ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o nadzoru predmeta od plemenitih kovina

Proglašavam Zakon o nadzoru predmeta od plemeni tih kovina, kojeg je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 30. srpnja 1993. godine.

Broj : PA4-64/ 1-93.

Zagreb, 7. kolovoza 1993.

ZAKON

o nadzoru predmeta od plemenitih kovina

Ovim Zakonom uređuje se obvezno označivanje, ispitivanje i žigosanje predmeta od plemenitih kovina koji se proizvode, uvoze i stavljaju u promet u Republici Hrvatskoj.

Plemenitim kovinama smatraju se, u smislu ovoga Zakona, platina, zlato, iridij, srebro i paladij.

Predmetima od plemenitih kovina smatraju se, u smislu ovoga Zakona, predmeti izrađeni od platine, zlata i srebra te njihovih slitina s paladijem, iridijem i drugim kovinama koji prema odredbama ovoga Zakona imaju propisani stupanj čistoće.

Iridij koji se nalazi u slitini predmeta od platine smatra se, u smislu ovoga Zakona, platinom.

Pozlaćeni predmeti od srebra smatraju se, u smislu ovoga Zakona, predmetima od srebra.

Svi predmeti od plemenitih kovina iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona u,Republici Hrvatskoj moraju nakon izradbe biti označeni znakom proizvođača i oznakom stupnja čistoće (u daljnjem tekstu: oznaka čistoće), a prije stavljanja u promet ispitani i žigosani žigom čistoće Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni žig.)

Znak proizvođača, oznaka čistoće i državni žig utiskuju se u predmet od plemenite kovine.

Zabranjeno je prenošenje utisnutog znaka proizvođača, oznake čistoće i državnog žiga s jednoga na drugi predmet od plemenite kovine.

Obvezno označivanje znakom proizvođača i oznakom čistoće, te ispitivanje i žigosanje državnim žigom predmeta od plemenitih kovina ne provodi se za:

a) predmete od plemenitih kovina starije proizvodnje koji imaju posebnu kulturnu, povijesnu ili umjetničku vrijednost;

b) poluproizvode od plemenitih kovina i njihove slitine koje se upotrebljavaju u industriji;

c) insrumente, uređaje i njihove dijelove koji se upotrebljavaju u znanosti, zdravstvu, proizvodnji i laboratorijskim ispitivanjima;

d) ostatke plemenitih kovina po završenoj proizvodnji;

e) zlatni i srebrni novac;

f) predmete od plemenitih kovina koji su u potpunosti presvučeni emajlom ili optočeni dragim kamenjem, biserjem i sličnim predmetima;

g) držače za drago kamenje, biserje ili neki drugi predmet, u kojima je masa plemenite kovine prema ukupnoj masi predmeta neznatna;

h) slitine za lemljenje na bazi srebra,platine ili paladija;

i) predmete od plemenitih kovina ili njihovih slitina koji se nalaze u osobnom vlasništvu pojedinaca.

Predmeti od plemenitih kovina iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona moraju imati propisani stupanj čistoće.

Čistoćom predmeta od plemenitih kovina smatra se udjel plemenite kovine u masi predmeta.

Čistoća predmeta od plemenite kovine iskazuje se u tisućitim dijelovima (x/1000) mase plemenite kovine u ukupnoj masi predmeta.

Predmeti od plemenite kovine moraju prema ovom Zakonu imati neki od slijedećih stupnjeva čistoće:

1) predmeti od platine: 950 tisućitih (950/1000)
2) predmeti od zlata:   950 tisućitih (950/1000)
                        900 tisućitih (900/1000)
                        840 tisućitih (840/1000)
                        750 tisućitih (750/1000)
                        585 tisućitih (585/1000)
3) predmeti od srebra:  950 tisućitih (950/1000)
                        925 tisućitih (925/1000)
                        900 tisućitih (900/1000)
                        800 tisućitih (800/1000)

Predmeti koji sadrže plemenite kovine, a imaju stupanj čistoće manji od 950/1000 za predmete od platine, od 585/1000 za predmete od zlata i od 800/1000 za predmete od srebra, ne smatraju se u smislu ovoga Zakona predmetima od plemenitih kovina.

Predmeti od zlata i srebra koji imaju čistoću veću od propisane za određeni stupanj u članku 6. stavku 4. ovoga Zakona, a manju od sljedećeg višeg stupnja, imaju čistoću nižeg stupnja.

Predmeti od plemenitih kovina koji su izrađeni od platine, zlata ili srebra, a stavljaju se u promet radi dalje prerade imaju stupanj čistoće 999,99/1000.

Na predmete iz stavka 1. ovoga članka utiskuje se oznaka čistoće 999,99.

Direktor Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo (u daljnjem tekstu: direktor Zavoda) u sporazumu s ministrom mjerodavnim za poslove zdravstva propisuje stupanj čistoće i nadzor nad poluproizvodima ili proizvodima od plemenitih kovina ili njihovih slitina namijenjenih zdravstvu.

Proizvođač predmeta od plemenitih kovina mora izrađeni predmet od plemenite kovine označiti svojim znakom proizvođača i oznakom čistoće.

Od odredaba iz stavka 1. ovoga članka izuzeti su predmeti od plemenitih kovina navedeni u članku 5. ovoga Zakona.

Predmete od plemenitih kovina mase manje od jednog grama nije potrebno označivati znakom proizvođača i oznakom čistoće.

Direktor Zavoda propisuje oblik, sadržaj i postupak dodjeljivanja znaka proizvođača.

Zavod vodi popis izdanih znakova proizvođača.

Direktor Zavoda propisuje tehničke uvjete kojima s obzirom na izradbu moraju udovoljavati predmeti od plemenitih kovina.

Direktor Zavoda propisuje način određivanja i obilježavanja stupnjeva čistoće, oblik i sadržaj oznake čistoće i državnog žiga.

IV. ISPITIVANJE I ŽIGOSANJE PREDMETA OD PLEMENITIH KOVINA

Ispitivanjem i žigosanjem predmeta od plemenite kovine utvrđuje se i jamči njegova čistoća.

Ispitivanje i žigosanje državnim žigom predmeta od plemenitih kovina obavlja organ nadzora predmeta od plemenitih kovina u Zavodu (u daljnjem tekstu: organ nadzora Zavoda).

Predmeti od plemenitih kovina ispituju se i žigošu u službenim prostorijama organa nadzora Zavoda.

Iznimno na zahtjev proizvođača ili uvoznika, mogu se predmeti od plemenitih kovina ispitivati i žigosati državnim žigom i izvan službenih prostorija organa nadzora Zavoda.

Ako se ispitivanje i žigosanje predmeta od plemenitih kovina, u smislu stavka 2. ovoga članka, obavlja u poslovnim prostorijama proizvođača ili uvoznika predmeta od plemenitih kovina, taj proizvođač ili uvoznik obvezan je osigurati prikladne radne prostorije i opremu za ispitivanje i žigosanje te o svom trošku staviti na raspolaganje organu nadzora zavoda potrebne djelatnike i materijal za ispitivanje i žigosanje.

Direktor Zavoda propisuje tehničke uvjete kojima moraju udovoljavati radne prostorije i oprema za ispitivanje i žigosanje predmeta od plemenitih kovina.

Na zahtjev proizvođača ili uvoznika predmeta od plemenitih kovina utvrđuje se da li je udovoljeno uvjetima iz stavka 4. ovoga članka.

Ako se utvrdi da je udovoljeno uvjetima iz stavka 4. ovoga članka, direktor Zavoda će donijeti rješenje đa se predmeti od plemenitih kovina ispituju i žigošu u poslovnim prostorijama podnositelja zahtjeva.

Direktor Zavoda će donijeti rješenje kojim se ukida rješenje iz stavka 6. ovoga članka ako se naknadno utvrdi da radne prostorije i oprema za ispitivanje i žigosanje predmeta od plemenitih kovina ne udovoljavaju uvjetima iz stavka 4. ovoga članka.

Protiv rješenja iz stavka 7. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Proizvođači predmeta od plemenitih kovina iz Republike Hrvatske obvezni su organu nadzora Zavoda dostaviti predmete od plemenitih kovina na ispitivanje i žigosanje prije potpunog dovršenja završnim poliranjem visokog sjaja.

Proizvođači su obvezni organu nadzora Zavoda pri podnošenju predmeta od plemenitih kovina na ispitivanje i žigosanje podnijeti pismenu prijavu u kojoj će naznačiti vrstu predmeta, broj komada, i čistoću slitine.

Ako organ nadzora Zavod ispitivanjem utvrdi da predmet podnesen na ispitivanje ima čistoću iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona, žigosat će predmet.

Ako se ispitivanjem utvrdi da podneseni predmet nema ni najniži stupanj čistoće iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona, organ nadzora Zavoda uskratit će žigosanje i o tome donijeti rješenje.

Ako stranka nije zadovoljna nalazom organa nadzora Zavoda, može u roku od petnaest dana podnijeti žalbu direktoru Zavoda i zahtijevati ponovno ispitivanje.

Direktor donosi rješenje po žalbi.

Predmeti od plemenitih kovina u osobnom vlasništvu moraju se ispitati i žigosati samo ako ih vlasnik stavlja u promet.

Organ nadzora Zavoda obvezan je na zahtjev vlasnika predmeta od plemenite kovine obaviti ispitivanje i žigosanje takva predmeta u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Ako prethodno označen i žigosan predmet od plemenite kovine bude dorađen ili prerađen, mora se prije stavljanja u promet ponovno donijeti na ispitivanje i žigosanje.

Troškove ispitivanja i žigosanja predmeta od plemenitih kovina snosi proizvođač, uvoznik ili vlasnik predmeta od plemenitih kovina.

Direktor Zavoda propisuje visinu i način plaćanja naknade troškova iz stavka 1. ovoga članka.

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka prihod su državnog proračuna, a koristit će se za financiranje djelatnosti ispitivanja i žigosanja predmeta od plemenitih kovina.

Predmeti od plemenitih kovina smiju se stavljati u promet samo ako po svojem sastavu i čistoći odgovaraju uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Prije stavljanja u promet u Republici Hrvatskoj predmeti od plemenitih kovina proizvedeni u Republici Hrvatskoj moraju biti označeni znakom proizvođača i oznakom čistoće te ispitani i žigosani državnim žigom.

Predmeti od plemenitih kovina koji se uvoze u Republiku Hrvatsku moraju biti označeni oznakom čistoće, a prije stavljanja u promet u Republici Hrvatskoj ispitani i žigosani državnim žigom.

Pri podnošenju predmeta od plemenitih kovina iz stavka 1. ovoga članka ispitivanje i žigosanje organu nadzora Zavoda uvoznici su obvezni podnijeti prijavu s navedenom vrstom, brojem i masom te čistoćom uvezenih predmeta od plemenitih kovina, priložiti uvoznu dozvolu i carinske dokumente.

Predmeti od plemenitih kovina namijenjeni izvozu iz Republike Hrvatske moraju biti označeni oznakom čistoće.

Za predmete od plemenitih kovina iz stavka 1. ovoga članka izvršit će se utiskivanje znaka proizvođača, ispitivanje i žigosanje državnim žigom samo ako to traži izvoznik ili inozemni kupac.

Troškove iz stavka 2. ovoga članka snosi izvoznik, odnosno inozemni kupac.

Predmeti iz članka 7. ovoga Zakona moraju se kod stavljanja u promet držati odvojeno od predmeta od plemenitih kovina.

Poduzeća i druge pravne osobe, te osobe koje samostalno obavljaju privrednu djelatnost moraju imati slike žigova za označivanje predmeta od plemenitih kovina, kao i druga sredstva kojima se ti žigovi na predmetima mogu raspoznati i staviti ih na uvid i raspolaganje stranci na njezin zahtjev.

Nadzor nad prometom predmeta od plemenitih kovina obavlja tržišna inspekcija.

U obavljanju nadzora iz stavka 1. ovog članka tržišni inspektori poduzimaju mjere za koje su ovlašteni ovim Zakonom i propisima tržišne inspekcije.

Ako tržišni inspektor utvrdi da predmet od plemenite kovine koji je u prometu nije žigosan, a prema odredbama ovoga Zakona mora biti žigosan, donijet će rješenje kojim će zabraniti prodaju predmeta, a jedan primjerak tog rješenja dostavit će i organu nadzora Zavoda.

Predmet od plemenite kovine za koji je doneseno rješenje iz stavka 1. ovoga članka mora se odmah povući iz prometa, na prikladan način zapečatiti i ne smije se staviti u promet dok nije žigosan. Na žigosanje predmet se mora donijeti u omotu koji je zapečaćen od strane tržišnog inspektora.

Žalba protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Nadzor nad ispravnošću i žigosanjem predmeta od plemenitih kovina u prometu obavlja organ nadzora Zavoda.

Pri obavljanju nadzora djelatnici koji obavljaju nadzor iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo ulaziti u prostorije u kojima se predmeti od plemenitih kovina proizvode, stavljaju u promet ili drže pripremljeni radi stavljanja u promet.

Poduzeća i druge pravne osobe, te osobe koje samostalno obavljaju privrednu djelatnost u čijim se prostorijama obavlja nadzor iz stavka 1. ovoga članka obvezni su djelatniku organa nadzora Zavoda omogućiti nesmetan pregled žigova, državnog žiga, oznaku čistoće, znaka proizvođača i predmeta od plemenitih kovina koji su stavljeni u promet, drže se pripremljeni radi stavljanja u promet ili su izloženi kao uzorci, te djelatniku organa nadzora Zavoda dati sve potrebne podatke.

Ako organ nadzora Zavoda pri obavljanju nadzora iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da predmet od plemenite kovine koji je stavljen u promet, drži se pripremljen radi stavljanja u promet ili je izložen kao uzorak nije ispravan, odnosno nije žigosan, a prema odredbama ovoga Zakona mora se ispitati i žigosati, donijet će rješenje kojim će zabraniti prodaju predmeta.

Predmet od plemenite kovine za koji je doneseno rješenje iz stavka 4. ovoga članka mora se odmah povući iz prometa i ne smije se staviti u promet prije žigosanja.

Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka ne može se podnijeti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

Djelatnicima organa nadzora Zavoda koji obavljaju nadzor predmeta od plemenitih kovina izdaju se iskaznice za obavljanje nadzora.

Direktor zavoda propisuje sadržaj i oblik iskaznice iz stavka 1. ovoga članka, te način vođenja evidencije o izdanim iskaznicama.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 2000 do 10000 DEM kaznit će se za privredni prijestup poduzeće ili druga pravna osoba:

1) ako prenese utisnuti žig na drugi predmet od plemenite kovine (članak 4.);

2) ako stavi u promet predmete od plemenitih kovina koji ne udovoljavaju propisanim uvjetima glede čistoće (članak 25.);

3) ako stavi u promet predmete od plemenitih kovina koji nisu na propisani način označeni, ispitani i žigosani (članak 26. stavak 1, članak 27. stavak 1. i članak 28. stavak 1.);

4) ako stavi u promet predmete od plemenitih kovina za koje je doneseno rješenje o zabrani prodaje (članak 32. stavak 2. i članak 33. stavak 5. );

Za radnju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u poduzeću ili drugoj pravnoj osobi novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 1000 DEM.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 500 do 2000 DEM kaznit će se za prekršaj poduzeće ili druga pravna osoba:

1) ako ne podnese na ispitivanje i žigosanje predmete koji su dorađeni ili prerađeni (članak 23.);

2) ako u trgovini ne drži predmete od plemenitih kovina odvojeno od ostalih predmeta (članak 29.);

3) ako ne stavi na raspolaganje slike iiova za označivanje čistoće predmeta od plemenitih kovina ili sredstva kojima se ti žigovi, oznake i znakovi mogu raspoznati (članak 30.);

4) ako organu nadzora Zavoda ne dopusti ili ometa obavljanje nadzora (članak 33. stavak 2. i 3.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u poduzeću ili drugoj pravnoj osobi kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 300 DEM.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 1000 DEM kaznit će se za prekršaj osoba koja samostalno obavlja privrednu djelatnost ako učini koju od radnji iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 300 DEM kaznit će se za prekršaj osoba koja samostalno obavlja privrednu djelatnost ako učini koju od radnji iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona.

Ako osoba koja samostalno obavlja privrednu djelatnost učini povrede iz članka 35. ili 36. ovoga Zakona u povratu izreći će joj se zaštitna mjera oduzimanja dozvole u trajanju do 6 mjeseci za prvi povrat i trajno oduzimanje dozvole za obavljanje djelatnosti za drugi povrat.

Iznosi novčanih kazni iz članka 35., 36. i 37. ovoga Zakona revaloriziraju se prema srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan naplate kazne.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vrijediti Zakon o kontroli predmeta od dragocjenih kovina ("Narodne novine", br. 53/91. i 61/92.).

Dok se ne odrede novi državni žigovi ostaje na snazi čkanak 21a. Zakona o kontroli predmeta od dragocjenih kovina ("Narodne novine", br 53/91. i 61/92.).

Podzakonski akti doneseni za izvršenje Zakona o kontroli predmeta od dragocjenih kovina primjenjuju se u Republici Hrvatskoj ako su u suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske i ovim Zakonom.

Podzakonske akte iz članka 10, i 13. stavka 1., članka 14, 15. i 18. stavka 4. i članka 34. stavka 2. ovoga Zakona donijet će direktor Zavoda u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 310-07/93-01/01

Zagreb, 30. srpnja 1993.