo prigovora.

(2) Podnošenjem tužbe sudu u roku određenom u stavku 1. ovoga članka odlaže se prodaja popisanih stvari iz stavka 1. ovoga članka do okončanja sudskoga postupka.

Članak 85.

(1) Popisane pokretnine ostavljaju se na čuvanje poreznom dužniku.

(2) Iznimno, ako postoji osnovana sumnja da će porezni dužnik otuđiti popisane pokretnine, Porezna uprava može te pokretnine oduzeti dužniku da ih samo čuva ili ih može dati drugome na čuvanje.

Članak 86.

(1) Radi naplate dospjelog poreza, Porezna uprava može rješenjem staviti zabranu na plaću iz radnog odnosa i na druga potraživanja poreznog dužnika, kojim se poreznom dužniku zabranjuje da raspolaže plaćom, odnosno drugim potraživanjima, a njegovom se dužniku nalaže da plaću, odnosno drugo potraživanje isplati u korist poreznog duga. Rješenje donosi Porezna uprava kod koje se porezni dužnik zadužuje porezom

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka porezni dužnik i njegov dužnik mogu u roku tri dana od dana dostave rješenja izjaviti prigovor Poreznoj upravi. O prigovoru rješava Porezna uprava koja je donijela rješenje.

(3) Prigovor zadržava izvršenje do dostave rješenja o prigovoru dužnika poreznog dužnika.

(4) Protiv rješenja o prigovoru porezni dužnik i njegov dužnik mogu izjaviti žalbu u roku 15 dana od dana dostave tog rješenja, Središnjem uredu Porezne uprave.

(5) Ako porezni dužnik ili njegov dužnik nisu izjavili prigovor protiv rješenja o stavljanju zabrane na plaću iz radnog odnosa i na druga potraživanja imaju pravo izjaviti žalbu Središnjem uredu Porezne uprave u roku 15 dana od dana dostave rješenja o stavljanju zabrane na plaću iz radnog odnosa i na druga potraživanja.

(6) Žalba poreznog dužnika ne zadržava naplatu dok žalba dužnika poreznog dužnika zadržava naplatu.

(7) U prigovoru, odnosno u žalbi ne mogu se iznositi okolnosti koje se odnose na razrez poreza.

Članak 87.

Ako dužnik poreznog dužnika nije izjavio prigovor ili žalbu ili su njegov prigovor ili žalba odbijeni, a ne postupi po rješenju iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona, rješenje na koje je stavljena potvrda izvršnosti na zahtjev Porezne uprave izvršit će nadležna organizacija iz sredstava dužnika poreznog dužnika, a od građana i građanskih pravnih osoba rješenje će izvršiti samo Porezna uprava.

Članak 88.

(1) Predmetom prisilne naplate ne mogu biti:

1. odjeća, obuća, rublje, posteljina i posude koji su neophodni poreznom dužniku i članovima njegova domaćinstva,

2. kreveti, odnosno ležajevi poreznog dužnika i članova njegova domaćinstva, štednjak i ostali najnužniji namještaj,

3. znanstvene knjige i znanstvena sredstva nužni poreznomu dužniku,

4. hrana i ogrjev za četiri mjeseca za poreznog dužnika i članove njegova domaćinstva;

5. potraživanja na osnovi osiguranja imovine i osoba,

6. dvije trećine plaće, mirovine i invalidskih primanja te naknada za slučaj spriječenosti za rad, tako da poreznom dužniku mora ostati iznos u visini minimalne plaće,

7. novčana primanja koja čine naknadu troškova (dnevnice, putni i drugi troškovi),

8 doplaci za djecu i socijalne potpore,

9. stipendije,

10. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama,

11. primanja vojnika na odsluženju vojnoga roka,

12. novčane pošiljke predane pošti dok se ne uruče poreznomu dužniku,

13. potraživanja na ime zakonskog uzdržavanja,

14. naknade koje maloljetne osobe ili mlađe punoljetne osobe primaju za obavljeni rad u odgojnoj ustanovi ili domu za preodgoj.

(2) Predmeti prisilne naplate ne mogu biti ni druge stvari ni potraživanja ako bi se time dovelo u pitanje nužno uzdržavanje poreznog dužnika, članova njegova domaćinstva i drugih osoba koje je porezni dužnik po zakonu dužan uzdržavati.

Članak 89.

Ako porezni dužnik otuđi, uništi ili ošteti popisane stvari, Porezna uprava podnijet će prijavu državnom odvjetniku, a radi naplate duga odmah će obaviti novi popis.

Članak 90.

Popisane stvari prodaju se na javnoj prodaji nadmetanjem, a ako su popisani predmeti kvarljivi, mogu se unovčiti u izravnoj prodaji.

Članak 91.

(1) Javna prodaja određuje se oglasom. Oglas o javnoj prodaji mora sadržavati podatke o dužniku, mjestu, danu, satu i načinu prodaje te opis stvari.

(2) Oglas o javnoj prodaji objavljuje se na uobičajen način u mjestu gdje se stvari prodaju, a mora se uz potvrdu na dostavnici dostaviti i poreznom dužniku, najmanje pet dana prije dana određenog za javnu prodaju, ako mu dan javne prodaje nije saopćen u zapisniku prigodom popisa i procjene imovine.

Članak 92.

(1) Javna prodaja može početi ako su se javila najmanje dva ponuđača.

(2) Na javnoj prodaji kao ponuđači ne mogu sudjelovati porezni dužnik i članovi njegova domaćinstva, a ni službene osobe zaposlene u Poreznoj upravi.

(3) Popisane pokretnine javno se prodaju s početnom cijenom koja je utvrđena prilikom popisa.

(4) Ako se na javnoj prodaji ne postigne početna cijena stvari će se prodati po najvišoj ponuđenoj cijeni. Ta cijena ne može biti manja od polovine vrijednosti utvrđene procjenom.

(5) Ako se za pojedine stvari na javnoj prodaji ne postigne polovina procijenjene vrijednosti, može se, u roku od najmanje pet dana, odrediti druga javna prodaja, na kojoj se stvari mogu prodati bez obzira na visinu postignute cijene.

(6) Ako se ni na ponovljenoj javnoj prodaji stvari ne mognu prodati Porezna uprava odredit će način prodaje.

Članak 93.

(1) Izvršitelj je dužan voditi zapisnik o javnoj prodaji u koji unosi sve potrebne podatke o načinu, vremenu prodaje, ponuđačima i druge pojedinosti što su od interesa za sve osobe koje su sudjelovale u prodaji.

(2) Zapisnik potpisuju izvršitelj, kupac i porezni dužnik, ako je prisustvovao javnoj prodaji. Porezni dužnik može zahtijevati da se njegove primjedbe unesu u zapisnik.

Članak 94.

(1) Porez se prisilno naplaćuje iz pokretnina, dohotka i potraživanja poreznog dužnika i članova njegova domaćinstva, a može se naplatiti iz nekretnina poreznog dužnika.

(2) U postupku prisilne naplate može se izvršiti uknjižba založnog prava na nekretninu poreznog dužnika radi osiguranja naplate.

Članak 95.

(1) Ako postoji opasnost da porezni dužnik osujeti naplatu još nedospjelog iznosa poreza, mogu se poduzeti mjere za osiguranje naplate.

(2) Mjere osiguranja sastoje se u popisu pokretnina, zabrani raspolaganja potraživanjem poreznog dužnika, oduzimanjem pokretnina i predbilježbi založnog prava na nekretninu.

(3) Mjere za osiguranje naplate mogu se poduzeti radi naplate neutvrđenog iznosa poreza čim je pokrenut postupak utvrđivanja ako postoji opasnost da bi porezni dužnik mogao osujetiti naplatu.

Članak 96.

(1) Porez iz pokretnina poreznog dužnika prisilno naplaćuje Porezna uprava koja je donijela rješenje o razrezu poreza u prvomu stupnju.

(2) Porez iz nekretnina poreznog dužnika, na zahtjev Porezne uprave, prisilno naplaćuje nadležni sud u roku tri mjeseca nakon primljenoga zahtjeva.

Članak 97.

(1) Od ukupno naplaćenih obveza prisilnim putem najprije se podmiruju troškovi prisilne naplate, potom kamate, novčane kazne po ovomu Zakonu te dužni porez i doprinosi.

(2) Višak sredstava što se ostvari prodajom vraća se poreznom dužniku na njegov zahtjev.

(3) Ako se rješenje o prisilnoj naplati stavi izvan snage ili se mjere poduzete radi osiguranja naplate pokažu neopravdanim, porezni dužnik ne snosi troškove postupka.

Članak 98.

(1) Dospjeli iznos poreza koji se ne može naplatiti ni prisilnim putem otpisuje se kao nenaplativ:

1. ako je porezni dužnik umro ili se odselio u nepoznato mjesto, a nije ostavio pokretnina ni nekretnina iz kojih se može naplatiti dospjeli porez. Ako se iza pokojnika naknadno pronađe imovina ili se sazna za novo prebivalište poreznog dužnika koji se odselio, ponovno će se zadužiti otpisanim porezom, pod uvjetom da nije nastupila zastara prava na naplatu.

2. ako se prisilnom naplstom koja se obavljala svake godine bez uspjeha, dug nije mogao naplatiti ni nakon isteka treće godine od dana dospjelosti. Ako se nakon otpisa pojavi mogućnost naplate otpisanog poreza, porezni se dužnik ponovno zadužuje otpisanim porezom, pod uvjetom da nije nastupila zastara prava na naplatu.

(2) Ako bi izvršenjem naplata dovela u pitanje nužno uzdržavanje poreznog dužnika i članova njegova domaćinstva, porez se može iznimno otpisati u cijelosti ili djelomično.

(3) O otpisu dospjelog poreza rješava Porezna uprava.

Jamstvo

Članak 99.

(1) Ako se porez ne mogne naplatiti iz imovine poreznog obveznika, naplatit će se iz imovine članova njegova domaćinstva, koji su tu imovinu stekli od poreznog obveznika po bilo kojoj osnovi.

(2) Ako je porezni obveznik, da bi izbjegao obvezu plaćanja poreza, otuđio imovinu pravnim poslom u korist osoba koje nisu članovi njegova domaćinstva, Porezna uprava može takav posao pobijati pred sudom, pod uvjetom da je kupac znao za takvu namjeru obveznika.

(3) Osoba koja nije kao vlasnik ili posjednik upisana u katastar zemljišta, a koristi zemljište, solidarno jamči za porez na to zemljište s osobom koja je kao vlasnik ili posjednik upisana u katastar zemljišta.

(4) Za naplatu poreza koji se plaća po odbitku jamči isplatitelj.

Članak 100.

Ako više osoba ostvaruje prihod zajedničkim obavljanjem djelatnosti, solidarno jamče za obveze po osnovi zajedničkog obavljanja djelatnosti.

Članak 101.

(1) Porezni dužnik koji otuđi strojeve, uređaje ili drugi inventar što su mu služili za obavljanje djelatnosti ili otuđi radnju u cjelini, dužan je prethodno podmiriti svoje porezne obveze.

(2) Ako novi vlasnik preuzme imovinu iz stavka 1. ovoga članka, a porez nije plaćen, za naplatu dospjelog poreza jamči solidarno s poreznim dužnikom i novi vlasnik do visine vrijednosti preuzete imovine.

Članak 102.

Građanin koji drži u zakupu ili napolici zemljište na koje se plaća porez od poljoprivrede i šumarstva, solidarno odgovara sa zakupodavcem za dužni porez što otpada na to zemljište do visine zakupnine, odnosno do vrijednosti napolice.

Članak 103.

Osobe koje vlasnicima putujućih zabavnih radnji, odnosno priređivačima zabavnih priredbi uz naplatu ili besplatno ustupaju svoj stambeni ili poslovni prostor odgovaraju solidarno s poreznim obveznikom za sve porezne obveze.

Zastara

Članak 104.

(1) Pravo na utvrđivanje porezne obveze te pravo na pokretanje prekršajnog postupka zbog povreda odredbi ovoga Zakona zastaruje za pet godina nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne obveze, odnosno u kojoj su povrijeđene odredbe ovoga Zakona.

(2) Pravo na naplatu poreza, kamata i troškova prisilnog izvršenja i novčanih kazni zbog povreda odredbi ovoga Zakona zastaruje za pet godina nakon isteka godine u kojoj ih je trebalo naplatiti

(3) Pravo poreznog obveznika na povrat nepravilno ili više plaćenih iznosa na ime poreza, kamata, troškova prisilnog izvršenja i novčanih kazni zastaruje za pet godina nakon isteka godine u kojoj su oni naplaćeni.

Članak 105.

(1) Tijek zastare prava na utvrđivanje poreznih obveza prekida se svakom službenom radnjom Porezne uprave radi utvrđivanja porezne obveze koja je stavljena do znanja poreznom obvezniku.

(2) Tijek zastare prava na naplatu poreza, kamata, troškova prisilnog izvršenja i novčanih kazni prekida se svakom službenom radnjom što je poduzima Porezna uprava radi naplate koja je stavljena do znanja poreznom obvezniku.

(3) Tijek zastare prava na povrat nepravilno ili više plaćenog poreza, kamata, troškova prisilnog izvršenja i novčanih kazni prekida se svakom radnjom što je obveznik, odnosno kažnjena osoba poduzima kod Porezne uprave radi povrata.

(4) Nakon svakog prekida tijeka zastare nastupa novi tijek zastare.

(5) Apsolutna zastara nastupa nakon isteka deset godina od dana kada je prvi put počela teći.

Članak 106.

Propisi o zastari potraživanja, ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom, primjenjuju se i na zastaru prava utvrđivanja i naplate poreznih obveza.

V. KAZNENE ODREDBE

Članak 107.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 1000 DEM kaznit će se za prekršaj:

1. porezni obveznik koji ne podnese poreznu prijavu u propisanom roku (članak 40. stavak 1. i 3. i članak 42. stavak 2.),

2. porezni obveznik koji iskaže netočne ili nepotpune podatke u poreznoj prijavi ili ne plati porez u propisanom roku (članak 41.),

3. poslodavac, odnosno isplatitelj koji ne obračuna ili ne uplati predujam poreza od nesamostalnog rada, fizičke osobe, koje su dužne same obračunati porez od nesamostanog rada i strane organizacije, te isplatitelji koji su dužni obračunati porez po odbitku (članak 43., 44., 45. i 49.),

4. porezni obveznik koji ne vodi ili netočno ili neažurno vodi poslovne knjige ili ne izdaje račune ili ne obračuna u potpunosti ili djelomično predujam poreza (članak 16. stavak 3. i 4., članak 48. stavak 1. i 2. i članak 58.),

5. porezni obveznik koji ne plaća mjesečni predujam poreza u propisanom roku (članak 51. stavak 1. i 2.).

6. fizička osoba koja počne obavljati obrtničku djelatnost ili slobodno zanimanje, a o tom ne izvijesti Poreznu upravu u propisanom roku (članak 52.),

7. porezni obveznik koji Poreznoj upravi ne prijavi početak izdavanja u najam, odnosno zakup nekretnina i pokretnih stvari u propisanom roku i ne plaća predujam poreza u propisanomu roku (članak 57. stavak 1. i 3.).

Članak 108.

(1) Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 200 do 5.000 DEM za prekršaj će se kazniti organi i organizacije koji, na zahtjev Porezne upave, ne pruže podatke o isporučenoj robi i obavljenim uslugama, o isplaćenim plaćama, mirovinama i drugim primanjima zaposlenih djelatnika ili podatke o prometu preko žiro-računa građana ili onemoguće uvid u poslovne knjige i evidencije radi utvrđivanja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza (članak 59.).

(2) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka za prekršaj će se kazniti pravne i fizičke osobe, koje isplate građanima ne izvrše preko žiro-računa (članak 60.).

(3) Za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 1.000 DEM.

Članak 109.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 200 do 2.000 DEM za prekršaj će se kazniti porezni obveznik koji poslovne knjige i temeljnice te propisane evidencije ne drži u poslovnoj prostoriji ili kod ovlaštenog servisa ili u stanu ili ometa pregled poslovnih knjiga i poslovnih prostorija (članak 61. stavak 2. i članak 62.).

Članak 110.

(1) Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 500 DEM za prekršaj će se kazniti građanin koji ostvari dohodak bespravnim obavljanjem djelatnosti (članak 65.).

(2) Pored novčane kazne, za taj će se prekršaj izreći i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja.

Članak 111.

Za prekršaj iz članka 109. ovoga Zakona ovlašteni djelatnik Porezne uprave može učinitelju prekršaja na mjestu gdje je prekršaj učinjen izreći novčanu kaznu u iznosu dinarske protuvrijednosti od 100 DEM.

Članak 112.

(1) Za prekršaje iz članka 107. točke 4. i 5. i članka 109 ovoga Zakona učinjene u povratu drugi put Porezna uprava, uz novčanu kaznu, izreći će i zaštitnu mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju do šest mjeseci.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka učinjene u povratu treći put Porezna uprava, uz novčanu kaznu, izreći će i zaštitnu mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, ako bi oduzimanje dozvole za obavljanje djelatnosti izazvalo veće štetne posljedice i poremećaje u gospodarstvu ili veće otpuštanje zaposlenih djelatnika, može se za prekršaj u povratu izreći samo novčana kazna.

Članak 113.

Iznosi novčanih kazni iz članka 107., 108., 109., 1 l0. i 111. ovoga Zakona izriču se u hrvatskim dinarima prema srednjem tečaju DEM Narodne banke Hrvatske na dan izricanja kazne.

Članak 114.

(1) Postupak za izricanje kazne o prekršajima zbog povrede odredaba ovoga Zakona, pokreće, vodi i rješenje o prekršaju donosi Porezna uprava.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Središnjem uredu Porezne uprave.

Članak 115.

(1) Prekršajni postupak u prvom stupnju vodi i rješenje o prekršaju donosi službenik Porezne uprave, diplomirani pravnik, kojeg imenuje pročelnik područnog ureda Porezne uprave.

(2) Postupak u drugomu stupnju vodi i rješenje o prekršaju donosi komisija za prekršaje koju imenuje ministar financija.

Članak 116.

Glede prekršajnog postupka primjenjuju se opći propisi o prekršajima ako ovim Zakonom nije određeno drugačije.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 117.

Plaće i prihodi ostvareni do dana primjene ovoga Zakona oporezivat će se prema propisima koji su do tada bili na snazi ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona nije propisano drugačije.

Članak 118.

(1) Oslobođenja i olakšice od plaćanja poreza, koji su stečeni po Zakonu o neposrednim porezima prije dana primjcne ovoga Zakona, vrijede do isteka vremena za njihovo korištenje.

(2) Predujam poreza od obrta i slobodnih zanimanja za prva tri mjeseca 1994. godina plaća se prema visini predujma uplaćenog u prosincu 1993. godine, uvećanog za visinu eskontne stope Narodne banke Hrvatske.

(3) Fizičke osobe koje su porez na dobit plaćale u godišnjem paušalnom iznosu predujam poreza za prva tri mjeseca 1994. godine, plaćaju prema visini poreza, kojeg su platile u posljednjem tromjesečju 1993. godine, uvećanog za iznos eskontne stope Narodne banke Hrvatske. Ako su fizičke osobe plaćale paušalni iznos poreza mjesečno, tada predujam poreza za prva tri mjeseca 1994. godine plaćaju prema visini poreza uplaćenog u prosincu 1993. godine, uvećanog za visinu eskontne stope Narodne banke Hrvatske.

(4) Fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od autorskih prava, sukladno odredbi članka 11. ovoga Zakona, u 1994. godini plaćaju predujam poreza od svakog pojedinačnog ostvarenog dohotka po stopi od 25%, nakon odbitka rashoda, koji se odnose na pojedinačno ostvareni dohodak.

(5) Fizičke osobe, koje se bave obrtom ili slobodnim zanimanjem, dužne su spisak dugotrajne imovine iz članka 17. ovoga Zakona dostaviti Poreznoj upravi do kraja ožujka 1994. godina.

(6) Iznimno od odredbe članka 35. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, u 1994. godini neoporezivi dio dohotka za umirovljenike iznosi 1,00 minimalne godišnje plaće.

Članak 119.

(1) Propisi za provedbu ovoga Zakona, te propisi o praćenju i evidentiranju poreza bit će doneseni do 31. prosinca 1993. godine.

(2) Iznimno od odredbe članka 47. stavka 2. ovoga Zakona, poreznu karticu za 1994. godinu ispunit će poslodavci i popunjenu je dostaviti Poreznoj upravi.

Članak 120.

Od dana primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o neposrednim porezima ("Narodne novine", br. 19/90., 28/90., 14/91., 73/91. i 25/93.) i Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o neposrednim porezima ("Narodne novine", br. 59/93.), te se stavlja izvan snage točka 19. Uredbe o nastavljanju važenja pravnoga sadržaja i učinka određenih uredbi Vlade Republike Hrvatske na temelju zakonske ovlasti ("Narodne novine", br. 100/93).

Članak 121.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1994 godine.

Klasa: 410-01/93-0l/13

Zagreb, 23. studenoga 1993.

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Zastupničkog doma Sabora

Stjepan Mesić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.