Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave. Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice. Link za opširnije informacije o izradi web stranica |
||
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i
prometu zlata, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske
na sjednici dana 7. listopada 1983 godine.
Broj: PA4-87/1-93
Zagreb, 11. listopada 1993.
Predsjednik Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v r.
GLAVA I.
OSNOVNE ODREDBE
Članak 1
Ovim se zakonom uređuju:
1) platni promet između osoba u Republici Hrvatskoj s pravnim i fizičkim osobama u inozemstvu, te stjecanje deviza i raspolaganje s njima u zemlji i inozemstvu (u daljnjem tekstu: devizno poslovanje),
2) osnove deviznog tržišta u Republici Hrvatskoj i tečaj domaće valute,
3) mjenjački poslovi kao poseban oblik deviznog poslovanja,
4) položaj i ovlaštenja banaka u deviznom poslovanju, 5) unošenje i iznošenje deviza iz Republike Hrvatske, 6) promet zlatom, te
7) ostala pitanja važna za uređenje deviznog sustava u Republici Hrvatskoj
Članak 2.
Devize u smislu ovoga Zakona jesu potraživanja u inozemstvu koja glase
na stranu valutu i sve vrste efektivno stranog novca, osim kovanog zlatnog
novca
Članak 3.
Domaće osobe stječu devize u zemlji i inozemstvu i s njima raspolažu sukladno ovom Zakonu
Strane osobe stječu devize i njima raspolažu u Republici Hrvatskoj sukladno
ovom Zakonu.
Članak 4.
Domaćom osobom u smislu ovoga Zakona smatra se pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i fizička osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj
Stranom osobom u smislu ovoga Zakona smatra se pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu i fizička osoba s prebivalištem u inozemstvu.
Na obrtnike kao i druge fizičke osobe koje samostalnim radom obavljaju
djelatnost, te na trgovce-pojedince, u obavljanju njihove djelatnosti primjenjuju
se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na pravne osobe.
Članak 5.
Ovlaštenom bankom u smislu ovoga Zakona smatra se banka čija dozvola
za rad uključuje obavljanje poslova platnog prometa i kreditnih poslova
s inozemstvom (banka ovlaštena za poslove s inozemstvom) i banka čija dozvola
za rad uključuje poslove sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji (banka
ovlaštena za poslove stranim sredstvima plaćanja u zemlji).
Članak 6.
Devizno poslovanje u Republici Hrvatskoj, kao i devizno poslovanje domaćih
pravnih osoba u inozemstvu podliježe deviznoj kontroli u skladu sa zakonom
Članak 7.
Transfer kapitala u inozemstvo obavlja se uz uvjete propisane zakonom.
Članak 8.
Narodna banka Hrvalske izrađuje projekciju platne bilance Republike Hrvatske kao analitičku podlogu za utvrđivanje zadataka monetarne i devizne politike, te prati njeno ostvarenje.
Radi pračenja ostvarenja projekcije platne bilance Republike Hz-vatske, domaće osobe dužne su dostavljali Narodnoj banci Hrvatske podatke o gospodarskim i financijskim transakcijama s inozemstvom, na način i u rokovima što ih utvrdi posebnom odlukom.
Narodna banka Hrvatske izvještava Vladu Republike Hrvatske o ostvarenju
platne bilance.
GLAVA II.
DEVIZNO TRŽIŠTE I TEČAJ DOMAĆE VALUTE
Članak 9.
Narodna banka Hrvatske, u okviru svojih prava i dužnosti, odgovorna je za opću likvidnost u plaćanjima prema inozemstvu.
Ovlašlene banke odgovorne su za vlastitu likvidnost plaćanja prema inozemstvu
Članak 10.
Devizno tržište u smislu ovoga Zakona čine sve kupnje i prodaje deviza, koje se obavljaju u Republici Hrvatskoj:
1) između ovlaštenih banaka,
2) između ovlaštenih banka i Narodne banke Hrvatske,
3) između ovlaštenih banaka i drugih osoba
Devizno tržište u smislu stavka 1 ovoga članka, čine i sve kupnje i prodaje efektivnog stranog novca koje obavljaju ovlaštene banke, kao i druge domaće osobe koje, u skladu s ovim Zakonom, obavljaju ove poslove.
Kupnja, prodaja i pozajmljivanje deviza, kao i posredovanje u kupnji, prodaji i pozajmljivanju deviza između domaćih osoba i između domaće osobe i strane osobe u Republici Hrvatskoj dopušteno je u slučajevima i na narin predviđen ovim Zakonom.
Plaćanje i naplata u devizama ili u zlatu između domaćih osoba i između
domaće osobe i strane osobe u Republici Hrvatskoj dopušteno je u slučajevima
predviđenim zakonom.
Članak 11.
Ovlaštene banke mogu međusobno kupovati i prodavati devize neposredno,
a banke ovlaštene za poslove s inozemstvom neposredno i na deviznoj burzi
Članak 12.
Deviznu burzu mogu osnovati banke ovlaštene za poslove s inozemstvom, kao samostalnu pravnu osobu ili kao poseban dio burze novca i kapitala, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište novca i kapitala.
Poslovanje na deviznoj burzi obavlja se u skladu s osnivačkim aktom i poslovnikom o radu burze.
Druge pravne osobe mogu sudjelovati na deviznoj burzi po odobrenju Narodne
banke Hrvatske.
Članak 13.
Narodna banka Hrvatske obvezna je utvrditi način i rokove u kojima su ovlaštene banke i devizna burza dužne dostavljati Narodnoj banci Hrvatske podatke o kupljenim i prodanim devizama na deviznom tržištu.
Članak 14.
Na deviznom tržištu mogu se kupovati i prodavati devize promptno i na rok.
Kupnja i prodaja deviza na rok obavlja se po tečajevima o kojima se
dogovore ugovorne strane.
Članak 15.
Stranka ovlaštena za poslove s inozemstvom može na stranim deviznim
tržištima kupovali i prodavali devize.
Članak 16.
Kupnju i prodaju efektivne strane valute, putničkih i bankarskih čekova te kreditnih pisama (u daljnjem tekstu: mjenjački poslovi) od domaćih i stranih osoba obavljaju ovlaštene banke, kao i druge domaće osobe koje su registrirane za obavljanje mjenjačkih poslova, ako su sklopile ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova s ovlaštenom bankom (u daljnjem tekstu: mjenjači).
Mjenjači iz stavka 1. ovoga članka obavljaju mjenjačke poslove uz uvjete utvrđene ugovorna s ovlaštenom barakom
Način obavljanja mjenjačkih poslova propisuje Narodna banka Hrvatske.
Članak 17.
Tečaj domaće valute prema stranim valutama formira se na deviznom tržištu u skladu s ponudom i potražnjom deviza. Ovlaštene banke dužne su održavati međuvalutarne odnose utvrđene na inozemnim tržištima.
Tečaj domaće valute formiran na deviznom tržištu primjenjuje se na sve
financijske i druge ekonomske transakcije s inozemstvom i na kupnju i prodaju
deviza u zemlji.
Članak 18.
Na osnovi ponude i potražnje deviza, a na temelju ostvarenih kupnja i prodaja deviza na deviznoj burzi, svakodnevno se, u skladu s poslovnikom o radu burze, objavljuju tečajevi stranih valuta.
Tečajevi iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se na kupnje i prodaje deviza između ovlaštenih banaka i drugih domaćih osoba, ako nije drukčije dogovoreno. Dogovorno utvrđeni tečajevi između banaka ovlaštenih za poslove s inozemstvom i drugih domaćih osoba moraju biti u okviru kupovnih i prodajnih tečajeva utvrđenih na deviznoj burzi.
Kupnje i prodaje deviza između ovlaštenih banaka neposredno obavljaju se po ugovorenom tečaju.
Srednji tečajevi utvrđeni na deviznoj burzi obvezno se primjenjuju za
utvrđivanje potraživanja i obveza u devizama, za obračun carine i drugih
uvoznih pristojbi i za izvršenje sudskih presuda.
Članak 19.
Ako banke ovlaštene za poslove s inozemstvom nisu osnovale deviznu burzu,
dužne su svakodnevno objaviti tečajeve po kojima kupuju i prodaju devize
Članak 20.
Narodna banka Hrvatske kupuje i prodaje devize na deviznom tržištu radi
održavanja stabilnosti domaće valute, u skladu sa zadacima monetarne i
devizne politike. Radi izvršenja te uloge Narodna banka Hrvatske može utvrditi
intervencijske tečajeve na temelju kojih kupuje i prodaje devize od banaka
ovlaštenih za poslove s inozemstvom.
Članak 21.
Narodna banka Hrvatske kupuje i prodaje devize na deviznom tržištu, osim kupnje i prodaje deviza prema članku 20. ovoga Zakona, po tečajevima utvrđenim na deviznoj burzi.
Ako devizna burza nije osnovana, Narodna banka Hrvatske svakodnevno,
na temelju ostvarenih kupovnih i prodajnih tečajeva u bankama ovlaštenim
za poslove s inozemstvom, utvrđuje i objavljuje tečajeve po kojima kupuje
i prodaje devize, osim kupnje i prodaje prema članku 20. ovoga Zakona,
i srednje tečajeve koji se obvezno primjenjuju za utvrđivanje potraživanja
i obveza u devizama, za obračun carine i drugih uvoznih pristojbi i za
izvršenje sudskih presuda.
Članak 22.
Domaće osobe koje obavljaju mjenjačke poslove primjenjuju tečajeve na
efektivnu stranu valutu koje primjenjuje ovlaštena banka s kojom su sklopile
ugovor za obavljanje mjenjačkih poslova, ako ugovorom između banke i mjenjača
nije drukčije utvrđeno.
Članak 23.
Domaće osobe utvrđuju potraživanja i obveze u devizama u pravilu, na
koncu svakog mjeseca. a najkasnije na koncu svakog obračunskog razdoblja
i iskazuju ih u stanjima i bilancama u domaćoj valuti po srednjem tečaju
iz članka 18. odnosno članka 21 stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 24.
Carina i druge pristojbe obračunavaju se primjenom srednjeg tečaja domaće
valute iz članka te odnosno članka 21 stavka 2. ovoga Zakona utvrđenih
pretposljednjeg dana u tjednu koji prethodi tjednu u kojem se utvrđuje
iznos carine i drugih pristojbi u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju
carine.
Članak 25.
Vrijednost ostvarenog izvoza, izvoza i drugih financijskih i ekonomskih
transakcija s inozemstvom za potrebe statistike obavezno se iskazuju po
srednjem tekućem tečaju domaće valute prema stranim valutama. Za potrebe
statistike može se koristiti i srednji tečaj domaće valute prema stranim
valutama koji se primjenjuje prvog radnog dana tj tekućoj godini.
Članak 26.
Kupovni tečaj domaće valute prema stranim valutama primjenjuje se za obračun protuvrijednosti izvršene naplate u devizama radi isplate domaće valute korisniku.
Prodajni tečaj domaće valute prema stranim valutama primjenjuje se za
obračun protuvrijednosti u domaćoj valuti za plaćanje u devizama koje se
izvršava po zahtjevu nalogodavca
Članak 2
Ovlaštene banke i mjenjači mogu prodavati devize domaćim fizičkim osobama.
Vlada Republike Hrvatske može utvrditi uvjete pod kojima ovlaštene banke mogu prodavati devize prema stavku 2. ovoga članka.
Narodna banka Hrvatske može utvrditi način prodaje deviza iz stavka
1. ovoga članka.
GLAVA III.
DEVIZNO POSLOVANJE
Članak 28.
Domaće osobe stječu devize:
- kupnjom na deviznom tržištu radi plaćanja u inozemstvo,
- pravnim poslovima sa stranim osobama koji se odnose na izvoz robe i usluga ili drugim pravnim poslovima,
- pravnim poslovima u Republici Hrvatskoj, kada je to zakonom određeno,
- nasljedivanjem
Domaće pravne osobe kupuju devize na deviznom tržištu radi plaćanja robe i usluga.
Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo financija može, kada
za to postoje posebno opravdani razlozi, odobriti domaćoj pravnoj osobi
koja se bavi znanstvenom, humanitarnom, kulturnom ili športskom djelatnošću
da na deviznom tržištu kupuje devize i polaže ih na svoj devizni račun
budućih plaćanja kojima je cilj ostvarenje neke znanstvene, humanitarne,
kulturne ili športske zadaće.
Članak 29.
Strane osobe stječu devize u Republici Hrvatskoj kupnjom deviza na deviznom
tržištu za zakonito stečenu valutu Republike Hrvatske ili na drugi zakonom
predviđeni način.
Članak 30.
Domaće i strane pravne osobe mogu kod banke ovlaštene za poslove s inozemstvom imati devizni račun u konvertibilnoj valuti s kojega raspolažu devizama na način predviđen ovim Zakonom.
Devizni računi iz stavka 1. ovoga članka glase na ime, a devizna sredstva
na njima mogu biti deponirana po viđenju, s otkaznim rokom, ili mogu biti
oročena.
Članak 31.
Domaće pravne osobe mogu na svoje devizne račune kod banke ovlaštene za poslove s inozemstvom polagati efektivnu stranu valutu u skladu s ovim Zakonom.
Strane pravne osobe mogu uz suglasnost Narodne banke Hrvatske na svoje
devizne račune kod banke ovlaštene za poslove s inozemstvom polagati efektivnu
stranu valutu, a prema općim uvjetima koje utvrdi Narodna banka Hrvatske
Članak 32.
Domaće pravne osobe sa svojih računa kod banke ovlaštene za poslove, s inozemstvom slobodno raspolažu devizama radi plaćanja u inozemstvu obveza nastalih pravnim poslovima sa stranim osobama.
Strane pravne osobe za sva plaćanja u inozemstvo slobodno raspolažu
devizama koje drže na računima kod banaka ovlaštenih za poslove s inozemstvom
u Republici Hrvatskoj.
Članak 33.
Domaće fizičke osobe i strane fizičke osobe mogu svoje konvertibilne devize držati na deviznom računu ili deviznom štednom ulogu kod ovlaštene banke ili ih prodati ovlaštenoj banci.
Devizni računi iz stavka 1. ovoga članka glase na ime, a devizni štedni ulozi iz stavka 1. ovoga članka mogu glasiti na ime i na donositelja. Devizni računi i devizni štedni ulozi mogu biti po viđenju, s otkaznim rokom ili mogu biti oročeni.
Podaci o deviznim štednim ulozima i deviznim računima fizičkih osoba
predstavljaju poslovnu tajnu, u skladu s posebnim zakonom koji uređuje
poslovanje banaka.
Članak 34.
Domaće fizičke osobe mogu koristiti devize sa svojih deviznih računa
i deviznih štednih uloga za plaćanje uvoza robe i usluga i druga plaćanja
u inozemstvo, a u Republici Hrvatskoj za kupnju obveznica koje glase na
stranu valutu, davanje donacija u znanstvene, kulturne i humanitarne svrhe,
te obavljati druga plaćanja kada je to predviđeno zakonom.
Članak 35.
1)Domaće fizičke Osobe slobodno podižu devize sa svojih deviznih računa
i deviznih štednih uloga.
Članak 36.
Devize s deviznih računa i deviznih štednih uloga domaćih fizičkih osoba,
ne mogu se kao kapital transferirati u inozemstvo, bez, posebnog odobrenja
Narodne banke Hrvatske
Članak 37.
Strane fizičke osobe mogu devize držati na deviznom računu i deviznom štednom ulogu kod ovlaštene banke u Republici Hrvatskoj.
Devizni računi iz stavka 1. ovoga članka glase na ime, a devizni štedni ulozi iz stavka 1. ovoga članka mogu glasiti na ime i na donositelja. Devizni računi i devizni štedni ulozi mogu biti po viđenju, s otkaznim rokom ili mogu biti oročeni.
Strane fizičke osobe mogu sa svojih deviznih raeurra obavljati sva plaćanja
u inozemstvo, kao i podizati devize s deviznih računa i deviznih štednih
uloga do visine uloga, bez drugih ogranićenja.
Članak 38.
Strane osobe mogu naslijeđene devize i zlato u Republici Hrvatskoj transferirati
u inozemstvo pod uvjetom uzajamnosti.
Članak 39.
Ovlaštene banke kod kojih su otvoreni devizni računi i devizni štedni ulozi deponentima plaćaju kamatu na devizne usluge u valuti u kojoj glasi devizni ulog, ako ugovorom između banke i deponenta nije određeno da se kamate plaćaju u domaćoj valuti.
Visina kamate iz stavka 1. ovoga članka određuje se ugovorom banke i
komitenta.
Članak 40.
Platni promet s inozemstvom obavlja se u devizama i domaćoj valuti.
Platni promet s državama s kojima je sklopljen platni ili drugi međunarodni ugovor o plaćanju, obavlja se u skladu s tim ugovorom.
Platni promet s državama s kojima ugovorno nije utvrđen način plaćanja, obavlja se u konvertibilnim devizama ili u domaćoj valuti.
Platni prornet s inozemstvom obavlja se preko banaka ovlaštenih za poslove
s inozemstvom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, ako ovim Zakonom nije
drukčije određeno.
Članak 41.
Prijenos stranom ulagaču u inozemstvo dobiti ostvarene ulaganjem kapitala u Republici Hrvatskoj, kapitala koji rnu pripadne po prestanku ulaganja i utrška od prudaje dionica ili udjela, obavlja se slobodno, nakon što se podmire zakonom propisane obveze.
Transfer sredstava u inozemstvo što ih strani izvođač investicijskih
radova u Republici Hrvatskoj ostvari po osnovi dobiti, obavlja se slobodno.
Članak 42.
Osim u slučajevima iz članka 41. ovoga Zakona, transfer sredstava stranoj osobi u inozemstvo može se obavljati po osnovi :
1) nadoknade za izvršenu eksproprijaciju ili drugih akata državne ili lokalne vlasti s učinkom gubitka ili umanjenja imovine strane osobe u Republici Hrvatskoj,
2) plaće i drugih primanja isplaćenih stranoj osobi zaposlenoj kod domaće osobe,
3) autorskih naknada obračunatih temeljem međunarodnog ugovora ili faktične uzajamnosti od organizacije za zaštitu autorskih prava i na temelju autorskog ugovora,
4) naplate štete po osnovi osiguranja kada je naplata štete u devizama predviđena ugovorom o osiguanju ili međunarodnim ugovorom,
5) isplate ugovorne štete ili isplate obveze po izvansudskoj nagodbi,
6) nasljedstva uz uvjet uzajamnosti u nasljeđivanju i transferu nasljedstva,
7) izvršenju presuda i rješenja sudskih i upravnih organa.
8) u drugim slučajevima predviđenim zakonom
Članak 43.
Strane osobe mogu stjecati potraživanja u domaćoj valuti na računima kod banaka ovlaštenih za poslove s inozemstvom uz uvjete što ih utvrdi Vlada Republike Hrvatske.
Računi stranih osoba iz stavka 1. ovoga članka mogu glasiti samo na ime, s time da mogu biti po viđenju, s otkaznim rokom ili oročeni.
Potraživanja u domaćoj valuti stečena prema stavku 1. ovoga članka,
strane osobe mogu koristiti za transfer u inozemstvo, za plaćanje u Republici
Hrvatskoj, za davanje kredita domaćim osobama u skladu sa zakonom i za
prijenos u domaćoj valuti na račun druge strane osobe.
Članak 44.
Domaća pravna osoba u društvenom ili državnom vlasništvu preko 50% dužna je u poslovanju sa stranim osobama naplatu iz inozemstva osigurati pribavljanjem odgovarajućih sredstava osiguranja plaćanja.
Narodna banka Hrvatske odobrit, će domaćoj pravnoj osobi naplatu potraživanja iz inozemstva u valuti koja se prema propisima odnosne zemlje ne može transferirati u inozemstvo, naplatu prijebojem međusobnih potraživanja dijelom ili u cijelosti, te naplatu u efektivnoj stranoj valuti ako podnositelj molbe za odobrenje dokaže svoj pravni interes koji se drukčije ne može ostvariti.
Smatrat će se da postoji pravni interes iz stavka 2. ovoga članka ako domaća pravna osoba učini vjerojatnim da bi odbijanjem suglasnosti nastupila nemogućnost ili znatno otežanje naplate robe i usluga iz inozemstva ili da bi zbog nemogućnosti izvršenja ugovora mogla nastupiti znatna šteta, odnosno da priroda posla zahtijeva da se plaćanje obavi u efektivi ili prijebojem.
Odobrenja iz ovoga članka Narodna banka Hrvatske izdaje prema općim
uvjetima što ih utvrdi posebnom odlukom
Članak 45.
Domaće osobe koje obavljaju usluge ir međunarodno me robnom i putnićkom prometu, PTT prometu i usluge osiguranja imovine i osoba mogu plaćanje i naplatu usluga ugovarati preko kontokorentnog računa koji se uspostavlja sa stranom osobom, s pravom prijeboja dugovanja i potraživanja
Dugovni, odrlosno potražni saldo na kontokorentnom računu tijekom i na koncu kalendarske godine može iznositi do 20% od iznosa vrijednosti fakturiranih usluga u prethodnoj godini.
Ako ugovor iz stavka 1 ovoga članka prestane važiti, potražni saldo na kontokorentnom računu može se namiriti u roku od 30 dana od dana prestanka ugovora.
Plaćanje i naplatu usluga preko kontokurentnog računa koji se uspostavlja sa stranom osobom s pravom prijeboja dugovanja i potraživanja mogu ugovarati i druge domaće osobe uz odobrenje Narodne banke Hrvatske.
U odobrenju iz stavka 4. ovoga članka Narodna banka Hrvatske može ograničiti
vrijeme u kome se plačanje ili na plata može obavljati na način iz stavka
2. ovoga članka, odrediti najviši iznos razlike dugovnog i potražnog salda
na kontokorentnom računu u nekom vremenskom razdoblju, odrediti vrstu pravnog
posla čije se izvršenje može obaviti na način iz stavka 2. ovoga članka,
ili odrediti drugi uvjet kojim se osigurava naplata potraživanja, unošenje
deviza u Republiku Hrvatsku ili osigurava likvidnost u plaćanjima prema
inozemstvu.
Članak 46.
Domaća osoba koja izvozi ili uvozi robu i usluge na temelju ugovora o dugoročnoj proizvodnoj kooperaciji može plaćanje i naplatu sa stranom osobom ugovarati preko kontokorentnog računa, s pravom prijeboja dugovanja i potraživanja, uz odobrenje Narodne banke HrvaLske. Plaćanja koja proističu iz ugovora o multilateralnoj dugoročnoj proizvodnoj kooperaciji obavljaju se preko deviznog računa kod banke ovlaštene za poslove s inozemstvom, u skladu sa sklopljenim ugovorom o dugoročnoj multilateralnoj kooperaciji.
Dugovni odnosno potražni saldo na kontokorentnom računu iz stavka 1. ovoga članka ne može biti veći od 40%, od iznosa isporuka izvršenih u prethodnoj godini po osnovi uvoza odnosno izvoza robe i usluga.
Ako Narodna banka Hrvatske utvrdi da je domaća osoba u tekućoj godini imala stalni potražni saldo iznad 50% od ugovorom predviđenih vrijednosti, izdat će nalog za izravnanje salda u roku od 60 dana od dana utvrđivanja prekoračenja salda. Ako domaća osoba u tom roku ne izravna saldo, dužna je više izvezenu robu ili obavljenu uslugu naplatiti kao redovni izvoz u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka Narodna banka Hrvatske može povući
ako domaća osoba postupa protivno odredbama stavka 3 i 4 ovoga članka.
Članak 47.
Domaće pravne osobe dužne su naplatiti robu koju su uvezle ili obavljene usluge koje se naplaćuju iz inozemstva najkasnije u roku od 60 dana od dana kada je roba izvezena, odnosno usluga obavljena, ako zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.
Vlada Republike Hrvatske može utvrditi i duži rok iz stavka 1. ovoga članka ukoliko se time ne narušava likvidnost u plaćanjima s inozemstvom.
Danom naplate smatra se:
1. dan kada su devize uplaćene u korist računa banke ovlaštene za poslove s inozemstvom,
2. dan kada je terećen račun strane osobe kod domaće banke,
3. dan kada su devize odobrene računu domaće osobe kod banke u inozemstvu, ako za držanje računa u inozemstvu postoji odobrenje Narodne banke Hrvatske,
4. dan kada je ocarinjena roba koja se uvozi kod vanjskotrgovinskih poslova pri kojima se izvoz naplaćuje uvozom robe.
Narodna banka Hrvatske može pravnoj osobi koja do kaže poseban pravni interes rješenjem jednokratno produžiti rok iz stavka 1 ovoga članka, uz uvjete utvrđene u posebnoj odluci
Rješenje Narodne banke Hrvatske je konačno, a protiv njega se može voditi upravni spor. Naplata po osnovi pruženih usluga u zračnom, željezničkome, pomorskom i PTT prometu obavlja se u rokovima i postupku što su propisani međunarodnim ugovorom.
Izvezenu robu i usluge obavljene stranim osobama u okviru privredne djelatnosti u slobodnim zonama dornaće osobe dužne su naplatiti u ugovorenom roku.
Potraživanja po drugim osnovama, ukoliko nisu određena posebnim propisima, domaće su osobe dužne naplatiti u iznosu utvrđenom prema stavku 1 ovoga članka računajući od dana dospijeća potraživanja.
Pravni poslovi koji sadrže rok naplate potraživanja iz inozemstva dulji od 60 dana smatraju se kreditnim poslom i ravnaju se prema propisima o kreditnim odnosima s inozemstvom.
U slučaju da domaća pravna osoba ne naplati potraživanje iz inozemstva
u rokovima iz stavka 1., 4., 6. i 7 ovoga članka, prvim danom isteka rokova
nastupa obveza plaćanja poreza i drugih pristojbi u visini kakva bi bila
da je naplata izvršena.
Članak 48.
Domaće osobe mogu plaćati uvezenu robu i usluge. Iznimno od odredbe iz stavka 1 ovoga članka uvoz ro be i usluga može se plaćati i unaprijed.
Narodna banka Hrvatske može propisati općim aktom uvjete pod kojima se ne može obavljati plaćanje u smislu iz stavka 2. ovoga članka.
Domaće osobe dužne su robu i usluge, plaćene unaprijed, uvesti odnosno realizirati u ugovorenom roku.
Uvoz robe i usluga u okviru privredne djelatnosti, u carinskim i slobodnim
zonama, plaća se u roku predviđenim ugovorom.
Članak 49.
Strane osobe mogu sa svog deviznog računa obavljati plaćanja u Republici
Hrvatskoj kada je to zakonom dopušteno.
Članak 50.
Banka ovlaštena za poslove s inozemstvom dužna je, ako ugovorom između nje i nalogodavca nije drukčije određeno, ispravan nalog za plaćanje u inozemstvo izvršiti s računa nalogodavca koji na njemu ima dovoljno deviznih sredstava za namirenje svoje obveze danom primitka naloga.
U slučaju kada se plaćanje u inozemstvo obavlja devizama koje nalogodavac prethodno kupuje od banke ovlaštene za poslove s inozemstvom koja izvršava plaćanje, banka je, ako ugovorom između nje i nalogodavca nije drukčije određeno, dužna izvršiti plaćanje istog dana kada je primila protuvrijednost deviza u domaćoj valuti.
Banka ovlaštena za poslove s inozemstvom ne može praviti razliku kod
izvršavanja naloga za plaćanje u inozemstvo, bez obzira da li je pokriće
uz nalog dano u domaćoj valuti ili devizi.
Članak 51.
Domaće osobe koje izvode investicijske radove u inozemstvu mogu, za vrijeme trajanja tih radova, za potrebe svog poslovanja koristiti devize koje potjeću:
1) iz avansa primljenih na temelju ugovora sklopljenog sa stranom osobom,
2) od iznosa naplaćenih od stranih osoba za vrijeme izvođenja radova,
3) iz pozajmica po osnovi dobiti ostvarenih izvođenjem investicijskih radova u inozemstvu,
4) iz sredstava inozemnih kredita
Domaće osobe mogu devize iz stavka 1. ovoga članka upotrijebiti i za
privremeno financiranje radova po drugim ugovorima o izvodenju investicijskih
radova u inozemstvu, ali sanko do završetka radova po sklopljenom ugovoru
za čije su ostvarenje ta sredstva pribavljena.
Članak 52.
Domaće osobe koje izvode investicijske radove u inozemstvu mogu devizama
iz članka 51 ovoga Zakona plaćati u inozemstvu sve materijalne troškove
koji su povezani s pripremom i obavljanjem ugovorenog posla
Članak 53.
Domaće osobe koje izvode investicijske radove u inozemstvu dužne su nakon završetka tih radova devize s računa kod inozemne banke prenijeti na račun domaćih banaka u roku predviđenom u članku 47 stavka 1. ovoga Zakona, računajući od dana završetka investicijskih radova.
Danom završetka ugovorenih radova za nositelja posla na objektu u inozemstvu, u smislu ovoga Zakona, smatra se dan naplate tih radova utvrđen ugovorom.
Ako su s naručiteljem investicijskih radova ugovoreni garantni rokovi
i ako je naručitelj zadržao ugovorene garantne iznose, kao garanciju za
ispravnost obavljenih radova. domaća osoba dužna je te iznose prenijeti
na račune kod domaćih banaka u roku 60 dana od dana proteka garantnog roka:
Članak 54.
Društvo koje se bavi osiguranjem osoba i imovine i reosiguranjem, može iznimno domaćoj osobi, kada se osiguravaju rizici u svezi s kojima može nastati šteta plativa u devizama (izvodenja investicijskih radova u inozemstvu, kasko osiguranja prijevoznih sredstava u međunarodnom prometu i dr.), izdati policu osiguranja, odnosno sklopiti ugovor o reosiguranju, u kojoj osigurana, odnosno reosigurana svota, franšize i premije glase na devize, s tim da se premija osiguranja, odnosno reosiguranja plaća u domaćoj valuti, a šteta isplaćuje stranoj osobi u devizama ili domaćoj osobi u valuti utvrđenoj u ugovoru o osiguranju.
Premija osiguranja naplaćuje se u domaćoj valuti ako ugovorom nije drukčije
utvrđeno.
Članak 55.
S domaćom fizičkom osobom na radu u inozemstvu kao i sa stranom fizičkom
osobom, može društvo koje se bavi osiguranjem osoba i imovine, ugovoriti
naplatu premije iz inozemstva i isplatu štete u devizama.
Članak 56.
Prodavatelji robe i usluga mogu prihvatiti da im strane fizičke osobe plaćaju robu i usluge novčanim karticama i čekovima stranih banaka, a u slobodnim carinskim prodavaonicama i stranim efektivnim novcem ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Narodna banka Hrvatske može propisati način i uvjete naplate iz stavka
1. ovoga članka
Članak 57.
U okviru ovlaštenja i odgovornosti za opću likvidnost u plaćanjima s inozemstvom Narodna banka Hrvatske može prema općim uvjetima što ih utvrdi posebnom odlukom, odobriti domaćoj osobi držanje deviza na računima kod banaka u inozemstvu za materijalne troškove poslovanja, kao i za potrebe redovnog obavljanja vanjskotrgovinskih poslova u inozemstvu.
Odobrenje iz stavka 1. ovoga člana može se izdati i tijelima, te organizacijama
Republike lirvatske.
Članak 58.
Domaće osobe su dužne voditi evidenciju o svakom
sklopljenom vanjskotrgovinskom poslu i kreditnom poslu s inozemstvom, te o izvršenju tih poslova (plaćanje i naplala)
Minist.ar financija propisuje način i sadržaj vođenja evidencije iz
stavka 1. ovoga članka.
Članak 59.
Domaće osobe dužne su Narodnoj banci Hrvatske dostavljati izvješća o
prometu i stanju sredstava na računima u inozemstvu i kontokorentnim računima,
na način i u rokovima što ih Narodna banka Hrvatske utvrdi posebnom odlukom.
Članak 60.
Narodna banka Hrvatske može propisati način obavljanja platnog prometa
s inozemstvom, vođenje deviznog računa i deviznog štednog uloga u Republici
Hrvatskoj, te davati obvezne upute radi jedinstvenog obavljanja platnog
prometa.
GLAVA IV.
DEVIZNO POSLOVANJE BANAKA
Članak 61.
Poslove platetog prometa s inozemstvom i kreditne poslove s inozemstvom može obavljati banka čije odobrenje za rad, izdano prema zakonu kojim se određuje poslovanje banaka, sadrži odobrenje za obavljanje poslova s inozemstvom.
Poslovanje sa stranim sredstvima plaćanja u Republici Hrvatskoj može
obavljati banka čije odobrenje za rad, izdano prema zakonu kojim se uređuje
poslovanje banaka, sadrži odobrenje za poslovanje sa stranim sredstvima
plaćanja.
Članak 62.
Banke ovlaštene za poslove s inozemstvom i banke ovlaštene za poslovanje sa stranim sredstvima plaćnja u zemlji moraju prilagoditi svoju deviznu poziciju tako da razlika između deviznih obveza i deviznih potraživanja, koja čini otvorenu poziciju, ne može, na kraju dana prelaziti određeni postotak jamstvenog kapitala banke ili određenu svotu.
Postupak ili svotu otvorene devizne pozicije iz stavka 1 ovog članka,
kao i način utvrđivanja i pračenja otvorene devizne pozicije utvrđuje Narodna
banka Hrvatske.
Članak 63.
Banke ovlaštene za poslove s inozemstvom drže devize na računima kod banaka u inozemstvu
Devize iz stavka 1. ovoga članka koriste se u skladu s ovim Zakonom.
Radi održavanja minimalne likvidnosti u plaćanjima s inozemstvom, Narodna banka Hrvatske može propisati najmanji iznos deviza što ga banke ovlaštene za poslove s inozemstvom moraju držati na računima u inozemstvu, ovisno o udjelu platnog prometa s inozemstvom određene banke u ukupnom platnom prometu s inozemstvom svih banaka u Republici Hrvatskoj.
Banke ovlaštene za poslove s inozemstvom dužne su Narodnoj banci Hrvatske
dostavljati izvješće o prometu i stanju na devznim računima kod stranih
banaka u rokovima i na način što ih utvrdi Narodna banka Hrvatske.
Članak 64.
Ovlaštene banke mogu deponirati devize kod domaćih banaka ovlaštenih za poslove s inozemstvom, s tim da se na deponirana sredstva može plaćati kamata i u devizama.
Banke ovlaštene za poslove s inozemstvom, mogu kupovati i prodavati
devirze i na inozemnim deviznim tržištima.
Članak 65.
Banke ovlaštene za poslove s inozemstvom mogu odobravati devizne kredite domaćim pravnim osobama, isključivo radi plaćanja u inozemstvo, s tim da se na odobreni devizni kredit može plaćati kamata i u devizama.
Vlada Republike Hrvatske propisuje namjenu i uvjete za koje se mogu, odobravati devizni krediti iz stavka 1. ovoga članka.
Narodna banka Hrvalske može utvrditi način i rokove izvješća o odobrenim
i korištenim kreditima iz stavka 1 ovoga članka.
Članak 66.
Ovlaštena banka može domaćim i stranim osobama, na njihov zahtjev, konvertirati
devize koje drže na deviznom računu u skladu s ovim Zakonom radi plaćanja
u inozemstvo i radi iznošenja u putničkom prometu s inozemstvom
GLAVA V.
DEVIZNE REZERVE REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 67.
Devizne rezerve Republike Hrvatske čine:
1) devizna potraživanja Narodne banke Hrvatske iz inozemstva,
2) vrijednosni papiri koji glase na stranu valutu i kojima raspolaže Narodna banka Hrvatske,
3) efektivna strana valuta kojom raspolaže Narodna banka Hrvatske,
4) monetarno zlato u vlasništvu Republike Hrvatske,
5), rezervna tranša pri Međunarodnom monetarnom fondu,
6) specijalna prava vučenja pri Međunarodnom monetarnom fondu.
Narodna banka Hrvatske upravlja deviznim rezervama Republike Hrvatske.
Članak 68.
Radi održavanja stabilnosti domaće valute i opće likvidnosti u plaćanjima s inozemstvom, Narodna banka Hrvatske kupuje i prodaje devize na deviznom tržištu.
Narodna banka Hrvatske kupuje i prodaje devize, prema stavku 1. ovoga članka, pod jednakim uvjetima za sve banke.
Savjet Narodne banke Hrvatske utvrđuje najmanji iznos deviza koje mora
imati na računima u inozemstvu.
Članak 69.
Devizne rezerve Republike Hrvatske mogu se koristiti za plaćanje obveza iz kredita koje su sklopile Republika Hrvatska ili Narodna banka Hrvatske, ili su preuzele obveze vračanja kredita, kao i za druga plaćanja radi izvršenja funkcije i zadataka Narodne banke Hrvatske.
Kod plasiranja deviznih rezervi kod banaka u inozemstvu, Narodna banka
Hrvatske primjenjivat će kriterije sigurnosti, likvidnosti, rentabilnosti
i druge kriterije, koje utvrdi svojim općim aktom
Članak 70.
Narodna banka Hrvatske kupuje i prodaje devize u inozemstvu radi osiguravanja
odgovarajuće valutne strukture deviznih rezervi.
GLAVA VI.
IZNOŠENJE I UNOŠENJE DOMAĆE I STRANE VALUTE I VRIJEDNOSNICA
Članak 71.
Domaća valuta može se iznositi iz Republike Hrvatske i unositi u Republiku
Hrvatsku u putničkom prometu s inozemstvom u iznosima i apoenima što ih
utvrdi Narodna banka Hrvatske.
Članak 72.
Strane valute i vrijednosni papiri koji glase na stranu valutu unose se u Republiku Hrvatsku slobodno.
Vlada Republike Hrvatske može iznimno, primjenjujući načelo uzajamnosti
i zbog drugih važnih razloga, propisati da državljani pojedinih stranih
država, obvezno pri ulasku u Republiku Hrvatsku zamijene određeni iznos
konvertibilnih deviza
Članak 73.
Strane fizičke osobe i domaće fizičke osobe na radu u inozemstvu i na radu u diplomatskim i konzularnim pred stavništvima Republike Hrvatske, mogu iznositi iz Republike Hrvatske u putnićkom prometu s inozemstvom stranu valutu i vrijednosnice koje glase na stranu valutu bez ogranićenja.
Domaće fizičke osobe mogu u putnićkom prometu s inozemstvom iznositi iz Republike Hrvatske stranu valutu u vrijednosti do 500 njemačkih maraka, ako Narodna banka Hrvatske posebnom odlukom ne utvrdi veći iznos.
Pored iznosa utvrđenog prema stavku 2 ovoga članka domaće fizičke osobe
mogu u putnićkom prometu s inozemstvom iznijeti devize u vrijednosti od
još 1.000 njemačkih maraka, uz predočenje dokaza da su devize podigli sa
svoga deviznog računa ili deviznoga štednog uloga ili da su ih kupili kod
ovlašterle banke ili mjenjača, odnosno da su to za nju učinili članovi
uže obitelji. Narodna banka Hrvatske može posebnom odlukom propisati i
veći iznos od navedenog.
Članak 74.
Domaće fizičke osobe mogu iznositi iz Republike Hrvatske u putnićkom
prometu s inozemstvom čekove i druge vrijednosne papire koji glase na stranu
valutu, uz uvjete koje utvrdi Narodna banka Hrvatske.
Članak 75.
Ovlašteni carinski djelatnik uputit će putnika koji je prijavio da iznosi domaću ili stranu efektivnu valutu preko visine koja je dopuštena ili ako za iznošenje nema potrebnu dokumentaciju, da iznos koji prelazi dopuštenu visinu, deponira kod ovlaštene banke ili, ako je to moguće, kod same carinarnice
Ako putnik iz stavka 1. ovoga članka odbije postupiti po uputi ovlaštenog carinskog djelatnika, smatrat će se da putnik protivno zakonu želi iznijeti domaću ili stranu valutu.
Deponirana strana i domaća valuta iz stavka 1. ovoga članka, deponirana u carinarnici, vratit će se putniku prilikom, ili nakon povratka u Republiku Hrvatsku uz naplatu manipulativnog troška u visini od 1% deponiranog iznosa, s tim da visina iznosa troška ne može prijeći iznos protuvrijednosti u domaćoj valuti od sto njemačkih maraka, a niti biti manji od deset njemačkih maraka. Manipulativni trošak naplaćuje se u domaćoj valuti.
Ako putnik čija je domaća ili strana valuta deponirana u smislu slavka
1. ovoga članka, ili njegov punomoćnik, valutu ne podigne u ruku od 60
dana, smatrat će se da ih se odrekao u korist Proračuna Republike Hrvatske
Članak 76.
Efektivnu stranu valutu koju putnik iznosi i domaću valutu koju putnik
unosi ili iznosi iz Republike Hrvatske preko dopuštene visine, te efektivnu
stranu valutu koju putnik iznosi suprotno članku 73. stavku 2. i 3. ovoga
Zakona, ovlašteni carinski djelatnici privremeno će, uz izdavanje potvrde
oduzeti na način kako je to propisano za prekršajni postupak, i uz podnošenje
prekršajne prijave bez odgadanja uplatiti na posebne račune Deviznog inspektorata
Ministarstva Financija Republike Hrvatske.
Članak 77.
Narodna banka Hrvatske propisat će posebnom odlukom uvjete pod kojima se domaća i strana valuta, čekovi i drugi vrijednosni papiri mogu unositi i iznositi iz Republike Hrvatske u poštanskim i drugim pošiljkama.
Organizacija koja obavlja poštanski ili drugi promet vratit će pošiljatelju pošiljku koja sadrži domaću i stranu valutu, čekove i druge vrijednosne papire suprotno odluci Narodne banke Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka.
Iz pošiljki pristiglih iz inozemstva koje sadrže domaću valutu, čekove
i druge vrijednosne papire koji glase na domaću valutu suprotno odluci
Narodne banke Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka, domaća valuta bit će
oduzeta u korist Dravnog proračuna Republike Hrvatske, a čekovi i drugi
vrijednosni papiri vračeni pošiljatelju, ako zakonom nije drukčije odredeno.
GLAVA VII.
PROMET ZLATA
Članak 78.
Zlatom se prema ovom Zakonu razumijeva neprerađeno zlato u bilo kojem obliku (u daljnjem tekstu: zlatne poluge) i sve vrste zlatnog novca, bez obzira da li su zakonsko sredstvo plaćanja u nekoj državi (u daljnjem tekstu: zlatnici).
Ne smatraju se zlatom u smislu ovoga Zakona predmeti od zlata i lomljeno zlato.
Predmetima od zlata u smislu ovoga Zakona smatraju se: nakit, jubilarni medaljoni, zlatni predmeti umjetničke ili upotrebne vrijednosti, tekuće zlato, zlatni zubotehnički lim drugi zlatni zubotehnički materijal i zlatni poluproizvodi.
Lomljeno zlato u smislu ovoga Zakona su predmeti od zlata koji su izgubili
svoju ukrasnu, umjetničku ili upotrebnu vrijednost pa se kupuju ili prodaju
po težini, čistoći, pri ćemu se u cijenu ne uzimaju u obzir troškovi izrade,
već samo cijena zlata
Članak 79.
Zlato mogu proizvoditi i prodavati u zemlji u neprerađenom obliku (zlatne poluge) domaće pravne osobe registrirane za tu djelatnost (u daljnjem tekstu: proizvođači zlata) domaćim osobama koje to zlato upotrebljavaju u okviru svoje registrirane djelatnosti (u daljnjem tekstu: korisnici zlata) i Narodnoj banci Hrvatske.
Proizvođači zlata dužni su voditi evidenciju o proizvedenim i prodanim količinama zlata, a korisnici zlata o kupljenim, prerađenim i prodanim ili zamijenjenim količinama zlata. predmeta od zlata i lomljenog zlata.
Ministar Financija propisuje način vođenja evidencije iz stavka 2. ovoga
članka.
Članak 80.
Taljenje i preradir zlatnih poluga mogu obavljali samo korisnici zlata, za vlastite potrebe i potrebe drugih korisnika zlata, pri čemu, ako je rezultat prerade predmet od zlata ili lomljeno zlato, takav predmet ili lomljeno zlato mogu bi ti stavljeni u promet u skladu s propisima.
Zabranjeno je taljenje zlatnika, ako zakonom nije drukčije određeno
Članak 81.
Zlatne poluge mogu prodavati proizvođači zlata i Narodna banka Hrvatske.
Članak 82.
Narodna banka Hrvatske i korisnici zlata mogu zlatne poluge kupovati u zemlji i inozemstvu.
Korisnici zlata kupuju zlatne poluge u inozemstvu u skladu s propisima
koji uređuju vanjsko trgovinsko poslovanje.
Članak 83.
Zlatnike (zlatni novac) koji glase na novčanu jedinicu Republike Hrvatske ili koju drugu novčanu jedinicu i koji sadržavaju naziv države može izdavati samo Narodna banka Hrvatske.
Domaće osobe mogu uz odobrenje Narodne banke Hrvatske izdavati medalje od zlata, koje se ne smatraju zlatnicima (zlatnim novcem) i ne smiju sadržavati naziv države Republike Hrvatske (izuzev u okviru rečenice s tematskim sadržajem) lli mogu nositi oznaku bilo koje novčane jedinice - domaće, strane ili povijesne.
Ovlaštene banke i korisnici zlata mogu prodavati zlatne medalje kada su ih proizveli sami u skladu s propisima.
Ovlaštene banke mogu kupovati zlatnike i zlatne medalje ili ih stjecati zamjenom u zlatni zubotehnički lim.
Ostale osobe mogu kupovati zlatnike i zlatne medalje kada je to određeno posebnim propisima.
Ovlaštene banke, prerađivači zlata i rafinerije zlata mogu dati u zamjenu
zlatni zubotehnički lim za predmete od zlata i lomljeno zlato.
Članak 84.
Narodna banka Hrvatske može izvoziti i iznositi u inozemstvo zlatne poluge i zlatnike.
Zlatne poluge mogu se izvoziti samo po odobrenju Narodne banke Hrvatske.
Banke ovlaštene za poslovanje s inozemstvom mogu izvoziti zlatnike po odobrenju Narodne banke Hrvatske.
Predmeti od zlata i lomljeno zlato mogu se izvoziti uz odobrenje Narodne
banke Hrvatske.
GLAVA VIII.
DEVIZNA KONTROLA
Članak 85.
Devizna kontrola obuhvaća kontrolu deviznog i vanjsko trgovinskog poslovanja,
kreditnih odnosa s inozemstvom i svih drugih gospodarskih djelatnosti s
inozemstvom, kako pravnih, tako i fizičkih osoba.
Članak 86.
Deviznu kontrolu obavljaju Devizni inspektorat Republike Hrvatske i Narodna banka Hrvatske.
Određene poslove devizne kontrole u okviru svojih nadležnosti, obavljaju Financijska policija i carinski organi.
Tijela ovlaštena za obavljanje devizne kontrole dužna su međusobno surađivali
pri obavljanju devizne kontrole, te stavljati na raspolaganje podatke,
nalaze i informacije kojima raspolažu, a koji su potrebni za obavljanje
devizne kontrole.
Članak 87.
Devizni inspektorat Republike Hrvatske kontrolira devizno i vanjskotrgovinsko
poslovanje, kreditne odnose s inozemstvom i druge gospodarske djelatnosti
u inozemstvu domaćih pravnih i fizičkih osoba.
Članak 88.
Devizni inspektorat Republike Hrvatske i Narodna banka Hrvatske obavljaju
kontrolu deviznog poslovanja ovlaštenih banaka i mjenjačnica.
Članak 89.
Narodna banka Hrvatske obavlja deviznu dokumentarnu kontrolu izvoza i uvoza robe i usluga što ih obavljaju domaće osobe. pregledom isprava i dokumentacije koja joj je podnosi na uvid i evidentiranje.
Narodna banka Hrvatske utvrđuje pobliže uvjete i način obavljanja devizne
dokumentarne kontrole, te utvrđuje isprave i dokumentaciju koja joj se
dostavlja radi provedbe kontrole.
Članak 90.
Carinski organi obavljaju kontrolu iznošenja iz države i unošenja u
državu deviza, domaće valute, vrijednosnih papira i zlata što ih iz države
iznose, odnosno u državu unose dornaće i strane osobe u putničkom prometu
ili šalju odnosno primaju poštanskim i drugim pošiljkama
GLAVA IX.
KAZNENE ODREDBE
Krivična djela
Članak 91.
Tko se nedopušteno bavi kupnjom, prodajom, davanjem ili uzimanjem deviza
u zajam, posredovanjem u kupnji, prodaji ili pozajmljivanju deviza, ili
se nedopušteno bavi mjenjačkim poslovima bez ugovora s ovlaštenom bankom,
kaznit će se kaznom zatvora do pet godina ili novčanom kaznom u domaćoj
valuti u protuvrijednosti od 2.000 do 20.000 njemačkih maraka.
Članak 92.
Tko se nedopušteno bavi proizvodnjom, taljenjem, preradom, kupnjom ili
prodajom, zamjenom, izvozom ili uvozom monetarnog zlata suprotno odredbama
ovoga Zakona, kaznit će se kaznom zatvora do pet godina ili novčanom kaznom
u domaćoj valuti u protuvrijednosti od 2.000 do 20.000 njemačkih maraka.
Članak 93.
Odgovorna osoba koja sklapanjem ugovora, organiziranjem posla ili na
drugi način ostvaruje za pravnu osobu kupnju, prodaju ili pozajmljivanje
deviza, posredovanje u kupnji, prodaji ili pozajmljivanju deviza, ili obavljanju
mjenjačkih poslova, organizira proizvodnju, taljenje, preradu, kupnju,
prodaju, zamjenu, izvoz ili uvoz monetarnog zlata protivno ovom Zakonu,
kaznit će se kaznom zatvora do pet godina ili novčanom kaznom u domaćoj
valuti u protuvrijednosti od 5 000 do 20.000 njemačkih maraka.
Prekršaji
Članak 94.
Pravna osoba koja se protivno ovom Zakonu bavi kupnjom, prodajom ili
pozajmljivanjem deviza ili posredovanjem u kupnji, prodaji ili pozajmljivanjem
deviza, ili obavlja mjenjačke poslove bez odobrenja Narodne banke Hrvatske
ili ugovora s ovlaštenom bankom kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom
u domaćoj valuti u protuvrijednosti od 10 000 do 50 000 njemačkih maraka.
Članak 95.
Pravna osoba koja se protvno ovom Zakonu bavi proizvodnjom, taljenjem,
preradom, kupnjom ili prodajom, zamjenom, izvozom ili uvozom monetarnog
zlata kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti
od 10000 do 50000 njemačkih maraka.
Članak 96.
Pravna ili fizička osoba, te fizička osoba koja samostalnim radom obavlja djelatnost ili trgovac - pojedinac, koji kupi, proda, dade ili uzme u zajam devize, posreduje u kupnji, prodaji ili pozajmljivanju deviza suprotno ovom Zakonu kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosli od 50 do 500 njemačkih maraka
Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je počinila prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti od 50 do 300 njemačkih maraka.
Prelazi li vrijednost deviza koje su predmet prekršaja iz stavka 1.
ovoga članka vrijednost od 5000 njemačkih maraka, pravna ili fizička osoba,
odnosno osobe iz stavka 1 ovog članka kaznit će se za prekršaj iz stavka
1. ovoga članka novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti od
300 do 5.000 njemačkih maraka, a odgovorna osoba iz stavka 2. ovoga članka,
novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti od 300 do 3.000 njemačkih
maraka.
Članak 97.
Novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti od 500 do 5.000 njemačkih maraka, kaznit će se za prekršaj pravna osoba, odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je poćinila prekršaj, fizička osoba, odnosno fizička osoba koja samostalnim radom obavlja djelatnost i trgovac-pojedinac ako:
1) ne poštuje uvjete i način obavljanja mjenjačkih poslova propisane od Narodne banke Hrvatske (članak 16 stavak 3.),
2) izvrši ili primi plaćanje u devizama ili zlatu protivno ovom Zakonu,
3) ne obavlja platni promet s inozemstvom na način predviđen ovim Zakonom (članak 40. i članak 60.),
4) naplati svoje potraživanje iz inozemstva suprotno članku 44. ovoga Zakona,
5) ne pribavi odgovarajuća sredstva osiguranja plaćanja u slučaju iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona;
6) ne izvrši naplatu iz inozemstva u rokovima predviđenim ovim Zakonom (članak 47.),
7) protivno zakonu otvori račun u inozemstvu, ili se ne drži obveze sadržane u odobrenju Narodne banke Hrvatske iz članka 57. ovog Zakona, ili po završetku poslova zbog kojih je račun u inozemstvu otvoren, ne zatvori račun i devize unese u Republiku Hrvatsku (članak 57.),
8) Narodnoj banci Hrvatske ili nadležnom državnom tijelu ne podnese potrebna izvješća o deviznom poslovanju, te kreditnom poslovanju s inozemstvom u roku, ili to učini na način suprotan propisanom načinu podnošenja izvješća, odnosno ako ne vodi na propisani način potrebne evidencije o tom poslovanju,
9) organizacija za poštanski ili drugi promet ne postupi prema članku 77. ovoga Zakona.
10) proizvode, proda ili kupi u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu monetarno zlato ili tali i preradi monetarno zlato, ili proda, kupi i tali zlatnike suprotno odredbama ovoga Zakona.
U teškim slučajevima prekršaja iz stavka 1. ovoga članka, zbog vrijednosti
predmeta prekršaja (devize, zlato, zlatnici) koja prelazi 30000 njemačkih
maraka, što je prekršaj učinjen u povratu, ili što je učinjen na naročito
opasan način, pravna ili fizička osoba, odgovorna osoba u pravnoj osobi
i fizička osoba koja samostalnim radom obavlja djelatnost ili trgovac-pojedinac
kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti
od najmanje 3.000 njemačkih maraka Ako vrijednost prekršaja prelazi 15.000
njemačkih maraka, novčana kazna može biti izrečena u iznosu koji odgovara
vrijednosti trećine vrijednosti predmeta prekršaja iz ovog stavka. Fizička
osoba, odgovorna osoba u pravnoj osobi, fizička osoba koja samostalnim
radom obavlja djelatnosti i trgovac-pojedinac, mogu biti kažnjeni za prekršaj
novčanom kaznom u domaćoj valuti do protuvrijednosti 20.000 njemačkih maraka
Članak 98.
Novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti od 10.000 do 50.000 njemačkih maraka za prekršaj, kaznit će se banka:
1) ako obavi neku radnju deviznog poslovanja bez ili preko ovlasti dobijene od Narodne balkke Hrvatske (članak 61),
2) ako izvrši nalog komitenta kojim on raspolaže devizama u zemlji ili domaćom valutom, odnosno domaćom valutom u inozemstvu, suprotno ovom Zakonu, ako je znala ili morala znati da je raspolaganje devizama ili domaćom valutom suprotno ovom Zakonu,
3) ako primi u polog efektivnu stranu valutu u slučajevima kada to prema odredbama ovog Zakona nije dopeušteno, odnosno ako omogući podizanje strane efektivne valute protivno ovom Zakonu,
4) ako ne obavi plaćanja u inozemstvo u rokovima predviđenim u članku 50 stavka 1 i 2. ovoga Zakona,
5) ako sklopi ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova s osobom koja ne ispunjava uvjete iz članka 16. stavka 3. ovog Zakona,
6) ako, kada je to ovim Zakonom predviđeno, Narodnoj banci Hrvatske ili nadležnom državnom organu ne podnese izvješće ili dade podatke u roku, ili na propisani način,
7) ako obavlja platni promet ili vodi devizne račune i devizne štedne uloge suprotno obaveznim uputama Narodne banke Hrvatske,
8) ako se ne pridržava propisane devizne pozicije iz članka 62. stavak 1. ovog Zakona ili propisanog najmanjeg iznosa deviza ili domaće valute koji se mogu držati u inozemstvu (članak 63. stavak 3 ),
9) ako kod prodaje deviza pored prodajnog tečaja, utvrđenog na deviznom tržištu, naplati posebnu Naknadu (članak 17.).
U slučaju prekršaja iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom u domaćoj
valuti u protuvrijednosti od 500 do 5.000 njemačkih maraka, kaznit će se
za prekršaj i odgovorna osoba u banci.
Članak 99.
Novčanom kaznom iI domaćoj valuti u protuvrijednosti od. 50 do 500 njemačkih maraka kaznit, će se za prekršaj fizička osoba koja u putničkom prometu s inozemstvom protivno ovom Zakonu iznese ili pokuša iznijeti devize ili domaću valutu, ili unijeti domaću valutu preko dopuštenog iznosa, odnosno bez odgovarajuće potvrde, ako unošenje odnosno iznošenje deviza ili domaće valute nije prijavila nadležnom carinskom djelatniku.
Kaznom iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj fizička osoba-putnik iz članka 75 stavka 2. ovoga Zakona.
Devize i dckmaća valuta koji su predmet prekršaja iz stavka 1. i 2. ovoga članka, oduzet će se rješenjem o prekršaju u korist proračuna Republike Hrvatske.
Iznimno, prekršajno tijelo u posebno opravdanim slučajevima, može odlučiti
da se devize i domaća valuta koji su predmet prekršaja iz stavka 1. i 2.
ovoga članka, ne oduzme ili da se oduzme samo djelomično.
Članak 100.
Iznosi novčanih kazni propisani ovim Zakonom revalorizirat će se po
srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan Naplate kazne
Članak 101.
Efektivna strana i domaća valuta i zlato koje je predmet prekršaja iz članka 97 ovoga Zakona, ili strana ili domaća valuta koja je bila prednaet platnog prometa koji je rezultat prekršaja, oduzet će se u prekršajnom postupku.
Iznimno, prekršajno tijelo ili lakšim slučajevima prekršaja propisanih
ovim Zakonom u kojima postoje posebne olakotne okolnosti može odlučiti
da se devize i domaća valuta iz stavka 1. ovoga članka ne oduzme, ili da
se oduzme samo djelomično.
Članak 102.
Devizni inspektorat, Financijska policija i carinsko tijelo kada obavljaju
deviznu kontrolu, privremeno će, uz potvrdu, oduzeti efektivnu stranu i
domaću valutu i zlato, te dokumentaciju i druge predmete kojima je izvršen
prekršaj, koji su rezultat prekršaja ili koji mogu poslužiti kao dokaz
u prekršajnom postupku, prema propisima koji vrijede za prekršajni postupak,
te će stranu i domaću valutu odmah uplatiti na posebne račune Deviznog
inspektorata Ministarstva financija, a zlato deponirati kod Narodne banke
Hrvatske
Članak 103.
Devizni inspektorat može rješenjem privremeno oduzeti devize i domaću
valutu koja je bila predmet platnog prometa koji je rezultat prekršaja
iz članka 94. ovoga Zakona, na način da ovlaštenoj banci ili organizaciji
koja vodi platni promet kod koje osoba (pravna ili fizička osoba) osumnjičena
da je počinila prekršaj ima račun, dade nalog za devize ili domaću valutu
do okončanja prekršajnog postupka doznači na posebne račune Deviznog inspektorata
Ministarstva financija.
Članak 104.
Gonjenje za prekršaje predviđene ovim Zakonom ne može se poduzeti kada proteku tri godine od dana kada je radnja prekršaja dovršena.
Zastara nastupa u svakom slučaju kada od dana dovršenja radnje prekršaja protekne šest godina.
Na tok i prekid zastarijevanja prekršajnog gonjenja i zastaru izvršenja
prekršajne kazne i mjera sigurnosti primjenjuju se odredbe Zakona o prekršajima.
GLAVA X
POSEBNE ODREDBE
Članak 105.
Radi formiranja deviznih rezervi Narodna banka Hrvatske može utvrditi
obvezu da ovlaštene banke prodaju devize Narodnoj banci Hrvatske po osnovi
mjenjačkih poslova banaka i ugovornih mjenjača i po osnovi otkupa deviza
od domaćih i stranih fizičkih osoba.
Članak 106.
Ako se unatoč poduzetim mjerama temeljem ovog ili drugih zakona bitno
naruši likvidnost u plaćanjima s inozemstvom, Vlada Republike Hrvatske
poduzet će privremene mjere za uspostavljanje ravnoteže platne bilance
zemlje, koje mogu trajati najduže šest mjeseci.
Članak 107.
Mjerama iz članka 106. ovoga Zakona ne mogu se ograničiti plaćanja u inozemstvo po osnovi:
1) kreditnih, garantiranih i konvencijskih obveza,
2) kapitalnih ulaganja stranih osoba u Republici Hrvatskoj i
3) raspolaganja devizama stečenim prodajom robe i usluga u inozemstvo,
te u slučajevima iz članka 41. i 42. ovoga Zakona.
GLAVA XI
PRIJELAZNE I ZAKLjUČNE ODREDBE
Članak 108.
Domaće osobe koje su protivno dosadašnjim propisima imale otvorene račune
kod inozemnih banaka, neće se kazniti za počinjeni privredni prijestup
ili prekršaj, niti će se za ta djela pokretati postupak ako u roku od 60
dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona unesu devize u Republiku Hrvatsku
ili pokrenu postupak za dobivanje odobrenja za otvaranje računa u inozemstvu
u smislu članka 57. ovoga Zakona.
Članak 109.
Prekršajni postupci i postupci za privredne prijestupe za djela koja su prema prijašnjim propisima bili prekršaji ili privredni prijestupi, a prema ovom Zakonu nisu određeni kao prekršaji, obustavit će se.
Postupci koji se ne obustavljaju prema stavku 1. ovoga članka dovršit će se prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Povrat privremeno oduzetih deviznih sredstava u postupcima koji se prema
stavku 1. ovoga članka obustavljaju, a koji su prekinuti Uredbom o stavljanju
u prekid prekršajnog postupka u predmetima po propisima o deviznom poslovanju
koje je preuzela Republika HrVatska, riješit će se posebnim propisom nakon
dovršetka poslupka utvrđivanja medusobnih prava i obveza Republike Hrvatske
u odnosu na ostale republike bivše SFRJ i u odnosu na bivšu Federaciju.
Članak 110.
Domaće osobe koje su do dana stupanja na snagu ovo ga Zakona sklopile
ugovore o dugoročnoj proizvodnoj kooperaciji dužne su u roku od 60 dana
od dana stupanja na snagu ovoga Zakona zatražiti od Narodne banke Hrvatske
odobrenje prema članku 46. ovoga Zakona.
Članak 111.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vrijediti Zakon o deviznom poslovanju ("Narodne novine", br. 53/91.), Uredba o uvjetima i načinu održavanja likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu ("Narodne novine", br. 59/93.), članak 57. Zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su odredene novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje ("Narodne novine", br. 26/93.) i Uredba o platnom prometu s drugim republikama ("Narodne novine", br. 71/91.).
Na devizne depozite uredene Uredbom o pretvaranju deviznih depozita
građana u javni dug Republike Hrvatske ("Narodne novine", br.
58/93.), odredbe ovoga Zakona primjenjuju se u dijelu koje nisu suprotne
ogranićenjima propisanim tom Uredbom.
Članak 112.
Narodria banka Hrvatske i Ministarstvo financija Republike Hrvatske donijet će, kada je to ovim Zakonom Predviđeno, potrebne provedbene propise u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Do donošenja novih podzakonskih propisa, primjenjivat će se provedbeni propisi koji su vrijedili dn dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom
Provedbeni propisi koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga
Zakona, a koje ovaj Zakon ne predviđa, ili koji su u suprotnosti s njim,
prestaju vrijediti danom stupa nja na snagu ovoga Zakona.
Članak 113.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim
novinama".
Klasa: 440-01/93-01/06
Zagreb, 7. listopada t993
ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Zastupničkog doma Sabora
Stjepan Mesić, v. r.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.