ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA

Na temelju članka 52. Zakona o izmjename i dopunama Zakona o obrani ("Narodne novine", br. 49/93.) Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske na sjednici 27. srpnja 1993. utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o obrani.

Pročišćeni tekst Zakona o obrani obuhvaća Zakon o obrani ("Narodne novine", br. 49/91.) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 53A/91., 73/91., 19/92., 55/92. i 49/93. u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 800-01 /92-01 / 12

Zagreb, 27. srpnja 1993.

Ovim Zakonom se uređuju: prava i dužnosti građana, ovlasti Vlade Republike Hrvatske, tijela državne uprave i pravnih osoba, u obrani suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti te Ustavom utvrđenog poretka Republike Hrvatske; oružane snage Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: oružane snage); vojna obveza i druga pitanja značajna za obrambeni sustav.

Obrambeni sustav Republike Hrvatske jedinstveni je oblik ustrojstva i pripremanja oružanih snaga, tijela državne uprave i pravnih osoba, u svrhu osiguranja pravovremenog i organiziranog sprečavanja, te odvraćanja mogućeg napada i druge opasnosti za državu.

Oružane snage su temeljni nositelj oružanog oblika otpora.

Oružani otpor čini jedinstvo s nenaoružanim oblicima otpora.

Oružane snage, tijela državne uprave i pravne osobe u miru obavljaju pripremanje ljudskih snaga i materijalnih sredstava, za obranu države u ratu, neposrednoj ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike ili u izvanrednim okolnostima.

Pod izvanrednim okolnostima smatra se stanje u kojem su, uslijed oružanog, terorističkog ili drugog nasilnog djelovanja dovedeni u pitanje sloboda, neovisnost, teritorijalna cjelovitost i ustavni poredak Republike Hrvatske, odnosno opća sigurnost stanovništva i materijalnih dobara izazvana elementarnim nepogodama i tehnološkim havarijama.

U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike, oružane snage, tijela državne uprave i pravne osobe, sukladno sa svojim ovlastima, poduzimaju propisane mjere.

U slučaju oružanog napada na državu, oružane snage, tijela državne uprave i pravne osobe imaju pravo i dužnost odmah započeti s oružanom borbom i drugim oblicima otpora protiv napadača, sukladno s odredbama ovoga Zakona.

Oružana borba i drugi oblici otpora nastavljaju se na svim dijelovima državnog teritorija kojega bi privremeno zaposjeo napadač.

Određeni obrambeni postupci i aktivnosti provode se sukladno s Ustavom i zakonom i u izvanrednim okolnostima.

1. Zajedničke odredbe

Svaki građanin Republike Hrvatske ima dužnost štititi i braniti neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske i u svezi s tim ima osobito:

1. vojnu obvezu;

2. radnu obvezu ;

3. obvezu sudjelovanja u civilnoj zaštiti;

4. obvezu sudjelovanja u službi motrenja i obavješćivanja i

5. materijalnu obvezu

Građani se osposobljavaju za zadatke obrane na koje su raspoređeni, te koji su im određeni za obavljanje u slučaju rata, neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike i u izvanrednim okolnostima.

Građani se raspoređuju na dužnosti iz točke 1, 2. i 3. stavka 1. ovoga članka sukladno sa zakonom i planovima obrane Pojedinac može biti raspoređen na obavljanje više dužnosti, ako se one međusobno ne isključuju.

Građani su dužni čuvati državnu, vojnu i službenu tajnu, te na propisan način održavati oružje i opremu koja im je povjerena.

2. Radna obveza

Radnu obvezu imaju svi za rad sposobni građani koji su navršili 15 godina, a nisu raspoređeni na službu u oružane snage.

Radna obveza izvršava se u tijelima državne uprave i pravnim osobama, te obavljanjem povremenih radova za potrebe oružanih snaga odnosno obrane države.

Radna obveza se uvodi u slučaju rata i neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike.

Predsjednik Republike može iznimno odlučiti da se u slučaju izvanrednih okolnosti, uvede radna obveza u djelatnostima, koje su posebno značajne za provođenje obrambenih priprema Republike Hrvatske.

Odlukom Predsjednika Republike iz stavka 4. ovoga članka određuju se zadaci i poslovi za koje se izvodi radna obveza, te vrijeme njezina trajanja.

Radnoj obvezi ne podliježu:

- osobe na službi u oružanim snagama;

- obveznici civilne zaštite raspoređeni u stožere civilne zaštite;

- žene starije od pedeset pet godina života, kao i trudne žene;

- muškarci stariji od 65 godina života.

Pripadnici redarstva i druge ovlaštene osobe tijela unutarnjih poslova, stražari i druge ovlaštene osobe tijela izvršenja sankcija te službenici tijela uprave ovlaštenih za poslove obrane, u pravilu, izvršavaju radnu obvezu u tim tijelima.

Pri proglašenju ratnog stanja, u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike ili u slučaju izvanrednih okolnosti, obveznici radne obveze dužni su ostati na poslovima koje obavljaju, dok se ne pozovu na službu u oružane snage ili na izvršavanje drugih obveza.

Obveznici radne obveze, koji su raspoređeni na druge zadatke i poslove ili u drugu pravnu osobu u svojem prebivalištu ili izvan svojeg prebivališta dužni su postupati prema dobivenom rasporedu.

Majka i samohrani roditelj koji ima jedno ili više djece mlađe od l0 godina, mogu se u ratu iznimno rasporediti na izvršavanje radne obveze izvan mjesta prebivališta, ako im se za to vrijeme osigura čuvanje i njega djece.

Osobe koje podliježu radnoj obvezi, u pravilu se raspoređuju na poslove prema svojim stručnim kvalifikacijama, odnosno sposobnostima.

3. Obveza sudjelovanja u civilnoj zaštiti

U postrojbama i stožerima civilne zaštite dužni su sudjelovati građani koji su radno sposobni i to od 18 do 60 godina starosti muškarci, odnosno do 55 godina starosti žene, a na osnovi dobrovoljnog pristanka i starije osobe.

U ratu, u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike i u izvanrednim prilikama, Predsjednik Republike može produljiti trajanje obveze sudjelovanja u civilnoj zaštiti i nakon proteka godina propisanih u stavku 1. ovoga članka.

U postrojbe i stožere civilne zaštite ne raspoređuju se

- osobe na službi u oružanim snagama;

- službenici tijela unutarnjih poslova;

- trudnice i samohrani roditelji koji imaju jedno dijete mlađe od sedam godina, odnosno dvoje ili više djece mlađe od 10 godina;

- službenici u kaznenopopravnim ustanovama i drugim tijelima izvršenja sankcija;

- osobe proglašene nesposobnima za sudjelovanje u civilnoj zaštiti;

Izuzetno od odredbe podstavka 3. stavka 1. ovoga članka u postrojbe i stožere civilne zaštite u ratu se, prema potrebi, raspoređuju majke - liječnice, inženjerke, tehničarke i druge prijeko potrebne stručne djelatnice koje imaju djecu stariju od jedne godine života, ako im je u ostvarivanju dužnosti osigurano čuvanje i njega djece.

4. Obveza sudjelovanja u službi motrenja i obavješćivanja

U službu motrenja i obavješćivanja raspoređuju se građani pod uvjetima koji su odredeni za obavljanje dužnosti u postrojbama i stožerima civilne zaštite.

Status pripadnika službe iz stavka 1. ovoga članka je u ratu izjednačen sa statusom obveznika radne obveze.

5. Materijalna obveza

Građani imaju materijalnu obvezu davanja vozila, strojeva i drugih propisanih sredstava, opreme i stoke, oružanim snagama, civilnoj zaštiti, službi motrenja i obavješćivanja, tijelima državne uprave i pravnim osobama čija je djelatnost od posebnog značenja za obranu države.

Građani su dužni davati i propisana materijalna sredstva iz stavka 1. ovoga članka i u miru, zbog pregleda i vježbi.

Obvezu iz stavka 1. i 2 ovoga članka imaju i pravne osobe.

Vrstu materijalnih sredstava i opreme iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Tijela državne uprave koja vode podatke o materijalnim sredstvima i opremi, te stoci, iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužni su ih davati ovlaštenim upravama za obranu na njihov zahtjev.

6. Ostale obveze, evidencija i postupak

Zdravstvenu sposobnost obveznika radne obveze, obveznika civilne zaštite i pripadnika službe motrenja i obavješćivanja, utvrđuju zdravstvene organizacije i tijela ovlaštena za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti novaka za vojnu službu.

Pripadnik oružanih snaga, civilne zaštite, službe motrenja i obavješćivanja, te obveznik radne obveze mora se na poziv ovlaštenog tijela javiti tijelu, odnosno pravnoj osobi, u mjestu i vremenu koji su naznačeni u općem ili pojedinačnom pozivu.

Ako se pozvarie osobe ne odazovu pozivu i ne opravdaju svoj izostanak, može ovlašteni ured za obranu, sam ili na prijedlog tijela koji je zahtijevao pozivanje, izdati nalog za prisilno dovođenje.

Nalog za prisilno dovođenje izvršava ovlašteno tijelo unutarnjih poslova.

Žalba protiv naloga za prisilno dovođenje zbog neodazivanja pozivu za mobilizaciju i probnu mobilizaciju ne zadržava izvršenje toga naloga.

Uredi za obranu vode u evidenciji, te skupljaju, odnosno čuvaju i rabe određene podatke o građanima koji su navršili 17 godina i to: o rođenju, narodnosti, državljanstvu, prebivalištu i boravištu, psihotjelesnoj sposobnosti, bračnom stanju, školskoj i stručnoj spremi, zaposlenju, vojno-stručnoj osposobljenosti i znanjima od značenja za obranu te o određivanju rasporeda. O građanima predviđenima za obavljanje poslova kriptozaštite podataka ili za obavljanje poslova, odnosno dužnosti vođenja obrambenih ili sigurnosnih poslova, te o pričuvnim zapovjednicima i časnicima, nadležne uprave za obranu pribavljaju odnosno rabe i podatke o kažnjavanju sukladno s tim zakonom.

Uredi za obranu vode evidenciju podataka o vojnim obveznicima, pripadnicima službe motrenja i obavješćivanja, obveznicima radne obveze i obveznicima sudjelovanja u civilnoj zaštiti

Podatke iz stavka 2. ovoga članka uredi z.a obranu daju u uporabu oružanim snagama i tijelima u kojima građani obavljaju određene zadatke ili su u njih raspoređeni.

Vojni obveznici, obveznici radne obveze, pripadnici službe motrenja i obavješćivanja obveznici sudjelovanja u civilnoj zaštiti obvezni su u roku od 8 dana, od dana nastale promjene, ovlaštenom uredu za obranu kod kojeg se vode u evidenciji, prijaviti: promjenu imena i prezimena, promjenu adrese prebivališta, odnosno boravišta, promjenu bračnog stanja, promjenu zdravstvenog stanja, stjecanje stručne odnosno školske spreme, zasnivanje i prestanak zaposlenja, s naznakom poduzeća ili druge pravne osobe, odnosno poslodavca kod kojeg su zaposleni, odnosno vrstu i mjesto obavljanja samostalne djelatnosti.

Obveznici i pripadnici iz stavka 1. ovoga članka koji su zaposleni u poduzeću ili drugoj pravnoj osobi, prijavljuju propisane promjene ovlaštenoj službi toga poduzeća, odnosno pravne osobe, koja je obvezna te promjerle u roku od 8 dana dostaviti ovlaštenom uredu za obranu.

Povreda ili bolest, koja nastane kao posljedica izvršavanja obveze iz članka 5. ovoga Zakona osim kod službe u oružanim snagama, smatra se povredom na radu.

Povredom na radu smatra se i povreda nastala na putu od doma ili s radnog mjesta na zborište, odnosno kod povratka po obavljenoj obvezi.

Vrijeme i mjesto nastankaka bolesti ili povreda utvrđuje tijelo koje je organiziralo aktivnost na kojoj je obveznik obolio ili se povrijedio, po službenoj dužnosti ili na zahtjev obveznika.

Zahtjev iz stavka 3. ovoga članka obveznik podnosi ovlaštenoj upravi za obranu.

Propisi o materijalnoj odgovornosti u državnoj upravi primjenjuju se i na vojne obveznike, obveznike radne obveze i pripadnike službe motrenja i obavješćivanja, koji je u obavljanju službe ili u svezi s obavljanjem službe, odnosno drugih obveza u obrani, prouzroče namjerno ili iz grube nepažnje, materijalnu štetu fizičkoj ili pravnoj osobi.

1. Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske:

1. predlaže plan obrane i sigurnosni plan Republike;

2. propisuje metodologiju i jedinstvene pokazatelje za izradu obrambenih, razvojnih i sigurnosnih planova;

3. predlaže mjere za razvoj obrane Republike;

4. predlaže način osiguranja i visinu sredstava za financiranje posebnih zadataka i stvaranja uvjeta za rad pravnih osoba posebno značajnih za obranu Republike;

5. poduzima mjere za stvaranje i osiguranje robnih rezervi neophodnih za slučaj rata i njihov razmještaj sukladno s potrebama obrane;

6. utvrđuje ratnu organizaciju i odobrava obrambene i sigurnosne planove tijela državne uprave;

7. donosi svoj plan obrane i sigurnosni plan;

8. donosi propise o izvršavanju radne obveze, te utvrđuje osnovne kriterije i normative za raspoređivanje građana i materijalnih sredstava za potrebe popune oružanih snaga i za druge potrebe obrane;

9. donosi propise o izvršavanju obveze davanja materijalnih sredstava za potrebe obrane;

10. donosi propise o pripremi i načinu provođenja mobilizacije tijela državne uprave i pravnih osoba, te službe motrenja i obavješćivanja;

11. utvrđuje kriterije za ustroj sustava motrenja i obavješćivanja;

12. utvrđuje ustrojstvo službe kriptozaštite u Republici, način osposobljavanja kadrova, te provođenje mjera sigurnosti i kriptozaštite;

13. utvrđuje načela ustrojstva i brojčani sastav straže u kazneno-popravnirn ustanovama u slučaju rata, neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike i izvanrednim okolnostima;

14. odlučuje o pripremama i izvođenju mobilizacije i drugih vježbi tijela državne uprave i pravnih osoba;

15. utvrđuje planove za uređenje područja i vodenih površina značajnih za oružane snage i za druge potrebe obrane;

16. prati i usmjerava razvoj i proizvodnju predmeta naoružanja i vojne opreme, te promet tih sredstava i u svezi s tim poduzima potrebne mjere sukladno s ovim Zakonom;

17. utvrđuje posebne uvjete proizvodnje sredstava koja se koriste za potrebe priprema oružanih snaga;

18. poduzima i druge mjere utvrđene zakonom.

Vlada Republike Hrvatske u ratu, u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike i u izvanrednim okolnostima:

1 osigurava provođenje naređenih mjera pripravnosti i mobilizacije na teritoriju Republike Hrvatske;

2. osigurava prijelaz tijela državne uprave s mirnodopskog na ratno ustrojstvo i njihov izlaz na ratne lokacije;

3. osigurava povratak građana Republike Hrvatske iz inozemstva;

4. poduzima mjere za provođenje preuzetih međunarodnih obveza u svezi s postupanjem s ratnim zarobljenicima, stranim državljanima i njihovom imovinom.

2. Tijela državne uprave

a) Ministarstvo obrane

Ministarstvo obrane obavlja upravne i stručne poslove u djelokrugu obrane i zaštite, utvrđene zakonom.

Ministarstvo obrane obavlja poslove koji se odnose na:

1. praćenje i usklađivanje aktivnosti na ostvarivanju utvrđene politike sustava obrane, te predlaganje mjera za njihovu izgradnju, razvoj i ostvarivanje u Republici;

2. procjene mogućih ratnih i drugih opasnosti za zemlju;

3. izradu plana uporabe oružanih snaga;

4. sustav vođenja i zapovijedanja oružanim snagama;

5. uređenje i pripremanje teritorija i akvatorija za djelovanje oružanih snaga;

6. procjenjivanje sigurnosne situacije i poduzimanje potrebnih mjera za obranu Republike Hrvatske;

7. provođenje propisa i mjera u djelokrugu obrane;

8. pripremu i provođenje planova uporabe i razvojnih planova oružanih snaga, te utvrđivanje ustrojstva i metodologije razvoja oružanih snaga;

9. mobilizaciju i popunu oružanih snaga, te izvršavanje vojne i materijalne obveze;

10. poduku pripadnika i jedinica oružanih snaga;

11. sigurnost i zaštitu oružanih snaga i Ministarstva obrane;

12. provođenje utvrđene kadrovske politike u oružanim snagama;

13. ustrojavanje i pripremu proizvodnih i drugih kapaciteta za proizvodnju predmeta naoružanja i vojne opreme oružanih snaga;

14. materijalno i financijsko poslovanje oružanih snaga, materijalno zbrinjavanje oružanih snaga, ustrojstvo i sigurnost prometa, te sanitetsko zbrinjavanje u oružanim snagama;

15. informativno-psihološku djelatnost, osnove međunarodne vojne suradnje, obrazovni sustav Hrvatske vojske, znanstvenu i istraživačku djelatnost, publicističku i drugu nakladničku djelatnost za potrebe oružanih snaga i izdavanje vojnog tiska;

16. sudjelovanje u izradi plana obrane i sigurnosnog plana Republike, te izrađivanje svojega plana obrane i sigurnosnog plana;

17. sudjelovanje u ustrojavanju i pripremama za narodnu samoobranu i otpor u slučaju rata;

18. osiguravanje provođenja i neposredno provođenje poslova novačenja, popune i mobilizacije oružanih snaga;

19. usklađivanja planova i pripremnih mjera tijela državne uprave i pravnih osoba značajnih za obranu Republike, s planom obrane Republike;

20. provođenje kriptozaštite tajnih podataka i informacija obrane iz ovlasti Republike i brigu o provođenju te zaštite u Republici;

21. provođenje osposobljavanja građana za obranu;

22. rješavanje o pravima i obvezama pravnih i fizičkih osoba u djelokrugu obrane;

23. organiziranje i djelovanje sustava motrenja i obavješćivanja;

24. planiranje, praćenje i provođenje vježbi tijela državne uprave i pravnih osoba;

25. planiranje i organiziranje telekomunikacijskih potreba obrane ;

26. obavljanje i drugih poslova iz djelokruga obrane, ukoliko ti poslovi nisu stavljeni u djelokrug drugog tijela državne uprave.

Ministarstvo obrane obavlja stožerne i druge stručne poslove za potrebe Predsjednika Republike u svezi s njegovim ovlastima u djelokrugu obrane, izuzevši stručne poslove iz djelokruga drugih tijela državne uprave.

Ministar obrane donosi propise za koje je ovlašten i izdaje stručne upute za izvršavanje poslova iz stavka 1. i 2. ovog članka.

Za obavljanje poslova iz stavka 2. članka 22. ovoga Zakona, u sastavu Ministarstva obrane osniva se Glavni stožer.

Ustroj Glavnog stožera propisuje Vrhovni zapovjednik oružanih snaga koji i postavlja čelne osobe u Glavnom stožeru.

U slučaju rata formira se Ratni kabinet.

Članove Ratnog kabineta imenuje vrhovni zapovjednik.

Za obavljanje obrambenih poslova iz stavka 1. članka 22. ovoga Zakona u sastavu Ministarstva obrane ustrojavaju se uprave za obranu i uredi za obranu.

Odluku o broju, sjedištima i područjima na kojima djeluju uprave za obranu i uredi za obranu, donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra obrane.

Predstojnike ureda za obranu imenuje i razrješava ministar obrane.

Uprave za obranu su upravna i vojnoteritorijalna tijela koja obavljaju stručne poslove glede oružanih snaga, a koje utvrdi ministar obrane.

Uprave za obranu obavljaju i slijedeće poslove:

1. poslove novačenja, popune i mobilizacije oružanih snaga;

2. popune oružanih snaga, službe motrenja i obavješćivanja tijela državne uprave vojnim obveznicima i obveznicima radne obveze, te materijalno-tehničkim i drugim sredstvima;

3. ustrojavaju i provode mobilizacijske pripreme;

4. osiguravaju izbor, uređivanje i uporabu ratnih lokacija i poduzimaju mjere za uređenje područja i vodenih površina za potrebe obrane;

5. vode evidenciju pričuvnih časnika;

6. osiguravaju jedinstveno ustrojstvo i funkcioniranje sustava motrenja i obavješćivanja i ustrojavaju rad centra za obavješćivanje ;

7. ustrojavaju i pripremaju posebne veze za upravljanje jedinicama lokalne uprave i samouprave i provode poduku kadrova za rad i održavanje tih veza;

8. ustrojavaju i prate provođenje mjera sigurnosti i zaštite tajnih podataka obrane, te predlažu mjere za njihovo unapređivanje;

9. ustrojavaju i provode kriptozaštitu tajnih podataka i informacija iz djelokruga obrane;

10. provode upravni nadzor nad provođenjem priprema za obranu;

11. rješavaju o pravima i dužnostima građana, poduzeća i drugih pravnih osoba u djelokrugu obrane, u prvostepenom upravnom postupku;

12. ustrojavanje i pripremanje veza vođenja, sukladno s planovima obrane;

13. obavljaju upravne i druge stručne poslove koji se odnose na civilnu zaštitu, sukladno posebnom zakonu.

Uprave za obranu u slučaju rata, neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike i izvanrednih okolnosti, osobito: osiguravaju provođenje mjera pripravnosti i stalnu mobilizaciju ljudskih i materijalnih izvora i snaga, radi popune oružanih snaga i poduzimaju druge mjere za obranu zemlje.

Uredi za obranu u sastavu su uprava za obranu i obavljaju osobito ove poslove:

1. vode evidenciju vojnih obveznika, obveznika radne obveze, obveznika sudjelovanja u civilnoj zaštiti i pripadnika službe motrenja i obavješćivanja;

2. vode propisanu evidenciju materijalno-tehničkih sredstava i stoke za potrebe popune oružanih snaga i druge potrebe obrane;

3. pozivaju za potrebe obrane, izuzevši obveznike radne obveze raspoređene u tijelima državne uprave i pravnim osobama;

4. obavljaju stručne poslove koji se odnose na civilnu zaštitu, sukladno posebnom zakonu;

5. rješavaju u prvom stupnju o pravima glede zaštite boraca domovinskog rata, ratnih, mirnodopskih i civilnih invalida tog rata te članova njihovih obitelji i obitelji poginulih boraca domovinskog rata.

Ministarstvo obrane obavlja inspekcijske poslove koji se odnose na:

1. provođenje zakona i drugih propisa, smjernica i mjera koje utvrdi Predsjednik Republike Hrvatske, Sabor Republike Hzvatske, Vlada Republike Hrvatske i ministar obrane ;

2. ostvarivanje plana obrane, sigurnosnog plana i pripremnih mjera koje su utvrdila tijela državne uprave;

3. obavljanje poslova vojne obveze, popune i mobilizacije oružanih snaga;

4. ustrojstvo i provođenje priprema u pravnim osobama posebno značajnima za obranu Republike;

5. ustrojavanje jedinstvenog sustava motrenja i obavješćivanja;

6. ustrojavanje kriptozaštite i provođenja mjera sigurnosti i zaštite tajnih podataka obrane;

7. druge mjere i zadatke u području obrane značajne za Republiku.

Za obavljanje inspekcijskih poslova iz stavka 1. ovoga članka ministar obrane osniva posebnu inspekcijsku službu.

Ministar obrane donosi propise o ustrojstvu i radu inspekcijske službe.

U obavljanju inspekcijskih poslova iz članka 27. ovoga Zakona inspektor i druge ovlaštene osobe imaju slijedeće ovlasti :

1. pregledati i provjeravati planove i druge dokumente o ustrojavanju i pripremi obrane, te planiranju njezina razvoja;

2. narediti otklanjanje neusklađenosti u planovima i drugim dokumentima, provođenju mjera i izvršavanju pošlova i zadataka koje treba provesti prema tim planovima; naložiti obustavu mjera i radnji koje nisu sukladne s planovima ili s utvrđenim osnovama odnosno pripremnim mjerama za obranu države;

3. naložiti pravnoj osobi nad kojom obavlja inspekciju, da podnese izvješće o izvršenim poslovima, zadacima i mjerama u pripremama za obranu;

4. podnositi zahtjeve za pokretanje prekršajnog, kaznenog ili drugog predviđenog postupka.

Borbenu spremnost zapovjedništva, stožera, postrojbi i ustanova oružanih snaga, kontroliraju i ocjenjuju Ministarstvo obrane i ovlaštena zapovjedništva i stožeri oružanih snaga.

Ministar obrane određuje zapovjedništva i stožere oružanih snaga koji kontroliraju i ocjenjuju borbenu spremnost, elemente borbene spremnosti, kriterije i mjerila prema kojima će se obavljati kontrola i ocjena borbene spremnosti, te propisuje način i postupke planiranja i obavljanja kontrole i ocjene borbene spremnosti u oružanim snagama.

Ministarstvo obrane organizira i obavlja poslove sanitarne, tržišne, financijske i graditeljske inspekcije, inspekcije zaštite na radu i drugih inspekcija oružanih snaga.

Ministar obrane donosi propise o ustrojstvu i načinu rada inspekcije iz stavka 1. ovoga članka.

Ministarstvo obrane obavlja upravne i stručne poslove u svezi s izgradnjom vojnih i drugih objekata, posebno značajnih za obranu Republike i s izgradnjom investicijskih objekata u krugu vojarni za potrebe oružanih snaga.

Odobrenje za izgradnju objekata iz stavka 1. ovoga članka izdaje Ministarstvo obrane u suglasnosti s ovlaštenim tijelom državne uprave za izdavanje odobrenja za izgradnju. Ako ovlašteno tijelo ne dade suglasnost, odluku o izgradnji donosi Vlada Republike Hrvatske.

Ovlašćuje se ministar obrane da odredi vojne zapovjednike koji mogu davati odobrenje za izgradnju objekata u krugu vojarni i da donese propise o: postupku, pravima i obvezama vojnih organa pri izgradnji objekata iz stavka 1. ovoga članka, tehničkoj i drugoj dokumentaciji za te objekte, vođenju potrebnih evidencija o izgradnji objekata, nadzoru nad izgradnjom i održavanju tih objekata.

U Ministarstvu obrane osniva se Vojni savjet kao savjetodavno tijelo, osobito za pitanja izgradnje, razvoja i opremanja oružanih snaga, te razvoja obrambene doktrine i strategije oružane borbe.

Vojni savjet uz ministra obrane i načelnika Glavnog stožera, čini određeni broj članova koje po pribavljenom mišljenju ministra obrane i načelnika Glavnog stožera imenuje Predsjednik Republike.

b) Ostala tijela državne uprave

Ostala tijela državne uprave u okviru svojeg djelokruga u djelokrugu obrane:

1. pripremaju prijedloge planova, pripremnih mjera za obranu zemlje i priprema gospodarstva i društvenih djelatnosti za djelovanje u ratu;

2. pripremaju elemente za planove obrane Republike koji su od zajedničkog interesa za obranu Republike s planovima oružanih snaga;

3. osiguravaju određene kapacitete i rezerve posebno značajne za obranu države;

4. provode smjernice za pripremu i mobiliziranje izvora i snaga države za obranu;

5. prate stanje priprema za obranu u djelokruzima za koje su osnovani;

6. predlažu akte o organizaciji, radu i sistematizaciji zadataka i poslova, za vrijeme ratnog stanja te izrađuju svoj plan obrane i sigurnosni plan, te provode vlastite pripreme za rad u ratu, u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike i u izvanrednim okolnostima;

7. donose metodološke, stručne i tehničke upute za obrambene pripreme i njihovo planiranje u odgovarajućim djelokruzima;

8. predlažu Vladi Republike Hrvatske utvrđivanje obveza poduzeća i drugih pravnih osoba u proizvodnji i pružanju usluga u ratu, za potrebe Republike;

9. provode mjere zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara, evakuaciju i sklanjanje proizvodnih i drugih kapaciteta, robnih fondova, predmeta povijesne, znanstvene, umjetničke i kulturne vrijednosti, arhiva i drugih materijalnih dobara od posebnog interesa:

10. na osnovi jedinstvenih procjena o potrebama obrane u ratnim uvjetima i materijalnih i drugih mogućnosti Republike, pripremaju odgovarajuće dokumentacije za razvoj obrane, u okviru planova gospodarskog razvoja Republike;

11. osposobljavaju kadrove u svom djelokrugu i poduzi maju mjere nužne za uspješno funkcioniranje gospodarstva i društvenih djelatnosti u ratnim uvjetima;

12. provode mjere pripravnosti u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike i u izvanrednim okolnostima, te poduzimaju druge potrebite mjere za prijelaz na ratnu organizaciju;

13. provode mjere sigurnosti radi zaštite tajnih podataka obrane ;

14. obavljaju i druge poslove iz djelokruga obrane utvrđene zakonom.

3. Pravne osobe

Pravne osobe, koje su odlukom Vlade Republike Hrvatske određene od posebnog značaja za obranu, pripremaju i u miru donose svoje planove obrane, u kojima utvrđuju zadatke, organiziraju snage, sredstva, mjere i postupke za obranu, te svoj rad i druge obrambene aktivnosti u ratu i u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike.

Ostale pravne osobe za provođenje zadataka dobivenih od ovlaštenih tijela državne uprave, izrađuju obrambene planove u kojima utvrđuju svoju organizaciju i djelovanje u ratu i u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike.

Pravne osobe određene odlukom Vlade Republike Hrvatske, donose sigurnosne planove za slučaj izvanrednih okolnosti kojima utvrđuju svoj rad i postupanje.

U sigurnosnim planovima određuju postupke od naročitog značenja i aktivnosti za sprečavanje izvanrednih okolnosti i za svoj rad u izvanrednim okolnostima.

Pod postupcima od naročitog značenja razumijevaju se postupci u proizvodnji i redovitom djelovanju, koji su nenadomjestiv uvjet za rad i život stanovništva ili za rad drugih pravnih osoba na određenom području, za rad tijela državne uprave, za opskrbu oružanih i drugih obrambenih snaga i stanovništva ili su namijenjeni zaštiti i spašavanju.

Planovi obrane i sigurnosni planovi pravnih osoba, iz članka 34. i 35. ovoga Zakona, moraju biti usklađeni s odgovarajućim planovima Republike Hrvatske.

1. Zajedničke odredbe

Oružane snage su oblik ustrojavanja i pripremanja građana Republike Hrvatske za oružanu borbu.

Oružane snage Republike Hrvatske štite njezin suverenitet i neovisnost i brane njenu teritorijalnu cjelovitost.

Oružane snage mogu, uz uvjete predviđene ovim zakonom, obavljati i određene zadatke u izvanrednim okolnostima, te u slučajevima elementarnih nepogoda i drugih nesreća.

Pripadnik oružanih snaga je i svaki građanin Republike Hrvatske koji, organizirano i sukladno preuzetim međunarodnim obvezama, s oružjem ili na drugi način, sudjeluje u otporu protiv neprijatelja.

Oružane snage čine jedinstvenu cjelinu i sastoje se od Hrvatske vojske u čijem sastavu se kao posebni dijelovi nalaze Zbor narodne garde i Domobranstvo.

Zbor narodne garde zadržava se kao preteća Hrvatske vojske i dio tradicije, u ustroju i obimu koji utvrdi Predsjednik Republike.

Domobranstvo se ustrojava na teritorijalnom načelu, sa zadaćama i u ustroju utvrđenom posebnim propisom.

Pripadnici oružanih snaga se uvijek i pod svim okolnostima, pri izvođenju borbenih djelovanja, pridržavaju pravila medunarodnog ratnog prava u humanom postupku s neprijateljskim ranjenicima i zarobljenicima, o zaštiti stanovništva, te drugih pravila tog prava, sukladno s Ustavom Republike Hrvatske, zakonom i preuzetim međusobnim obvezama.

Oružane snage se organiziraju i pripremaju u miru kao udarna obrambena sila Republike Hrvatske, sposobna da pravovremeno spriječi svakog iznenadnog neprijatelja ili otkloni drugu opasnost za Republiku Hrvatsku, da se, u slučaju napada uspješno suprotstavi prvom udaru napadača i time omogući svoju mobilizaciju i aktiviranje, te da uspješno vodi oružanu borbu protiv neprijatelja.

Oružane snage pripremaju se i osposobljavaju za vođenje svih oblika oružane borbe.

Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav. Mirnodopski sastav čine djelatne vojne osobe i osobe na službi u oružanim snagama, te vojnici koji služe vojni rok.

Ratni sastav se popunjava i osobama pričuvnog sastava te materijalnlm sredstvima iz popisa.

Oružane snage Republike Hrvatske organiziraju se u stožere, zapovjedništva, postrojbe i ustanove.

Oružane snage sastoje se od vidova, rodova i struka. Vidovi su: kopnena vojska, ratna mornarica, ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana.

Rodovi su: pješaštvo, oklopništvo, topništvo, inženjerija, pomorstvo, zrakoplovstvo, protuzračna obrana, atomsko-biološko-kemijska obrana, veza, elektronsko djelovanje.

Struke su: tehnička, mornaričko tehnička, zrakoplovno tehnička, prometna, građevinska, hidrotehnička, hidro meteorološka, geodetska, opskrbna, pravna, upravna, financijska, obrazovna, informacijska, zdravstvena, veterinarska i glazbena.

Vrhovni zapovjednik oružanih snaga propisuje vrste, grane i specijalnosti rodova i struka.

Zabranjena je svaka politička djelatnost, osnivanje stranaka, održavanje političkih skupova i manifestacija u oružanim snagama.

Zabranjuje se vojnim osobama i osobama na službi u oružanim snagama sudjelovanje u uniformi na skupovima, ophodima i demonstracijama.

Nije dopušten štrajk vojnim osobama i osobama na službi u oružanim snagama koji je u neposrednoj vezi s borbenom spremnošću oružanih snaga, redovitim ili propisanim obavljanjem dužnosti pripadnika oružanih snaga.

Dan oružanih snaga, koji se prigodno obilježava kao dan stvaranja oružanih snaga Republike Hrvatske, utvrdit će se posebnim zakonom.

Ukupnu velićinu i brojčani sastav oružanih snaga određuje vrhovni zapovjednik, a ministar obrane propisuje ustroje i mobilizacijski razvoj.

Plan mobilizacijskog razvoja obuhvaća mobilizaciju oružanih snaga i redarstva

Sastav, služba, popuna, školovanje, dodjela činova i promicanje te druga stanja u službi u oružanim snagama Republike Hrvatske uređuju se posebnim zakonom.

U oružanim snagama u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.

2. Vođenje i zapovijedanje oružanim snagama

Vrhovni zapovjednik oružanih snaga, u obnašanju prava i dužnosti utvrđenih Ustavom:

1. utvrđuje osnove planova razvoja oružanih snaga:

2. utvrđuje osnove ustrojstva oružanih snaga i sustav vođenja i zapovijedanja oružanim snagama te prati provođenje utvrđene politike vođenja i zapovijedanja oružanim snagama;

3. donosi plan uporabe i nalaže uporabu oružanih snaga;

4. daje smjernice za poduzimanje mjera pripravnosti i mobilizacije oružanih snaga;

5. utvrđuje osnove kadrovske politike u oružanim snagama;

6. utvrđuje politiku naoružavanja i opremanja oružanih snaga;

7. utvrđuje vojnopodručnu podjelu Republike Hrvatske;

8. propisuje opća i osnovna pravila za oružane snage, donosi propise o školovanju, odgoju i izobrazbi u oružanim snagama, vojnoj stegi i druge propise predviđene ovim Zakonom;

9. predstavlja oružane snage u državi i izvan nje;

10. ostvaruje zapovijedanje oružanim snagama sukladno s Ustavom Republike Hrvatske i odredbama ovog Zakona;

11. donosi ukaze o prevođenju u činove oružanih snaga Republike Hrvatske, dodjeljuje prve časničke činove te promiče časnike ;

12. imenuje i razrješava dužnosti vojne zapovjednike, sukladno s posebnim zakonom;

13. obavlja i druge poslove vođenja i zapovijedanja oružanim snagama, na temelju Ustava Republike Hrvatske i zakona.

U obavljanju poslova iz svoje ovlasti, vrhovni zapovjednik oružanih snaga donosi direktive, zapovijedi, odluke, pravila i druge akte.

Vrhovni zapovjednik oružanih snaga može na ministra obrane prenijeti obavljanje određenih poslova vođenja i zapovijedanja oružanim snagama, izuzevši poslove uporabe oružanih snaga.

Ministar obrane odgovara vrhovnom zapovjedniku za poslove koje na njega prenese ili za koje ga ovlasti vrhovni zapovjednik.

Za provođenje akata vrhovnog zapovjednika oružanih snaga i za obavljanje zadaća što ih na njega prenese vrhovni zapovjednik, ministar obrane donosi pravila, zapovijedi, upute, odluke i druge akte.

Vođenje i zapovijedanje u oružanim snagama provode zapovjednici i časnici oružanih snaga, sukladno sa zakonom.

Zapovjednici i časnici oružanih snaga vode i zapovijedaju zapovjedništvima, stožerima, postrojbama i ustanovama oružanih snaga, sukladno s ovlaštenjima koja im dade Predsjednik Republike i ministar obrane, te obavljaju upravne poslove iz ovlasti Ministarstva obrane, koji su im određeni zakonom i propisima Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva obrane.

Pripadnik oružanih snaga nije dužan pokoriti se onim službenim naredbama i zapovjedima koje su upravljene na rušenje ustavnog poretka Republike Hrvatske, podrivanje oružanih snaga, diverzantske i subverzivne djelatnosti protiv Republike Hrvatske i njenih oružanih snaga, izdaju i druge radnje koje su protupravne i imaju biće kaznenog djela.

Zapovijedanje u oružanim snagama zasniva se na sljedećim osnovnim načelima: jedinstvo zapovijedanja i obveza provođenja odluka, zapovijedi i naloga nadređenoga.

Zapovjednici i časnici oružanih snaga za svoj rad, vođenje i zapovijedanje odgovaraju nadređenima.

3. Popuna oružanim snagama

Oružane snage popunjavaju se na način i po postupku predviđenom odredbama ovoga Zakona.

Ratni sastav oružanih snaga popunjava se osobama iz pričuvnog sastava i materijalnim sredstvima iz popisa na teritorijalnom i eksteritorijalnom principu, a mogu se popunjavati i na drugi način predviđen planovima razvoja oružanih snaga i mogućnostima ostvarivanja popune.

U ratu, slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike ili u izvanrednim okolnostima, oružane snage mogu se popunjavati i dragovoljcima.

Dragovoljcima se smatraju osobe koje nemaju vojnu obvezu, a na svoj su zahtjev primljene i stupile u oružane snage.

Popuna oružanih snaga dragovoljcima obavlja se sukladno propisu ministra obrane.

Vojne zapovjednike na dužnosti u oružanim snagama imenuju i razrješuju:

1. Predsjednik Republike - generale, admirale, te zapovjednike na dužnosti zapovjednika korpusa, divizija, brigada i bojni.

2. Ministar obrane i zapovjednici koje on ovlasti - ostale časnike i zapovjednike, dočasnike, vojne službenike na časničke i dočasničke dužnosti vojnih službenika u oružanim snagama.

Ovlaštena uprava za obranu popunjava jedinice i ustanove oružanih snaga i raspoređuje ostale vojne obveznike prema dobivenim brojnim rasporedima vojnih obveznika i materijalnih sredstava, sukladno s utvrđenim kriterijima, vojnoevidencijskim specijalnostima i prioritetima popune.

4. Mobilizacija oružanih snaga

Mobilizacija oružanih snaga ili njihovih pojedinih dijelova izvodi se u slučaju napada na Republiku Hrvatsku, neposrednoj ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike i izvanrednim okolnostima.

U miru se provodi probna mobilizacija radi provjere mobilizacijske i borbene spremnosti.

Mobilizacijom oružane snage prelaze iz mirnodopske organizacije i stanja na ratnu organizaciju i stanje spremnosti za borbena djelovanja prema planu mobilizacije.

Mobilizacija se provodi po planovima donesenim sukladno s jedinstvenim sustavom mobilizacije, što ga utvrdi Predsjednik Republike.

Mobilizacija oružanih snaga može biti po opsegu opća ili djelomična, a po načinu izvršenja javna ili tajna.

Opća mobilizacija obuhvaća sve ratne postrojbe oružanih snaga, a djelomična, određene ratne postrojbe oružanih snaga..

Mobilizaciju oružanih snaga nalaže Predsjednik Republike.

Mobilizaciju pojedinih dijelova oružanih snaga za potrebe vježbi u miru, nalaže ministar obrane, odnosno zapovjednici koje on za to ovlasti.

Mobilizacija oružanih snaga organizira se sukladno s planom mobilizacijskog razvoja, a izvodi se prema mobilizacijskim planovima oružanih snaga.

Za pripremu i izvođenje mobilizacije oružanih snaga odgovorni su:

1. ministar obrane - za pripremu i izvođenje mobilizacije oružanih snaga;

2. zapovjednici i časnici zapovjedništva, stožera, postrojbi i ustanova oružanih snaga - za pripremu i izvođenje mobilizacije zapovjedništva, stožera, postrojbi i ustanova kojima vode i zapovijedaju.

Propise o pripremi i izvođenju mobilizacije oružanih snaga donosi ministar obrane.

5. Pripravnost oružanih snaga

Pripravnost oružanih snaga obuhvaća poduzimanje mjera povećane borbene spremnosti, mobilizacijske, organizacijske, sigurnosne, političke i druge mjere i postupke koji su potrebiti radi sprečavanja i otklanjanja opasnosti od iznenadnog napada na Republiku Hrvatsku i drugih opasnosti, te radi povećanja spremnosti zapovjedništva stožera, postrojbi i ustanova za izvođenje borbenih zadataka.

Predsjednik Republike nalaže pripravnost oružanih snaga ili dijelova oružanih snaga i u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti.i jedinstvenosti Republike, te u izvanrednim okolnostima.

6. Uporaba oružanih snaga u slučajevima elementarnih nepogoda i drugih nesreća

Poduzimanje određenih mjera pripravnosti i uporabe zapovjedništava, stožera, postrojbi i ustanova oružanih snaga, na dijelu područja ugroženog elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom, za čije je otklanjanje nužna pomoć oružanih snaga, nalaže ministar obrane, o čemu odmah izvještava Predsjednika Republike.

Uporaba oružanih snaga u zaštiti i spašavanju od elementarnih nepogoda i drugih nesreća, nalaže se kad postrojbe civilne zaštite i druge snage nisu u mogućnosti otkloniti opasnost koja prijeti stanovništvu i drugim dobrima, odnosno otkloniti posljedice tih nepogoda i nesreća.

7. Materijalno zbrinjavanje oružanih snaga

Pod materijalnim zbrinjavanjem oružanih snaga, prema ovom Zakonu, razumijeva se: opskrba oružanih snaga borbenim i drugim materijalnim sredstvima i opremom, prehrana, obavljanje usluga za potrebe oružanih snaga, sanitetsko, veterinarsko i drugo potrebno zbrinjavanje oružanih snaga.

Materijalno zbrinjavanje oružanih snaga organiziraju i provode, u okviru utvrđenih obveza, zapovjedništva, stožeri, postrojbe i ustanove oružanih snaga, tijela državne uprave i pravne osobe.

Materijalno zbrinjavanje oružanih snaga organizira se i provodi sukladno planovima razvoja i planovima uporabe oružanih snaga.

Ministarstvo obrane ustrojava i provodi zbrinjavanje oružanih snaga borbenim sredstvima, te drugim materijalnim sredstvima, opremom, prehranom, te ustrojava sanitetsko, veterinarsko i drugo potrebno zbrinjavanje oružanih snaga.

Ministarstvo obrane surađuje s drugim ministarstvima, organima i tijelima u provođenju zadataka iz stavka 1. ovoga članka, izuzevši opskrbu oružanih snaga borbenim sredstvima.

Za potrebe materijalnoga zbrinjavanja oružanih snaga formiraju se, sukladno sa zakonom, potrebite rezerve materijalnih sredstava, po posebnom planu Republike Hrvatske.

Plan iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske.

8. Zastave i znamenja oružanih snaga

Postrojbe oružanih snaga imaju svoje zastave.

Zastave postrojbe oružanih snaga, vojnopomorske zastave i položaji zastava u ratnoj mornarici, ustanovljuju se posebnim zakonom.

Znak pripadnosti oružanih snaga je grb Republike Hrvatske.

Odore, oznake činova, oznake dužnosti i oznake pripadnosti rodovima i službama, propisuje Predsjednik Republike.

Glava V.

VOJNA OBVEZA

1. Zajedničke odredbe

Vojna obveza dužnost je svih za to sposobnih građana.

Izvršavanjem vojne obveze građani se pripremaju, osposobljavaju i ustrojavaju za obavljanje dužnosti u oružanim snagama i za sudjelovanje u obrani protiv neprijatelja ili druge opasnosti za Republiku Hrvatsku.

Vojna se obveza sastoji iz novačke obveze, obveze služenja vojnog roka i obveze služenja u pričuvnom sastavu oružanih snaga.

Žene ne podliježu novačkoj obvezi i obvezi služenja vojnog roka, već pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom, podiiježu obvezi služenja u pričuvnom sastavu.

Osoba koja podliježe vojnoj obvezi jest vojni obveznik Tijekom trajanja vojne obveze, vojni obveznik je :

1. novak

2. vojnik

3. vojnik u pričuvi, pričuvni dočasnik, pričuvni časnik ili pričuvni vojni službenik, a za žene - vojnikinja u pričuvi, pričuvna dočasnica, pričuvna časnica ili pričuvna vojna službenica (u daljnjem tekstu: osoba u pričuvnom sastavu).

Pod pojmom vojnik, u smislu ovoga Zakona, razumijeva se i mornar.

Vojnom obvezniku prestaje vojna obveza:

1. krajem kalendarske godine u kojoj navrši 60 godina (muškarac), odnosno 50 godina života (žena);

2. ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu;

3. ako mu prestane hrvatsko državljanstvo

Građanin kojemu je vojna obveza prestala po odredbi članka 68. točke 2. ovoga Zakona, može se uputiti na revizijski pregled radi provjere njegove sposobnosti za vojnu službu.

Revizijski pregled iz stavka 1. ovoga članka može se obaviti ako građanin koji je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu nije navršio 40 godina.

Osoba iz stavka 2. ovoga članka koja na revizijskom pregledu bude ocijenjena sposobnom za vojnu službu, postaje vojni obveznik i podliježe obvezi služenja vojnog roka do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina, a ako je ta kalendarska godina protekla - obvezi služenja u pričuvnom sastavu.

Odluku o revizijskom pregledu, osoba jednog ili više godišta, donosi ministar obrane, a za pojedine osobe osoba koju on ovlasti.

Obveza služenja vojnog roka ostvaruje se u Hrvatskoj vojsci.

Osobe koje, na temelju prigovora savjesti iz vjerskih ili moralnih nadzora, nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama obavljaju humanitarne i druge opće korisne zadaće u oružanim snagama i drugim pravnim osobama.

Vojni obveznik postaje vojnom osobom stupanjem u oružane snage, a gubi status vojne osobe otpuštanjem iz oružanih snaga

Vojni obveznik se za vrijeme izvršavanja vojne obveze, po pozivu ovlaštenog tijela, izjednačava, u pogledu prava i dužnosti, s vojnom osobom, i to:

1. od polaska iz stana do povratka u stan u mjestu prebivališta odnosno boravišta ako je prebivalište ili boravište prijavljeno ovlaštenom tijelu;

2. ako boravi u inozemstvu: u dolasku - od granice do mjesta u kojem se treba javiti ovlaštenom organu, a u povratku - od mjesta u kojem je izvršio vojnu obvezu radi koje je pozvan, do granice.

2. Novačka obveza

Novačka obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj građanin navršava 17 godina i traje do stupanja na služenje vojnog roka, odnosno do prevođenja u pričuvni sastav, ako je obvezu služenja vojnog roka regulirao na drugi način ili do prestanka vojne obveze, po odredbama članka 68. ovoga Zakona.

Tijekom novačke obveze, novak podliježe:

1. liječničkim i drugim pregledima i psihološkim ispitivanjima, koji su nužni radi utvrđivanja sposobnosti za vojnu službu;

2. novačenju;

3. stupanju na služenje vojnog roka odnosno u civilnu službu;

4. obvezi odazivanja općem ili pojedinačnom pozivu, te drugim obvezama propisanim ovim zakonom.

Liječničke i druge preglede i psihološka ispitivanja novaka, koji su nužni radi utvrđivanja sposobnosti za vojnu službu, obavljaju ovlaštene organizacije zdravstvene djelatnosti koje određuje ministar zdravstva, uz suglasnost s ministrom obrane.

Nadzor nad radom organizacija zdravstvene djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka u pogledu obavljanja liječničkih i drugih pregleda i psiholoških ispitivanja, obavlja Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo obrane.

Novačenje se provodi u kalendarskoj godini u kojoj novak navršava 18 godina.

Novak može, na svoj zahtjev, biti novačen u kalendarskoj godini u kojoj navršava 17 godina.

U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike ili ratnog stanja, Predsjednik Republike može narediti da se novače i osobe koje su navršile 16 godina.

Novačenje provode novačke komisije.

Novačke komisije osniva ministar obrane.

Aktom o osnivanju novačkih komisija utvrđuje se sastav i sjedište novačkih komisija.

Na novačenju se ocjenjuje sposobnost novaka za vojnu službu i određuje vojno-evidencijska specijalnost. Pri tome se imaju u vidu novakova opća i posebna znanja, te želja novaka i potrebe oružanih snaga.

Ocjenu sposobnosti novaka za vojnu službu i rod odnosno službu koja mu je određena, novačka komisija upisuje u njegovu vojnu iskaznicu.

Novačka komisija ocjenjuje sposobnost novaka za vojnu službu na temelju postojećih nalaza prethodnih liječničkih i drugih pregleda i psiholoških ispitivanja, a po potrebi i liječničkog pregleda pri novačenju.

Ocjena novačke komisije može biti:

1. sposobnost za vojnu službu;

2. sposoban za vojnu službu s ograničenjem;

3 privremeno nesposoban za vojnu službu;

4. nesposoban za vojnu službu.

Novak koji je radi tjelesnog nedostatka ili druge teške bolesti očito nesposoban za vojnu službu, ne poziva se na zdravstvene i druge preglede i na novačenje.

Nesposobnost za vojnu službu novaka iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se na osnovi priložene zdravstvene dokumentacije, koja ne smije biti starija od 6 mjeseci.

Novačka komisija ocjenjuje i sposobnost novaka za civilnu službu.

Novak koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu, ponovo se podvrgava novačenju po isteku vremena za koje je ocijenjen privremeno nesposobnim.

Novak ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu na vrijeme dulje od kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina, prevodi se u pričuvni sastav.

Novaku koji je, iz istih razloga, dva puta ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu, pri trećem novačenju novačka će komisija donijeti konačnu odluku o njegovoj sposobnosti za služenje vojnog roka.

Ovlašćuje se ministar zdravstva da u suglasnosti s ministrom obrane donese propise o mjerilima za ocjenu zdravstvene sposobnosti vojnih obveznika za vojnu službu te o liječničkim i drugim pregledima i psihološkim ispitivanjima vojnih obveznika radi utvrđivanja sposobnosti za vojnu i civilnu službu.

Ovlašćuje se ministar obrane da propiše način rada novačkih komisija i utvrdi uvjete za određivanje rodova i službi u kojima će novaci služiti vojni rok.

3. Prigovor savjesti

Dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama (u daljem tekstu: obveznici civilne službe). Te su osobe obvezne ispunjavati druge dužnosti određene ovim zakonom.

Obveznik civilne službe za vrijeme službe, u pravilu ima iste obveze kao i vojni obveznik, osim što ne nosi oružje i ne primjenjuje nikakvu silu protiv drugih ljudi.

Poslove koje vrše obveznici civilne službe odredit će Vlada Republike Hrvatske.

Civilna se služba, u pravilu, obavlja u Hrvatskoj vojsci i to na dužnostima bez nošenja i uporabe oružja.

Civilna služba može se obavljati i u pravnim osobama, koji svoju poslovnu upravu ili sjedište imaju u Republici Hrvatskoj, a određeni su propisom ministra obrane.

Novak koji smatra da ispunjava uvjete za civilnu službu, po uvođenju u vojnu evidenciju podnosi zahtjev Komisiji za civilnu službu.

Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi najkasnije u roku 90 dana od dana uvođenja u vojnu evidenciju

Komisiju za civilnu službu iz članka 84. ovoga Zakona imenuje Ministarstvo pravosuđa i uprave.

Članovi Komisije iz stavka 1. ovoga članka su: socijalni radnik, psiholog, liječnik, te predstavnici Ministarstva obrane i predstavnik Ministarstva kulture i prosvjete, te teolog.

Predsjednik Komisije za civilnu službu ne može biti predstavnik Ministarstva obrane.

Svakom članu Komisije za civilnu službu određuje se zamjenik.

Mandat Komisije za civilnu službu traje četiri godine. Komisija za civilnu službu donosi poslovnik o svom radu uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Novak je dužan u zahtjevu učiniti uvjerljivim vjerske ili moralne razloge zbog kojih traži civilnu službu i izričito se očitovati da će u slučaju da zahtjev bude povoljno riješen, savjesno ispunjavati sve obveze civilne službe.

Komisija za civilnu službu mora vrlo oprezno prići utvrđivanju razloga iz stavka 1. ovoga članka, a posebno mora voditi računa o ranijem ponašanju podnositelja zahtjeva.

Komisija za civilnu službu dužna je riješiti zahtjev najkasnije u roku 3 mjeseca.

U odluci o upućivanju na civilnu službu navodi se vrijeme kada novak mora pristupiti službi, vrijeme kada civilna služba završava, oznaka i sjedište pravne osobe, odnosno ustanove oružanih snaga.

Protiv odluke Komisije za civilnu službu može se podnijeti žalba, u roku 15 dana.

O žalbi protiv odluke Komisije iz članka 86. ovoga Zakona rješava Komisija koju imenuje Vlada Republike Hrvatske.

Komisiju iz stavka 1 ovoga članka čine, pored liječnika i psihologa, predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva zdravstva i znanstvenici

Odluka Komisije iz stavka 1. ovoga članka je konačna.

Novak kojemu je priznato pravo na civilnu službu, a koji pismeno izjavi da više ne odbija primjenu oružane sile protiv drugih ljudi i stoga ne bi došao u moralnu krizu zbog svojih uvjerenja, upućuje se na služenje vojnog roka. Komisija za civilnu službu dužna je tada po službenoj dužnosti opozvati svoju odluku.

Ako obveznik civilne službe za vrijeme civilne službe iz stavka 1. ovoga članka podnese izjavu o opozivu upućuje se na redovno služenje vojnog roka u vremenu propisanom u članku 95. stavku 1. ovoga Zakona.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, novaku se priznaje vrijeme provedeno u civilnoj službi, ali je pri tom obavezan završiti osnovnu vojnu obuku u zakonom utvrđenom trajanju.

Obveznik civilne službe upućuje se na takvo djelatničko mjesto koje najviše odgovara njegovim sposobnostima.

Obveznik civilne službe ne smije se uputiti u pravnu osobu i tijelo u kojem je trenutku upućivanja zaposlen ili kod koje je radio godinu dana prije upućivanja.

Pravne osobe, određene da se kod njih obavlja civilna služba, dužne su državi platiti određenu naknadu.

Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka određuje ministar obrane, polazeći od vrijednosti koju subjekti iz stavka 1. ovoga članka imaju od obavljanja civilne službe.

Smatra se da je novak opozvao pravo na civilno služenje, ako se bez opravdanog razloga ne javi u mjesto i na vrijeme pravnoj osobi ili tijelu, u koje je upućen na civilnu službu.

Obveznika civilne službe koji se nemarno odnosi i krši disciplinu za vrijeme obavljanja civilne službe, Ministarstvo pravosuđa upućuje na ponovno provjeravanje ispunjavanja uvjeta za civilnu službu.

Provjeravanje iz stavka 1. ovoga članka provodi se na prijedlog pravne osobe ili tijela, na način i po postupku koji je utvrđen za priznavanje prava na civilnu službu.

Postupak provodi komisija koja je odlučivala o zahtjevu novaka za civilnu službu.

Novaku za kojega se utvrdi, sukladno sa stavkom 2. ovoga članka da ne ispunjava uvjete za civilnu službu, prekida se civilna služba i upućuje se na služenje vojnog roka.

Osoba koja je odslužila civilnu službu, prevodi se u pričuvni sastav i može se raspoređivati u civilnu zaštitu i na druge dužnosti koje nisu u svezi s nošenjem i uporabom oružja.

Nadzor nad izvođenjem civilne službe obavlja Ministarstvo obrane i Ministarstvo pravosuđa i uprave

4. Obveza služenja vojnog roka

Služenje vojnog roka traje l0 mjeseci.

Civilna služba iz članka 82. ovoga Zakona traje 15 mjeseci.

Predsjednik Republike može odlučiti da se vojnici i obveznici civilne službe otpuste ranije, do 30 dana prije odsluženja vojnog roka, odnosno sa obveze civilne službe iz stav ka 1. i 2. ovoga članka

Stupanjem na služenje vojnog roka u postrojbu, odnosno ustanovu oružanih snaga, novak postaje vojnik i od toga se dana računa da služi vojni rok.

Po stupanju na služenje vojnog roka svaki vojnik mora dati svećanu prisegu.

Tekst svečane prisege glasi:

"Prisežem da ću vjerno i časno izvršavati dužnosti koje se od mene, pripadnika Hrvatske vojske zahtijevaju i da ću se savjesno i odgovorno pokoravati službenim naredbama i zapovijedima. Prisežem da ću, i uz žrtvu vlastitoga života, štititi i braniti svoju domovinu Hrvatsku, njezin suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i sve njezine građane "

Na služenje vojnog roka upućuju se novaci koji su ocijenjeni sposobnima za vojnu službu, u pravilu, u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 19 godina. Novak koji u toj godini nije završio srednju školu koju pohada, uputit će se na služenje vojnog roka kad tu školu završi, ali najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 21 godinu života.

Novak koji je upisan na fakultet, odnosno u drugu visoku ili višu školu, upućuje se na služenje vojnog roka po završetku fakultela, odnosno druge visoke ili više škole, osim ako novak zatraži upućivanje na služenje vojnog roka po upisu na te škole.

Novak iz stavka 2. ovoga članka koji traži upućivanje, upućuje se na služenje vojnog roka u razdoblju utvrđenom tako da ovaj rok ističe do početka nastave u idućoj školskoj godini, na fakultetu, odnosno drugoj visokoj ili višoj školi u koju je upisan.

Novak koji se s odobrenog boravišta u inozemstvu, što traje dulje od jedne godine, vrati u Republiku Hrvatsku i zatraži da bude upućen na služenje vojnog roka, upućuje se u roku 90 dana od dana podnošenja zahtjeva, ako u toj godini navršava 18 godina.

Za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike, Predsjednik Republike može naložiti da se na služenje vojnog roka upute novaci koji su navršili 17 godina.

Novak može biti upućen na služenje vojnog roka do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka novak za kojega se utvrdi da nije ostvarivao obveze propisane ovim zakonom, pa zbog toga nije upućen na služenje vojnog roka do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina, upućuje se na služenje vojnog roka najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina.

Novak koji nije upućen na služenje vojnog roka do proteka roka iz stavka 1. ovoga članka, a izjavi želju da služi vojni rok, ako je ocijenjen sposobnim za vojnu službu i ako nije navršio 30 godina, može biti upućen na služenje vojnog roka.

Novak koji nije upućen na služenje vojnog roka do proteka roka iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a ocijenjen je sposobnim za vojnu službu, prevodi se u pričuvni sastav.

Vojnici koji imaju odgovarajuću spremu i udovoljavaju drugim uvjetima, po završetku osnovne vojne obuke, upućuju se u vojno učilište za izobrazbu časnika i dočasnika.

Izbor osoba iz stavka 1. ovoga članka za izobrazbu pričuvnih časnika vrše komisije koje se osnivaju pri Ministarstvu obrane.

Propise o uvjetima, kriterijima i postupku za izbor osoba iz stavka 1. ovoga članka za izobrazbu pričuvnih časnika, donijet će ministar obrane.

O upućivanju na služenje vojnog roka novaka koji stalno žive u inozemstvu, a izjave želju da služe vojni rok, te novaka koji osim hrvatskoga ima i strano drž.avljanstvo, a stužio je vojni rok u inozemstvu, rješava ministar obrane, na temelju odredaba ovoga Zakona i preuzetih međunarodnih obveza.

Na služenje vojnog roka ne upućuju se:

1. novak koji je pravomćno osuden na kaznu maloljetničkog zatvora ili bezuvjetno na zatvorsku kaznu zbog kaznenog djela - dok kaznu ne izdrži ili ne bude pušten na uvjetni otpust;

2. novak prema kojemu je primijenjena zavodska odgojna mjera ili sigurnosna mjera obvezatnog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi - dok traje mjera koja je primijenjena;

3. novak protiv kojega je pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se goni po službenoj dužnosti - dok postupak ne bude pravomoćno okončan.

Novak koji zbog razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka nije upućen na služenje vojnog roka, upućuje se na služenje, odnosno dosluženje vojnog roka, nakon izdržane kazne, poslije puštanja na uvjetni otpust, nakon obustave odgojne ili sigurnosne mjere, odnosno nakon pravomoćno okončanog kaznenog postupka, a najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina.

Osobe osuđene na kaznu maloljetničkog zatvora ili bezuvjetno na zatvorsku kaznu, zbog kaznenog djela, mogu za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike, biti upućene na služenje vojnog roka, ako im je izdržavanje kazne odgođeno.

Obveze služenja vojnog roka oslobađa se:

1. osoba ocijenjena nesposobnom za vojnu službu;

2. osoba koja je stekla svojstvo djelatne vojne osobe, po propisima kojima se uređuje služba u oružanim snagama;

3. osoba koja je završila Policijsku školu ili višu školu unutarnjih poslova, u trajanju od najmanje 2 godine te je na dužnosti ovlaštene osobe u unutarnjim poslovima ili stražara u kaznenopopravnim ustanovama provela najmanje 2 godine.

4. posvećeni svećenici, osobe koje su završile teološki studij i nalaze se na dušebrižničkoj službi u duhovnoj školi, redovnici koji su se zavjetovali, ako se pismeno očituju da ne žele služiti vojni rok;

5. osoba koja je stekla hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem, ako je u državi, čiji je bila građanin, odslužila vojni rok.

Služenje vojnog roka na zahtjev novaka odgađa se:

1. novaku koji nije upućen na služenje vojnog roka dok se nalazio na školovanju na fakultetu, visokoj, višoj odnosno drugoj školi iz članka 98. ovoga Zakona, najkasnije do kraja studenog, kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina, ako redovito polaže ispite u rokovima propisanim statutom fakulteta, visoke ili više škole;

2. novaku u čijem domaćinstvu osim njega ima samo još jedan član domaćinstva sposoban za privređivanje najdulje 2 godine.

Služenje vojnog roka može se, na zahtjev novaka, iznimno odgoditi najviše za 1 godinu zbog opravdanih obiteljskih ili drugih razloga, po propisima što ih donosi ministar obrane.

Služenje vojnog roka prekida se:

1. vojniku koji je tijekom služenja vojnog roka ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu;

2. vojniku kojega je tijekom služenja vojnog roka pravomoćnom presudom sud osudio na kaznu maloljetničkog zatvora ili na bezuvjetnu zatvorsku kaznu - dok kaznu ne izdrži ili dok ne bude pušten na uvjetni otpust;

3. vojniku kojega je tijekom služenja vojnog roka pravomoćnom presudom sud osudio na bezuvjetnu zatvorsku kaznu više od 6 mjeseci, dok kaznu ne izdrži ili ne bude pušten na uvjetni otpust;

4. vojniku protiv kojega je tijekom služenja vojnog roka pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela počinjenog prije stupanja na služenje vojnog roka, za koje se goni po službenoj dužnosti, ako je za to djelo predviđena kazna zatvora više od 3 godine.

Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. i 3. ovoga članka služenje vojnog roka ne prekida se vojniku koji je pravomoćnom presudom osuđen na kaznu maloljetnićkog zatvora do 2 godine ili na bezuvjetnu zatvorsku kaznu do 2 godine, kojemu do završetka služenja vojnog roka ne ostaje više od 4 mjeseca.

Vojniku se služenje vojnog roka, na njegov zahtjev, može prekinuti zbog smrti ili teške bolesti u obitelji odnosno zbog elementarnih nepogoda i drugih nesreća, ako bi njegova obitelj bila dovedena u težak položaj zbog njegove odsutnosti - za vrijeme dok postoje ti razlozi, a najdulje do 1 godine.

Služenje vojnog roka može se prekinuti vojniku, na njegov zahtjev i zahtjev ovlaštenog tijela, radi njegova sudjelovanja u sastavu reprezentacije na svjetskom ili evropskom natjecanju, odnosno na olimpijskim igrama.

Osoba kojoj je prekinuto služenje vojnog roka zbog razloga navedenih u stavku 2. ovog članka može se uputiti na dosluženje vojnog roka tijekom kalendarske godine u kojoj je završeno natjecanje, a najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina, pod uvjetima i na način predviđen propisom ministra obrane.

O prekidu služenja vojnog roka, po odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka rješava vojni zapovjednik i časnik kojega odredi ministar obrane

Vojniku koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu služenje vojnog roka može se prekinuti samo jedanput. Vojnik kojemu bi i drugi put trebalo prekinuti služenje vojnog roka, zbog toga što je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu, prevodi se u pričuvni sastav, bez obzira na to koliko je proveo na služenju vojnog roka. Takva osoba podliježe ponovnom liječničkom pregledu radi ocjenjivanja sposobnosti za službu u pričuvnom sastvu.

Osoba kojoj je prekinuto služenje vojnog roka zbog razloga navedenih u članku 106. ovoga Zakona, a nije regulirala obvezu služenja vojnog roka u smislu članka 109. ovoga Zakona, ponovno postaje novak i podliježe obvezama koje su ovim zakonom propisane za novaka.

Osoba kojoj je prekinuto služenje vojnog roka zbog razloga navedenih u članku 105. ovoga Zakona, upućuje se na dosluženje vojnog roka tijekom godine u kojoj je otpuštena s izdržavanja kazne, odnosno otpuštena na uvjetni otpust ili u kojoj je pravomoćnom odlukom suda okončan prekršajni postupak, a najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina.

Osoba kojoj je prekinuto služenje vojnog roka, po odredbama ovoga Zakona, uputit će se na dosluženje preostalog dijela vojnog roka nakon prestanka razloga zbog kojih joj je prekinuto služenje vojnog roka, a najkasnije do kraja godine u kojoj navršava 27 godina.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osoba kojoj je prekinuto služenje vojnog roka po odredbama ovoga Zakona, neće se uputiti na dosluženje vojnog roka ako joj je do kraja služenja vojnog roka ostalo manje od 60 dana. Ta se osoba prevodi u pričuvni sastav danom kada joj je prekinuto služenje vojnog roka.

Vojnik koji je tijekom služenja vojnog roka ocijenjen nesposobnim za vojnu službu, otpušta se iz oružanih snaga. Ta osoba može biti pozvana na dosluženje vojnog roka, odnosno prevedena u pričuvni sastav, uz uvjete propisane odredbama ovoga Zakona.

U služenje vojnog roka ne računa se vrijeme koje vojnik provede:

1. na izdržavanju stegovne mjere vojničkog pritvora, odnosno na izdržavanju zatvorske kazne koju ovlašteni vojni zapovjednik i časnik, prema propisima o vojnoj disciplini, izriče u ukupnom trajanju više od l0 dana.

2. na liječenju i bolovanju zbog ozljeda ili drugog onesposobljenja izazvanog u namjeri da izbjegne vojnu službu ili da bude raspoređen na lakšu dužnost, ako je to utvrđeno pravomoćnom presudom suda.

3. na samovoljnom udaljenju ili bijegu iz oružanih snaga, koje je neprekidno trajalo najmanje 24 sata.

Osoba koja odsluži vojni rok otpušta se iz oružanih snaga i postaje vojnik u pričuvi, a uz uvjete propisane zakonom kojim se uređuje služba u oružanim snagama, pričuvni dočasnik ili pričuvni časnik.

Vojnik koji se na koncu služenja vojnog roka koristi dopustom što mu pripada, iz oružanih snaga se otpušta ranije za onoliko koliko traje dopust koji mu pripada, odnosno koji mu je odobren.

Ovlašćuje se ministar obrane da donese propise o vremenu i načinu upućivanja novaka na služenje vojnog roka, o odgodi i prekidu služenja vojnog roka, te o otpuštanju vojnika iz oružanih snaga.

Odredbe članaka 102., 104., 105., 106., 109. i 112. ovoga Zakona primjenjuju se i na obveznike civilne službe.

5. Obveza služenja u pričuvnom sastavu

Obvezi služenja u pričuvnom sastavu oružanih snaga podliježu vojni obveznici:

1. koji su odslužili vojni rok;

2. koji su, po odredbama ovoga Zakona, regulirali obvezu služenja vojnog roka na drugi način;

3. žene - vojni obveznici s navršenih 19 godina.

Obvezi služenja u pričuvnom sastavu podliježu žene vojni obveznici koje imaju odgovarajuću spremu i sposobnost za obavljanje stručnih i tehničkih poslova u oružanim snagama.

Obveza služenja u pričuvnom sastavu oružanih snaga ostvaruje se sudjelovanjem obveznika na vojnim vježbama, tečajevima i drugim oblicima vojne poduke i ostvarivanjem drugih dužnosti propisanih ovim Zakonom, a u ratu ili u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike ili druge opasnosti za Republiku Hrvatsku, stupanjem u oružane snage i izvršavanjem određenih vojnih dužnosti.

Vojne vježbe, tečajevi i drugi oblici vojne obuke koji se smatraju vojnom vježbom (u daljnjem tekstu: vojne vježbe) mogu ukupno trajati: za vojnike u pričuvi, pričuvne dočasnike i pričuvne vojne službenike - do 6 mjeseci; za pričuvne časnike - do 12 mjeseei; a za sve žene - vojne obveznike - do 6 mjeseci.

Vojne vježbe mogu ukupno trajati, tijekom 1 godine do mjesec dana.

Vojne vježbe se, u pravilu, organiziraju i izvode u vojnim postrojbama, odnosno vojnim ustanovama.

Vojne vježbe organiziraju se i izvode, u pravilu, izvan radnog vremena, u vrijeme dnevnog ili tjednog odmora osoba u pričuvnom sastavu.

Osobama u pričuvnom sastavu u obavljanju vojne vježbe priznaje se i vrijeme koje provedu na tečajevima i u drugim oblicima vojnostručnog osposobljavanja koje se izvodi u organizaciji što ih odredi ministar obrane, ako je osposobljavanje planirao, ustrojio i kontrolirao organ oružanih snaga i ako se poduka izvodi na poziv ovlaštenog ureda za obranu.

Osobe u pričuvnom sastavu dužne su odazvati se pozivu na pohađanje osposobljavanja iz stavka 3. ovoga članka.

Osam sati provedenih na tečaju ili osposobljavanju navedenom u stavku 3. ovoga članka računaju se kao 1 dan vojne vježbe.

Vježbe osoba u pričuvnom sastavu, koje imaju raspored izvan oružanih snaga smatraju se vojnim vježbama u smislu odredbi ovoga Zakona, ako te osobe sudjeluju u vježbama na dužnostima na kojima imaju ratni raspored po pozivu ovlaštenog organa.

Osobe u pričuvi, muškarci, mogu se pozivati na vojne vježbe do navršenih 55 godina starosti, a žene do navršenih 50 godina starosti.

Na vojne vježbe se ne pozivaju trudnice, vojni obveznik čiji je muž, odnosno žena pozvan na vojnu službu ili koji je neoženjen odnosno neudana, ako ima dijete mlađe od 15 godina, a ni žena čiji muž nije pozvan na vojnu službu, ako ima dijete mlađe od deset godina.

Predsjednik Republike Hrvatske može, kad to zahtijevaju interesi obrane države, narediti da se pozovu na vojnu vježbu:

1. osobe u pričuvnom sastavu koje su već provele na vojnim vježbama vrijeme propisano odredbama ovoga Zakona;

2. osobe u pričuvnom sastavu koje su napunile godine života propisane u stavku 1. ovoga članka.

Predsjednik Republike Hrvatske može, kad to zahtijevaju interesi obrane države, naložiti da se na vojnoj vježbi zadrže i osobe neposredno nakon odsluženja vojnog roka.

Osobi u pričuvnom sastavu, na njezin zahtjev, vojna se vježba odgađa zbog ovih razloga:

1. ako je bolesna - do idućeg pozivanja nakon njezina ozdravljenja;

2. ako se iz njezina kućanstva u isto vrijeme pozivaju na vojnu vježbu dva člana ili više članova, odnosno ako se neki od njih već nalaze na vojnoj vježbi ili na služenju vojnog roka - dok se jedan član odnosno druga polovica članova kućanstva ne vrati s vojne vježbe, odnosno sa služenja vojnog roka;

3. ako u vrijeme vojne vježbe polaže ispite i ako bi odlaskom na vojnu vježbu bila spriječena završiti školsku godinu - dok takav razlog postoji;

4. ako bi zbog smrti ili teške bolesti u kućanstvu, odnosno zbog elementarnih nepogoda i drugih nesreća kućanstvo bilo dovedeno u težak položaj njezinim odlaskom na vojnu vježbu - dok takvo stanje u kućanstvu traje, a najduže 1 godinu;

5. ako je neposredno pred odlazak ili u vrijeme odlaska na vojnu vježbu nastupila smrt u kućanstvu ili u obitelji, do idućeg poziva na vojnu vježbu;

6. ako osoba u pričuvnom sastavu (muškarac) koristi dodatni porodiljski dopust - dok takav razlog postoji;

7. ako osoba u pričuvnom sastavu ima utvrđen termin za zaključivanje braka - do idućeg poziva na vojnu vježbu.

Ako u mjestu u kojem boravi osoba u pričuvnom sastavu vlada zarazna bolest, toj se osobi vojna vježba odgađa dok zarazna bolest traje.

Vojna vježba može se, iznimno, odgoditi zbog neodgodivih potreba službe, ako to zatraži tijelo državne uprave ili pravna osoba kod koje je osoba u pričuvnom sastavu zaposlena - dok takva potreba postoji, a najduže 1 godinu.

Vojna vježba koja traje duže od 3 dana može se poljoprivredniku i drugoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, a koja je pozvana na vojnu vježbu, iznimno odgoditi zbog neodgodivih radova, ako u njihovu kućanstvu nema drugog člana sposobnog za privređivanje - najduže 3 mjeseca.

Zahtjev za odgodu vojne vježbe podnosi se ovlaštenoj upravi za obranu u roku od 8 dana od dana primitka poziva na vojnu vježbu, a ako se odgoda traži zbog razloga navedenih u stavku 1. točki 1., 4. i 5. ovoga članka, zahtjev se može podnijeti i kad nastane razlog zbog kojeg se traži odgoda vojne vježbe.

Osobama u pričuvnom sastavu, prema potrebama popune oružanih snaga, određuje se i priopćava ratni raspored u oružanim snagama.

Ratni raspored iz stavka 1. ovog članka određuje ovlaštena uprava za obranu, a priopćava ovlašteni ured za obranu.

Podaci o ratnom rasporedu vojna su tajna.

Osobi u pričuvnom sastavu kojoj je određen ratni raspored, obvezno se daje osobna vojna oprema, prema dužnosti na koju je raspoređena.

Kad je osobi u pričuvnom sastavu iz stavka 4. ovoga članka data osobna vojna oprema dužna je tu opremu čuvati i održavati, a kad je to određeno pozivom ovlaštenog ureda za obranu - nositi je uza se i na zahtjev ovlaštenog tijela, vratiti je i u ispravnom stanju.

Osoba u pričuvnom sastavu kod koje je nastala promjena zdravstvenog stanja koje utječe na njezinu sposobnost za vojnu službu može, na svoj zahtjev ili na poziv ovlaštenog ureda za obranu, biti upućena na liječnički pregled radi ocjene sposobnosti za vojnu službu.

Ocjenu sposobnosti za vojnu službu osobe iz stavka 1. ovoga članka daje ovlaštena novačka komisija, sukladno s odredbama ovog zakona o ocjenjivanju zdravstvene sposobnosti novaka za vojnu službu.

Ovlašćuje se ministar obrane da donese propise o: pozivanju osoba u pričuvnom sastavu na vojne vježbe i odgodi vojne vježbe; ustrojavanju stručnog osposobljavanja osoba u pričuvnom sastavu u organizacijama iz članka 117. stavka 3. ovoga Zakona; načinu određivanja ratnog rasporeda vojnim obveznicima; izdavanju vojnim obveznicima osobne vojne opreme i o čuvanju, održavanju i vraćanju te opreme.

6. Obveze vojnih obveznika na boravku u inozemstvu

Novak koji namjerava putovati i boraviti u inozemstvu, dužan je pribaviti odobrenje ovlaštene uprave za obranu.

Odobrenje za putovanje u inozemstvo i boravak u inozemstvu može se izdati novaku ako u inozemstvo putuje:

1 radi liječenja - dok liječenje traje, a najduže 2 godine;

2. radi sudjelovanja u đačkim ekskurzijama, korištenja godišnjeg odmora, turističkog putovanja i slično - do 40 dana;

3. radi obavljanja službenog posla, sudjelovanja na športskim natjecanjima ili kulturno-umjetničkim priredbama, uređivanja imovinskopravnih, obiteljskih i sličnih odnosa u inozemstvu ili u slučaju teške bolesti, odnosno smrti člana uže obitelji u inozemstvu - do 60 dana;

4. radi obavljanja plovidbenog staža po programu škole za obrazovanje učenika pomorskog smjera - do završetka tog staža;

5. radi izvršavanja obveza iz djelatničkog odnosa na brodu ili zrakoplovu Republike Hrvatske koji prometuju na međunarodnim linijama - do 2 godine;

6. radi odlaska u inozemstvo s roditeljima ili ženom koji u inozemstvo odlaze službeno ili na rad, ako njegovo upućivanje na služenje vojnog roka nije predviđeno u roku od 1 godine, od dana podnošenja zahtjeva za odobrenje - do 4 godine;

7. radi obavljanja privatnih ili službenih poslova, ako je ,cijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu - do proteka vremena za koje je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu;

8. poradi školovanja na srednjim, višim ili visokim školama u inozemstvu - do završetka školovanja, a najkasnije do kraja studenoga kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina.

Novaku koji boravi u inozemstvu može se izdati odobrenje za boravak u inozemstvu, odnosno za produženje boravka u inozemstvu, uz uvjete propisane u stavku 2. ovog članka, te zbog drugih opravdanih razloga (zaposlenje, školovanje, liječenje, rješavanje neodgodivih obiteljskih potreba i drugi sličan razlog) ako bi novak ili članovi njegove obitelji zbog uskraćivanja odobrenja bili dovedeni u težak materijalni ili drugi položaj.

Novaku se neće izdati odobrenje za putovanje u inozemstvo ako postoji neka od smetnji propisanih u članku 125. ovoga Zakona.

Za boravak, odnosno za produženje boravka u inozemstvu, u smislu članka 123. ovoga Zakona, novaku koji boravi u inozemstvu odobrenje izdaje diplomatsko predstavništvo kod kojeg se vodi u vojnoj evidenciji Odobrenje za boravak u inozemstvu odnosno za produženje boravka u inozemstvu, s rokom važenja dužim od kraja kalendarske godine u kojoj novak navršava 27 godina, diplomatsko predstavništvo može dati samo uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva obrane.

Diplomatsko predstavništvo dužno je u roku od 2 mjeseca od dana izdavanja odobrenja po stavku 1. ovog članka obavijestiti ovlaštenu upravu za obranu o svakom novaku kojem je izdalo odobrenje za boravak, odnosno za produženje boravka u inozemstvu i o vremenu za koje mu je taj boravak odobren, odnosno produžen. Za novaka koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, ova se obavijest dostavIja Ministarstvu obrane.

Osoba u pričuvnom sastavu može putovati u inozemstvo i boraviti u inozemstvu ako ne postoji neka od ovih smetnji:

1. ako joj je dostavljen poziv za vojnu službu;

2. ako je protiv nje pokrenut kazneni postupak za kaznena djela za koja se goni po službenoj dužnosti;

3. ako ima vojnu specijalnost ili ratni raspored, kojeg odredi ministar obrane.

Vlada Republike Hrvatske može propisati uvjete kojima se privremeno ograničava putovanje u inozemstvo vojnim obveznicima određenih godišta ili određene stručne spreme od posebnog značenja za popunu oružanih snaga.

Ako postoji neki od razloga iz stavka 1. i 2. ovoga članka smatrat će se, u smislu propisa kojim je uređeno izdavanje putovnica gradana Republike Hrvatske, da interesi ob rane zemlje zahtijevaju da se osobi u pričuvnom sastavu putovnica ne izda, odnosno rok važenja putovnice ne produži ili ne izda viza, odnosno da se putovnica oduzme ili viza poništi.

Vojni obveznici koji su otputovali u inozemstvo na boravak duži od jedne godine, dužni su se prijaviti diplomatskom predstavništvu i radi uvođenja u vojnu evidenciju, a u roku određenom propisima o putovnicama građana Republike Hrvatske.

Novak koji boravi u inozemstvu u kalendarskoj godini u kojoj navršava 17 godina dužan je u toj kalendarskoj godini prijaviti se diplomatskom predstavništvu i radi uvođenja u vojnu evidenciju.

Diplomatsko predstavništvo dužno je u roku od dva mjeseca od dana uvođenja novaka u vojnu evidenciju iz stavka 2. ovoga članka o tome obavijestiti ovlaštenu upravu za obranu. Za novaka koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj ova se obavijest dostavlja Ministarstvu obrane.

Novak koji boravi u inozemstvu, dužan je vratiti se u Republiku Hrvatsku do proteka roka za koji mu je odobren boravak i u roku od 8 dana od dana dolaska u Republiku Hrvatsku prijaviti se ovlaštenom uredu za obranu, radi novačenja odnosno upućivanja na služenje vojnog roka.

Novak koji se s odobrenog boravka u inozemstvu vrati u Republiku Hrvatsku na boravak duži od 6 mjeseci, upućuje se na služenje vojnog roka ako je na novačenju ocijenjen sposobnim.

Izuzetno od stavka 1. ovog članka novak koji se s odobrenog boravka u inozemstvu vrati na boravka u Republiku Hrvatsku radi školovanja, ne upućuje se na služenje vojnog roka za vrijeme dok mu školovanje traje, ali najduže do kraja mjeseca studenog kalendarske godine u kojoj navršava 27. godina.

Novak koji osim državljanstva Republike Hrvatske ima i strano državljanstvo, a boravi u inozemstvu, upućuje se na služenje vojnog roka uz uvjete iz stavka 2. ovoga članka, odnosno uz uvjete predviđene posebnim medudržavnim sporazumom.

Putovanje u inozemstvo i boravak vojnika i osoba u pričuvnom sastavu, dok su na službi u oružanim snagama, uređuje se propisima kojima je uređena služba u oružanim snagama.

7. Naknade

Osoba koja bude pozvana u svezi s obavljanjem vojne obveze, ima pravo na naknadu troškova za prijevoz sredstvima javnog prometa, smještaj i prehranu.

Uvjeti za isplaćivanje naknade iz stavka 1. ovoga članka osobama pozvanim u svezi s obavljanjem vojne obveze u oružanim snagama, i visine te naknade određuje se propisima ministra obrane.

Vojnim obveznicima koji su zaposleni, a pozvani su na obavljanje vojne obveze, za vrijeme obavljanja te obveze pripada naknada u visini prosječne plaće što su je ostvarili u posljednja 3 mjeseca prije pozivanja, odnosno za posljednji mjesec prije pozivanja, ako je to za njih povoljnije.

Naknade plaće iz stavka 1. ovoga članka usklađuje se mjesečno prema porastu plaće radnog mjesta s kojeg je vojni obveznik pozvan na obavljanje vojne obveze.

Vojnim obveznicima koji ostvaruju pravo na mirovinu ili primaju novčanu naknadu zbog privremene nezaposlenosti, pripada mirovina, odnosno novčana naknada i za vrijeme obavljanja vojne obveze radi koje su pozvani.

Vojni obveznici koji nisu zaposleni, te vojnim obveznicima koji ne ostvaruju pravo na mirovinu ili na novčanu naknadu zbog privremene nezaposlenosti, za vrijeme obavljanja vojne obveze radi koje su pozvani, pripada novčana naknada u iznosu što ga propiše Vlada Republike Hrvatske.

Vojnim obveznicima za vrijeme vojne službe pripadaju plaće i dodaci prema činu odnosno klasi koju imaju i položa u na kojem se nalaze. Ako su toj osobi plaća, mirovina i slično veći od plaće prema činu odnosno klasi i položaju s dodacima, pripada im i razlika do visine plaće, mirovine i slično.

Naknade predviđene odredbama ovoga članka isplaćuju se osobama pozvanim radi obavljanja vojne obveze u oružanim snagama na teret financijskog plana Ministarstva obrane.

Za vojne obveznike - službenike zaposlene u tijelima državne uprave i javnim poduzećima, naknade plaća padaju na teret tih tijela i poduzeća.

8. Vojna iskaznica, evidencija i pozivanje

Vojnim obveznicima, koji se vode u vojnoj evidenciji izdaje se vojna iskaznica.

Vojna iskaznica je osobna javna isprava kojom vojni obveznik dokazuje izvršenje vojne obveze i svoj identitet dok je na vojnoj službi.

Vojnu iskaznicu izdaje ovlašteni ured za obranu koja vojnog obveznika vodi u vojnoj evidenciji.

Iznimno od odredbe st.avka 3. ovoga članka vojnu iskaznicu izdaje :

1. vojno-nastavno središte - kandidatima za djelatne i pričuvne časnike i dočasnike koji izgube vojnu iskaznicu ili na drugi način ostanu bez nje;

2. postrojba, odnosno ustanova oružanih snaga, ranga samostalne bojne, puka ili višeg ranga - osobama kojima prestane djelatna vojna služba i vojnicima koji za vrijeme služenja vojnog roka izgube vojnu iskaznicu ili na drugi način ostanu bez nje.

Vojni obveznici dužni su čuvati vojnu iskaznicu. Ako je u vojnu iskaznicu upisan ratni raspored, ona predstavlja vojnu tajnu.

Zabranjeno je iznositi vojnu iskaznicu iz Republike Hrvatske.

Vojni obveznik koji putuje u inozemstvo na boravak duže od 1 godine, dužan je prije polaska u inozemstvo svoju vojnu iskaznicu predati ovlaštenom uredu za obranu koji ga vodi u vojnoj evidenciji.

Pozivanje vojnih obveznika na ostvarivanje vojne obveze, obavljaju ovlašteni uredi za obranu kod koje ga vode u vojnoj evidenciji.

Vojni obveznik kojeg ovlašteni ured za obranu pozove u svezi s vojnom obvezom, dužan je javiti se naznačenom tijelu na mjestu i u vrijeme koji su označeni u pojedinačnom ili općem pozivu i sobom ponijeti stvari i isprave određene u pozivu.

Pojedinačni poziv osim poziva za mobilizaciju ili za probnu mobilizaciju, dostavlja se vojnom obvezniku najkasnije 30 dana prije dana određenoga za početak obveza radi kojih je pozvan.

Ako se vojni obveznik ne odazove pozivu i ne opravda svoj izostanak, tijelo koje ga je pozvalo izdaje nalog za njegovo prisilno dovođenje. Nalog za prisilno dovođenje provode ovlaštena tijela unutarnjih poslova.

Za dostavu pojedinačnog poziva za mobilizaciju vojnom obvezniku ne primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku o osobnoj dostavi.

Ovlašćuje se ministar obrane da donese propise o: pozivanju vojnih obveznika radi obavljanja vojne obveze; na činu na koji će se isplaćivati naknade vojnim obveznicima pozvanim radi obavljanja vojne obveze u oružanim snagama, te vođenju vojne evidencije vojnih obveznika.

9. Postupak

Sva rješenja u svezi s obavljanjem vojne obveze donos ovlaštena uprava za obranu, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Zapovjednik i časnik na položaju zapovjednika samostalne bojne, zapovjednika puka, njemu jednakom ili višen položaju, donosi rješenje u svezi s obavljanjem obveze služenja vojnog roka vojnika iz vojne postrojbe, odnosno vojne ustanove kojom zapovijeda i vodi je.

Žalba protiv rješenja koje je doneseno u svezi s obavljanjem vojne obveze ne zadržava izvršenje tog rješenja.

O žalbi protiv odluke novačke komisije rješava Ministarstvo.

O žalbi protiv odluka diplomatskog predstavništva svezi s obavljanjem vojne obveze vojnog obveznika na boravku u inozemstvu, rješava ministar obrane, odnosno osoba koju on ovlasti.

Takse se ne mogu uvoditi ni naplaćivati glede rješenja i drugih odluka, potvrda i drugih akata, zahtjeva, žalbi i drugih podnesaka, kao i na priloge uz te akte, odnosno podneske u svezi s obavljanjem vojne obveze ili koji se odnose na tu obvezu.

1. Pripravnost

Sukladno s utvrđenim postupcima za pripravnost, osigurava se postupanje za ustrojbeni prijelaz oružanih snaga, tijela državne uprave i pravnih osoba u stanje spremnosti za izvođenje obrambenih zadaća u izvanrednim okolnostima ili u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike, odnosno za djelovanje u ratnim uvjetima.

Nalog za provođenje propisanih postupaka za stavljanje u pripravnost određuju sukladno sa svojom organizacijom, tijela državne uprave i pravne osobe, koji po odredbama zakona donose obrambene i sigurnosne planove, sukladno s nalogom Predsjednika Republike.

Ministarstvo obrane određuje zadatke koji se moraju obaviti pri provođenju pojedinih mjera pripravnosti.

Zadatke iz stavka 1. ovoga članka kao i mjere pripravnosti obvezni su provesti oružane snage, tijela državne uprave i pravne osobe na način, po postupku i u roku određenom na njihovo provođenje.

Oružane snage, tijela državne uprave i pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka obvezni su u svojim planovima odrediti aktivnosti i izvršitelje za izvođenje pojedinih zadataka iz mjera pripavnosti, s obzirom na prirodu svoje djelatnosti, ovlaštenost i druge okolnosti, pri čemu ne smiju planirati zadatke koji bi nadmašivali namjenu i opseg pojedinačnog postupka.

2. Mobilizacija

Mobilizacila obuhvaća postupke, zadatke i aktivnosti koje provode oružane snage, tijela državne uprave i pravne osobe, sukladno sa svojim planovima kojima se osigurava organizirani prijelaz iz mirnodopske na ratnu organizaciju.

Mobilizacija po svojem opsegu može biti djelomična ili opća, a po načinu provođenja, tajna ili javna.

Mobilizaciju planiraju, kao dio svojih obrambenih priprema, oružane snage, tijela državne uprave i pravne osobe koje su od posebnog značenja za obranu. Druge pravne osobe planiraju mobilizaciju samo za obavljanje onih zadataka koje su dužni obavljati u slučaju rata ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike, po odluci ovlaštenog tijela državne uprave.

Odgovorne osobe za provođenje mobilizacije su:

1. u poduzećima, te drugim pravnim osobama - voditelji obrambenih priprema;

2. u oružanim snagama - zapovjednici koje odredi Predsjednik Republike;

3. u civilnoj zaštiti - zapovjednici određeni zakonom;

4. u službi motrenja i obavješćivanja - načelnici centara za obavješćivanje;

5. u tijelima državne uprave - ovlašteni voditelji tih tijela.

Tijela državne uprave i pravne osobe koje planiraju mobilizaciju, izraduju svoje mobilizacijske planove na osnovi mobilizacijske procjene koja je sastavni dio procjene vojnopolitičkih, gospodarskih i drugih uvjeta, u slučaju napada na državu, te na osnovi odluke o načinu pripremanja i izvođenja mobilizacije Vlade Republike Hrvatske.

Ustrojavanje i način prijema, prenošenja i provođenja naloga za mobilizaciju, te obavljanje postupaka tijekom mobilizacije, propisuje ministar obrane.

Mobilizacija započinje primitkom naloga za izvođenje mobilizacije, te završava u vremenu određenom u mobilizacijskom planu.

Nakon mobilizacije oružane snage i nositelji obrambenih priprema nastavljaju s djelovanjem prema svojim planovima.

3. Postupci za sigurnost i čuvanje tajni

Podaci o obrani, koji su određeni kao državna, vojna ili službena tajna, mogu se prenositi tehničkim sredstvima veza samo ako se pri tome čuva i osigurava njihova tajnost. Kod prenošenja tajnih podataka tehničkim sredstvima veze, moraju se koristiti kriptografski postupci za njihovo čuvanje i zaštitu.

Zbog zaštite tajnosti kod uporabe elektroničkih sredstava veze, provode se propisani postupci protuelektroničke zaštite i čuvanja.

Vlada Republike Hrvatske propisuje mjerila za određivanje tajnih podataka obrane, te posebne i opće postupke za njihovo čuvanje, za tijela državne uprave i pravne osobe, a Predsjednik Republike, za oružane snage.

Tijela državne uprave i pravne osobe propisuju u općim aktima koji njihovi poslovi su od posebnog značenja za obranu, te opće i posebne postupke za njihovo čuvanje.

Pravne osobe koje se bave znanstvenoistraživačkim radom u vojne svrhe ili proizvode naoružanje i vojnu opremu, trebaju provoditi propisane postupke za čuvanje tih podataka.

Radi sigurnost građana i imovine i zaštite interesa obrane, za vrijeme izvođenja vojnih vježbi, ministar obrane ili zapovjednik kojega on ovlasti, može ograničiti slobodu kretanja na određenom području na kojem se vježba izvodi i u suradnji s ovlaštenim tijelom državne uprave odrediti mjere i postupke za osiguravanje tog područja.

U ratu, vojni zapovjednik i časnik na položaju zapovjednika puka te njemu ravan ili viši zapovjednik, može u području, zoni i na prostoru izvođenja priprema borbenih djelovanja, privremeno ograničiti slobodu kretanja.

Ministar obrane, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, donosi propise o označavanju zabranjenih područja i o načinu provođenja propisa iz stavka 1. ovoga članka.

Motrenje i snimanje vojnih objekata i drugih objekata koje ovlašteno tijelo odredi kao objekte posebno značajne za obranu zemlje, i pristup tim objektima, zabranjeni su.

Objekte iz stavka 1. ovoga članka određuju: vojne objekte - ministar obrane, a druge objekte - Vlada Republike Hrvatske.

Tijela iz stavka 2. ovoga članka određuju područja objekata posebno značajna za obranu zemlje, na kojima se ne mogu graditi drugi objekti bez njihove suglasnosti i područja u kojima zemljište mogu premjeravati i istraživati samo posebno ovlaštena tijela i pravne osobe.

Ovlašćuje se ministar obrane da propiše kriterije za određivanje objekata iz stavka 1. ovoga članka i obvezne mjere za zaštitu takvih objekata, te način označavanja zabrane.

Pravne osobe, kad na mjestima značajnima za obranu na području Republike obavljaju znanstvena i druga istraživanja, zajedno s inozemnim fizičkim i pravnim osobama ili za potrebe tih osoba, odnosno u bilo kojoj drugoj suradnji s inozemnim fizičkim i pravnim osobama, na kojima djeluju, odnosno na kojima su sadržani podaci o obrani, dužni su prethodno pribaviti odobrenje tijela državne uprave mjerodavnog za znanost.

Pravne osobe koje se bave istraživanjima u okviru djelokruga značajnog za obranu i sve druge pravne osobe koje se koriste rezultatima takvih istraživanja, ne mogu podatke o tim rezultatima davati inozemnim fizičkim i pravnim osobama bez prethodnog odobrenja tijela iz stavka 1. ovog članka.

Pri davanju odobrenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo državne uprave mjerodavno za znanost prethodno će pribaviti mišljenje Ministarstva obrane.

Pravne osobe, te tijela koje Vlada Republike Hrvatske ovlasti za snimanje iz zraka područja i vodenih površina Republike Hrvatske, za potrebe premjera zemljišta, istraživanja i prostornog uređenja, te za druge potrebe gospodarstva i znanosti, dužni su zračne snimke prije uporabe, a najkasnije u roku od 8 dana od dana snimanja, dostaviti na pregled tijelu uprave ovlaštenom za geodetske poslove.

Tijelo iz stavka 1. ovoga članka u suradnji s Ministarstvom obrane pregleda zračne snimke i određuje koje se od tih snimaka ne mogu ustupiti drugima.

Pravne i fizičke osobe koje se bave snimanjem filmova i televizijskih koprodukcija s inozemnim fizičkim i pravnim osobama ili za njihove potrebe, dužni su za snimanje otvorenog prostora pribaviti suglasnost ministra obrane.

Inozemne fizičke i pravne osobe ne mogu snimati filmove i televizijske koprodukcije na području Republike bez prethodnog odobrenja tijela iz stavka 1. ovoga članka.

Stručne poslove sigurnosti obrane zemlje i zaštite Ministarstva obrane i oružanih snaga, obavlja Sigurnosno-informativna služba.

U obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka pripadnici Sigurnosno-informativne službe imaju prema vojnim osobama prava, obveze i ovlaštenja u skladu s posebnim propisima, a pri proglašenju ratnog stanja, u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike ili u slučaju izvanrednih okolnosti i prema osobama koje su pozvane na ispunjenje vojnih obveza.

Ministar obrane donijet će provedbene propise o radu Sigurnosno-informativne službe.

Kontrolu zakonitosti rada Sigurnosno-informativne službe obavljaju posebnim propisima ovlaštena tijela

Ustrojstvo i organizaciju vojne policije propisuje ministar obrane.

Sukladno ustroju oružanih snaga, postrojbe vojne policije se ustrojavaju u svim vidovima oružanih snaga.

Glava VII.

MOTRENJE I OBAVJEŠČIVANJE

Za otkrivanje i praćenje svih vrsta opasnosti od elementarnih nepogoda i sličnih nesreća ili opasnosti, te ratnih djelovanja koja mogu ugroziti građane, oružane snage i materijalna dobra, radi obavješćivanja i uzbunjivanja građana, pravnih osoba i tijela državne uprave, civilne zaštite i drugih spasilačkih službi, te oružanih snaga, organizira se opći sustav motrenja i obavješćivanja na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske.

Sustav motrenja i obavješćivanja čine:

- služba motrenja i obavješćivanja;

- osnovna motrilačka mreža.

Službu motrenja i obavješćivanja čine centri za obavješćivanje, motrilačke postaje i jedinice za uzbunu.

Osnovnu motrilačku mrežu čine elektroprivredna, vodoprivredna i druga poduzeća, te pravne osobe koje se bave motrenjem i praćenjem prirodnih i drugih pojava, te opasnosti kao svojom redovitom djelatnošću, iz članka 161. ovoga zakona.

Služba motrenja i obavješćivanja rabi, kod obavljanja svoje zadaće i podatke koje joj dostavljaju nositelji dopunske motrilačke službe oružanih snaga.

Centri za obavješćivanje osnivaju se u pravilu za Republiku, županiju, kotar ili grad, a po potrebi i u općinama.

Centri za obavješćivanje djeluju u sastavu uprava za obranu i Ministarstva obrane koji su odgovorni za njihovo ustrojavanje i djelovanje.

Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o ustrojstvu i djelovanju sustava motrenja i obavješćivanja na teritoriju Republike.

Ministar obrane, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, određuje način povezivanja i izmjene podataka među centrima za obavješćivanje, te tijelima unutarnjih poslova.

Centri za obavješćivanje pripremaju i prenose odluke, naloge i izvješća o mjerama pripravnosti, mobilizaciji i drugim mjerama: prikupljaju i sređuju podatke o svim vrstama opasnosti koje mogu ugroziti stanovništvo, oružane snage i materijalna dobra Republike; obavješćuju i uzbunjuju stanovništvo, pravne osobe i tijela.

U miru, centri za obavješćivanje moraju biti ustrojeni osposobljeni tako da mogu neprekidno obavljati poslove zadatke iz članka 154. ovoga Zakona.

Motrilačke postaje ustrojavaju se radi motrenja zračnog prostora, kopna i vodenih površina, s ciljem otkrivanja i praćenja svih vrsta opasnosti.

Motrilačke postaje se aktiviraju u slučajevima prijeteće opasnosti koja može ugroziti ljude i materijalna i druga dobra, te u slučaju većih požara, elementarnih nepogoda i drugih većih nesreća i opasnosti.

Jedinice za uzbunjivanje formiraju se u okviru službe motrenja i obavješćivanja, a namijenjene su osiguranju pouzdanog rada sustava za uzbunjivanje.

Uzbunjivanje stanovništva, pravnih osoba i tijela obavlja se uz primjenu jedinstvenih znakova za uzbunu koje propisuje Vlada Republike Hrvatske

Obavješćivanje stanovništva o opasnostima od ratnih djelovanja, u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike, opasnosti uslijed elementarnih nepogoda ili druge opasnosti, provodi se radiodifuznim i razglasnim postajama, te drugim pogodnim akustičnim sredstvima i imaju prednost u prenošenju nad svim drugim obavijestima.

Vlasnici zgrada i drugih objekata dužni su na njima dopustiti poslovanje odgovarajućih uređaja za uzbunu

Osnovnu motrilačku službu čine pravne osobe i službe koje se u okviru svojih djelatnosti bave motrenjem i utvrđivanjem određenih pojava, kao što su:

1 tijela unutarnjih poslova,

2. organizacije Hrvatske pošte i telekomunikacija,

3. organizacije radija i televizije,

4. organizacije iz djelokruga željezničkog, cestovnog, riječnog, pomorskog i zračnog prometa,

5. elektroprivredne službe,

6. vodoprivredne službe,

7. hidrometeorološke službe,

8. vatrogasne službe,

9. zdravstvene i veterinarske službe,

l0. službe radiološke zaštite,

11. službe zaštite bilja,

12. organizacije iz djelokruga poljoprivrede i šumarstva

13. seizmološke i speleološke službe,

14. službe koje se bave ekološkom zaštitom.

Služba motrenja i obavješćivanja rabi pri obavljanju svojih zadataka veze Hrvatske pošte i telekomunikacija, Hrvatske televizije, elektroprivrede, Hrvatskog željezničkog poduzeća, te drugih posjednika sustava veza. Posebne veze za potrebe sustava motrenja i obavješćivanja, posebno se tretiraju i ne naplaćuju se kao komercijalne veze drugih korisnika.

Ministar obrane određuje koje su pravne osobe i službe iz članka l61. ovoga Zakona dužne na vlastiti trošak povezati se sa centrima za obavješćivanje i koju vrstu podataka su obvezne javljati centru za obavješćivanje.

Građani su dužni osposobljavati se za obranu i zaštitu glede zadataka obrane na koje su raspoređeni, radi stjecanja potrebnih znanja i vještina.

Osposobljavanje građana za potrebe oružanih snaga, te školovanje i usavršavanje kadrova za oružane snage, zasniva se na odredbama posebnog zakona.

Sve pravne osobe obvezne su provoditi osposobljavanje građana sukladno s planovima i programima koje donosi ovlašteno tijelo, uz suglasnost Ministarstva obrane.

Osposobljavanje se provodi kroz redovni školski sustav, sustav obrane i na drugi pogodan način.

Radi uvježbavanja i provjere osposobljenosti gradana, te radi provjere funkcioniranja sustava obrane, svi nositelji obrambenih priprema ustrojavaju se i izvode odgovarajuće vježbe.

Nositelji obrambenih priprema dužni su na zahtjev ovlaštenog državnog organa sudjelovati u vježbama koje on organizira.

Vježbe obrane, koje se planiraju, ustrojavaju i izvode na širem ili cijelom području Republike Hrvatske, utvrđuje ministar obrane.

Ministar obrane može donijeti propise o pripremi, ustrojavanju i izvođenju vježbi iz stavka 1. ovoga članka.

Osposobljavanje građana, pripadnika službe motrenja i obavješćivanja, kadrova koji rade na poslovima obrane i osoba koje u ratu ostaju na dužnostima u tijelima državne uprave i pravnim osobama, može se povjeriti tijelima koja se bave obrazovanjem odraslih i posebno osnovanim ustanovama za ovu namjenu.

Pravne osobe za obrazovanje odraslih osoba mogu provoditi osposobljavanje iz stavka 1. ovoga članka uz suglasnost Ministarstva obrane.

Osposobljavanje pripadnika određenih specijalnosti civilne zaštite, službe motrenja i obavješćivanja te kadrova koji obavljaju poslove obrane i drugih obveznika poduke provodi Ministarstvo obrane.

Organizacije odgoja, osnovnog i srednjeg obrazovanja ustrojavaju poduku mladeži za obranu, osobnu i uzajamnu zaštitu, u okviru svojeg cjelokupnoga programa obrazovanja.

Osposobljavanje mladeži iz obrane u organizacijama iz stavka 1. ovoga članka provodi se:

1. ugrađivanjem odgovarajućih sadržaja značajnih za obranu u druge odgovarajuće predmete utvrđene nastavnim planom i programom,

2. u drugim aktivnostima, značajnim za obranu.

Osposobljavanje mladeži iz stavka 1. ovoga članka provodi se prema planovima i programima što ih donosi ovlašteno tijelo, uz suglasnost Ministarstva obrane.

Za provođenje osposobljavanja mladeži za obranu odgovorni su organi i organizacije iz stavka 1. ovoga članka.

Nadzor nad provođenjem poduke iz stavka 1. ovoga članka u ovlasti je Ministarstva kulture i prosvjete.

Osobe na čelničkim dužnostima, stručni kadrovi i kadrovi koji provode obrambene aktivnosti u tijelima državne uprave i pravnim osobama, dužni su pohađati seminare i druge oblike osposobljavanja za obavljanje poslova, odnosno svojih zadaća u ratu.

Programe i način provođenja osposobljavanja iz stavka 1. ovoga članka donosi i utvrđuje Ministarstvo obrane.

Pripadnicima službe motrenja i obavješćivanja, postrojba veze i kriptozaštite, fizičkim osobama i drugim obveznicima koji su u radnom odnosu za vrijeme osposobljavanja i vježbi, te obavljanja drugih dužnosti iz osposobljavanja, pripada naknada plaće u visini koja se utvrđuje naosnovi prosječne plaće za posljednja 3 mjeseca prije pozivanja za obavljanje tih obveza ili za posljednji mjesec prije pozivanja na izvršenje tih dužnosti, ako je to za njih povoljnije.

Naknade plaće iz stavka 1. ovoga članka usklađuju se mjesečno prema porastu plaća radnog mjesta s kojeg je obveznik pozvan na obavljanje dužnosti.

Osobama iz stavka 1. ovoga članka koje nisu zaposlene pripada naknada u visini i pod uvjetima koje utvrdi Ministarstvo obrane. Visina te naknade ne može biti manja od 80% prosječne mjesečne plaće zaposlenih u privredi Republike, ostvarena u prethodnom mjesecu.

Osobama iz stavka 1. ovoga članka koje ostvaruju pravo na mirovinu ili primaju novčanu naknadu zbog privremene nezaposlenosti, pripada mirovina, odnosno novčana naknada za vrijeme poduke i vježbi, odnosno obavljanja drugih dužnosti obrane.

Naknade predviđene odredbama ovoga članka ne pripadaju osobama koje su pozvane na poduku i vježbe, odnosno na druge dužnosti u obrani u vrijeme njihovog dnevnog ili tjednog odmora, odnosno u dane kada te osobe ne rade, ali im pripada besplatna hrana i smještaj ako te dužnosti obavljaju izvan mjesta svog prebivališta i ako im nije omogućen smještaj i prehrana u vlastitom domu.

Naknade predviđene odredbama ovoga članka isplaćuju se na teret sredstava tijela koji je ustrojio osposobljavanje, odnosno kod kojih se obavljaju druge dužnosti iz obrane.

Osobe iz članka 168. ovoga Zakona koje su pozvane da sudjeluju u osposobljavanju, odnosno da obavljaju druge dužnosti iz obrane, a koje se izvode izvan njihova prebivališta ili boravišta, imaju pravo na naknadu troškova za prijevoz sredstvima javnog prometa i naknadu troškova za prehranu i smještaj.

Naknada iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se na teret sredstava tijela koja su ustrojila poduku ili vježbe, odnosno kod kojih se obavljaju druge dužnosti iz obrane.

Propise o uvjetima i visini naknade iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministarstvo obrane.

Osoba koja je pozvana na osposobljavanje, odnosno na obavljanje drugih dužnosti iz obrane, a za to vrijeme bez svoje krivice bude ranjena, povrijeđena ili ozlijeđena, te zbog toga kod nje nastupa tjelesno oštećenje od najmanje 20%, ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć čija se visina određuje prema stupnju tjelesnog oštećenja.

Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka pogine ili umre od zadobivene rane, povrede ili ozljede, jednokratna novčana pomoć pripada njezinoj obitelji.

Pomoć iz stavka 2. ovoga članka isplaćuje se iz sredstava tijela koja su ustrojila osposobljavanje, odnosno kod kojih se obavljaju druge dužnosti iz obrane.

Propise o visini, uvjetima i postupku ostvarivanja jednokratne novčane pomoći donosi Vlada Republike Hrvatske.

Obvezniku poduke koji je prema odredbama ovoga Zakona dužan osposobljavati se, na njegov zahtjev, osposobljavanje se odlaže iz ovih razloga:

1. ako je bolestan - do narednog pozivanja na poduku nakon ozdravljenja,

2. ako je neposredno pred odlazak odnosno u vrijeme odlaska ili trajanja osposobljavanja nastupila smrt u kućanstvu u kojem je živio, u obitelji - do idućeg pozivanja na osposobljavanje;

3. ako bi zbog smrti ili teške bolesti u kućanstvu ili zbog elementarne nepogode, kućanstvo bilo dovedeno u težak položaj njegovim odlaskom na osposobljavanje - dok taj obveznik ne sredi prilike u kućanstvu, a najduže za vrijeme od 6 mjeseci;

4. zbog neodloživih poljoprivrednih radova kad u njegovu kućanstvu nema drugog člana sposobnog za privređivanje - do narednog poživanja na osposobljavanje;

5. zbog drugih osobito opravdanih razloga - do narednog pozivanja na poduku.

Osposobljavanje obveznika se tijekom trajanja može prekinuti zbog ražloga navedenih u stavku 1. točki 1., 2. i 3. ovoga članka.

Uza zahtjev za odlaganje poduke prilaže se liječničko uvjerenje, ako se odlaganje traži zbog bolesti, a postojanje utvrđuje ovlaštena uprava za obranu na temelju podnesenih dokaza.

Zahtjev za odgodu pohađanja osposobljavanja ili vježbe podnosi se u roku od 8 dana, od dana primitka poziva za pohađanje osposobljavanja ili vježbe, a ako se odgoda traži zbog razloga navedenih u stavku 1. točki 1. do 3. ovoga članka, zahtjev se može podnijeti i kad nastane razlog zbog kojeg se traži odgoda osposobljavanja.

Na ustrojstvo, prava i obveze u radu, te odgovornost službenika u Ministarstvu obrane i na službenike koji obavljaju poslove i zadatke obrane u drugim tijelima državne uprave, primjenjuju se opći propisi koji važe za službenike u tijelima državne uprave, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Na djelatne vojne osobe i službenike koji obavljaju dužnost vojnih zapovjednika i časnika u oružanim snagama primjenjuju se i odredbe posebnog zakona, koji se odnose na djelatne vojne osobe glede izvršavanja naloga, posebnih ovlaštenja vojnih osoba i posebnih dužnosti vojnih zapovjednika i časnika.

Na službenike koji obavljaju stručne poslove obrane u pravnim osobama, primjenjuju se opći propisi o radnim odnosima, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Na službenike Ministarstva obrane primjenjuju se i odredbe članka 42. ovoga Zakona.

Na rad u Ministarstvo obrane može se primiti osoba koja, osim uvjeta određenih zakonom za službenika državne uprave, ispunjava i ove posebne uvjete:

1. da nije osuđivana za kaznena djela protiv službene dužnosti, protiv života i tijela, javnih ovlaštenja, za kaznena djela protiv oružanih snaga, za kaznena djela izvršena iz koristoljublja ili za druga kaznena djela izvršena iz nečasnih pobuda;

2. da protiv nje nije otvorena istraga, odnosno da se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz točke 1. ovoga članka;

3. da je državljanin Republike Hrvatske;

4. da je regulirala obvezu služenja vojnog roka (za muškarce);

5. da joj pravomoćnom presudom nije zabranjeno obavljanje određenih djelatnosti, odnosno dužnosti za vrijeme trajanja takve zabrane.

Iznimno od točke 3. stavka 1. ovoga članka, poslove i zadatke koji su od osobitog interesa za obranu, mogu obavljati i stranci, uz prethodnu suglasnost ministra obrane.

Službeniku Ministarstva obrane prestaje radni odnos po sili zakona, ako prestane ispunjavati posebne uvjete iz članka 42. i 173. ovoga Zakona.

Na prijedlog kadrovske komisije Ministarstva obrane, osobi na službi u oružanim snagama, služba može prestati kad to zahtijevaju potrebe službe i interesi oružanih snaga.

Za obavljanje određenih zadataka i poslova, posebno značajnih za obranu, službenički odnos se može sklopiti s osobom i bez raspisivanja natječaja, odnosno oglasa.

Poslove i zadatke iz stavka 1. ovoga članka određuje ministar obrane.

Kada to zahtijevaju interesi obrambenih poslova (dežurstvo, poduka i vježbe, provjere mobilizacije i borbene spremnosti, naređene mjere pripravnosti, novačenje i upućivanje novaka na služenje vojnog roka, elementarne nepogode i druge nesreće, te drugi neodgodivi poslovi) službenik Ministarstva obrane dužan je te poslove obavljati i duže od punoga radnog vremena.

Ministar obrane ili osoba koju on ovlasti može, zbog izvanrednih potreba obrane, prekinuti ili odgoditi korištenje godišnjeg odmora službeniku ili naložiti da se službenik u određenom vremenu ne udaljava iz mjesta boravka, ako te poslove ne bi mogao obaviti drugi službenik, odnosno ako to zahtijeva neodgodivo izvršenje određenog posla obrane, dok traju takvi razlozi.

Troškovi koji se priznaju službeniku za slučaj prekidanja ili odgode godišnjeg odmora utvrđuju se općim aktom Ministarstva obrane.

Težom povredom službenih obveza u Ministarstvu obrane, pored onih utvrđenih posebnim zakonom, smatra se i:

1.) izdavanje ili izvršenje naloga kojim se očigledno ugrožava sigurnost ljudi i imovine;

2. nepoduzimanje ili neodgovarajuće poduzimanje mjera, u svezi sa svojim dužnostima, potrebnim za sigurnost ljudi ili povjerenih sredstava i stvari;

3.) podnošenje netočnih izvješća kojima je nanesena šteta pripremama za obranu;

4.) svaka radnja, odnosno propuštanje radnje, koja onemogućava, ometa ili otežava ostvarivanje priprema za obranu ;

5) ponašanje koje šteti ugledu Ministarstva obrane;

6) izbjegavanje obveze stručnog usavršavanja.

Službenicima Ministarstva obrane koji obavljaju posebno teške i po zdravlje štetne poslove, računa se mirovinski staž s uvećanjem od najviše 15 mjeseci osiguranja, za 12 mjeseci efektivno provedenih na takvim poslovima.

Pravo po stavku 1. ovoga članka ostvaruju i službenici kojima se radna sposobnost, zbog posebnih uvjeta rada i prirode poslova koje obavljaju, bitno smanjuje.

Poslove i zadatke iz stavka 1. i 2. ovoga članka stupanj uvećanja te način uplate doprinosa za osiguravajuće vrijeme s povećanjem, određuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra obrane

Službeniku Ministarstva obrane nije dopušteno obavljanje ovih djelatnosti osobnim radom ili uslužnom djelatnošću:

- izrada ili nadopuna obrambenih i sigurnosnih planova, odnosno izvođenje osposobljavanja za izradu tih planova;

- osposobljavanje pričuvnog sastava oružanih snaga i pripadnika civilne zaštite, službe motrenja i obavješćivanja, kriptozaštite i drugih obrambenih snaga;

- dezaktiviranje neeksplodiranih ubojnih sredstava.

U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za:

1) oružane snage i ostvarivanje vojne obveze i materijalne obveze za potrebe oružanih snaga; provođenje određenih priprema u poduzećima i drugim pravnim osobama posebno značajnima za oružane snage i obranu države; izgradnju objekata posebno značajnih za obranu države; subvencioniranje određenih vrsta proizvodnje za obranu; stvaranje nerobnih rezervi za potrebe obrane: znanstveno-istraživačke radove za potrebe obrane;

2) utvrđivanje i održavanje robnih rezervi za potrebe države u slučaju kriznih situacija;

3) pripreme organa i tijela Republike Hrvatske za rad u ratu, izgradnju objekata i nabavu uređaja, opreme i drugih sredstava nužnih za rad u ratu tih organa i tijela;

4) opremanje i osposobljavanje sustava motrenja i obavješćivanja;

5) zadaće obrane koje postavlja poduzećima i drugim pravnim osobama u dijelu koji nadilazi njihove mogućnosti;

6) poduku obveznika za ratne dužnosti u tijelima državne uprave;

7) programe i aktivnosti od posebnog značenja za obrambene pripreme Republike Hrvatske;

8) uređenje područja za obranu;

9) druge obrambene zadatke određene zakonom i obrambenim planom Republike.

Ne plaćaju se porezi i pristojbe na sredstva naoružanja i opreme za oružane snage i sredstva naoružanja i opreme, namijenjene za poduku obveznika za obranu· na uređaje i sredstva opreme civilne zaštite i vatrogasnih postrojbi, službe motrenja i obavješćivanja; na sredstva osobne i kolektivne zaštite što su ih prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, dužni nabaviti građani i tijela državne uprave i pravne osobe; na objekte, uređaje i sredstva veze koji služe za potrebe obrane; na objekte i uređaje namijenjene za proizvodnju naoružanja i vojne opreme; na sredstva rezervi za izvanredne potrebe obrane koje nabavljaju postrojbe i ustanove oružanih snaga, redarstvo i tijela državne uprave, te na objekte i uređaje koji se drže kao rezervni kapaciteti za potrebe obrane u ratu.

Porezima i drugim pristojbama, prema ovom članku, razumijevaju se porezi, carine, depoziti, takse i slična davanja predviđena zakonom i drugim propisima RepublikeHrvatske.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 167 DEM do 833 DEM kažnjava se za prekršaj pravna osoba:

1. ako ne uskladi svoju organiziranost i djelovanje s ovim zakonom u roku od 6 mjeseci po donošenju propisa iz članka 197. ovoga Zakona;

2. ako planove obrane ili sigurnosne planove ne uskladi s odgovarajućim planovima državnih tijela (članak 36.)

3. ako sredstvima i opremom sa kojom raspolaže postupa u suprotnosti s materijalnom obvezom; prema onome što određuje zakon (članak 20. točka 9.);

4. ako ne organizira i ne izvodi pripreme za svoj rad u ratu i izvanrednim okolnostima sukladno s nalogom ovlaštenog državnog tijela (članak 34. i 35. stavak 1.);

5. ako u općim aktima ne odredi koji su poslovi od posebnog značenja za obranu te opće i posebne postupke za njihovo čuvanje (članak 144. stavak 1.);

6. ako ne izvodi propisane postupke za osiguravanje podataka i ako se protivno zakonu bavi znanstvenoistraživačkim radom u vojne svrhe ili proizvodnjom vojničke opreme i naoružanja (članak 144. stavak 2. i članak 20. točka 16.);

7. ako prethodno ne dobije dopuštenje ovlaštenog tijela za obavljanje znanstvenih istraživanja na području Repubiike zajedno sa stranim fizičkim i pravnim osobama ili za takve osobe, odnosno za davanje nalazaka tim osobama, na područjima koja su propisom određena kao značajna za obranu (članak 147. stavak 1. i 2.);

8. ako snima otvoreni prostor na teritoriju Republike bez dopuštenja (članak 149 );

9. ako snima iz zraka bez dopuštenja ili ako zračne snimke ne pošalje na pregled prije njihove uporabe (članak 148.);

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 83 DEM do 150 DEM kažnjava se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 83 DEM do 150 DEM kažnjava se za prekršaj odgovorna osoba :

1. ako ne ustrojava ili ne izvodi pripreme za rad u ratu (članak 34. i 35.);

2. ako ne postupa sukladno nalogu, odnosno uputama inspektorata za obranu ili druge ovlaštene osobe (članak 28.);

3. ako prenosi podatke o obrani, koji su određeni kao državna, vojna ili službena tajna u suprotnosti s člankom 143. ovoga Zakona;

4. ako u općim aktima ne odredi dijelove koji su od posebnog značenja za obranu, te opće i posebne postupke za njihovo čuvanje (članak 145. stavak 1.).

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 333 DEM do 1667 DEM kažnjava se za prekršaj inozemna pravna osoba;

1. ako na teritoriju Republike Hrvatske bez dopuštenja ovlaštenog tijela obavlja znanstvena istraživanja ili neovlašteno koristi rezullate tih istraživanja na područjima koje su propisima odredena kao značajna za obranu (članak 147. stavak 1.);

2. ako bez dopuštenja ovlaštenog tijela snima ili neovlašteno koristi snimke otvorenih prostora na području Republike Hrvatske (članak 149. stavak 2.)

Za prekršaje iz točke 1. i 2. stavka 1. ovog članka počinitelju se, zajedno s kaznom, izriče i sigurnosna mjera oduzimanja pisanog, odnosno snimljenog materijala.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od najmanje 83 DEM kažnjava se za prekršaj stranac:

1. ako bez dopuštenja ovlaštenog tijela na području Republike Hrvatske obavlja znanstveno istraživanje ili neovlašteno koristi rezultate tih istraživanja na područjima koja su propisima određena kao značajna za obranu (članak 147. stavak 1.);

2. ako bez dopuštenja ovlaštenog organa snima ili neovlašteno koristi snimke otvorenih prostora na području Republike Hrvatske (članak 149.)

Za prekršaj iz točke 1. i 2. stavka 1. ovog članka počinitelju se, zajedno s kaznom, izriče sigurnosna mjera oduzimanja pisanog ili snimljenog materijala.

Kaznom zatvora od 60 dana ili novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 167 DEM do 833 DEM kažnjava se za prekršaj pojedinac:

1. ako se na poziv ovlaštenog tijela bez opravdanog razloga ne javi na mjesto i u vremenu koji su navedeni u pojedinačnom ili općem pozivu ili ne preda materijalno sredstva na mjestu i u vremenu označenom u pojedinačnom pozivu (članak 15.);

2. ako u propisanom roku ne prijavi ovlaštenom tijelu promjenu iz članka 17. stavka 1;

3. ako ne provodi mjere pripravnosti sukladno nalogu Predsjednika Republike iz članka 138. stavak 2. ovog zakona;

4. ako ne postupa sukladno s propisima za izradu obrambenih, razvojnih i sigurnosnih planova (članak 20. stavak 1. točka 2.);

5. ako se bez odgovarajuće suglasnosti, odnosno dopuštenja, kreće na području iz članka 146. ovog zakona;

6. ako bez dopuštenja ili u suprotnosti s danim dopuštenjem zajedno sa stranim fizičkim ili pravnim osobama, odnosno za njih snima otvorene prostore na području Republike Hrvatske (članak 149. stavak 1.).

Za prekršaje iz točke 6. stavka 1. ovog članka počinitelju se izriče, zajedno sa kaznom, i sigurnosna mjera oduzimanja snimljenog materijala.

Kaznom zatvora od 60 dana ili novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 83 DEM do 833 DEM kaznit će se za prekršaj novak ili osoba u pričuvnom sastavu ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu ovlaštenog tijela, u vrijeme i na mjesto koji su označeni u pojedinačnom, odnosno općem pozivu, za uvođenje u vojnu evidenciju, novačenje, liječničke i druge preglede i psihološka ispitivanja što ih propiše ministar zdravstva uz suglasnost ministra obrane, te za služenje vojnog roka. odnosno na civilnu službu, vojnu vježbu ili vojno-stručno osposobljavanje, što ih izvodi u ustrojstvu ovlaštenih tijela i koja se priznaje kao izvođenje vojne vježbe, te za primanje, odnosno vraćanje osobne vojne opreme ili za drugu vojnu službu (članak 15. stavak 1., članak 72. članak 73., članak 77. stavak 1., članak 80., članak 86. stavak 4., članak 95., članak 116. i članak 117. stavak 4. i 6., članak 133. stavak 2);

Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i vojni obveznik koji, pošto se odazove pozivu, samovoljno napusti vojnu vježbu ili vojnostručno osposobljavanje koje se priznaje kao izvođenje vojne vježbe, odnosno drugu vojnu službu, a i vojni obveznik koji ne primi, odnosno ne vrati u ispravnom stanju ili ne čuva i ne održava na propisan način, vojnu opremu ili je ne ponese kada je to određeno pozivom ovlaštenog tijela (članak 15. stavak 1., članak 116., članak 117., stavak 4. i 6. članak 133. stavak 2.)

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 83 DEM do 333 DEM ili kaznom zatvora do 15 dana kaznit će se za prekršaj novak ili osoba u pričuvnom sastavu:

1. ako u propisanom roku ne prijavi ovlaštenom tijelu promjene iz članka 17;

2. ako se u roku propisanom u članku 126. i članku 127. ovog zakona ne prijavi diplomatskom predstavništvu, odnosno ovlaštenom tijelu;

3. ako iznese vojnu iskaznicu iz zemlje ili je pokuša iznijeti, odnosno ako je ne preda ovlaštenom tijelu prije polaska u inozemstvo, na boravak dulji od 1 godine (članak 133. stavak 6.)

Kaznom zatvora do 30 dana kaznit će se novak ili osoba u pričuvnom sastavu koja je počinila prekršaj iz stavka 1. točke 1. i 2. ovog članka, ako joj se zbog neprijavljivanja u smislu odredaba ovoga zakona nije moglo pravovremeno dostaviti poziv za vojnu službu ili se zbog toga nije mogla pravovremeno javiti na vojnu službu (članak 17.).

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 125 DEM do 417 DEM kaznit će se za prekršaj poduzeće ili druga pravna osoba ako u propisanom roku ne prijavi ovlaštenom tijelu zakonom utvrđene promjene o vojnom obvezniku (članak 17).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 42 DEM do 417 DEM i odgovorna osoba u poduzeću, odnosno drugoj pravnoj osobi.

Iznosi novčanih kazni iz članka 183. do 190. ovoga Zakona obračunavat će se po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan naplate kazne.

Na pripadnike Zbora narodne garde primjenjivat će se odredbe Zakona o unutarnjim poslovima do donošenja zakona o službi u oružanim snagama.

Sve starješine oružanih snaga Republike Hrvatske dužne su u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu Zakona o obrani ("Narodne novine", br. 49/91.), dati prisegu utvrđenu člankom 97. ovoga Zakona.

Starješinama koje odbijaju davanje prisege iz stavka 1. ovoga članka, prestaje vojna služba u oružanim snagama Republike Hrvatske.

Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani ("Narodne novine", br. 53A/91.), na teritoriju Republike Hrvatske prestaje važiti Zakon o općenarodnoj obrani("Službeni list SFRJ" br. 21/82 i 35/91) i Zakon o vojnoj obvezi ("Službeni list SFRJ", br. 64/85, 26/89 i 30/91).

Zaposleni u Ministarstvu obrane do donošenja posebnog zakona, zbog posebnih uvjeta, težine i prirode poslova i odgovornosti, ostvaruju pravo na uvećanu plaću za 20% u odnosu na plaće za iste ili slične poslove službenika u drugim tijelima državne uprave.

Poslove i zadatke za koje se uvećavaju sredstva za plaće službenika iz stavka 1. ovoga članka te postotak uvećanja određuje ministar obrane.

Vlada Republike Hrvatske i tijela državne uprave i tijela koja su Zakonom o obrani ("Narodne novine", br. 49/91.), ovlašteni da donesu propise za ostvarivanje toga Zakona, donijet će te propise u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu toga Zakona.

Propisi doneseni u skladu s odredbama Zakona o općenarodnoj obrani ("Narodne novine", broj 27/84., 33/89. i 47/90.) ostaju na snazi do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka, ukoliko su u skladu s odredbama ovoga zakona.

Poduzeće te druge pravne osobe obvezni su uskladiti svoje ustrojstvo i djelovanje sa Zakonom o obrani ("Narodne novine", br. 49/91.) u roku od 6 mjeseci, od dana stupanja na snagu toga Zakona.

Općinski organi uprave nadležni za poslove narodne obrane nastavljaju s radom do donošenja zakona o županijama i zakona o kotarevima i općinama, pod nazivom uredi za obranu.

Uredom za obranu rukovodi predstojnik ureda kojeg imenuje i razrješava ministar obrane.

Danom stupanja na snagu Zakona o obrani ("Narodne novine", br. 49/91.) prestaje važiti Zakon o općenarodnoj obrani ("Narodne novine", br. 27/84, 33/89, i 47/90 i 4/91), osim odredbi članaka 120. do 193. Zakona o općenarodnoj obrani - pročišćeni tekst ("Narodne novine", broj 4/91.).

Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani ("Narodne novine", br. 53A/91.), pričuvni sastav Zbora narodne garde prevodi se u pričuvni sastav Hrvatske vojske.

Državljani Republike Hrvatske, koji se danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani ("Narodne novine", br. 53A/91.), nalaze na služenju vojnog roka u JNA moraju se otpustiti sa služenja vojnog roka u roku od 8 dana od dana stupanja na snagu toga Zakona.

Ukoliko JNA ne otpusti sa služenja vojnog roka državljane iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da ih je zadržala u zarobljeništvu.

Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani ("Narodne novine", br. 49/93.) prestaju s radom uredi za obranu kao općinski organi uprave, odnosno organ uprave Grada Zagreba.

Poslove, zadatke te djelatnike ureda za obranu iz stavka 1. ovoga članka, koji su na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani ("Narodne novine", br. 49/93.), zatečeni na poslovima u tim uredima, preuzima Ministarstvo obrane.

Ministar obrane, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani ("Narodne novine", br. 49/93), uredit će ustrojstvo, organizaciju i način rada na preuzetim poslovima i zadacima iz stavka 2. ovoga članka.

Djelatnicima organa iz stavka 2. ovoga članka koji ne budu raspoređeni, radni odnos prestaje pod uvjetima i načinom propisanim Zakonom o upravi.

Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani ("Narodne novine", br. 49/93.), Ministarstvo obrane preuzima i nastavlja koristiti prostorije i opremu koju su koristili uredi za obranu iz članka 202. ovoga Zakona.

Novacima - vojnim obveznicima vrijeme provedeno u oružanim snagama i pričuvnom sastavu policije uračunava se u služenje vojnog roka.

Pripadnicima oružanih snaga te djelatnog i pričuvnog sastava policije vrijeme provedeno u domovinskom ratu uračunava se u posebni staž u dvostrukom trajanju.

Osobama koje su bile nezaposlene, a mobilizrane su u civilnu zaštitu, službu motrenja i obavješćivanja kao i obveznicima radne obveze, vrijeme provedeno u civilnoj zaštiti, službi motrenja i obavješćivanja i izvršavanju radne obveze uračunava se u posebni staž u jednostrukom trajanju.

Ovlašćuje se ministar rada i socijalne skrbi i ministar obrane da donesu potanje propise za provedbu stavka 1. i 2. ovoga članka.

Osoba u pričuvnom sastavu koja smatra da ispunjava uvjete za civilnu službu, može podnijeti zahtjev za priznavanje svojstva obveznika civilne službe - Komisija za civilnu službu u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obrani ("Narodne novine", br. 49/93.).

Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani ("Narodne novine", br. 49/93.) prestaje važiti članak 2. Zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su određene novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje ("Narodne novine", br. 26/93.).