ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

o proglašenju Zakona o porezu na dobit

Proglašavam Zakon o porezu na dobit, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 23. studenoga 1993. godine.

Broj : PA4-127/ 1-93.

Zagreb, 29. studenoga 1993.

ZAKON

o porezu na dobit

(1) Porez na dobit utvrđuje se i plaća prema odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na osnovi zakona.

(2) Raspodjela i pripadnost prihoda od poreza na dobit utvrđuje se posebnim zakonom.

1. Porezni obveznik

(1) Obveznik poreza na dobit jest poduzetnik.

(2) Poduzetnikom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se pravne i fizičke osobe, koje samostalno i trajno obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti, pa su obvezne voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje po propisima o računovodstvu i po posebnim propisima.

(3) Obveznici poreza na dobit jesu i tuzemne poslovne jedinice inozemnih poduzetnika. Inozemni su poduzetnici oni koji u Republici Hrvatskoj nemaju ni sjedište ni upravu.

(4) Obveznici poreza na dobit jesu i poduzetnici koji upravljaju udjelima u kapitalu, osim ako je objekt ulaganja kapitala poduzetnik koji je sam obveznik poreza na dobit.

(5) Obveznik poreza na dobit jest i poduzetnik - fizička osoba koja ostvaruje dohodak u smislu Zakona o porezu na dohodak ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak i voditi poslovne knjige u smislu propisa u računovodstvu.

(6) Obveznik poreza na dobit jest i poduzetnik - fizička osoba ako:

1. u prethodnoj kalendarskoj godini ima ukupni prihod veći od protuvrijednosti 500.000 DEM ili

2. u prethodnoj kalendarskoj godini ima dohodak veći od protuvrijednosti 75.000 DEM ili

3. ima dugotrajnu imovinu veću od protuvrijednosti 500.000 DEM, ili

4. u prethodnoj kalendarskoj godini prosječno zapošljava više od 30 radnika.

(7) Ako više osoba zajednički obavlja djelatnost, obveza plaćanja poreza na dobit utvrđuje se prema uvjetima od točke 1. do 4. iz prethodnog stavka, za ukupnu djelatnost.

(8) Obveza plaćanja poreza na dobit i vođenja poslovnih knjiga, po propisima o računovostvu za poduzetnike fizičke osobe iz stavka 5. i 6. ovoga članka, počinje od početka poslovne godine, koja slijedi nakon odluke Porezne uprave o obvezi plaćanja poreza na dobit. Te obveze prestaju sa završetkom poslovne godine u kojoj Porezna uprava donese rješenje o prestanku obveza plaćanja poreza na dobit i vođenja poslovnih knjiga po propisima o računovodstvu.

(9) Ustanove, u smislu ovoga Zakona. nisu porezni obveznici ako obavljaju poslove za koje su osnovane. Isto tako i neprofitne organizacije i druge slične pravne osobe nisu porezdi obveznici, u smislu ovoga Zakona, ako nisu osnovane radi stjecanja dobiti.

(10) Ako ustanove ili neprofitne organizacije i druge slične pravne osobe obavljaju djelatnost i od koje ostvaruju dobit, tada su porezni obveznici za te djelatnosti.

2. Porezna osnovica

(1) Osnovica poreza na dobit jest iznos razlike između vlastitoga kapitala uloženog u djelatnost poduzetnika na kraju i na početku razdoblja za koje se utvrđuje porez uvećana, odnosno umanjena prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Osnovicu poreza na dobit čini dobit koja je ostvarena u zemlji i inozemstvu.

(3) Osnovicu poreza na dobit tuzemnih jedinica inozemnih poduzetnika čini samo dobit ostvarena u zemlji.

(4) U osnovicu poreza na dobit ulazi i dobit na likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i podjele poreznog obveznika.

(5) Osnovica poreza na dobit ne umanjuje se za obračunati iznos poreza na dobit.

(6) Vlastiti kapital, u smislu stavka 1. ovoga članka, jest iznos neto vrijedosti imovine koja se utvrđuje tako da se aktiva umanjuje za sve obveze.

(1) Osnovica poreza na dobit iz članka 3. ovoga Zakona umanjuje se za primitke i pripise što proistječu iz udjela i dividendi te za dobitke od otuđenja udjela u kapitalu.

(2) Osnovica poreza na dobit iz članka 3. ovoga Zakona uvećava se za otpise što proistječu iz udjela i gubitka od otuđenja udjela u kapitalu.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na udjele kod poduzetnika koji je obveznik poreza na dohodak.

(1) Osnovica poreza na dobit uvećava se za isplate i izuzimanja, a umanjuje se za ulaganja.

(2) Pod isplatama iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se isplate koje se obavljaju na temelju unutarnjih akata poreznog obveznika u raspodjeli dobiti (javne) i druge (skrivene) isplate dobiti. Isplatom se u smislu prethodne rečenice ne smatra plaća isplaćena poduzetniku - fizičkoj osobi na koju se plaća porez na plaće (dohodak).

(3) Pod izuzimanjem iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se uzimanja proizvoda, robe i usluga za potrebe vlasnika i u druge svrhe koje nisu povezane s obavljanjem djelatnosti.

(4) Pod ulaganjima iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se povećanje vlastitoga kapitala u skladu s propisima koji uređuju to područje.

(1) Osnovica poreza na dobit iz članka 3. ovoga Zakona uvećeva se i za:

1. iznos amortizacije iznad najviših porezno dopustivih stopa, prema posebnoj dopustivoj metodi obračuna,

2. iznos prekomjernih dužničkih kamata, ako vjerovnik nije tuzemni porezni obveznik poreza na dobit,

3. izdatke radnicima po osnovi naknade materijalnih i drugih troškova, potpora i nagrada iznad najnižih iznosa utvrđenih Općim kolektivnim ugovorom,

4. izdatke za dnevnice i troškove službenog puta u inozemstvo iznad propisanog iznosa,

5. izdatke za reprezentaciju (ugošćenja, darovi, plaćanje izdataka odmora, športa, rekreacije i razonode, plaćanje izdataka za zakup automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i razonodu i drugi slični izdaci),

6. izdatke za novčane kazne za prekršaje i prijestupe,

7. 30% izdataka (troškova) osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz poduzetnika. poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba te izdataka za korištenje rent-a-car vozila.

(2) Osnovica poreza na dobit uvećava se i za sve druge izdatke koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti.

(3) Porezna uprava može obaviti reviziju izdataka dijelova inozemnog poduzetnika koji su porezni obveznici u Republici Hrvatskoj, a čije je sjedište u inozemstvu. Revizija izdataka obuhvaća izdatke za nabavu proizvoda i usluga, inozemstvu. Revizija izdataka obuhvaća izdatke za nabavu proizvoda i usluga, manegementa, intelektualnih usluga, robnih i zaštitnih znakovlja, patenata, licencija, zajmova i drugih naknada ili ulaganja koja mogu imati karakter transfera dobiti.

(4) Ako Porezna uprava ocijeni da se tim transakcijama obavlja skriveni transfer dobiti, u oporezivu dobit tuzemnoga dijela inozemnog poduzetnika uključit će razliku između iskazanih nabavnih cijena i prosječnih tržišnih cijena na domaćem ili inozemnom tržištu.

(1) Osnovica poreza na dobit iz članka 3. ovoga Zakona umanjuje se za zaštitne kamate.

(2) Zaštitne kamate iz stavka 1. ovoga članka izračunavaju se ukamaćivanjem vlastitog kapitala sa zaštitnom kamatnom stopom iz članka 9. ovoga Zakona.

(3) Ako je iznos vlastitog kapitala negativan, tada se ukamaćeni iznos dodaje dobiti.

(4) Na isplate, izuzimanja, izdatke iz članka 6. stavka 1. točke 2., 3., 4., 5., 6., 7. i stavka 2. ovoga Zakona ulaganja tijekom godine i na knjigovodstvenu vrijednost stečenih i otuđenih udjela kod drugih poreznih obveznika ukamaćivanje se primjenjuje samo za razdoblje u kojem se vlastiti kapital povećeo ili umanjio.

(5) Pri obračunu ukamaćivanja isplata, izdataka i ulaganja postupa se tako kao da su isplate i izdaci obavljeni na početku mjeseca, a ulaganja na kraju mjeseca.

Vlastiti kapital koji se uzima u obzir pri obračunu zaštitnih kamata jest knjigovodstvena vrijednost vlastitog kapitala na početku razdoblja za utvrđivanje poreza:

1. umanjen za knjigovodstvenu vrijednost udjela kod drugih poduzetnika na početku razdoblja oporezivanja i

2. umanjen, odnosno uvećan za knjigovodstvenu vrijednost udjela kod drugih poreznih obveznika koji su stečeni, odnosno otuđeni tijekom razdoblja oporezivanja.

(1) Zaštitna kamatna stopa, u smislu ovoga Zakona, utvrđuje se tako da se stopa rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda povećava za tri posto.

(2) Stope rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda iz stavka 1. ovoga članka mjesečno i godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku

3. Odbitak poreznog gubitka

(1) Ako se nakon umanjenja osnovice poreza na dobiti za zaštitne kamate prema odredbama članka 7. ovoga zakona pokaže gubitak, tada se taj gubitak prenosi u sljedeće porezno razdoblje i ukamaćuje.

(2) Obveznik poreza koji u roku pet godina ne ostvari oporezivu osnovicu poreza na dobit gubi pravo na odbitak poreznog gubitka iz stavka 1. ovoga članka. Porezni obveznik koji ostvaruje porezni gubitak obvezno potpada pod nadzor Porezne uprave.

4. Razdoblje utvrđivanja poreza

(1) Porez na dobit utvrđuje se za poslovnu godinu, dio poslovne godine i razdoblje likvidacije.

(2) Poslovna godina u pravilu je kalendarska godina.

(3) Dijelom poslovne godine smatra se:

1. razdoblje od registracije poreznog obveznika ili dijela inozemnog poduzetnika od početka prve poslovne godine,

2. razdoblje od premještaja sjedišta ili upravljanja poslovima iz inozemstva u tuzemstvo od početka prve poslovne godine,

3. razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do premještaja sjedišta ili upravljanja poslovima iz tuzemstva u inozemstvo,

4. razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do otuđenja.

(4) Razdoblje likvidacije jest razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do okončanja postupka likvidacije.

5. Otuđenje, promjena pravnog oblika, dioba i likvidacija

(1) Ako poduzetnik prestane s radom (likvidacija, otuđenje, promjena pravnog oblika i dioba), vlastiti kapital iz članka 3. ovoga Zakona utvrđuje se prema tržištnoj vrijednosti imovine.

(2) Ako imovinu poduzetnika iz stavka 1. ovoga članka preuzme poduzetnik na temelju udjela u kapitalu, razlika između vrijednosti preuzete imovine i knjigovodstvene vrijednosti udjela smatra se promjenom kapitala i ne oporezuje se.

(3) Ako se neki porezni obveznik likvidira, dobit ili gubitak utvrđuje se u razdoblju likvidacije koja se nastavlja na posljednju poslovnu godinu. Početna bilanca za razdoblje likvidacije prikazuje imovinu poreznog obveznika u bilanci na kraju prethodne poslovne godine. Ako takva konačna bilanca ne postoji, onda se njene stavke utvrđuju procjenom. Završna bilanca za razdoblja likvidacije pokazuje imovinu koja će se raspodijeliti, likvidacijsku dobit ili likvidacijski gubitak.

(4) Kada se pri otuđenju, diobi, promijeni pravnog oblika ili likvidaciji iz imovine izuzimaju stvari i prava ili se u tu imovinu ulaže, na to se primjenjuju propisi o isplatama i ulaganjima.

(1) Porez na dobit plaća se po stopi od 25% na utvrđenu osnovicu poreza.

(2) Radi poticanja obnove i razvoja određenih područja, Vlada Republike Hrvatske može uredbom porezne obveznike osloboditi od plaćanja poreza na dobit ili sniziti poreznu stopu iz stavka 1. ovoga članka

1. Mjerodavnost poslovnih knjiga i financijskih izvještaja

(1) Osnovica poreza na dobit utvrđuje se na temelju poslovnih knjiga koje se vode sukladno propisima o računovodstvu i financijskih izvještaja (bilanca, rač!n dobitka i gubitka).

(2) Poslovne knjige moraju se voditi uredno i pravodobno.

(3) Izdaci koji nisu uredno i pravodobno evidentirani te vjerodostojno dokumentirani ne priznaju se u svrhu oporezivanja.

(4) Ako se po poreznoj prijavi poreza na dobit ili tijekom nadzora utvrdi, da se poslovne knjige ne vode uredno i pravodobno. Porezna uprava može zatražiti da porezni obveznik izradi stanovite obračune i ukloni utvrđene nedostatke. Ako porezni obveznik ne udovolji takvom zahtjevu, Porezna uprava može sama promijeniti osnovicu poreza na dobit. O izvršenim promjenama Porezna uprava sastavlja zapisnik.

2. Utvrđivanje poreza na dobit

(1) Obveznici poreza na dobit obvezni su plaćati porez na dobit na način i u rokovima utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Porez na dobit utvrđuje se nakon isteka kalendarske godine (razdoblje utvrđivanja poreza) prema dobiti koju je porezni obveznik ostvario u tom razdoblju.

(1) Obveznici poreza na dobit plaćaju tijekom godine predujam poreza na dobit na osnovi porezne prijave za prethodnu godinu.

(2) Obveznici poreza na dobit plaćaju predujam poreza na dobit u rokovima i na način propisan ovim Zakonom.

Poreznim obveznicima koji počinju obavljati djelatnost ili kojima je prestala mogućnost prenošenja gubitka plaćanje predujma do prvog podnošenja porezne prijave određuje Porezna uprava na temlju procijenjene mogućnosti ostvarenja njihove dobiti. Mogućnost ostvarivanja dobiti utvrđuje se nakon isteka tri mjeseca poslovanja prema ostvarenom financijskom učinku.

(1) Porezni obveznik obvezan je za porezno razdoblje podnijeti poreznu prijavu poreza na dobit.

(2) Poreznu prijavu poreza na dobit s obračunatim porezom i dokazom o uplati toga poreza porezni obveznik obvezan je dostaviti Poreznoj upravi četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit.

(3) Obrazac porezne prijave poreza na dobit propisuje ministar financija.

(1) Obveznici poreza na dobit plaćaju predujam poreza na dobit mjesečno razmjerno visini porezne obveze iz članka 16. i 17. ovoga Zakona, i to do kraja mjeseca za koji se plaća predujam poreza.

(2) Svota mjesečnog predujma poreza iz stavka 1. ovoga članka povećava se za indeks rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda iz prethodnog mjeseca.

(1) Ako se po poreznoj prijavi utvrdi razlika za uplatu poreza na dobit, taj se iznos ukamaćuje indeksom proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda od 31. prosinca do dana predaje porezne prijave.

(2) Ako porezni obveznik plati u obliku predujma više poreza nego što je dužan po poreznoj prijavi, više plaćeni porez vraća mu se na njegov zahtjev ili se uračunava u sljedeće razdoblje plaćanja poreza ukamaćen sukladno odredbama stavka 1. ovoga članka.

(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka odnose se i na predujmove poreza na dobit iz članka 16. ovoga Zakona.

(1) Ako je domaći obveznik poreza na dobit platio porez na dobit ostvarenu u inozemstvu, taj će mu se plaćeni porez uračunavati u porez na dobit, a najviše do iznosa poreza na dobit koji bi platio u tuzemstvu.

(2) Stavak 1. ovoga članka se primjenjuje ako nije sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(1) Od poreznog obveznika, koji dospjeli porez ne plati u propisanom roku, porez će se naplatiti prisilno na osnovi rješenje o odredđvanju prisilne naplate.

(2) U postupku prisilne naplante poreza na dobit shodno se primjenjuju odredbe o prisilnoj naplati poreza na dohodak

Glede žalbenog postupka, obnove postupka, zastare obračunavanja, naplate i povrata poreza te vođenja prekršajnog postupka shodno se primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dohodak.

Ovlašćuje se ministar financija da donosi upute i provedbene propise o primjeni članka 2. stavka 9. i 10, članka 6., 7., 18., 20. i 21. ovoga Zakona.

(1) Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 500 do 20.000 DEM za prekršaj će se kazniti porezni obveznik koji ne obračuna ili ne uplati porez u propisanom roku (članak 15. stavak 1. i članak 18. stavci 1. i 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba poreznog obveznika novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od l00 do 1.000 DEM.

(1) Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 1.000 do 25.000 DEM za prekršaj će se kazniti porezni obveznik koji ne vodi ili netočno vodi poslovne knjige (članak 14. 5tavak 1., 2. i 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba poreznog obveznika kaznit će se novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 200 do 2.000 DEM.

(1) Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 700 do 22.000 DEM za prekršaj će se kazniti porezni obveznik koji ne podnese poreznu prijavu u propisanom roku (članak 18. stavak 1. i 2.)

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba poreznog obveznika kaznit će se novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 150 do 1.500 DEM.

Iznosi novčanih kazni iz članka 25., 26. i 27. ovoga Zakona izriču se u hrvatskim dinarima prema srednjem tečaju DEM Narodne banke Hrvatske na dan izricanja kazne.

(1) Za prekršaje iz članka 25.. 26. i 27. ovoga Zakona učinjene u povratu drugi put, nadležni organ, uz novčanu kaznu, izreći će i zaštitnu mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju do šest mjeseci.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka učinjene u povratu treći put nadležni organ, uz novčanu kaznu, izreći će zaštitnu mjeru trajnog oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, ako bi oduzimanje odobrenja za obavljanje djelatnosti izazvalo štetne posljedice, odnosno poremećaje u gospodarstvu ili veće otpuštanje zaposlenih radnika, za prekršaj u povratu može se izreći samo novčana kazna.

Dobit ostvarena do dana primjene ovoga Zakona oporezivat će se po propisima koji su tada bili na snazi.

Oslobođenja i olakšice od plaćanja poreza na dobit, koji su stečeni po Zakonu o neposrednim porezima prije 1. siječnja 1994. godine primjenjuju se do isteka vremena predviđenog za njihovo korištenje.

Iznimno od odredbi članka 19. stavka 1. ovoga Zakona predujmovi poreza na dobit za siječanj, veljaču i ožujak 1994. godine plaćaju se tako da se predujam poreza na dobit utvrđen za prosinac 1993. godine uvećava za eskontnu stopu Narodne banke Hrvatske.

Od dana primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o neposrednim porezima ("Narodne novine", br. 19/90., 28/90.,14/91., 73/91. i 25/93.) i Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o neposrednim porezima ("Narodne novine", br. 59/93.) i stavlja se izvan snage točka 18. Uredbe o nastavljanju važenja pravnoga sadržaja i učinka određenih uredbiVlade Republike Hrvatske na temelju zakonske ovlasti ("Narodne novine", br. 100/93.).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1994. godine.

Klasa: 410-01/93-01/01

Zagreb, 23. studenoga 1993. ,