Zakoni i propisi - Pravni savjeti 91A 11.10.1993 Odluka o proglašenju Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Besplatna izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Poslovni forum d.o.o. ove godine obilježava dvadeset godina uspješnog poslovanja. Tim povodom, poklanjamo Vam BESPLATNU izradu CMS web stranica.
Inače, redovna cijena izrade CMS web stranica je 3900 kuna + PDV

Link za opširnije informacije o BESPLATNOJ izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

o proglašenju Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata

Proglašavam Zakon o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 7. listopada 1983 godine.

Broj: PA4-87/1-93

Zagreb, 11. listopada 1993.

Predsjednik Republike Hrvatske

dr. Franjo Tuđman, v r.


ZAKON

o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata

GLAVA I.

OSNOVNE ODREDBE

Članak 1

Ovim se zakonom uređuju:

1) platni promet između osoba u Republici Hrvatskoj s pravnim i fizičkim osobama u inozemstvu, te stjecanje deviza i raspolaganje s njima u zemlji i inozemstvu (u daljnjem tekstu: devizno poslovanje),

2) osnove deviznog tržišta u Republici Hrvatskoj i tečaj domaće valute,

3) mjenjački poslovi kao poseban oblik deviznog poslovanja,

4) položaj i ovlaštenja banaka u deviznom poslovanju, 5) unošenje i iznošenje deviza iz Republike Hrvatske, 6) promet zlatom, te

7) ostala pitanja važna za uređenje deviznog sustava u Republici Hrvatskoj

Članak 2.

Devize u smislu ovoga Zakona jesu potraživanja u inozemstvu koja glase na stranu valutu i sve vrste efektivno stranog novca, osim kovanog zlatnog novca

Članak 3.

Domaće osobe stječu devize u zemlji i inozemstvu i s njima raspolažu sukladno ovom Zakonu

Strane osobe stječu devize i njima raspolažu u Republici Hrvatskoj sukladno ovom Zakonu.

Članak 4.

Domaćom osobom u smislu ovoga Zakona smatra se pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i fizička osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj

Stranom osobom u smislu ovoga Zakona smatra se pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu i fizička osoba s prebivalištem u inozemstvu.

Na obrtnike kao i druge fizičke osobe koje samostalnim radom obavljaju djelatnost, te na trgovce-pojedince, u obavljanju njihove djelatnosti primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na pravne osobe.

Članak 5.

Ovlaštenom bankom u smislu ovoga Zakona smatra se banka čija dozvola za rad uključuje obavljanje poslova platnog prometa i kreditnih poslova s inozemstvom (banka ovlaštena za poslove s inozemstvom) i banka čija dozvola za rad uključuje poslove sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji (banka ovlaštena za poslove stranim sredstvima plaćanja u zemlji).

Članak 6.

Devizno poslovanje u Republici Hrvatskoj, kao i devizno poslovanje domaćih pravnih osoba u inozemstvu podliježe deviznoj kontroli u skladu sa zakonom

Članak 7.

Transfer kapitala u inozemstvo obavlja se uz uvjete propisane zakonom.

Članak 8.

Narodna banka Hrvalske izrađuje projekciju platne bilance Republike Hrvatske kao analitičku podlogu za utvrđivanje zadataka monetarne i devizne politike, te prati njeno ostvarenje.

Radi pračenja ostvarenja projekcije platne bilance Republike Hz-vatske, domaće osobe dužne su dostavljali Narodnoj banci Hrvatske podatke o gospodarskim i financijskim transakcijama s inozemstvom, na način i u rokovima što ih utvrdi posebnom odlukom.

Narodna banka Hrvatske izvještava Vladu Republike Hrvatske o ostvarenju platne bilance.

GLAVA II.

DEVIZNO TRŽIŠTE I TEČAJ DOMAĆE VALUTE

Članak 9.

Narodna banka Hrvatske, u okviru svojih prava i dužnosti, odgovorna je za opću likvidnost u plaćanjima prema inozemstvu.

Ovlašlene banke odgovorne su za vlastitu likvidnost plaćanja prema inozemstvu

Članak 10.

Devizno tržište u smislu ovoga Zakona čine sve kupnje i prodaje deviza, koje se obavljaju u Republici Hrvatskoj:

1) između ovlaštenih banaka,

2) između ovlaštenih banka i Narodne banke Hrvatske,

3) između ovlaštenih banaka i drugih osoba

Devizno tržište u smislu stavka 1 ovoga članka, čine i sve kupnje i prodaje efektivnog stranog novca koje obavljaju ovlaštene banke, kao i druge domaće osobe koje, u skladu s ovim Zakonom, obavljaju ove poslove.

Kupnja, prodaja i pozajmljivanje deviza, kao i posredovanje u kupnji, prodaji i pozajmljivanju deviza između domaćih osoba i između domaće osobe i strane osobe u Republici Hrvatskoj dopušteno je u slučajevima i na narin predviđen ovim Zakonom.

Plaćanje i naplata u devizama ili u zlatu između domaćih osoba i između domaće osobe i strane osobe u Republici Hrvatskoj dopušteno je u slučajevima predviđenim zakonom.

Članak 11.

Ovlaštene banke mogu međusobno kupovati i prodavati devize neposredno, a banke ovlaštene za poslove s inozemstvom neposredno i na deviznoj burzi

Članak 12.

Deviznu burzu mogu osnovati banke ovlaštene za poslove s inozemstvom, kao samostalnu pravnu osobu ili kao poseban dio burze novca i kapitala, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište novca i kapitala.

Poslovanje na deviznoj burzi obavlja se u skladu s osnivačkim aktom i poslovnikom o radu burze.

Druge pravne osobe mogu sudjelovati na deviznoj burzi po odobrenju Narodne banke Hrvatske.

Članak 13.

Narodna banka Hrvatske obvezna je utvrditi način i rokove u kojima su ovlaštene banke i devizna burza dužne dostavljati Narodnoj banci Hrvatske podatke o kupljenim i prodanim devizama na deviznom tržištu.

Članak 14.

Na deviznom tržištu mogu se kupovati i prodavati devize promptno i na rok.

Kupnja i prodaja deviza na rok obavlja se po tečajevima o kojima se dogovore ugovorne strane.

Članak 15.

Stranka ovlaštena za poslove s inozemstvom može na stranim deviznim tržištima kupovali i prodavali devize.

Članak 16.

Kupnju i prodaju efektivne strane valute, putničkih i bankarskih čekova te kreditnih pisama (u daljnjem tekstu: mjenjački poslovi) od domaćih i stranih osoba obavljaju ovlaštene banke, kao i druge domaće osobe koje su registrirane za obavljanje mjenjačkih poslova, ako su sklopile ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova s ovlaštenom bankom (u daljnjem tekstu: mjenjači).

Mjenjači iz stavka 1. ovoga članka obavljaju mjenjačke poslove uz uvjete utvrđene ugovorna s ovlaštenom barakom

Način obavljanja mjenjačkih poslova propisuje Narodna banka Hrvatske.

Članak 17.

Tečaj domaće valute prema stranim valutama formira se na deviznom tržištu u skladu s ponudom i potražnjom deviza. Ovlaštene banke dužne su održavati međuvalutarne odnose utvrđene na inozemnim tržištima.

Tečaj domaće valute formiran na deviznom tržištu primjenjuje se na sve financijske i druge ekonomske transakcije s inozemstvom i na kupnju i prodaju deviza u zemlji.

Članak 18.

Na osnovi ponude i potražnje deviza, a na temelju ostvarenih kupnja i prodaja deviza na deviznoj burzi, svakodnevno se, u skladu s poslovnikom o radu burze, objavljuju tečajevi stranih valuta.

Tečajevi iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se na kupnje i prodaje deviza između ovlaštenih banaka i drugih domaćih osoba, ako nije drukčije dogovoreno. Dogovorno utvrđeni tečajevi između banaka ovlaštenih za poslove s inozemstvom i drugih domaćih osoba moraju biti u okviru kupovnih i prodajnih tečajeva utvrđenih na deviznoj burzi.

Kupnje i prodaje deviza između ovlaštenih banaka neposredno obavljaju se po ugovorenom tečaju.

Srednji tečajevi utvrđeni na deviznoj burzi obvezno se primjenjuju za utvrđivanje potraživanja i obveza u devizama, za obračun carine i drugih uvoznih pristojbi i za izvršenje sudskih presuda.

Članak 19.

Ako banke ovlaštene za poslove s inozemstvom nisu osnovale deviznu burzu, dužne su svakodnevno objaviti tečajeve po kojima kupuju i prodaju devize

Članak 20.

Narodna banka Hrvatske kupuje i prodaje devize na deviznom tržištu radi održavanja stabilnosti domaće valute, u skladu sa zadacima monetarne i devizne politike. Radi izvršenja te uloge Narodna banka Hrvatske može utvrditi intervencijske tečajeve na temelju kojih kupuje i prodaje devize od banaka ovlaštenih za poslove s inozemstvom.

Članak 21.

Narodna banka Hrvatske kupuje i prodaje devize na deviznom tržištu, osim kupnje i prodaje deviza prema članku 20. ovoga Zakona, po tečajevima utvrđenim na deviznoj burzi.

Ako devizna burza nije osnovana, Narodna banka Hrvatske svakodnevno, na temelju ostvarenih kupovnih i prodajnih tečajeva u bankama ovlaštenim za poslove s inozemstvom, utvrđuje i objavljuje tečajeve po kojima kupuje i prodaje devize, osim kupnje i prodaje prema članku 20. ovoga Zakona, i srednje tečajeve koji se obvezno primjenjuju za utvrđivanje potraživanja i obveza u devizama, za obračun carine i drugih uvoznih pristojbi i za izvršenje sudskih presuda.

Članak 22.

Domaće osobe koje obavljaju mjenjačke poslove primjenjuju tečajeve na efektivnu stranu valutu koje primjenjuje ovlaštena banka s kojom su sklopile ugovor za obavljanje mjenjačkih poslova, ako ugovorom između banke i mjenjača nije drukčije utvrđeno.

Članak 23.

Domaće osobe utvrđuju potraživanja i obveze u devizama u pravilu, na koncu svakog mjeseca. a najkasnije na koncu svakog obračunskog razdoblja i iskazuju ih u stanjima i bilancama u domaćoj valuti po srednjem tečaju iz članka 18. odnosno članka 21 stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 24.

Carina i druge pristojbe obračunavaju se primjenom srednjeg tečaja domaće valute iz članka te odnosno članka 21 stavka 2. ovoga Zakona utvrđenih pretposljednjeg dana u tjednu koji prethodi tjednu u kojem se utvrđuje iznos carine i drugih pristojbi u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju carine.

Članak 25.

Vrijednost ostvarenog izvoza, izvoza i drugih financijskih i ekonomskih transakcija s inozemstvom za potrebe statistike obavezno se iskazuju po srednjem tekućem tečaju domaće valute prema stranim valutama. Za potrebe statistike može se koristiti i srednji tečaj domaće valute prema stranim valutama koji se primjenjuje prvog radnog dana tj tekućoj godini.

Članak 26.

Kupovni tečaj domaće valute prema stranim valutama primjenjuje se za obračun protuvrijednosti izvršene naplate u devizama radi isplate domaće valute korisniku.

Prodajni tečaj domaće valute prema stranim valutama primjenjuje se za obračun protuvrijednosti u domaćoj valuti za plaćanje u devizama koje se izvršava po zahtjevu nalogodavca

Članak 2

Ovlaštene banke i mjenjači mogu prodavati devize domaćim fizičkim osobama.

Vlada Republike Hrvatske može utvrditi uvjete pod kojima ovlaštene banke mogu prodavati devize prema stavku 2. ovoga članka.

Narodna banka Hrvatske može utvrditi način prodaje deviza iz stavka 1. ovoga članka.

GLAVA III.

DEVIZNO POSLOVANJE

Članak 28.

Domaće osobe stječu devize:

- kupnjom na deviznom tržištu radi plaćanja u inozemstvo,

- pravnim poslovima sa stranim osobama koji se odnose na izvoz robe i usluga ili drugim pravnim poslovima,

- pravnim poslovima u Republici Hrvatskoj, kada je to zakonom određeno,

- nasljedivanjem

Domaće pravne osobe kupuju devize na deviznom tržištu radi plaćanja robe i usluga.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo financija može, kada za to postoje posebno opravdani razlozi, odobriti domaćoj pravnoj osobi koja se bavi znanstvenom, humanitarnom, kulturnom ili športskom djelatnošću da na deviznom tržištu kupuje devize i polaže ih na svoj devizni račun budućih plaćanja kojima je cilj ostvarenje neke znanstvene, humanitarne, kulturne ili športske zadaće.

Članak 29.

Strane osobe stječu devize u Republici Hrvatskoj kupnjom deviza na deviznom tržištu za zakonito stečenu valutu Republike Hrvatske ili na drugi zakonom predviđeni način.

Članak 30.

Domaće i strane pravne osobe mogu kod banke ovlaštene za poslove s inozemstvom imati devizni račun u konvertibilnoj valuti s kojega raspolažu devizama na način predviđen ovim Zakonom.

Devizni računi iz stavka 1. ovoga članka glase na ime, a devizna sredstva na njima mogu biti deponirana po viđenju, s otkaznim rokom, ili mogu biti oročena.

Članak 31.

Domaće pravne osobe mogu na svoje devizne račune kod banke ovlaštene za poslove s inozemstvom polagati efektivnu stranu valutu u skladu s ovim Zakonom.

Strane pravne osobe mogu uz suglasnost Narodne banke Hrvatske na svoje devizne račune kod banke ovlaštene za poslove s inozemstvom polagati efektivnu stranu valutu, a prema općim uvjetima koje utvrdi Narodna banka Hrvatske

Članak 32.

Domaće pravne osobe sa svojih računa kod banke ovlaštene za poslove, s inozemstvom slobodno raspolažu devizama radi plaćanja u inozemstvu obveza nastalih pravnim poslovima sa stranim osobama.

Strane pravne osobe za sva plaćanja u inozemstvo slobodno raspolažu devizama koje drže na računima kod banaka ovlaštenih za poslove s inozemstvom u Republici Hrvatskoj.

Članak 33.

Domaće fizičke osobe i strane fizičke osobe mogu svoje konvertibilne devize držati na deviznom računu ili deviznom štednom ulogu kod ovlaštene banke ili ih prodati ovlaštenoj banci.

Devizni računi iz stavka 1. ovoga članka glase na ime, a devizni štedni ulozi iz stavka 1. ovoga članka mogu glasiti na ime i na donositelja. Devizni računi i devizni štedni ulozi mogu biti po viđenju, s otkaznim rokom ili mogu biti oročeni.

Podaci o deviznim štednim ulozima i deviznim računima fizičkih osoba predstavljaju poslovnu tajnu, u skladu s posebnim zakonom koji uređuje poslovanje banaka.

Članak 34.

Domaće fizičke osobe mogu koristiti devize sa svojih deviznih računa i deviznih štednih uloga za plaćanje uvoza robe i usluga i druga plaćanja u inozemstvo, a u Republici Hrvatskoj za kupnju obveznica koje glase na stranu valutu, davanje donacija u znanstvene, kulturne i humanitarne svrhe, te obavljati druga plaćanja kada je to predviđeno zakonom.

Članak 35.

1)Domaće fizičke Osobe slobodno podižu devize sa svojih deviznih računa i deviznih štednih uloga.

Članak 36.

Devize s deviznih računa i deviznih štednih uloga domaćih fizičkih osoba, ne mogu se kao kapital transferirati u inozemstvo, bez, posebnog odobrenja Narodne banke Hrvatske

Članak 37.

Strane fizičke osobe mogu devize držati na deviznom računu i deviznom štednom ulogu kod ovlaštene banke u Republici Hrvatskoj.

Devizni računi iz stavka 1. ovoga članka glase na ime, a devizni štedni ulozi iz stavka 1. ovoga članka mogu glasiti na ime i na donositelja. Devizni računi i devizni štedni ulozi mogu biti po viđenju, s otkaznim rokom ili mogu biti oročeni.

Strane fizičke osobe mogu sa svojih deviznih raeurra obavljati sva plaćanja u inozemstvo, kao i podizati devize s deviznih računa i deviznih štednih uloga do visine uloga, bez drugih ogranićenja.

Članak 38.

Strane osobe mogu naslijeđene devize i zlato u Republici Hrvatskoj transferirati u inozemstvo pod uvjetom uzajamnosti.

Članak 39.

Ovlaštene banke kod kojih su otvoreni devizni računi i devizni štedni ulozi deponentima plaćaju kamatu na devizne usluge u valuti u kojoj glasi devizni ulog, ako ugovorom između banke i deponenta nije određeno da se kamate plaćaju u domaćoj valuti.

Visina kamate iz stavka 1. ovoga članka određuje se ugovorom banke i komitenta.

Članak 40.

Platni promet s inozemstvom obavlja se u devizama i domaćoj valuti.

Platni promet s državama s kojima je sklopljen platni ili drugi međunarodni ugovor o plaćanju, obavlja se u skladu s tim ugovorom.

Platni promet s državama s kojima ugovorno nije utvrđen način plaćanja, obavlja se u konvertibilnim devizama ili u domaćoj valuti.

Platni prornet s inozemstvom obavlja se preko banaka ovlaštenih za poslove s inozemstvom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 41.

Prijenos stranom ulagaču u inozemstvo dobiti ostvarene ulaganjem kapitala u Republici Hrvatskoj, kapitala koji rnu pripadne po prestanku ulaganja i utrška od prudaje dionica ili udjela, obavlja se slobodno, nakon što se podmire zakonom propisane obveze.

Transfer sredstava u inozemstvo što ih strani izvođač investicijskih radova u Republici Hrvatskoj ostvari po osnovi dobiti, obavlja se slobodno.

Članak 42.

Osim u slučajevima iz članka 41. ovoga Zakona, transfer sredstava stranoj osobi u inozemstvo može se obavljati po osnovi :

1) nadoknade za izvršenu eksproprijaciju ili drugih akata državne ili lokalne vlasti s učinkom gubitka ili umanjenja imovine strane osobe u Republici Hrvatskoj,

2) plaće i drugih primanja isplaćenih stranoj osobi zaposlenoj kod domaće osobe,

3) autorskih naknada obračunatih temeljem međunarodnog ugovora ili faktične uzajamnosti od organizacije za zaštitu autorskih prava i na temelju autorskog ugovora,

4) naplate štete po osnovi osiguranja kada je naplata štete u devizama predviđena ugovorom o osiguanju ili međunarodnim ugovorom,

5) isplate ugovorne štete ili isplate obveze po izvansudskoj nagodbi,

6) nasljedstva uz uvjet uzajamnosti u nasljeđivanju i transferu nasljedstva,

7) izvršenju presuda i rješenja sudskih i upravnih organa.

8) u drugim slučajevima predviđenim zakonom

Članak 43.

Strane osobe mogu stjecati potraživanja u domaćoj valuti na računima kod banaka ovlaštenih za poslove s inozemstvom uz uvjete što ih utvrdi Vlada Republike Hrvatske.

Računi stranih osoba iz stavka 1. ovoga članka mogu glasiti samo na ime, s time da mogu biti po viđenju, s otkaznim rokom ili oročeni.

Potraživanja u domaćoj valuti stečena prema stavku 1. ovoga članka, strane osobe mogu koristiti za transfer u inozemstvo, za plaćanje u Republici Hrvatskoj, za davanje kredita domaćim osobama u skladu sa zakonom i za prijenos u domaćoj valuti na račun druge strane osobe.

Članak 44.

Domaća pravna osoba u društvenom ili državnom vlasništvu preko 50% dužna je u poslovanju sa stranim osobama naplatu iz inozemstva osigurati pribavljanjem odgovarajućih sredstava osiguranja plaćanja.

Narodna banka Hrvatske odobrit, će domaćoj pravnoj osobi naplatu potraživanja iz inozemstva u valuti koja se prema propisima odnosne zemlje ne može transferirati u inozemstvo, naplatu prijebojem međusobnih potraživanja dijelom ili u cijelosti, te naplatu u efektivnoj stranoj valuti ako podnositelj molbe za odobrenje dokaže svoj pravni interes koji se drukčije ne može ostvariti.

Smatrat će se da postoji pravni interes iz stavka 2. ovoga članka ako domaća pravna osoba učini vjerojatnim da bi odbijanjem suglasnosti nastupila nemogućnost ili znatno otežanje naplate robe i usluga iz inozemstva ili da bi zbog nemogućnosti izvršenja ugovora mogla nastupiti znatna šteta, odnosno da priroda posla zahtijeva da se plaćanje obavi u efektivi ili prijebojem.

Odobrenja iz ovoga članka Narodna banka Hrvatske izdaje prema općim uvjetima što ih utvrdi posebnom odlukom

Članak 45.

Domaće osobe koje obavljaju usluge ir međunarodno me robnom i putnićkom prometu, PTT prometu i usluge osiguranja imovine i osoba mogu plaćanje i naplatu usluga ugovarati preko kontokorentnog računa koji se uspostavlja sa stranom osobom, s pravom prijeboja dugovanja i potraživanja

Dugovni, odrlosno potražni saldo na kontokorentnom računu tijekom i na koncu kalendarske godine može iznositi do 20% od iznosa vrijednosti fakturiranih usluga u prethodnoj godini.

Ako ugovor iz stavka 1 ovoga članka prestane važiti, potražni saldo na kontokorentnom računu može se namiriti u roku od 30 dana od dana prestanka ugovora.

Plaćanje i naplatu usluga preko kontokurentnog računa koji se uspostavlja sa stranom osobom s pravom prijeboja dugovanja i potraživanja mogu ugovarati i druge domaće osobe uz odobrenje Narodne banke Hrvatske.

U odobrenju iz stavka 4. ovoga članka Narodna banka Hrvatske može ograničiti vrijeme u kome se plačanje ili na plata može obavljati na način iz stavka 2. ovoga članka, odrediti najviši iznos razlike dugovnog i potražnog salda na kontokorentnom računu u nekom vremenskom razdoblju, odrediti vrstu pravnog posla čije se izvršenje može obaviti na način iz stavka 2. ovoga članka, ili odrediti drugi uvjet kojim se osigurava naplata potraživanja, unošenje deviza u Republiku Hrvatsku ili osigurava likvidnost u plaćanjima prema inozemstvu.

Članak 46.

Domaća osoba koja izvozi ili uvozi robu i usluge na temelju ugovora o dugoročnoj proizvodnoj kooperaciji može plaćanje i naplatu sa stranom osobom ugovarati preko kontokorentnog računa, s pravom prijeboja dugovanja i potraživanja, uz odobrenje Narodne banke HrvaLske. Plaćanja koja proističu iz ugovora o multilateralnoj dugoročnoj proizvodnoj kooperaciji obavljaju se preko deviznog računa kod banke ovlaštene za poslove s inozemstvom, u skladu sa sklopljenim ugovorom o dugoročnoj multilateralnoj kooperaciji.

Dugovni odnosno potražni saldo na kontokorentnom računu iz stavka 1. ovoga članka ne može biti veći od 40%, od iznosa isporuka izvršenih u prethodnoj godini po osnovi uvoza odnosno izvoza robe i usluga.

Ako Narodna banka Hrvatske utvrdi da je domaća osoba u tekućoj godini imala stalni potražni saldo iznad 50% od ugovorom predviđenih vrijednosti, izdat će nalog za izravnanje salda u roku od 60 dana od dana utvrđivanja prekoračenja salda. Ako domaća osoba u tom roku ne izravna saldo, dužna je više izvezenu robu ili obavljenu uslugu naplatiti kao redovni izvoz u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka Narodna banka Hrvatske može povući ako domaća osoba postupa protivno odredbama stavka 3 i 4 ovoga članka.

Članak 47.

Domaće pravne osobe dužne su naplatiti robu koju su uvezle ili obavljene usluge koje se naplaćuju iz inozemstva najkasnije u roku od 60 dana od dana kada je roba izvezena, odnosno usluga obavljena, ako zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.

Vlada Republike Hrvatske može utvrditi i duži rok iz stavka 1. ovoga članka ukoliko se time ne narušava likvidnost u plaćanjima s inozemstvom.

Danom naplate smatra se:

1. dan kada su devize uplaćene u korist računa banke ovlaštene za poslove s inozemstvom,

2. dan kada je terećen račun strane osobe kod domaće banke,

3. dan kada su devize odobrene računu domaće osobe kod banke u inozemstvu, ako za držanje računa u inozemstvu postoji odobrenje Narodne banke Hrvatske,

4. dan kada je ocarinjena roba koja se uvozi kod vanjskotrgovinskih poslova pri kojima se izvoz naplaćuje uvozom robe.

Narodna banka Hrvatske može pravnoj osobi koja do kaže poseban pravni interes rješenjem jednokratno produžiti rok iz stavka 1 ovoga članka, uz uvjete utvrđene u posebnoj odluci

Rješenje Narodne banke Hrvatske je konačno, a protiv njega se može voditi upravni spor. Naplata po osnovi pruženih usluga u zračnom, željezničkome, pomorskom i PTT prometu obavlja se u rokovima i postupku što su propisani međunarodnim ugovorom.

Izvezenu robu i usluge obavljene stranim osobama u okviru privredne djelatnosti u slobodnim zonama dornaće osobe dužne su naplatiti u ugovorenom roku.

Potraživanja po drugim osnovama, ukoliko nisu određena posebnim propisima, domaće su osobe dužne naplatiti u iznosu utvrđenom prema stavku 1 ovoga članka računajući od dana dospijeća potraživanja.

Pravni poslovi koji sadrže rok naplate potraživanja iz inozemstva dulji od 60 dana smatraju se kreditnim poslom i ravnaju se prema propisima o kreditnim odnosima s inozemstvom.

U slučaju da domaća pravna osoba ne naplati potraživanje iz inozemstva u rokovima iz stavka 1., 4., 6. i 7 ovoga članka, prvim danom isteka rokova nastupa obveza plaćanja poreza i drugih pristojbi u visini kakva bi bila da je naplata izvršena.

Članak 48.

Domaće osobe mogu plaćati uvezenu robu i usluge. Iznimno od odredbe iz stavka 1 ovoga članka uvoz ro be i usluga može se plaćati i unaprijed.

Narodna banka Hrvatske može propisati općim aktom uvjete pod kojima se ne može obavljati plaćanje u smislu iz stavka 2. ovoga članka.

Domaće osobe dužne su robu i usluge, plaćene unaprijed, uvesti odnosno realizirati u ugovorenom roku.

Uvoz robe i usluga u okviru privredne djelatnosti, u carinskim i slobodnim zonama, plaća se u roku predviđenim ugovorom.

Članak 49.

Strane osobe mogu sa svog deviznog računa obavljati plaćanja u Republici Hrvatskoj kada je to zakonom dopušteno.

Članak 50.

Banka ovlaštena za poslove s inozemstvom dužna je, ako ugovorom između nje i nalogodavca nije drukčije određeno, ispravan nalog za plaćanje u inozemstvo izvršiti s računa nalogodavca koji na njemu ima dovoljno deviznih sredstava za namirenje svoje obveze danom primitka naloga.

U slučaju kada se plaćanje u inozemstvo obavlja devizama koje nalogodavac prethodno kupuje od banke ovlaštene za poslove s inozemstvom koja izvršava plaćanje, banka je, ako ugovorom između nje i nalogodavca nije drukčije određeno, dužna izvršiti plaćanje istog dana kada je primila protuvrijednost deviza u domaćoj valuti.

Banka ovlaštena za poslove s inozemstvom ne može praviti razliku kod izvršavanja naloga za plaćanje u inozemstvo, bez obzira da li je pokriće uz nalog dano u domaćoj valuti ili devizi.

Članak 51.

Domaće osobe koje izvode investicijske radove u inozemstvu mogu, za vrijeme trajanja tih radova, za potrebe svog poslovanja koristiti devize koje potjeću:

1) iz avansa primljenih na temelju ugovora sklopljenog sa stranom osobom,

2) od iznosa naplaćenih od stranih osoba za vrijeme izvođenja radova,

3) iz pozajmica po osnovi dobiti ostvarenih izvođenjem investicijskih radova u inozemstvu,

4) iz sredstava inozemnih kredita

Domaće osobe mogu devize iz stavka 1. ovoga članka upotrijebiti i za privremeno financiranje radova po drugim ugovorima o izvodenju investicijskih radova u inozemstvu, ali sanko do završetka radova po sklopljenom ugovoru za čije su ostvarenje ta sredstva pribavljena.

Članak 52.

Domaće osobe koje izvode investicijske radove u inozemstvu mogu devizama iz članka 51 ovoga Zakona plaćati u inozemstvu sve materijalne troškove koji su povezani s pripremom i obavljanjem ugovorenog posla

Članak 53.

Domaće osobe koje izvode investicijske radove u inozemstvu dužne su nakon završetka tih radova devize s računa kod inozemne banke prenijeti na račun domaćih banaka u roku predviđenom u članku 47 stavka 1. ovoga Zakona, računajući od dana završetka investicijskih radova.

Danom završetka ugovorenih radova za nositelja posla na objektu u inozemstvu, u smislu ovoga Zakona, smatra se dan naplate tih radova utvrđen ugovorom.

Ako su s naručiteljem investicijskih radova ugovoreni garantni rokovi i ako je naručitelj zadržao ugovorene garantne iznose, kao garanciju za ispravnost obavljenih radova. domaća osoba dužna je te iznose prenijeti na račune kod domaćih banaka u roku 60 dana od dana proteka garantnog roka:

Članak 54.

Društvo koje se bavi osiguranjem osoba i imovine i reosiguranjem, može iznimno domaćoj osobi, kada se osiguravaju rizici u svezi s kojima može nastati šteta plativa u devizama (izvodenja investicijskih radova u inozemstvu, kasko osiguranja prijevoznih sredstava u međunarodnom prometu i dr.), izdati policu osiguranja, odnosno sklopiti ugovor o reosiguranju, u kojoj osigurana, odnosno reosigurana svota, franšize i premije glase na devize, s tim da se premija osiguranja, odnosno reosiguranja plaća u domaćoj valuti, a šteta isplaćuje stranoj osobi u devizama ili domaćoj osobi u valuti utvrđenoj u ugovoru o osiguranju.

Premija osiguranja naplaćuje se u domaćoj valuti ako ugovorom nije drukčije utvrđeno.

Članak 55.

S domaćom fizičkom osobom na radu u inozemstvu kao i sa stranom fizičkom osobom, može društvo koje se bavi osiguranjem osoba i imovine, ugovoriti naplatu premije iz inozemstva i isplatu štete u devizama.

Članak 56.

Prodavatelji robe i usluga mogu prihvatiti da im strane fizičke osobe plaćaju robu i usluge novčanim karticama i čekovima stranih banaka, a u slobodnim carinskim prodavaonicama i stranim efektivnim novcem ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Narodna banka Hrvatske može propisati način i uvjete naplate iz stavka 1. ovoga članka

Članak 57.

U okviru ovlaštenja i odgovornosti za opću likvidnost u plaćanjima s inozemstvom Narodna banka Hrvatske može prema općim uvjetima što ih utvrdi posebnom odlukom, odobriti domaćoj osobi držanje deviza na računima kod banaka u inozemstvu za materijalne troškove poslovanja, kao i za potrebe redovnog obavljanja vanjskotrgovinskih poslova u inozemstvu.

Odobrenje iz stavka 1. ovoga člana može se izdati i tijelima, te organizacijama Republike lirvatske.

Članak 58.

Domaće osobe su dužne voditi evidenciju o svakom

sklopljenom vanjskotrgovinskom poslu i kreditnom poslu s inozemstvom, te o izvršenju tih poslova (plaćanje i naplala)

Minist.ar financija propisuje način i sadržaj vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 59.

Domaće osobe dužne su Narodnoj banci Hrvatske dostavljati izvješća o prometu i stanju sredstava na računima u inozemstvu i kontokorentnim računima, na način i u rokovima što ih Narodna banka Hrvatske utvrdi posebnom odlukom.

Članak 60.

Narodna banka Hrvatske može propisati način obavljanja platnog prometa s inozemstvom, vođenje deviznog računa i deviznog štednog uloga u Republici Hrvatskoj, te davati obvezne upute radi jedinstvenog obavljanja platnog prometa.

GLAVA IV.

DEVIZNO POSLOVANJE BANAKA

Članak 61.

Poslove platetog prometa s inozemstvom i kreditne poslove s inozemstvom može obavljati banka čije odobrenje za rad, izdano prema zakonu kojim se određuje poslovanje banaka, sadrži odobrenje za obavljanje poslova s inozemstvom.

Poslovanje sa stranim sredstvima plaćanja u Republici Hrvatskoj može obavljati banka čije odobrenje za rad, izdano prema zakonu kojim se uređuje poslovanje banaka, sadrži odobrenje za poslovanje sa stranim sredstvima plaćanja.

Članak 62.

Banke ovlaštene za poslove s inozemstvom i banke ovlaštene za poslovanje sa stranim sredstvima plaćnja u zemlji moraju prilagoditi svoju deviznu poziciju tako da razlika između deviznih obveza i deviznih potraživanja, koja čini otvorenu poziciju, ne može, na kraju dana prelaziti određeni postotak jamstvenog kapitala banke ili određenu svotu.

Postupak ili svotu otvorene devizne pozicije iz stavka 1 ovog članka, kao i način utvrđivanja i pračenja otvorene devizne pozicije utvrđuje Narodna banka Hrvatske.

Članak 63.

Banke ovlaštene za poslove s inozemstvom drže devize na računima kod banaka u inozemstvu

Devize iz stavka 1. ovoga članka koriste se u skladu s ovim Zakonom.

Radi održavanja minimalne likvidnosti u plaćanjima s inozemstvom, Narodna banka Hrvatske može propisati najmanji iznos deviza što ga banke ovlaštene za poslove s inozemstvom moraju držati na računima u inozemstvu, ovisno o udjelu platnog prometa s inozemstvom određene banke u ukupnom platnom prometu s inozemstvom svih banaka u Republici Hrvatskoj.

Banke ovlaštene za poslove s inozemstvom dužne su Narodnoj banci Hrvatske dostavljati izvješće o prometu i stanju na devznim računima kod stranih banaka u rokovima i na način što ih utvrdi Narodna banka Hrvatske.

Članak 64.

Ovlaštene banke mogu deponirati devize kod domaćih banaka ovlaštenih za poslove s inozemstvom, s tim da se na deponirana sredstva može plaćati kamata i u devizama.

Banke ovlaštene za poslove s inozemstvom, mogu kupovati i prodavati devirze i na inozemnim deviznim tržištima.

Članak 65.

Banke ovlaštene za poslove s inozemstvom mogu odobravati devizne kredite domaćim pravnim osobama, isključivo radi plaćanja u inozemstvo, s tim da se na odobreni devizni kredit može plaćati kamata i u devizama.

Vlada Republike Hrvatske propisuje namjenu i uvjete za koje se mogu, odobravati devizni krediti iz stavka 1. ovoga članka.

Narodna banka Hrvalske može utvrditi način i rokove izvješća o odobrenim i korištenim kreditima iz stavka 1 ovoga članka.

Članak 66.

Ovlaštena banka može domaćim i stranim osobama, na njihov zahtjev, konvertirati devize koje drže na deviznom računu u skladu s ovim Zakonom radi plaćanja u inozemstvo i radi iznošenja u putničkom prometu s inozemstvom

GLAVA V.

DEVIZNE REZERVE REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 67.

Devizne rezerve Republike Hrvatske čine:

1) devizna potraživanja Narodne banke Hrvatske iz inozemstva,

2) vrijednosni papiri koji glase na stranu valutu i kojima raspolaže Narodna banka Hrvatske,

3) efektivna strana valuta kojom raspolaže Narodna banka Hrvatske,

4) monetarno zlato u vlasništvu Republike Hrvatske,

5), rezervna tranša pri Međunarodnom monetarnom fondu,

6) specijalna prava vučenja pri Međunarodnom monetarnom fondu.

Narodna banka Hrvatske upravlja deviznim rezervama Republike Hrvatske.

Članak 68.

Radi održavanja stabilnosti domaće valute i opće likvidnosti u plaćanjima s inozemstvom, Narodna banka Hrvatske kupuje i prodaje devize na deviznom tržištu.

Narodna banka Hrvatske kupuje i prodaje devize, prema stavku 1. ovoga članka, pod jednakim uvjetima za sve banke.

Savjet Narodne banke Hrvatske utvrđuje najmanji iznos deviza koje mora imati na računima u inozemstvu.

Članak 69.

Devizne rezerve Republike Hrvatske mogu se koristiti za plaćanje obveza iz kredita koje su sklopile Republika Hrvatska ili Narodna banka Hrvatske, ili su preuzele obveze vračanja kredita, kao i za druga plaćanja radi izvršenja funkcije i zadataka Narodne banke Hrvatske.

Kod plasiranja deviznih rezervi kod banaka u inozemstvu, Narodna banka Hrvatske primjenjivat će kriterije sigurnosti, likvidnosti, rentabilnosti i druge kriterije, koje utvrdi svojim općim aktom

Članak 70.

Narodna banka Hrvatske kupuje i prodaje devize u inozemstvu radi osiguravanja odgovarajuće valutne strukture deviznih rezervi.

GLAVA VI.

IZNOŠENJE I UNOŠENJE DOMAĆE I STRANE VALUTE I VRIJEDNOSNICA

Članak 71.

Domaća valuta može se iznositi iz Republike Hrvatske i unositi u Republiku Hrvatsku u putničkom prometu s inozemstvom u iznosima i apoenima što ih utvrdi Narodna banka Hrvatske.

Članak 72.

Strane valute i vrijednosni papiri koji glase na stranu valutu unose se u Republiku Hrvatsku slobodno.

Vlada Republike Hrvatske može iznimno, primjenjujući načelo uzajamnosti i zbog drugih važnih razloga, propisati da državljani pojedinih stranih država, obvezno pri ulasku u Republiku Hrvatsku zamijene određeni iznos konvertibilnih deviza

Članak 73.

Strane fizičke osobe i domaće fizičke osobe na radu u inozemstvu i na radu u diplomatskim i konzularnim pred stavništvima Republike Hrvatske, mogu iznositi iz Republike Hrvatske u putnićkom prometu s inozemstvom stranu valutu i vrijednosnice koje glase na stranu valutu bez ogranićenja.

Domaće fizičke osobe mogu u putnićkom prometu s inozemstvom iznositi iz Republike Hrvatske stranu valutu u vrijednosti do 500 njemačkih maraka, ako Narodna banka Hrvatske posebnom odlukom ne utvrdi veći iznos.

Pored iznosa utvrđenog prema stavku 2 ovoga članka domaće fizičke osobe mogu u putnićkom prometu s inozemstvom iznijeti devize u vrijednosti od još 1.000 njemačkih maraka, uz predočenje dokaza da su devize podigli sa svoga deviznog računa ili deviznoga štednog uloga ili da su ih kupili kod ovlašterle banke ili mjenjača, odnosno da su to za nju učinili članovi uže obitelji. Narodna banka Hrvatske može posebnom odlukom propisati i veći iznos od navedenog.

Članak 74.

Domaće fizičke osobe mogu iznositi iz Republike Hrvatske u putnićkom prometu s inozemstvom čekove i druge vrijednosne papire koji glase na stranu valutu, uz uvjete koje utvrdi Narodna banka Hrvatske.

Članak 75.

Ovlašteni carinski djelatnik uputit će putnika koji je prijavio da iznosi domaću ili stranu efektivnu valutu preko visine koja je dopuštena ili ako za iznošenje nema potrebnu dokumentaciju, da iznos koji prelazi dopuštenu visinu, deponira kod ovlaštene banke ili, ako je to moguće, kod same carinarnice

Ako putnik iz stavka 1. ovoga članka odbije postupiti po uputi ovlaštenog carinskog djelatnika, smatrat će se da putnik protivno zakonu želi iznijeti domaću ili stranu valutu.

Deponirana strana i domaća valuta iz stavka 1. ovoga članka, deponirana u carinarnici, vratit će se putniku prilikom, ili nakon povratka u Republiku Hrvatsku uz naplatu manipulativnog troška u visini od 1% deponiranog iznosa, s tim da visina iznosa troška ne može prijeći iznos protuvrijednosti u domaćoj valuti od sto njemačkih maraka, a niti biti manji od deset njemačkih maraka. Manipulativni trošak naplaćuje se u domaćoj valuti.

Ako putnik čija je domaća ili strana valuta deponirana u smislu slavka 1. ovoga članka, ili njegov punomoćnik, valutu ne podigne u ruku od 60 dana, smatrat će se da ih se odrekao u korist Proračuna Republike Hrvatske

Članak 76.

Efektivnu stranu valutu koju putnik iznosi i domaću valutu koju putnik unosi ili iznosi iz Republike Hrvatske preko dopuštene visine, te efektivnu stranu valutu koju putnik iznosi suprotno članku 73. stavku 2. i 3. ovoga Zakona, ovlašteni carinski djelatnici privremeno će, uz izdavanje potvrde oduzeti na način kako je to propisano za prekršajni postupak, i uz podnošenje prekršajne prijave bez odgadanja uplatiti na posebne račune Deviznog inspektorata Ministarstva Financija Republike Hrvatske.

Članak 77.

Narodna banka Hrvatske propisat će posebnom odlukom uvjete pod kojima se domaća i strana valuta, čekovi i drugi vrijednosni papiri mogu unositi i iznositi iz Republike Hrvatske u poštanskim i drugim pošiljkama.

Organizacija koja obavlja poštanski ili drugi promet vratit će pošiljatelju pošiljku koja sadrži domaću i stranu valutu, čekove i druge vrijednosne papire suprotno odluci Narodne banke Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka.

Iz pošiljki pristiglih iz inozemstva koje sadrže domaću valutu, čekove i druge vrijednosne papire koji glase na domaću valutu suprotno odluci Narodne banke Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka, domaća valuta bit će oduzeta u korist Dravnog proračuna Republike Hrvatske, a čekovi i drugi vrijednosni papiri vračeni pošiljatelju, ako zakonom nije drukčije odredeno.

GLAVA VII.

PROMET ZLATA

Članak 78.

Zlatom se prema ovom Zakonu razumijeva neprerađeno zlato u bilo kojem obliku (u daljnjem tekstu: zlatne poluge) i sve vrste zlatnog novca, bez obzira da li su zakonsko sredstvo plaćanja u nekoj državi (u daljnjem tekstu: zlatnici).

Ne smatraju se zlatom u smislu ovoga Zakona predmeti od zlata i lomljeno zlato.

Predmetima od zlata u smislu ovoga Zakona smatraju se: nakit, jubilarni medaljoni, zlatni predmeti umjetničke ili upotrebne vrijednosti, tekuće zlato, zlatni zubotehnički lim drugi zlatni zubotehnički materijal i zlatni poluproizvodi.

Lomljeno zlato u smislu ovoga Zakona su predmeti od zlata koji su izgubili svoju ukrasnu, umjetničku ili upotrebnu vrijednost pa se kupuju ili prodaju po težini, čistoći, pri ćemu se u cijenu ne uzimaju u obzir troškovi izrade, već samo cijena zlata

Članak 79.

Zlato mogu proizvoditi i prodavati u zemlji u neprerađenom obliku (zlatne poluge) domaće pravne osobe registrirane za tu djelatnost (u daljnjem tekstu: proizvođači zlata) domaćim osobama koje to zlato upotrebljavaju u okviru svoje registrirane djelatnosti (u daljnjem tekstu: korisnici zlata) i Narodnoj banci Hrvatske.

Proizvođači zlata dužni su voditi evidenciju o proizvedenim i prodanim količinama zlata, a korisnici zlata o kupljenim, prerađenim i prodanim ili zamijenjenim količinama zlata. predmeta od zlata i lomljenog zlata.

Ministar Financija propisuje način vođenja evidencije iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 80.

Taljenje i preradir zlatnih poluga mogu obavljali samo korisnici zlata, za vlastite potrebe i potrebe drugih korisnika zlata, pri čemu, ako je rezultat prerade predmet od zlata ili lomljeno zlato, takav predmet ili lomljeno zlato mogu bi ti stavljeni u promet u skladu s propisima.

Zabranjeno je taljenje zlatnika, ako zakonom nije drukčije određeno

Članak 81.

Zlatne poluge mogu prodavati proizvođači zlata i Narodna banka Hrvatske.

Članak 82.

Narodna banka Hrvatske i korisnici zlata mogu zlatne poluge kupovati u zemlji i inozemstvu.

Korisnici zlata kupuju zlatne poluge u inozemstvu u skladu s propisima koji uređuju vanjsko trgovinsko poslovanje.

Članak 83.

Zlatnike (zlatni novac) koji glase na novčanu jedinicu Republike Hrvatske ili koju drugu novčanu jedinicu i koji sadržavaju naziv države može izdavati samo Narodna banka Hrvatske.

Domaće osobe mogu uz odobrenje Narodne banke Hrvatske izdavati medalje od zlata, koje se ne smatraju zlatnicima (zlatnim novcem) i ne smiju sadržavati naziv države Republike Hrvatske (izuzev u okviru rečenice s tematskim sadržajem) lli mogu nositi oznaku bilo koje novčane jedinice - domaće, strane ili povijesne.

Ovlaštene banke i korisnici zlata mogu prodavati zlatne medalje kada su ih proizveli sami u skladu s propisima.

Ovlaštene banke mogu kupovati zlatnike i zlatne medalje ili ih stjecati zamjenom u zlatni zubotehnički lim.

Ostale osobe mogu kupovati zlatnike i zlatne medalje kada je to određeno posebnim propisima.

Ovlaštene banke, prerađivači zlata i rafinerije zlata mogu dati u zamjenu zlatni zubotehnički lim za predmete od zlata i lomljeno zlato.

Članak 84.

Narodna banka Hrvatske može izvoziti i iznositi u inozemstvo zlatne poluge i zlatnike.

Zlatne poluge mogu se izvoziti samo po odobrenju Narodne banke Hrvatske.

Banke ovlaštene za poslovanje s inozemstvom mogu izvoziti zlatnike po odobrenju Narodne banke Hrvatske.

Predmeti od zlata i lomljeno zlato mogu se izvoziti uz odobrenje Narodne banke Hrvatske.

GLAVA VIII.

DEVIZNA KONTROLA

Članak 85.

Devizna kontrola obuhvaća kontrolu deviznog i vanjsko trgovinskog poslovanja, kreditnih odnosa s inozemstvom i svih drugih gospodarskih djelatnosti s inozemstvom, kako pravnih, tako i fizičkih osoba.

Članak 86.

Deviznu kontrolu obavljaju Devizni inspektorat Republike Hrvatske i Narodna banka Hrvatske.

Određene poslove devizne kontrole u okviru svojih nadležnosti, obavljaju Financijska policija i carinski organi.

Tijela ovlaštena za obavljanje devizne kontrole dužna su međusobno surađivali pri obavljanju devizne kontrole, te stavljati na raspolaganje podatke, nalaze i informacije kojima raspolažu, a koji su potrebni za obavljanje devizne kontrole.

Članak 87.

Devizni inspektorat Republike Hrvatske kontrolira devizno i vanjskotrgovinsko poslovanje, kreditne odnose s inozemstvom i druge gospodarske djelatnosti u inozemstvu domaćih pravnih i fizičkih osoba.

Članak 88.

Devizni inspektorat Republike Hrvatske i Narodna banka Hrvatske obavljaju kontrolu deviznog poslovanja ovlaštenih banaka i mjenjačnica.

Članak 89.

Narodna banka Hrvatske obavlja deviznu dokumentarnu kontrolu izvoza i uvoza robe i usluga što ih obavljaju domaće osobe. pregledom isprava i dokumentacije koja joj je podnosi na uvid i evidentiranje.

Narodna banka Hrvatske utvrđuje pobliže uvjete i način obavljanja devizne dokumentarne kontrole, te utvrđuje isprave i dokumentaciju koja joj se dostavlja radi provedbe kontrole.

Članak 90.

Carinski organi obavljaju kontrolu iznošenja iz države i unošenja u državu deviza, domaće valute, vrijednosnih papira i zlata što ih iz države iznose, odnosno u državu unose dornaće i strane osobe u putničkom prometu ili šalju odnosno primaju poštanskim i drugim pošiljkama

GLAVA IX.

KAZNENE ODREDBE

Krivična djela

Članak 91.

Tko se nedopušteno bavi kupnjom, prodajom, davanjem ili uzimanjem deviza u zajam, posredovanjem u kupnji, prodaji ili pozajmljivanju deviza, ili se nedopušteno bavi mjenjačkim poslovima bez ugovora s ovlaštenom bankom, kaznit će se kaznom zatvora do pet godina ili novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti od 2.000 do 20.000 njemačkih maraka.

Članak 92.

Tko se nedopušteno bavi proizvodnjom, taljenjem, preradom, kupnjom ili prodajom, zamjenom, izvozom ili uvozom monetarnog zlata suprotno odredbama ovoga Zakona, kaznit će se kaznom zatvora do pet godina ili novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti od 2.000 do 20.000 njemačkih maraka.

Članak 93.

Odgovorna osoba koja sklapanjem ugovora, organiziranjem posla ili na drugi način ostvaruje za pravnu osobu kupnju, prodaju ili pozajmljivanje deviza, posredovanje u kupnji, prodaji ili pozajmljivanju deviza, ili obavljanju mjenjačkih poslova, organizira proizvodnju, taljenje, preradu, kupnju, prodaju, zamjenu, izvoz ili uvoz monetarnog zlata protivno ovom Zakonu, kaznit će se kaznom zatvora do pet godina ili novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti od 5 000 do 20.000 njemačkih maraka.

Prekršaji

Članak 94.

Pravna osoba koja se protivno ovom Zakonu bavi kupnjom, prodajom ili pozajmljivanjem deviza ili posredovanjem u kupnji, prodaji ili pozajmljivanjem deviza, ili obavlja mjenjačke poslove bez odobrenja Narodne banke Hrvatske ili ugovora s ovlaštenom bankom kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti od 10 000 do 50 000 njemačkih maraka.

Članak 95.

Pravna osoba koja se protvno ovom Zakonu bavi proizvodnjom, taljenjem, preradom, kupnjom ili prodajom, zamjenom, izvozom ili uvozom monetarnog zlata kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti od 10000 do 50000 njemačkih maraka.

Članak 96.

Pravna ili fizička osoba, te fizička osoba koja samostalnim radom obavlja djelatnost ili trgovac - pojedinac, koji kupi, proda, dade ili uzme u zajam devize, posreduje u kupnji, prodaji ili pozajmljivanju deviza suprotno ovom Zakonu kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosli od 50 do 500 njemačkih maraka

Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je počinila prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti od 50 do 300 njemačkih maraka.

Prelazi li vrijednost deviza koje su predmet prekršaja iz stavka 1. ovoga članka vrijednost od 5000 njemačkih maraka, pravna ili fizička osoba, odnosno osobe iz stavka 1 ovog članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti od 300 do 5.000 njemačkih maraka, a odgovorna osoba iz stavka 2. ovoga članka, novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti od 300 do 3.000 njemačkih maraka.

Članak 97.

Novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti od 500 do 5.000 njemačkih maraka, kaznit će se za prekršaj pravna osoba, odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je poćinila prekršaj, fizička osoba, odnosno fizička osoba koja samostalnim radom obavlja djelatnost i trgovac-pojedinac ako:

1) ne poštuje uvjete i način obavljanja mjenjačkih poslova propisane od Narodne banke Hrvatske (članak 16 stavak 3.),

2) izvrši ili primi plaćanje u devizama ili zlatu protivno ovom Zakonu,

3) ne obavlja platni promet s inozemstvom na način predviđen ovim Zakonom (članak 40. i članak 60.),

4) naplati svoje potraživanje iz inozemstva suprotno članku 44. ovoga Zakona,

5) ne pribavi odgovarajuća sredstva osiguranja plaćanja u slučaju iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona;

6) ne izvrši naplatu iz inozemstva u rokovima predviđenim ovim Zakonom (članak 47.),

7) protivno zakonu otvori račun u inozemstvu, ili se ne drži obveze sadržane u odobrenju Narodne banke Hrvatske iz članka 57. ovog Zakona, ili po završetku poslova zbog kojih je račun u inozemstvu otvoren, ne zatvori račun i devize unese u Republiku Hrvatsku (članak 57.),

8) Narodnoj banci Hrvatske ili nadležnom državnom tijelu ne podnese potrebna izvješća o deviznom poslovanju, te kreditnom poslovanju s inozemstvom u roku, ili to učini na način suprotan propisanom načinu podnošenja izvješća, odnosno ako ne vodi na propisani način potrebne evidencije o tom poslovanju,

9) organizacija za poštanski ili drugi promet ne postupi prema članku 77. ovoga Zakona.

10) proizvode, proda ili kupi u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu monetarno zlato ili tali i preradi monetarno zlato, ili proda, kupi i tali zlatnike suprotno odredbama ovoga Zakona.

U teškim slučajevima prekršaja iz stavka 1. ovoga članka, zbog vrijednosti predmeta prekršaja (devize, zlato, zlatnici) koja prelazi 30000 njemačkih maraka, što je prekršaj učinjen u povratu, ili što je učinjen na naročito opasan način, pravna ili fizička osoba, odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba koja samostalnim radom obavlja djelatnost ili trgovac-pojedinac kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti od najmanje 3.000 njemačkih maraka Ako vrijednost prekršaja prelazi 15.000 njemačkih maraka, novčana kazna može biti izrečena u iznosu koji odgovara vrijednosti trećine vrijednosti predmeta prekršaja iz ovog stavka. Fizička osoba, odgovorna osoba u pravnoj osobi, fizička osoba koja samostalnim radom obavlja djelatnosti i trgovac-pojedinac, mogu biti kažnjeni za prekršaj novčanom kaznom u domaćoj valuti do protuvrijednosti 20.000 njemačkih maraka

Članak 98.

Novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti od 10.000 do 50.000 njemačkih maraka za prekršaj, kaznit će se banka:

1) ako obavi neku radnju deviznog poslovanja bez ili preko ovlasti dobijene od Narodne balkke Hrvatske (članak 61),

2) ako izvrši nalog komitenta kojim on raspolaže devizama u zemlji ili domaćom valutom, odnosno domaćom valutom u inozemstvu, suprotno ovom Zakonu, ako je znala ili morala znati da je raspolaganje devizama ili domaćom valutom suprotno ovom Zakonu,

3) ako primi u polog efektivnu stranu valutu u slučajevima kada to prema odredbama ovog Zakona nije dopeušteno, odnosno ako omogući podizanje strane efektivne valute protivno ovom Zakonu,

4) ako ne obavi plaćanja u inozemstvo u rokovima predviđenim u članku 50 stavka 1 i 2. ovoga Zakona,

5) ako sklopi ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova s osobom koja ne ispunjava uvjete iz članka 16. stavka 3. ovog Zakona,

6) ako, kada je to ovim Zakonom predviđeno, Narodnoj banci Hrvatske ili nadležnom državnom organu ne podnese izvješće ili dade podatke u roku, ili na propisani način,

7) ako obavlja platni promet ili vodi devizne račune i devizne štedne uloge suprotno obaveznim uputama Narodne banke Hrvatske,

8) ako se ne pridržava propisane devizne pozicije iz članka 62. stavak 1. ovog Zakona ili propisanog najmanjeg iznosa deviza ili domaće valute koji se mogu držati u inozemstvu (članak 63. stavak 3 ),

9) ako kod prodaje deviza pored prodajnog tečaja, utvrđenog na deviznom tržištu, naplati posebnu Naknadu (članak 17.).

U slučaju prekršaja iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom u domaćoj valuti u protuvrijednosti od 500 do 5.000 njemačkih maraka, kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u banci.

Članak 99.

Novčanom kaznom iI domaćoj valuti u protuvrijednosti od. 50 do 500 njemačkih maraka kaznit, će se za prekršaj fizička osoba koja u putničkom prometu s inozemstvom protivno ovom Zakonu iznese ili pokuša iznijeti devize ili domaću valutu, ili unijeti domaću valutu preko dopuštenog iznosa, odnosno bez odgovarajuće potvrde, ako unošenje odnosno iznošenje deviza ili domaće valute nije prijavila nadležnom carinskom djelatniku.

Kaznom iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj fizička osoba-putnik iz članka 75 stavka 2. ovoga Zakona.

Devize i dckmaća valuta koji su predmet prekršaja iz stavka 1. i 2. ovoga članka, oduzet će se rješenjem o prekršaju u korist proračuna Republike Hrvatske.

Iznimno, prekršajno tijelo u posebno opravdanim slučajevima, može odlučiti da se devize i domaća valuta koji su predmet prekršaja iz stavka 1. i 2. ovoga članka, ne oduzme ili da se oduzme samo djelomično.

Članak 100.

Iznosi novčanih kazni propisani ovim Zakonom revalorizirat će se po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan Naplate kazne

Članak 101.

Efektivna strana i domaća valuta i zlato koje je predmet prekršaja iz članka 97 ovoga Zakona, ili strana ili domaća valuta koja je bila prednaet platnog prometa koji je rezultat prekršaja, oduzet će se u prekršajnom postupku.

Iznimno, prekršajno tijelo ili lakšim slučajevima prekršaja propisanih ovim Zakonom u kojima postoje posebne olakotne okolnosti može odlučiti da se devize i domaća valuta iz stavka 1. ovoga članka ne oduzme, ili da se oduzme samo djelomično.

Članak 102.

Devizni inspektorat, Financijska policija i carinsko tijelo kada obavljaju deviznu kontrolu, privremeno će, uz potvrdu, oduzeti efektivnu stranu i domaću valutu i zlato, te dokumentaciju i druge predmete kojima je izvršen prekršaj, koji su rezultat prekršaja ili koji mogu poslužiti kao dokaz u prekršajnom postupku, prema propisima koji vrijede za prekršajni postupak, te će stranu i domaću valutu odmah uplatiti na posebne račune Deviznog inspektorata Ministarstva financija, a zlato deponirati kod Narodne banke Hrvatske

Članak 103.

Devizni inspektorat može rješenjem privremeno oduzeti devize i domaću valutu koja je bila predmet platnog prometa koji je rezultat prekršaja iz članka 94. ovoga Zakona, na način da ovlaštenoj banci ili organizaciji koja vodi platni promet kod koje osoba (pravna ili fizička osoba) osumnjičena da je počinila prekršaj ima račun, dade nalog za devize ili domaću valutu do okončanja prekršajnog postupka doznači na posebne račune Deviznog inspektorata Ministarstva financija.

Članak 104.

Gonjenje za prekršaje predviđene ovim Zakonom ne može se poduzeti kada proteku tri godine od dana kada je radnja prekršaja dovršena.

Zastara nastupa u svakom slučaju kada od dana dovršenja radnje prekršaja protekne šest godina.

Na tok i prekid zastarijevanja prekršajnog gonjenja i zastaru izvršenja prekršajne kazne i mjera sigurnosti primjenjuju se odredbe Zakona o prekršajima.

GLAVA X

POSEBNE ODREDBE

Članak 105.

Radi formiranja deviznih rezervi Narodna banka Hrvatske može utvrditi obvezu da ovlaštene banke prodaju devize Narodnoj banci Hrvatske po osnovi mjenjačkih poslova banaka i ugovornih mjenjača i po osnovi otkupa deviza od domaćih i stranih fizičkih osoba.

Članak 106.

Ako se unatoč poduzetim mjerama temeljem ovog ili drugih zakona bitno naruši likvidnost u plaćanjima s inozemstvom, Vlada Republike Hrvatske poduzet će privremene mjere za uspostavljanje ravnoteže platne bilance zemlje, koje mogu trajati najduže šest mjeseci.

Članak 107.

Mjerama iz članka 106. ovoga Zakona ne mogu se ograničiti plaćanja u inozemstvo po osnovi:

1) kreditnih, garantiranih i konvencijskih obveza,

2) kapitalnih ulaganja stranih osoba u Republici Hrvatskoj i

3) raspolaganja devizama stečenim prodajom robe i usluga u inozemstvo, te u slučajevima iz članka 41. i 42. ovoga Zakona.

GLAVA XI

PRIJELAZNE I ZAKLjUČNE ODREDBE

Članak 108.

Domaće osobe koje su protivno dosadašnjim propisima imale otvorene račune kod inozemnih banaka, neće se kazniti za počinjeni privredni prijestup ili prekršaj, niti će se za ta djela pokretati postupak ako u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona unesu devize u Republiku Hrvatsku ili pokrenu postupak za dobivanje odobrenja za otvaranje računa u inozemstvu u smislu članka 57. ovoga Zakona.

Članak 109.

Prekršajni postupci i postupci za privredne prijestupe za djela koja su prema prijašnjim propisima bili prekršaji ili privredni prijestupi, a prema ovom Zakonu nisu određeni kao prekršaji, obustavit će se.

Postupci koji se ne obustavljaju prema stavku 1. ovoga članka dovršit će se prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Povrat privremeno oduzetih deviznih sredstava u postupcima koji se prema stavku 1. ovoga članka obustavljaju, a koji su prekinuti Uredbom o stavljanju u prekid prekršajnog postupka u predmetima po propisima o deviznom poslovanju koje je preuzela Republika HrVatska, riješit će se posebnim propisom nakon dovršetka poslupka utvrđivanja medusobnih prava i obveza Republike Hrvatske u odnosu na ostale republike bivše SFRJ i u odnosu na bivšu Federaciju.

Članak 110.

Domaće osobe koje su do dana stupanja na snagu ovo ga Zakona sklopile ugovore o dugoročnoj proizvodnoj kooperaciji dužne su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona zatražiti od Narodne banke Hrvatske odobrenje prema članku 46. ovoga Zakona.

Članak 111.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vrijediti Zakon o deviznom poslovanju ("Narodne novine", br. 53/91.), Uredba o uvjetima i načinu održavanja likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu ("Narodne novine", br. 59/93.), članak 57. Zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su odredene novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje ("Narodne novine", br. 26/93.) i Uredba o platnom prometu s drugim republikama ("Narodne novine", br. 71/91.).

Na devizne depozite uredene Uredbom o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 58/93.), odredbe ovoga Zakona primjenjuju se u dijelu koje nisu suprotne ogranićenjima propisanim tom Uredbom.

Članak 112.

Narodria banka Hrvatske i Ministarstvo financija Republike Hrvatske donijet će, kada je to ovim Zakonom Predviđeno, potrebne provedbene propise u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Do donošenja novih podzakonskih propisa, primjenjivat će se provedbeni propisi koji su vrijedili dn dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom

Provedbeni propisi koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a koje ovaj Zakon ne predviđa, ili koji su u suprotnosti s njim, prestaju vrijediti danom stupa nja na snagu ovoga Zakona.

Članak 113.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 440-01/93-01/06

Zagreb, 7. listopada t993

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Zastupničkog doma Sabora

Stjepan Mesić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.