KOLEKTIVNI UGOVORI

Na temelju članka 94. stavka 4. Zakona o radnim odnosima ("Narodne novine", br. 25/92) Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske i Hrvatska gospodarska komora, zaključili su dana 28. lipnja 1993. godine

UGOVOR

za zaposlene u poljoprivredi i prehrambenoj industriji Hrvatske

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze radnika iz rada i na osnovi rada, kao i prava i obveze poduzeća, poljoprivrednih zadruga, drugih organizacija i poslodavaca (u daljnjem tekstu: Organizacija, poslodavac) u djelatnostima:

0130 Proizvodnja prehrambenih proizvoda

0131 Proizvodnja pića

0132 Proizvodnja stočne hrane

0201 Poljoprivredna proizvodnja

0202 Poljoprivredne usluge

0203 Ribarstvo

odnosno u poduzećima u kojima su navedene djelatnosti pretežne djelatnosti, u kojima radi preko 50% radnika ili ostvaruje preko 50% prihoda iz navedenih djelatnosti:

Odredbe ovog Ugovora obvezuju sve poslodavce, bez obzira na sjedište, a koji obavljaju djelatnosti navedene u članku 1. ovog Ugovora na teritoriju republike Hrvatske, a primjenjuju se na sve radnike djelatnosti navedenih u članku 1. za koju radnik obavlja određene poslove temeljem ugovora o radu (radnog odnosa), odnosno odluke o izboru.

U smislu ovog Ugovora "radnik" je svaki zaposleni, (posloprimac) koji temeljem ugovora o radu (u radnom odnosu) obavlja određene poslove za poslodavca s punim, nepunim i skračenim vremenom.

Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno. Ako bi kolektivnim ugovorom odnosno općim aktom neko pravo radnika bilo utvrđeno u manjem opsegu od prava koja proizlaze iz ovog ugovora, primjenjuju se odredbe ovog Ugovora.

RADNI ODNOSI

Ugovorom o radu odnosno odlukom o izboru uređuju se:

- vrijeme zasnivanja radnog odnosa (na određeno ili neodredeno vrijeme),

- datum zasnivanja radnog odnosa,

- radno vrijeme za koje se zasniva radni odnos,

- pripravnički staž, ako se radni odnos zasniva s pripravnikom,

- pokusni rad ako se on zahtijeva za to radno mjesto,

- vrijeme prestanka radnog odnosa ako je radni odnos zasnovan na određeno vrijeme (odnosno razlog prestanka radnog odnosa),

- raspored u tarifnu skupinu,

- plaća.

Ako se općim aktom poduzeća, uređena pojedina prava i obveze radnika ne mogu direktno primijeniti, ugovorom o radu uredit će se još i:

- radno vrijeme, odmori i dopusti,

- mjere zaštite na radu,

- druga prava i obveze poslodavca i radnika.

Prije stupanja na rad radniku se mora omogućiti upoznavanje sa sadržajem kolektivnih ugovora i općih akata kojima su uređena njegova prava i obveze.

Poslodavac mora udovoljiti zahtjevu zaposlenih za uvid u sadržaj kolektivnih ugovora i općih akata.

Pripravnički staž je različit u odnosu na stupanj stručnog obrazovanja i traje:

- za poslove do zaključno V. stupnja obrazovanja najviše šest mjeseci.

- za poslove VI. stupnja stručnog obrazovanja najviše devet mjeseci,

- za poslove VII. stupnja stručnog obrazovanja najviše 12 mjeseci.

Pripravništvo se obavlja po programu koji se donosi u skladu sa specifičnostima pojedinih struka i pojedinih radnih mjesta.

Pripravnički staž može se na prijedlog voditelja pripravničkog staža skratiti.

Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolesti, služenje vojnog roka i sl.). kada je ukupna odsutnost s posla trajala duže od 30 dana

Ukoliko se nakon pripravničkog staža naora polagati pripravnički ispit, polaže se pred komisijom, od najmanje tri člana od kojih jedan mora imati isti stupanj stručne spreme određene vrste zanimanja kao i pripravnik.

Članovi komisije mogu biti osobe koje nisu u radnom odnosu kod poslodavca.

RADNO VRIJEME

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, a u primjeni je najkasnije od 1. sijećnja 1994 godine.

Preraspodjela radnog vremena može se radi obavljanja sezonskih poslova, u tijeku kalendarske godine urediti tako da u pojedinom vremenskom razdoblju radno vrijeme iznosi više od 40 sati tjedno, vodeći računa da se radniku osigura obvezan odmor između dva radna dana koji ne može biti krači od 14 sati.

Preraspodjelu radnog vremena donosi poslovodni organ (direktor) pismeno za cijelu organizaciju unaprijed za svaku kalendarsku godinu.

Preraspodjela radnog vremena može se za pojedine organizacijske procese rada urediti različito ovisno o vrsti djelatnosti koja se u pojedinom organizacijskom dijelu obavlja.

Preraspodjelom utvrđeno ukupno godišnje radno vrijeme ne može priječi godišnji fond radnih sati na bazi 40 satnog radnog tjedna.

ZDRAVLJE, SIGURNOST I ZAŠTITA NA RADU

Organizacija odnosno poslodsvac dužni su kod uvođenja novih tehnologija voditi računa da ne ugrožavaju zdravlje radnika i da ne utjeću štetno na okolinu.

Radnik ima pravo odbiti rad ako mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje zato što nisu poduzete mjere zaštite na radu.

U slučaju iz stavka prvog ovog članka, nadležni organ poduzeća odnosno poslodavac mora odmah pristupiti uklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje radnika, a radnika može za to vrijeme rasporediti na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi odgovarajućeg zanimanja.

Prije stupanja na rad radnik mora biti upoznat sa mjerama zaštite na radu i svojim pravima i obvezama u vezi zaštite, odnosno mora biti upoznat s korištenjem zaštitnih sredstava na radnom mjestu na koje je primljen odnosno raspoređen.

Radnicima koji rade na štetnim tvarima ili na poslovima na kojima je obvezno korištenje radne odjeće zbog prljavštine, neugodnih mirisa, opasnosti od zaraze i sl. moraju se osigurati uvjeti za pranje i čišćenje u toku radnog vremena.

Radnik ima pravo na zaštitu na radu. Zaštita na radu obuhvaća mjere usmjerene za stvaranje sigurnih uvjeta rada.

Poslodavci uzimajući u obzir znanstvene spoznaje i suvremena dostignuća, obvezni su osigurati rad na način kojim se osigurava sigurnost na radu i zaštita zdravlja radnika, te poduzimati mjere i utvrđivati normative kojima se osigurava psihofizičko zdravlje i osobna sigurnost, a naročito:

- utvrditi mjere zaštite na radu općim aktom organizacije i to na način i sredstvima kojima se maksimalno osigurava stupanj sigurnosti radnika, smanjuje mogućnost povreda, zdravstvenih tegoba i profesionalnih oboljenja,

- da neće izvoditi radove niti dopustiti radnicima da rade na otvorenom kada je temperatura zraka niža od - 15 stupnjeva celzijusa, odnosno viša od 38 stupnjeva celzijusa. Ako bi zbog prekida rada u takvim uvjetima nastupile štetne posljedice za organizaciju odnosno poslodavca, radnici su dužni raditi pod uvjetom da im se osigura upotreba potrebnih osobnih zaštitnih sredstava za rad u tim okolnostima. Za rad pri nižim i višim temperaturama potrebno je osigurati Napitke i uređen prostor za povremeno zagrijavanje radnika,

- obavještavati sindikalnog povjerenika o težim povredama na radu, kolektivnim nesrećama, profesionalnim bolestima i sl.,

- radnicima koji rade na poslovima štetnim po zdravlje osigurati prethodne i periodične preglede, osigurati zaštitna sredstva, medicinski programiran odmor, zaštitnu prehranu i napitke tijekom rada,

- radnicima osigurati poduku na području zaštite na radu i zdravstvene sigurnosti radnika.

(Žene i muškarci) Radnici mlađi od 18 godina i žene ne smiju raditi na radnom mjestu na kojem se pretežno obavljaju osobito teški fizički poslovi niti na ostalim poslovima koji bi mogli štetno s povećanim rizikom utjecati na njihovo zdravlje i život.

Trudnice ne smiju obavljati poslove:

- za koje se traže posebni uvjeti, zdravstveno, tjelesno i psihofizičko stanje,

- koji su utvrđeni kao naporni,

- koji imaju štetan utjecaj na zdravlje trudnice i na trudnoću.

Naporni i za zdravlje štetni poslovi koji se ne smiju raditi za vrijeme trudnoće su naročito:

- poslovi koji izazivaju stalne i snažne vibracije tijela ili buku i izazivaju duži pritisak na tijelo,

- poslovi s opasnim i za zdravlje štetnim tvarima.

- poslovi u prostorijama u kojima nastaju opasna zračenja,

- poslovi kod kojih treba dizati i prenositi terete.

- poslovi koji se obavljaju pretežno u nefiziološkom ili prisilnom položaju.

Radnika kojem je smanjena zdravstvena i radna sposobnost na radu u poduzeću poslodavac je dužan rasporediti na radno mjesto koje odgovara njegovoj zdravstvenoj odnosno preostaloj radnoj sposobnosti u roku od 15 dana od dana kada je rješenje nadležnog organa mirovinskog osiguranja postalo konačnim u upravnom postupku.

Ukoliko poslodavac premjesti radnika sa smanjenim zdravstvenim i radnim sposobnostima na slabije plaćeno radno mjesto, dužan je plaćati i razliku plaće koju je radnik primio do umanjenja zdravstvene i radne sposobnosti.

Radnik je dužan:

- raditi s nužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava život ili zdravlje svoje i drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja,

- na radnom mjestu poznavati uvjete i opasnosti rada, pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu i uputa proizvođača sredstava za rad,

- održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju sigurnosne uredaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,

- upozoriti neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i postupku drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti život ili zdravlje radnika,

- upoznati i upozoriti nadležnog lijećnika kod zasnivanja radnog odnosa i u tijeku rada, na tjelesne nedostatke ili bolesti koje mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati posljedice po život ili zdravlje ili njegov okoliš,

- ovladati znanjem iz zaštite na radu u mjeri potrebnoj za rad na siguran način,

- podvrgnuti se provjeri da li je pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili bolesti,

- pristupiti zdravstvenim, psihofizičkim i drugim pregledima na koje je ukljućen.

ODMORI I DOPUSTI

Radnik ima pravo na odmor tijekom radnog dana u trajanju od 30 minuta. Ovaj odmor ne može biti određen na početku ni na završetku radnog vremena.

Vrijeme odmora iz prethodnog stavka ovog članka smatra se kao vrijeme provedeno na radu.

Radniku se mora osigurati tjedni odmor od najmanje 24 sata neprekidno.

Radnik ima pravo na odsutnost s rada uz naknadu plaće, u kalendarskoj godini u slijedećim slučajevima:

- sklapanje braka 3 dana,

- rođenje djeteta 2 dana

- smrti bračnog supružnika, djeteta ili roditelja 4 dana.

- smrti roditelja bračnog supružnika, djedova i baka, brače i sestara 2 dana,

- selidbe u drugo mjesto 3 dana,

- selidbe u istom mjestu 2 dana,

- elementarne nesreće 4 dana,

- teške bolesti člana uže obitelji (roditelji i djeca) izvan mjesta stanovanja 2 dana,

- smještaj prognanika i izbjeglica, traženja članova obitelji (djeca, brača, sestre) nestalih u domovinskom ratu ili pomoći članu obitelji zarobljenih od neprijatelja 5 dana,

- otklanjanje većih oštećenja kao posljedica bombardiranja i miniranja 5 dana.

Godišnji odmor duži od 18 dana utvrđuje se općim aktom organizacije, ovisno:

- o uvjetima rada,

- o doprinosu radnika,

- o složenosti poslova radnog mjesta,

- o dužini radnog staža,

- o zdravstvenom stanju radnika,

- o beneficiranom stažu.

Korištenje dijela godišnjeg odmora koji radnik ima pravo koristiti po vlastitoj želji, radnik je dužan najaviti neposrednom rukovoditelju najmanje jedan dan unaprijed.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora vojnik mobiliziran u postrojbe Hrvatske vojske ili policije može koristiti po demobilizaciji, bez obzira na to kad je demobiliziran bez vremenskog ograničenja.

PLAĆE, NAKNADE I DODACI

Osnovna plaća za puno radno vrijeme i normalni radni učinak, utvrđuje se za puno radno vrijeme na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i normalne uvjete rada na tom radnom mjestu.

Normalnim učinkom smatra se puno izvršenje utvrđene norme, odnosno ostvareni planirani doprinos u radu utvrđen aktom poduzeća ili uobičajenim za obavljanje pojedinih poslova.

Složenost poslova radnog mjesta u smislu odredbi ovog Ugovora sadrži:

Značenje radnog mjesta u poslovanju organizacije odnosno za poslodavca, potreban stupanj obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovornosti radnog mjesta, potrebno radno iskustvo radnika, odredeni stupanj kreativnosti i inicijativnosti radnika kao i ostale psihofizičke osobine potrebne za rad na određenom radnom mjestu.

Normalni uvjeti rada na pojedinom radnom mjestu su uvjeti koji su u pravilu nazočni tijekom cijelog radnog vremena, koje određuje tehnološki proces i njemu odgovarajuća organizacija rada, odnosno koji su uobičajeni za to radno mjesto.

Radnik koji je utvrđen privremenim viškom (do 6 mjeseci), a upućen je na čekanje, ima pravo na naknadu plaće najmanje u visini svoje osnovne plaće.

Najniža osnovna plaća za poslove iz prve grupe složenosti utvrđuje se u iznosu najmanje kao i po Općem kolektivnom ugovoru za gospodarstvo, odnosno po dogovoru potpisnika ovog Ugovora.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti da se najniža osnovna plaća iz ovog ugovora mijenja kada se za to stvore uvjeti.

Razlozi mogu biti konjukturne naravi ili zbog kretanja troškova života.

Kada inflacija prijede stopu od 5% godišnje, ugovorne strane su obvezne početi pregovore o novoj najnižoj osnovnoj plaći.

Ovim Ugovorom karakteristična radna mjesta, na temelju složenosti poslova i normalnih uvjeta rada razvrstavaju se u deset grupa, uz najmanji omjer između osnovne plaće od najniže do najviše vrednovanog radnog mjesta 1:3,2.

Radna mjesta razvrstana u grupe - tarifne stavove prilog su ovom Ugovoru i čine njegov sastavni dio.

Radna mjesta koja nisu razvrstana u skladu sa stavkom 1. ovog članka, dužna je organizacija odnosno poslodavac razvrstati u grupe - tarifne stavove, najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Ugovora.

Osnovna plaća pojedinih grupa poslova utvrđuje se tako da se vrijednost poslova najnižeg stupnja složenosti (osnovna plaća) množi koeficijentom složenosti utvrđenim za pojedine grupacije karakterističnih radnih mjesta. Poslodavci općim aktom odnosno ugovorom o radu utvrduju tarife pojedinih radnih mjesta poštivajući pri tome utvrđene najniže odnose u ovom ugovoru.

Općim aktom odnosno ugovorom o radu utvrđuju se kriteriji i mjerila za vrednovanje ostvarenih rezultata rada radnika.

S kriterijima za vrednovanje i stimuliranje radnika upoznaje se sindikalni povjerenik u organizaciji.

Osnovna plaća radnika za noćni rad uvećava se za najmanje 35%.

Osnovna plaća radnika uvećat će se za prekovremeni rad najmanje za 50%.

Prekovremeni je onaj rad, koji je odreden preko 40 sati tjedno (po prelasku na 40-tni radni tjedan), ako nije utvrđen preraspodjelom radnog vremena.

Osnovna plaća radnika uvećat će se za rad u nedjelju za najmanje 35%. Rad u nedjelju je rad izvršen od 0.00 do 24.00 sata.

Osnovna plaća zaposlenog uvećat će se za smjenski rad u drugoj smjeni ili za dvokratni rad s prekidom dužim od jednog sata za najmanje 10%.

Za rad na dane blagdana, Uskrsa i neradne dane utvrđene zakonom radnik ima pravo na naknadu plaće koja mu pripada kad ne radi na te dane i plaću za određene sate rada uvećane najmanje za 50%.

Osnovna plaća radnika povećat će se za ono vrijeme kada radnik povremeno radi u uvjetima težim od normalnih uvjeta rada radnog mjesta na koje je radnik stalno raspoređen i za koje mu je utvrđena osnovna plaća, i to najmanje:

I. Utjecaj okoline - dodatak na osnovnu plaću najmanje 10% od prosjećne plaće poduzeća:

- rad na temperaturi ispod -5 oC ili iznad 35 oC,

- rad u uvjetima nagle i učestale promjene okolne temperature,

- rad uz buku veću od dopuštene, kada je propisana primjena zaštitnih sredstava.

- rad na strojevima s jačom vibracijom,

- rad na sredstvima ili u okolini s pojačanim zračenjem, a gdje su propisana zaštitna sredstva,

- rad u vodi, blatu i drugim žitkim masama.

II. Fizička opterećenja - dodatak na osnovnu plaću najmanje 10% od prosjećne plaće poduzeća·

- rad na zavarivanju,

- teški fizički rad.

III. Opasnost za zdravlje i život na radnom mjestu:

- čuvar s oružjem dodatak na osnovnu plaću najmanje 5% od prosjećne plaće poduzeća isplaćene u prethodnom mjesecu,

- rad u neprirodnom položaju dodatak na osnovnu plaću od najmanje 10% prosječne plaće poduzeća u prethodnom mjesecu.

Radnik prava iz ovog članka ostvaruje samo za radno vrijeme provedeno pod navedenim uvjetima.

Općim aktom ili ugovorom o radu može se utvrditi pravo radnika na sudjelovanje u dobiti poslodavca, način sudjelovanja u dobiti i uvjeti pod kojima se to pravo ostvaruje.

INOVACIJE

Autoru inovacije koja se primjenjuje u organizaciji pripada naknada za upotrebu inovacije u skladu s odredbama ovog ugovora za vrijeme primjene inovacije, a najmanje:

- 5 godina od početka primjene inovacije koja je kao izum zaštićena patentom,

- 3 godine od početka primjene inovacije koja je kao tehničko unapređenje ili izum koji nije zaštićen patentom,

- 2 godine od početka primjene inovacije.

Naknada za primjenu inovacije u organizaciji isplaćuje se autoru najmanje u visini:

- 15% ostvarenog inovacijskog dohotka odnosno dobiti nastalog primjenom patenta zaštićenog patentom,

- 10% ostvarenog inovacijskog dohotka odnosno dobiti nastalog primjenom izuma koji nije zaštićen patentom tehničkog unapređenja, novih proizvoda i proizvodnih procesa,

- 5% ostvarenog inovacijskog dohotka odnosno dobiti nastalog primjenom korisnih ideja i prijedloga.

Kada korisnost inovacije, odnosno inovacijski dohodak, odnosno dobit nije moguće utvrditi egzaktno, jer nema mjerljivih pokazatelja (npr. poboljšanje uvjeta rada, sigurnost na radu, zaštita okolice, izum koji je zaštićen patentom na ime organizacije, ali se ne primjenjuje, te korisni prijedlozi čiji se efekti ne mogu mjeriti), nagrada se utvrđuje u jednokratnom iznosu.

Radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora najmanje u visini prosjećne plaće isplaćene u privredi Republike Hrvatske u prethodnom mjesecu.

Na božićni poklon (koji organizacija utvrdi općim aktom) radnik ima pravo za svako dijete do navršene 12. godine života, a koje preko njega ostvaruje zdravstvenu zaštitu, najmanje u visini 20% od prosjećne plaće isplaćene u privredi Republike Hrvatske u prethodnom mjesecu.

Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu nakon navršenih deset godina rada u istoj organizaciji, te to pravo ostvaruje za svakih najmanje daljniih deset godina radnog staža. Visina jubilarne nagrade koja pripada radniku ne može biti manja od jedne prosjećne plaće u privredi Republike Hrvatske u prethodnom mjesecu.

Jubilarna nagrada može se isplatiti u gotovini ili u drugom obliku u visini utvrđenoj u skladu sa ovim člankom.

Službeni put jest ako radnik po nalogu nadređenog otputuje radi izvršenja nekog odredenog zadatka iz mjesta rada, odnosno zaposlenja.

Kao mjesto rada-zaposlenja, osim Zagreba, smatra se udaljenost do 50 kilometara.

Zbog službenog puta radniku će se nadoknaditi putni troškovi i dati naknada za povećane troškove života-dnevnica prema mjerilima utvrđenim ovim Kolektivnim ugovorom.

Putni troškovi vlaka i autobusa nadoknaduju se prema važećim cijenama bez prilaganja putnih isprava.

Za korištenje prijevoza avionom ili brodom potrebno je prethodno odobrenje nalogodavca.

Troškovi korištenja vlastitog automobila nadoknaduju se u visini 30% cijene litre benzina, pod uvjetom da je nalogodavac prethodno odobrio upotrebu vlastitog automobila.

Radi povećanih troškova radnik ima pravo na dnevnicu i troškove noćenja za vrijeme službenog puta.

Troškovi noćenja odobravaju se prema stvarnom iznosu hotelskog računa za spavanje. Ova naknada otpada ako službeni put nije povezan s noćenjem.

Zaposlenom pripada dnevnica prema Općem kolektivnom ugovoru za gospodarstvo u visini 10% mjesećne plaće isplaćene u privredi Republike Hrvatske po radniku u prethodnom mjesecu.

Dnevnica se isplaćuje prema trajanju službenog puta, a do osam sati nema dnevnice.

Od osam do dvanaest sati radniku pripada polovica dnevnice.

Radnik ima pravo na terenski dodatak za vrijeme rada izvan sjedišta poduzeća i izvan mjesta njegovog stalnog boravka, a u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.

Puni iznos terenskog dodatka ne može biti manji od osam posto od prosjećne plaće isplaćene po radniku u privredi Republike Hrvatske u prethodnom mjesecu.

Na puni iznos terenskog dodatka ima pravo radnik kada mu nisu osigurani smještaj i prehrana.

Općim aktom ili ugovorom o radu utvrdit će se za koliko se umanjuje puni iznos terenskog dodatka u slučajevima kada radniku na terenu nije osiguran smještaj ili mu nije osigurana prehrana.

Općim aktom ili ugovorom o radu može se utvrditi koliki dio troškova terenskog dodatka pripada radniku i kad mu je osiguran besplatni smještaj i prehrana, radi pokriča ostalih povećanih troškova boravka na terenu.

Općim aktom ili ugovorom o radu utvrdit će se slučajevi kada se radniku koji radi u sjedištu poduzeća, a obitelj mu trajno boravi izvan sjedišta organizacije nadoknađuju troškovi odvojenog života od obitelji.

Naknada se isplaćuje zbog pokrića povećanih troškova radnika radi odvojenosti od obitelji.

Puni iznos naknade za odvojeni život od obitelji ne može iznositi manje od 60% prosjećne mjesečne plaće isplaćene po radniku u privredi Republike Hrvatske u prethodnom mjesecu.

Kada radnik ima pravo na naknadu, isplatit će mu se u punom iznosu kada mu u sjedištu poduzeća nisu osigurani smještaj i prehrana.

Općim aktom ili ugovorom o radu utvrdit će se za koliko se umanjuje iznos naknade u slućajevima kada radniku u sjedištu poduzeća nije osiguran smještaj ili mu nije osigurana prehrana.

Terenski dodatak i naknada za odvojeni život od obitelji međusobno se iskljućuju.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova prijevoza najjeftinijim javnim prijevozom.

Kada radnici putuju u mjesto obavljanja rada, poslodavac je dužan osigurati prijevoz do mjesta rada ili nadoknaditi povećane troškove prijevoza ako oni nisu obuhvaćeni troškovima iz stavka 1. ovog članka.

Radnik ima pravo prehrane u punom opsegu i u slučaju kada radi skračeno radno vrijeme, ako skračeno vrijeme traje tri i više sati dnevno.

Pravo na regres za godišnji odmor i naknadu troškova za dolazak i odlazak s posla ostvaruje u punom iznosu i radnik koji radi sa skračenim radnim vremenom.

Radnik ima pravo na topli obrok u tijeku dnevnog radnog vremena, čija se vrijednost utvrđuje u visini mjesečnog iznosa razmjerno iznosu od 25% prosjećne mjesećne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnom mjesecu.

Radnici kojima nije moguće osigurati topli obrok imaju pravo na odgovarajući iznos regresa u dinarima, odnosno bonovima za topli obrok.

Radnici imaju pravo za potrebe svoga domaćinstva kupovati proizvode organizacije.

Potrebe domaćinstva obuhvaćaju - potrebe samog radnika, supruge i nezbrinute djece. Vrsta i obujam svih prava slobodno se ugovaraju.

Proizvodi se isporučuju u primjerenim količinama. Proizvodi se prodaju zaposlenima po tvorničkoj (proizvodnoj) cijeni franko tvorničko dvorište, uz plaćanje državnih pristojbi.

Aktom poduzeća se uređuje način ostvarivanja ovog prava.

Svim radnicima se može isplatiti božićnica.

Organizacija je dužna isplatiti nagradu učenicima i studentima za vrijeme prakse najmanje u visini kako slijedi :

- za učenike na praksi najmanje 25% od prosjećne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike Hrvatske iz prethodnog mjeseca.

- za prvu i drugu godinu više škole ili fakulteta 30% prosjećne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike Hrvatske iz prethodnog mjeseca.

Učenici i studenti na praksi imaju pravo na naknadu troškova prijevoza s posla i na posao i topli obrok, po istim kriterijima kao i ostali radnici u toj organizaciji.

Ostala prava regulirat će se ugovorom u skladu sa Zakonom.

UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Poslodavac je dužan omogućiti nesmetan rad sindikatu odnosno sindikalnom povjereniku u organizaciji.

Sindikat, odnosno sindikalni povjerenik, ima pravo uvida u sve dokumente i akte koji su važni za kontrolu primjene kolektivnih ugovora u poduzeću, odnosno ostvarivanja sindikalne funkcije u organizaciji.

Sindikalni povjerenik ima pravo kontrole ostvarivanja kolektivnih ugovora u organizaciji.

Poslodavac je dužan omogućiti okupljanje radnika za vrijeme radnog vremena radi njihovog izjašnjavanja o učlanjivanju u sindikat.

Poslodavci ne mogu nikakvim aktom ograničiti radnicima pravo učlanjivanja u sindikat, odnosno tražiti prestajanje članstva.

Poslodavac ne može radniku dati otkaz ili umanjiti plaću ili nanijeti drugu štetu zbog učlanjenja u sindikat ili zbog sudjelovanja u sindikalnim aktivnostima.

Sindikalni povjerenik ima pravo sudjelovati u radu organa upravljanje kada se rezmatraju pitanja značajna za ekonomski i socijalni položaj radnika.

Sindikalni povjerenik dužan je čuvati informacije koje su bitne za organizaciju.

Organizacija je dužna razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve sindikalne podružnice Sindikata PPDIV za ostvarivanje prava i interesa zaposlenih članova Sindikata PPDIV iz rada i na osnovi rada.

Sindikalni povjerenik koji bi s obzirom na broj članova ostvario pravo na manje od 8 sati mjesečno potrebnih za sindikalni rad, ostvaruje pravo na 8 sati mjesečno odnosno 96 sati godišnje plaćenog dopusta za potrebe sindikalnog rada, pod uvjetom da sindikalna podružnica ima najmanje 15 članova.

PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA I NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVA

Ugovorne strane dužne su zalagati se za poštovanje odredaba ovog ugovora i za njegovu pravilnu provedbu.

Ugovorne strane dužne su se suzdržati od svakog djelovanja koje bi bilo u suprotnosti s odredbama ugovora, sprečavalo ili otežavalo njegovu provedbu.

Postupak za izmjene i dopune ovog ugovora, kao i za zaključivanje novog ugovora pokreće se na zahtjev bilo koje ugovorne strane.

Ugovorna strana koja želi izmjenu odnosno dopunu ugovora predlaže drugoj strani svoj obrazloženi zahtjev u pisanom obliku.

Druga strana dužna se o prijedlogu opredijeljeno izjasniti u roku 30 dana od primitka zahtjeva iz prethodnog stavka.

Ako ugovorna strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu ugovora, odnosno ako se o prijedlogu ne izjasni u roku od 30 dana, strana predlagateljica pokreće postupak pred Komisijom za mirenje.

Odredbe stavka 1. do 3. ovog članka primjenjuju se i na postupak zaključivanja novog ugovora.

Za rješavanje sporova medu strankama ugovora koje nije bilo moguće riješiti medusobnim pregovaranjem ustanovljuje se Komisija za mirenje u roku od 30 dana.

Smatra se da je medu stranama došlo do spora ako se one ne sporazumiju o zaključivanju, izmjeni odnosno dopuni ugovora, odnosno o drugim prijedlozima za rješavanje spornih situacija.

Svaka strana imenuje po dva člana u Komisiju za mirenje. Članovi Komisije sporazumno imenuju predsjednika Komisije kao petog člana iz redova uglednih strukovnih i znanstvenih javnih radnika.

Postupak mirenja pokreće se na zahtjev bilo koje strane.

Mirenje je bezuspješno ako bilo koja strana pisano izjavi da mirenje smatra neuspješnim kao i kad koja od strana ne imenuje članove Komisije za mirenje, odnosno ako članovi ne imenuju predsjednika Komisije.

Svaki sporazum koji strane postignu mora biti u pisanom obliku, te je sastavni dio ovog Ugovora i dopunjuje ga odnosno mijenja.

Ako je mirenje neuspješno, o spornim pitanjima odlučuje Arbitraža iz članka 67. Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo.

Ugovorne strane imenuju zajednički organ za tumačenje odredbi ovog Ugovora i pračenje njegove primjene.

Zajednički organ priprema prijedlog najniže cijene rada.

Zajednički organ ima četiri člana od kojih svaka strana imenuje dvojicu.

U slučaju da jedna od strana krši obveze koje je preuzela ovim Ugovorom, druga strana može Ugovor otkazati.

Otkaz je potrebno drugoj strani prethodno najaviti u roku koji ne može biti krači od tri mjeseca.

Po otkazivanju Ugovora, svaka strana može tražiti zaključivanje novog ugovora.

Troškove pripremanja, pračenja i ostvarivanja ovog Ugovora snose potpisnici, svaki u svom dijelu, a troškove pripremanja i rada Komisije za mirenje arbitraže i Komisije za tumaćenje, potpisnici dijele tako da svaka strana snosi polovicu troškova.

Smatra se da je Ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici Sindikata PPDlV i Hrvatske gospodarske komore.

I.

TARIFNI STAVOVI ZA PREHRAMBENU INDUSTRIJU, PROIZVODNJU PIĆA, PROIZVODNJU STOČNE HRANE

I. grupa poslova podrazumijeva jednostavan, rutinski rad koji ne zahtijeva posebnu izobrazbu 1,00

1. čistač

2. dostavljač

3. pomoćni radnik u kuhinji

4. pomočni radnik na čišćenju pogona i ambalaže

5. telefonist

II. grupa poslova podrazumijeva manje složene poslove i zadatke, odnosno rad pomoću jednostavnih sredstava za rad, za koji su dovoljna pismena uputstva 1,20

1. pomoćni radnik u proizvodnji

2. pomoćni radnik u transportu

3. pomoćni radnik u održavanju

4. čuvar

III. grupa podrazumijeva srednje složene poslove i zadatke na kojima se rad ponavlja, uz povremenu pojavu novih poslova 1,40

1. prodavač

2. ložač

3. radnici pomoćnih djelatnosti

4. procesni radnici u proizvodnji

5. vozač - dostavljač

6. administrator

7. administrator-daktilograf

8. tajnica

9. blagajnik

10. vozać viljuškara

IV. grupa poslova podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove i zadatke za čije obavljanje su potrebne konzultacije u njihovom izvršavanju 1,60

1. mlinar, mesar, podrumar, konditor, pekar

2. knjigovođa, kalkulant, likvidator

3. skladištar

4. poslovođa prodavaonice

5. vozač

6. referent kadrovskih poslova

7. radnik u proizvodnji specijalist

8. majstori na održavanju (bravar, elektrićar,

vodoinstalater, automehaničar)

9. rukovatelj silosa

V. grupa poslova podrazumijeva složenije poslove i zadatke koji zahtijevaju veći stupanj samostalnosti u izvršavanju poslova i zadataka 1,85

1. voditelj proizvodne linije

2. poslovođa pomoćnih djelatnosti

3. rukovatelj komandnog pulta u proizvodnji

4. organizator rada

5. poslovođa u proizvodnji

VI grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju samostalni i veći stupanj kreativnosti u njihovom izvršavanju 2,10

1. glavni skladištar

2. referent u komercijali

3. voditelj odjela u računovodstvu

4. socijalni radnik

5. referent zaštite na radu

6. referent osiguranja imovine

7. glavni knjigovođa

VII. grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju dodatno poznavanje užeg područja djelovanja uz samostalnost i kreativnost u izvršavanju poslova tog područja 2,20

1. voditelj transporta

2. planer-analitičar

3. samostalni referent-stručni suradnik

4. voditelj građevinske operative

5 organizator-informatičar

6. tehnolog

7. pravnik

VIII. grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika, projektiranje poslova i zadataka 2,60

1. tehnolog-organizator

2. pravnik-voditelj poslova

3. voditelj poslova informiranja

4. voditelj službe (računovodstva, komercijale, nabave, proizvodnje, ERC)

5. voditelj laboratorija

s. planer-analitičar (voditelj poslova)

IX. grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika te dodatna i specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih poslova 2,80

1. rukovoditelj istraživanja i razvoja

2. rukovoditelj pomoćnih djelatnosti

3. rukovoditelj računovodstva i financija

4. rukovoditelj komercijale

5. rukovoditelj analize i plana

6. rukovoditelj općih, pravnih i kadrovskih poslova

X. grupa poslova podrazumijeva najsloženije poslove i zadatke s najvećim značenjem za vođenje procesa proizvodnje i poslovanja, kre_ ativne poslove i zadatke, istraživački rad itd. 3,20

1. rukovoditelj sektora

2. rukovoditelj djelatnosti

II.

TARIFNI STAVOVI ZA POLJOPRIVREDU I POLJOPRIVREDNE USLUGE

I. grupa poslova podrazumijeva jednostavan rutinski rad koji ne zahtijeva posebnu izobrazbu 1,00

1. čistač

2. dostavljač

3. sakupljač mlijeka

4. otkupljivač mlijeka

II. grupa poslova podrazumijeva manje složene poslove i zadatke, odnosno rad pomoću jednostavnih sredstava za rad, za koji su dovoljna pismena uputstva 1,20

1 pomoćni radnik u biljnoj proizvodnji

2 pomoćni radnik u stočarstvu

3 čuvar

4 poljar

5 pomoćni radnik u održavanju

lll.grupa poslova podrazumijeva srednje složene poslove i zadatke na kojima se rad ponavlja,uz povremenu pojavu novih poslova 1,40

1 radnik u proizvodnji

2.vozač-dostavljač

3.administrator

4 administrator-daktilograf

5 stručni radnik u pomoćnim djelatnostima

6.tajnica

7 predradnik

8 blagajnik

9 vozač -viljuškara

10.operater na računalu

IV.grupa poslova podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove i zadatke za čije obavljanje su potrebne konzultacije u njihovom izvršavanju 1,60

1.veterinarski tehničar

2.tehničar u biljnoj proizvodnji

3.tehničar u stočnoj proizvodnji

4 vozač

5. tovljač

6.knjigovođa,kalkulant,likvidator

7.skladištar

8.poslovođa prodavaonice

9.traktorist

10.mlinar,mesar,pekar

11.muzač

12.referent kadrovskih poslova

13.majstor na održavanju (bravar,vodoinstala-

ter,automehaničar i električar)

14 kombajner

V.grupa poslova podrazumijeva složenije poslove i zadatke koji zahtijevaju veći stupanj samostalnosti u izvršavanju poslova i zadataka 1,85

1.poslovođa pomoćnih djelatnosti

2.poslovođa u proizvodnji

VI grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju samostalnost i veći stupanj kreativnosti u njihovom izvršavanju 2,10

1 glavni skladištar

2.referent u komercijali

3.socijalni radnik

4.referent zaštite na radu

5.referent osiguranja imovine

6.glavni knjigovođa

7.operativni programer

VII.grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju dodatno poznavanje užeg područja djelovanja uz samostalnost i kreativnost u izvršavanju poslova tog područja 2,20

1 planer analitičar

2 samostalni referent - stručni suradnik

3 organizator - informatičar

4.tehnolog

s.pravnik

6.veterinar

VIII.grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika, projektiranje poslova i zadataka 2,60

1. tehnolog organizator

2. pravnik voditelj poslova

3. voditelj poslova informiranja

4 voditelj službe (računovodstva, komercijale, nabave, proizvodnje, prodaje)

5. voditelj laboratorija

6. planer-analitičar (voditelj poslova)

7. veterinar - organizator

8. voditelj službe održavanja

9. voditelj kadrovske službe

IX grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika te dodatna i specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih poslova 2,80

1. rukovoditelj istraživanja i razvoja

2. rukovoditelj pomoćnih djelatnosti

3. rukovoditelj računovodstva i financija

4. rukovoditelj komercijale

5. rukovoditelj analize i plana

6. rukovoditelj općih, pravnih i kadrovskih poslova

X. grupa poslova podrazumijeva najsloženije poslove i zadatke s najvećim značenjem za vođenje procesa proizvodnje i poslovanja, kreativne poslove i zadatke, istraživački rad itd. 3.20

1. rukovoditelj sektora

2. rukovoditelj djelatnosti

III.

TARIFNI STAVOVI ZA RIBARSTVO, RIBNJAČARSTVO I PRERADU RIBE

I. grupa poslova podrazumijeva jednostavan rutinski rad koji ne zahtijeva posebnu izobrazbu 1,00

1. čistač

2. čuvar

3. dostavljač

4 riboprerađivač

5. radnik na mokroj obradi

II. grupa poslova podrazumijeva manje složene poslove i zadatke, odnosno rad pomoću jednostavnih sredstava za rad, za koji su dovoljna pismena uputstva 1,20

1. specijalizirani riboprerađivač

2. slatkovodni ribar

III. grupa poslova podrazumijeva srednje složene poslove i zadatke na kojima se rad ponavlja, uz povremenu pojavu novih poslova 1,40

1. konfekcioniranje ribe

2 strojno pranje i sušenje kutija

3. toplinska obrada

4. rukovatelj linije za salamurenje i ukutijavanje

5. finalizacija ribljeg brašna

6. čuvar broda

7. preuzimač ribe

8. stručni radnici pom. djelatnosti

9. ribar

10. ribar-svičar II.

11. strojar-frigorifičar

12. poslovi sterilizacije

13. pomoćni strojar - ložać

14. administrator

15. administrator-daktilograf

16. blagajnik

17.predradnik

18.tajnica

IV.grupa poslova podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove i zadatke za čije obavljanje su potrebne konzultacije u njihovom izvršavanju 1,60

1.motorist

2.strojar - održ. zatvaračice

3 brodomehaničar

4.brodotesar

5.ribar-svićar I.

6.radio-tehničar

7.pomorski strojar

8.majstor na održavanju

9.čuvar ribnjaka

10.traktorist

11.slatkovodni ribar

12.skladištar

13.knjigvođa

14.likvidator

15.fakturist

16.kalkulant

17.referent kadrovskih poslova

18.operater na računalu

V.grupa poslova podrazumijeva složenije poslove i zadatke koji zahtijevaju veći stupanj samostalnosti u izvršavanju poslova i zadataka 1,85

1.organizator rada grupe

2.organizator rada ribljeg brašna

3.strojar kompresorske stanice

4.zapovjednik broda

5.poslovođa radionice za održavanje

6.komercijalist

VI.grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju samostalnost i veći stupanj kreativnosti u njihovom izvršavanju 2,10

1.rukovoditelj energane u hladnjači

2.organizator rada smjene u preradi

3.organizator rada pakirnice

4.referent sirovine i dorađene ribe

5.ribarski poslovođa

6.glavni knjigovođa

7.referent u komercijali

VII.grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju dodatno poznavanje užeg područja djelovanja uz samostalnost i kreativnost u izvršavanju poslova toga područja 2,20

1.koordinator transporta

2.inspektor flote

3.samostalni referent

4.planer-analitičar

5.organizator-informatičar

6.tehnolog

7.pravnik

8.biolog

VIII. grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika, projektiranje poslova i zadataka 2,60

1.tehnolog-organizator

2.pravnik-voditelj poslova

3.voditelj poslova informiranja

4 voditelj službe (računovodstva, komercijale, nabave, proizvodnje, ERC)

5. voditelj laboratorija

6. planer-analitičar (voditelj poslova)

IX grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika te dodatna i specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih poslova 2,80

1. rukovoditelj istraživanja i razvoja

2. rukovoditelj pomoćnih djelatnosti

3. rukovoditelj računovodstva i financija

4. rukovoditelj analize i plana

5 rukovoditelj komercijale

6. rukovoditelj općih, kadrovskih i pravnih poslova

X. grupa poslova podrazumijeva najsloženije poslove i zadatke s najvećim značenjem za vođenje procesa proizvodnje i poslovanja, kreativne poslove i zadatke, istraživački rad itd. 3,20

1. rukovoditelj sektora

2. rukovoditelj djelatnosti.

Klasa:006-04/93-1/78

Urbroj : 524-03/ 1-93-1

Zagreb, 16. srpnja 1993.