KOLEKTIVNI UGOVORI

Na temelju odredbe stavka 1, 4. i 6. članka 94. Zakona o radnim odnosima ("Narodne novine. br. 25/92.), a u skladu s Općim kolektivnim ugovorom za gospodarstvo ("Narodne novine", br. 47/92.) Samostalni sindikat radnika u djelatnosti osiguranja Hrvatske, kojeg zastupaju ovlašteni predstavnici, s jedne strane i Hrvatska gospodarska Komora sa druge strane, zaključili su dana 1. lipnja 1993. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

za djelatnost osiguranja i reosiguranja

Ovim Kolektivnim ugovorom za djelatnost osiguranja i reosiguranja (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) uređuju se i utvrđuju prava i obveze radnika zaposlenih u društvima za osiguranje i drugim organizacijama za osiguranje u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Društvo) kao i prava i obveze Društva kao poslodavca prema radnicima koji u njemu rade, sukladno Općem kolektivnom ugovoru za gospodarstvo i Zakonu.

Odredbe ovog Kolektivnog ugovora odnose se i na dijelove Društva koji djeluju izvan, a posluju na području Republike Hrvatske.

Ovim Kolektivnim ugovorom pobliže se određuju:

Uvjeti i način zasnivanja radnog odnosa Pokusni rad Trajanje rada

Sprečavanje nelojalne konkurencije Pripravnici

Raspoređivanje radnika

Utvrđivanje radne sposobnosti

Raspored u drugu organizacionu cjelinu Prestanak potrebe za radom radnika Radno vrijeme

Prekovremeni rad Odmori i dopusti Godišnji odmor PIaćeni dopusti

Neplaćeni dopusti

Zaštita na radu

Zaštita materinstva

Zaštita invalida i starijih osoba

Plaće

Osnovna plaća

Plaća na temelju provizije

Stimulativni dio plaće

Dodaci na plaču zbog posebnih uvjeta

Naknada plaće

Dio plaće iz dobiti

Izumi, racionalizacija i drugi oblici stvaralaštva Solidarnost

Ostala primanja i naknade

Pravo na korištenje sredstava i objekata društva Isplate na teret troškova poslovanja

Disciplinski postupak

Materijalna odgovornost radnika, odnosno Društva

PRESTANAK RADNOG ODNOSA

ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

OBRAZOVANJE I IZVJEŠČIVANJE RADNIKA

SUODLUČIVANJE RADNIKA UVJETI ZA RAD SINDIKATA

ŠTRAJK I SOCIJALNI MIR

PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA I NJEGOVE IZMJENE I DOPUNE

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

1. Uvjeti i način zasnivanja radnog odnosa

Radnik slobodno i dobrovoljno zasniva radni odnos u Društvu. Radni odnos u Društvu može zasnovati svaka osoba koja ispunjava opće uvjete utvrđene Zakonom, kao i posebne uvjete navedene u aktu o sustavu i ustrojstvu radnih mjesta, koji donosi nadležni organ Društva.

Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi generalni direktor Društva (u daljnjem tekstu: direktor Društva), odnosno osdba koju on ovlasti (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba).

Društvo je dužno prijaviti Zavodu za zapošljavanje slobodna radna mjesta, kao i uvjete kojima radnik treba udovoljiti.

Ovlaštena osoba može odlučiti da se prije zasnivanja radnog odnosa obavi provjeravanje stručnih i drugih sposobnosti putem intervjua, testiranja ili drugim prikladnim načinom provjere.

Odluka o izboru dostavlja se svim kandidatima čije su molbe ili ponude pristigle na oglas u roku od 8 dana, računajući od dana donošenja odluke.

Odluka mora sad navesti podatak o izabranom kandidatu, prava i obveze kaje proizlaze iz propisa zakona i ovog Kolektivnog ugovora te pouku o pravnom lijeku.

Radnik zasniva radni odnos danom stupanja na rad na temelju odluke o izboru. i potpisanog ugovora o zapošljavanju.

Kandidat, koji smatra da su u postupku zasnivanja radnog odnosa povrijeđena njega prava ili smatra da izabrani kandidat ne ispunjava uvjete iz oglasa, ima pravo uputiti prigovor direktoru Društva.

2. Pokusni rad

Pokusni rad, putem kojeg se provjeravaju stručne sposobnosti i druge sposobnošti, može trajati najviše 6 mjeseci, osim za pripravnike čiji se rad ne provjerava.

Tijekom pokusnog rada radnik obavlja poslove radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos.

Pokusni rad određuje se kao mogući uvjet u aktu o sustavu radnih mjesta.

Ovlaštena osoba može odlučiti, na temelju kandidatovog prethodnog radnog iskustva i postignutih saznanja, da kandidatu neće odrediti pokusni rad.

Ovlašlena osoba ocijenit će i posebnom odlukom odrediti vrijeme trajanja i način pračenja pokusnog rada.

O rezultatima pračenja pokusnog rada sastavlja se pismeni izvještaj, koji se podnosi ovlaštenoj osobi najkasnije 8 dana prije isteka pokusnog rada.

Ukoliko se utvrdi da radnik nije zadovoljio na pokusnom radu, odluka o prestanku rada radnik mora se donijeti i uručiti prije isteka pokusnog rada.

3. Trajanje rada

Radni odnos se zasniva na neodređeno ili određeno vrijeme u slučajevima propisanim Zakonom.

4. Sprečavanje nelojalne konkurencije

Kod zasnivanja radnog odnosa u Društvu radnik preuzima obvezu da neće tijekom trajanja radnog odnosa obavljati poslove iz djelatnosti Društva za konkurentsku tvrtku.

Radnik preuzima i obvezu da u slučaju prestanka radnog odnosa u Društvu, ne smije dvije godine od prestanka radnog odnosa osnovati društvo za osiguranje, koje bi obavljanjem djelatnosti moglo uzrokovati štetu Društvu u kojem mu je prestao radni odnos.

Klauzula o spreavanju konkurencije iz stavka 2. prethodnog članka, odnosi se na radnike Društva raspoređene na slijedeća radna mjesta:

- radnika koji zaključuje ugovore o osiguranju (fizičke i pravne osobe)

- radnika koji radi na procjeni i likvidaciji šteta,

- radnika koji radi na tarifiranju ili aktuarskim proračunima,

- radnika koji radi s podacima koji predstavljaju poslovnu tajnu.

U slučaju prestanka potrebe za radom uslijed tehnološkog viška, ova se klauzula ne primjenjuje.

Ako osoba iz članka 14. i 15. prekrši klauzulu o sprečavanju nelojalne konkurencije, obavezna je Društvu nadoknaditi tu štetu.

Ukoliko se ne može odrediti visina štete, utvrđuje se paušalna naknada štete u iznosu od 10 plaća radnika koji je odgovoran za štetu, izračunatih na osnovu plaće primljene u posljednjem mjesecu njegova rada i zatezne kamate.

5. Pripravnici

Društvo može zasnovati radni odnos s osobom koja je završila određeni stupanj obrazovanja (pripravnik) radi osposobljavanja za samostalni rad u zanimanju za koje se školovala.

Pripravnik može zasnovati radni odnos na određeno vrijeme i neodređeno vrijeme, na način po postupku utvrđenom Zakonom.

Pripravnik se može stručno osposobljavati za samostalni rad i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad), uz uvjete utvrđene Zakonom.

Znanje pripravnika, prije proteka pripravničkog staža, provjerava se pred Komisijom za provjeru znanja pripravnika.

Komisija za provjeru znanja pripravnika imenuje ovlaštena osoba iz reda zaposlenih u Društvu, a čine je pred sjednik i dva člana koji moraju imati višu ili istu stručnu spremu struke kao i pripravnik čije se znanje provjerava.

Pripravnik, koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme, polaže ispit pred komisijom iz prethodnog članka radi zasnivanja radnog odnosa na radnom mjestu za koje se osposobljava.

Pripravniku, koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme, a nije udovoljio svojim znanjem pred Komisijom, prestaje radni odnos odlukom ovlaštene osobe temeljen nalaza Komisije.

Za vrijeme pripravničkog staža pripravnik ima sva prava koja pripadaju radniku u radnom odnosu na osnovu ovog Kolektivnog ugovora.

Pripravnik ima i pravo na mentora, kojeg imenuje ovlaštena osoba te se priprema prema programu koji mentor utvrđuje.

Pripravnik ima pravo na odgovarajući broj dana plaćenog dopusta za pripremu polaganja ispita, a broj dana određuje ovlaštena osoba.

Pripravništvo se utvrđuje u različitom trajanju u odnosu na stupanj školske spreme i to:

- za rad na radnom mjestu SSS (IV i V stupanj) s mjeseci

- za rad na radnom mjestu VŠS (VI stupanj) 9 mjeseci

- za rad na radnom mjestu VSS (VII stupanj) 12 mjeseci

Ovlaštena osoba može na zahtjev pripravnika odobriti polaganje ispita i prije isteka roka, ali ne prije isteka dvije trećine pripravničkog staža.

Pripravnik zasniva radni odnos bez oglasa ako se radi o stipendisti Društva

6. Raspoređivanje radnika

Za vrijeme trajanja radnog odnosa, ovlaštena osoba može radnika trajno ili privremeno rasporediti na svako radno mjesto u Društvu, koje odgovara njegovoj stručnoj spremi, zanimaju, znanju i sposobnostima ako to zahtijeva proces rada u slijedećim slučajevima:

- povećanja ili smanjenja opsega posla

- ukidanje radnog mjesta

- promjene kvalifikacione strukture

- potpunijeg iskorištenja radnih sposobnosti radnika.

Radnika se može trajno rasporediti na radno mjesto s nižom stručnom spremom samo uz njegov pristanak.

Radnik može bez svog pristanka biti privremeno raspoređen na drugo radno mjesto u Društvu, za koje se traži niži stupanj stručne spreme određene vrste zanimanja, u slučajevima i uz uvjete utvrđene Zakonom.

Radnik iz stavka 2. ovog ćlarkka ostvaruje pravo na plaću radnog mjesta s kojeg je raspoređen, ako je to za njega povoljnije.

7. Utvrđivanje radne sposobnosti

Kada se pojavi osnovana sumnja da radnik nema potrebno znanje i sposobnosti za obnašanje poslova radnog mjesta na koje je raspoređen ili za kojega se utvrdi da ne ostvaruje predviđene rezultate rada, ovlaštena osoba pokreće postupak provjere radnikovih znanja i sposobnosti.

Ovlaštena osoba imenuje Komisiju za provjeru radnikovih znanja i sposobnosti. Komisija se sastoji do tri člana koji moraju imati najmanje istu stručnu spremu kao i radnik čija se znanja i sposobnosti prate.

Provjera znanja i sposobnosti otpočinje danom pokretanja postupka i traje onoliko vremena koliko je potrebno da se utvrde činjenice i prikupe dokazi o znanju i sposobnosti radnika.

O početku i tijeku postupka mora biti i2viješten povjerenik sindikata.

Ovlaštena osoba ne može donijeti odluku prije nego što se očituje o mišljenju sindikata kojega je radnik član

Za vrijeme pokusnog rada, rada pripravnika te duže odsutnosti sa rada koja traje više od 6 mjeseci (vojni rok, porodiljski dopust i dr.), ne može se voditi postupak provjere sposobnosti rada radnika

Nakon završenog pračenja i provjere radnikovih znanja i sposobnosti, Komisija iz članka 25. ovog Kolektivnog ugovora izvještava ovlaštenu osobu o ocjeni uspješnosti i daje mišljenje o mogućem rasporedu radnika.

Na osnovi ocjene Komisije, ovlaštena osoba donosi odluku o mogućnosti rasporeda radnika na radno mjesto koje odgovara radnikovim znanjima i sposobnostima.

Ukoliko ne postoji radno mjesto na kojem bi radnik mogao zadovoljiti i koje odgovara njegovim znanjima i sposobnostima, prestaje mu radni odnos.

8. Raspored u drugu organizacionu cjelinu

Radnika se može bez njegova pristanka rasporediti iz jednog u drugo mjesto rada, ako je udaljenost manja od 55 km i ako je javnim saobraćajem osiguran prijevoz na rad i s rada.

Društvo ne može rasporediti iz jednog u drugo mjesto rada na udaljenost veću od 50 km radnicu za vrijeme trudnoće, majku sa djetetom do 7 godina starosti, invalida, samohranog roditelja, roditelja teže hendikepiranog djeteta koji zbog toga radi skračeno vrijeme i sindikalnog povjerenika, bez njihova pristanka.

Ako je udaljenost od mjesta rada veća od 55 km, radnika se može rasporediti u drugo radno mjesto samo u slučaju ako mu je osiguran smještaj.

9. Prestanak potrebe za radom radnika

Radniku za čijim je radom prestala potreba ne smije prestati radni odnos sve dok mu se ne osiguraju sva prava koja proizlaze iz Zakona i ovog Kolektivnog ugovora.

Prestanak potrebe za radom radnika utvrđuje na temelju programa rješavanja viška radnika, ovlaštena osoba u skladu sa Zakonom i kriterijima iz ovog Kolektivnog ugovora.

Prestanak potrebe za radom radnika zbog tehnoloških, organizacijskih i ekonomskih razloga utvrđuje odlukom Upravni odbor Društva.

Prestanak potrebe za radom radnika može biti privremen ili trajan.

Odluka o privremenom prestanku potrebe za pojedinim radnikom donosi direktor Društva. Prije donošenja odluke iz stavka 1. ovog članka, kojom se radnika u smislu odredbe članka 33. raspoređuje na drugo radno mjesto ili u drugu organizaciju, upućuje na rad u inozemstvo uvodi rad sa skračenim radnim vremenom ili upučuje na čekanje, direktor Društva dužan je zatražiti i razmotriti mišljenje Sindikata.

Odluku o trajnom prestanku potrebe za radom pojedinog radnika donosi direktor Društva na temelju programa rješavanja viška radnika.

Program rješavanja viška radnika donosi Upravni odbor Društva, koji je dužan predsjedništvu Sindikata omogućiti sudjelovanje u izradi programa rješavanja viška radnika davanjem mišljenja i prijedloga.

Upravni odbor Društva je dužan očitovati se o prijedlozima i mišljenjima Sindikata prilikom utvrđivanja programa.

Prilikom izrada programa rješavanja viška radnika na temelju kojeg trajno prestaje potreba za radom pojedinih radnika, kao i prilikom donošenja odluke o privremenom prestanku potrebe za radom radnika, uzimaju se u obzir slijedeći kriteriji:

- uspješnost u radu ;

- posebna znanja i sposobnosti

- stručna sprema

- dužina radnog staža

- socijalni status radnika.

Utvrđuje se vrijednost pojedinih kriterija kako slijedi

a) Uspješnost u radu

Uspješnost u radu utvrđuje ovlaštena osoba u rasponu od -10 do + 10 bodova

- neuspješan rad - 10 bodova

- ispod prosjećan rad -5 bodova

- prosječan rad 0 bodova

- iznad prosječan rad + 5 bodova

- naroćito uspješan rad + 10 bodova

b) Posebna znanja i sposobnosti

Za posjedovanje posebnih znanja i sposobnosti propisanih za obavljanje poslova radnog mjesta radniku pripada 5 bodova. Bodovi ostvareni na temelju posebnih znanja isposobnosti se ne mogu kumulirati.

c) Stručna sprema

Stupanj I II lII IV V VI VII VIII

Bodovi 0 2 4 6 10 14 18 22

d) Dužina radnog staža

Za svaku navršenu godinu radnog staža radniku pripadada 0,5 bodova.

e) Socijalni status radnika Prosjek prihoda po članu domaćinstva u odnosu na prosječnu plaću radnrka u privredi u po- sljednja tri mjeseca ne računajući plaću radnika Ako je radnik jedini koji uzdržava obitelj ostvaruje dodatnih 5 bodova.

Broj bodova temeljen kriterijem iz ovog članka utvrđuje se danom donošenja odluke nadležnog organa.

Radnik koji u zbiru sakupi više bodova, ima prednost kod zadržavanja radnog odnosa u odnosu na radnika sa manjim brojem bodova.

U slučaju jednakog broja ostvarenih bodova, prednost ima radnik koji je ostvario veći broj bodova po kriteriju uspješnosti u radu, a potom po kriteriju radnog staža.

10. Radno vrijeme

Puno radno vrijeme radnika u Društvu traje 40 sati u radnom tjednu.

Radni tjedan traje najmanje uzastopnih 5 radnih dana.

Radno vrijeme se može utvrditi i kao klizno radno vrijeme sa najviše 30 minuta odstupanja na početku, odnosno na završetku rada.

Sve odluke o radnom vremenu i njegovom rasporedu i kliznom radnom vremenu donosi ovlaštena osoba, poštujući pritom zakon na ograničenja za pojedine kategorije radnika (zabrana rizčnog ili prekovremenog rada).

Ovlaštena osoba može odlučiti da radnici rade prekovremeno u svim izvanrednim, nepredviđenim i nužnim situacijama utvrđenim Zakonom, a također i u slučaju:

- kada postoji prijeka potreba da se izvrše radnje u određenom roku za koje prijeti sumnja da se neće izvršiti, ili i za Društvo nastala značajna šteta,

- kada je potrebno obaviti nužni posao odsutnog radnika kojeg se ne može odložiti.

Prekovremeni rad je poseban uvjet iz radnog odnosa i radnik ima pravo na posebni dodatak osnovnoj plaći.

Prekovremeni rad se može odrediti svakog kalendarskog dana, bez obzira ne nedjelju, blagdan ili neradni dan.

Prekovremeni rad se ne smije odrediti radnicima koji ma je Zakonom zabranjeno raditi preko punog radnog vremena.

11. Odmori i dopusti

Radnik ima pravo u tijeku dnevnog rada na odmor u trajanju od 30 minuta.

Dnevni odmor ne smije biti određen u prva tri sata nakon početka rada, a niti u zadnja dva sata prije završetka rada, o čemu odluku donosi ovlaštena osoba.

Radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju najmanje 12 sati neprekidno.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 24 sata neprekidno.

Ako radnik radi na dan svojeg tjednog odmora, mora mu se osigurati jedan dan u tijeku idućeg tjedna za takav odmor. Ako radnik radi potrebe posla ne može koristiti odmor u određenom vremenu može ga iskoristiti i izvan tog radnog vremena.

Odluku o tome donosi radnikov neposredni rukovoditelj.

12. Godišnji odmor

Radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 15 do najviše 30 radnih dana u svakoj kalendarskoj godini.

Ako je radnik zasnovao radni odnos u tijeku kalendar ske godine, a nema jednu godinu radnog staža neprekidno, ima pravo na godišnji odmor u toj godini razmjerno vremenu provedenom na radu u toj godini.

Duljina trajanja godišnjeg odmora radnika Društva ovisi o radnom stažu, složenosti poslova, rezultatima rada koje radnik postiže svojim radom te posebnim socijalnim uvjetima radnika.

Prema radnom stažu radnik ostvaruje:

- do navršenih 5 godina radnog staža 18 dana godišnjeg odmora

- od 5 do navršenih 10 g. rad. staža 20 dana godišnjeg odmora

- od 10 do navršenih 15 g. rad. staža 22 dana godišnjeg odmora

- od 15 do navršenih 20 g. rad. staža 24 dana godišnjeg odmora

- od 20 do navršenih 25 g. rad. staža 26 dana godišnjeg odmora

- od 25 do navršenih 30 g. rad. staža 28 dana godišnjeg odmora

- preko navršenih 30 god. rad. staža 30 dana godišnjeg odmora.

Navršene godine radnog staža utvrđuju se na dan 31 prosinca one godine za koju radnik koristi godišnji odmor.

Prema složenosti posla na radnom mjestu pripada godišnji odmor:

- radniku koji radi na poslovima

VII do X kategorije složenosti 3 dana

- radniku koji radi na poslovima

IV do VI kategorije složenosti 2 dana

- ostalim radnicima i pripravnicima 1 dan.

Za ostvarene rezultate rada radniku pripada dodatnih od 1 do 3 dana godišnjeg odmora.

O broju dana godišnjeg odmora iz stavka 1. odlučuje ovlaštena osoba.

Prema posebnim socijalnim uvjetima broj dana na koje radnik ima pravo na temelju prethodnih odredbi ovog Kolektivnog ugovora, uvećava se za:

- roditelje s djetetom do 7 godina starosti 2 dana

- roditelje s više djece do 7 godina starosti, za

svako daljnje dijete 1 dan

- roditelja djeteta sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili utvrđenim invaliditetom 3 dana

- invalida rada II i III kategorije, te ratnom

vojnom invalidu s preko 50% invaliditeta 2 dana

Slijepi radnik ima pravo na 30 dana godišnjeg odmora.

Broj dana s osnova posebnih socijalnih uvjeta utvrđuje se s obzirom na stanje u momentu utvrđivanja plana godišnjeg odmora.

Plan korištenja godišnjih odmora radnika u tijeku kakendarske godine utvrđuje svojom odlukom ovlaštena osoba.

Rješenje o korištenju godišnjih odmora izdaje Kadrovska služba organizacijskog dijela Društva, a prigovor protiv tog rješenja podnosi se direktoru Društva.

Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dva dijela, onda je dužan prvi dio iskoristiti bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana.

Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i odobrenju neposrednog rukovoditelja.

Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije iskorišten zbog bolesti ili porodiljskog dopusta u kalendarskoj godini, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja slijedeće godine pod uvjetom da je radio najmanje s mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.

U slučaju prestanka radnog odnosa, radnik ima pravo koristiti godišnji odmor na koji je stekao pravo, ako organizacija, odnosno poslodavac, kod kojeg prelazi na rad, ne preuzme obvezu da mu omogući korištenje godišnjeg odmora, osim ako mu radni odnos prestaje:

- povodom izjave da ne želi raditi i da prekida radni odnos te prestane raditi prije isteka vremena u kojem ima pravo i obvezu raditi,

- sporazumnim prestankom radnog odnosa temeljem vlastite izjave, zaključenim na određeni dan, uslijed čega radnik nije iskoristio godišnji odmor,

- zbog prestanka radnog odnosa uzrokovanog težom povredom radne obveze,

- ako radni odnos radnika prestane zbog izrečene zabrane obavljanja određenih poslova odnosno radnih zadataka, zbog stupanja na izdržavanje 8 kazne zatvora ili zbog izrečene mjere sigurnosti, odgojne ili zaštitne mjere.

13. Plaćeni dopusti

Radnik ima pravo na dopust s rada uz naknadu osobnog dohotka (plaćeni dopust) do sedam radnih dana u slučajevima:

- sklapanje braka 3 dana

- rođenje djeteta 2 dana

- smrt bračnog druga, djeteta ili roditelja 4 dana

- smrt roditelja bračnog druga, djedova i baka, brače i sestara 2 dana

- selidbe u drugo mjesto 3 dana

- selidbe u istom mjestu 2 dana

- elementarne nesreće 4 dana

- teške bolesti člana uže obitelji (roditelji, bračni drug i djeca) nakon što je radnik iskoristio

pravo na bolovanje zbog kućne njege 2 dana

- obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije 3 dana

- radi smještaja prognanih ili izbjeglih osoba 1 dan

- radi traženja članova obitelji nestalih u ratu 5 dana

- radi humanitarnih i drugih aktivnosti 1 dan

- dobrovoljni davaoci krvi imaju pravo na 2 slobodna dana za svako davanje krvi (u pravilu na dan davanja i dan poslije davanja krvi).

Vrijeme plaćenog dopusta smatra se kao vrijeme provedeno na radu.

Odluku o plaćenom dopustu donosi ovlaštena osoba. Protiv odluke iz prethodnog stavka ovog članka može se podnijeti prigovor direktoru Društva.

Radnik može ostvariti više od 7 dana plaćenog dopusta u tijeku iste godine u slučaju ponovljene potrebe dopusta iz stavka 1. ovog članka.

14. Neplaćeni dopust

Ovlaštena osoba može odobriti radniku dopust bez naknade osobnog dohotka (neplaćeni dopust) do 30 dana u slijedećim slučajevima:

- njega člana obitelji koja nije medicinski indicirana,

- liječenja na vlastiti trošak,

- obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na vlastiti trošak,

- u slučajevima iz članka 55. ovog ugovora.

Kada to okolnosti zahtijevaju neplaćeni dopust se u slučajevima iz stavka 1. ovog članka može odobriti radniku u trajanju preko 30 dana.

Za vrijeme neplaćenog dopusta dužeg od 30 dana miruju radnikova prava i obveze u radnom odnosu.

Protiv odluke o neplaćenom dopustu može se podnijeti prigovor direktoru Društva.

15. Zaštita na radu

Radnik je dužan pridržavati se propisa o zaštiti na radu i upotrebljavati propisana zaštitna sredstva i naprave.

Prije stupanja na rad radniku se mora omogućiti upoznavanje s propisima zaštite na radu.

Radnik se prije rasporeda na radno mjesto mora upoznati s propisima o zaštiti na radu u svezi sa radom koji će obavljati na radnom mjestu na koje je raspoređen

Radnik ima pravo odbiti rad na radnom mjestu na kojem postoji opasnost za zdravlje ili život, te na kojem nije provedena zaštita na radu.

Način organiziranja zaštite na radu mora biti propisan posebnim općim aktom uz pribavljeno prethodno mišljenje Sindikata.

16. Zaštita materinstva

Raspored dnevnog radnog vremena žene - majke, koja ima pravo raditi pola radnog vremena do 3 godine starosti djeteta posebnom odlukom, određuje ovlaštena osoba na temelju dogovora s radnicom.

Nakon isteka porodiljskog dopusta ili rada sa skračenim radnim vremenom radnica ima pravo na rad na radnom mjestu na kojem je radila prije odlaska na porodiljski dopust.

U slučaju njegova ukidanja ima pravo raditi na poslovima koji odgovaraju njenim znanjima i sposobnostima, te stručnoj spremi koju posjeduje.

17. Zaštita invalidnih i starijih osoba

Radnik, kod kojeg nastupi smanjenje zdravstvene sposobnosti, ima pravo raditi na svojem ili drugom radnom mjestu, ako prema preostaloj radnoj sposobnosti može poslove tog radnog mjesta obavljati bez profesionalne rehabilitacije.

Ako ovlaštena osoba utvrdi da radnici ili radniku nedostaje pet godina staža ili godina života do stjecanja prava na mirovinu, može ih se rasporediti na manje zahtjevna radna mjesta.

Ovi će radnici zadržati plaću koju su imali prije rasporeda sve dok ne ispune uvjete za starosnu mirovinu, kad im ta zaštita prestaje

Društvo je obvezno radniku isplatiti plaću, koja se sastoji od osnovne plaće, stimulativnog dijela plaće, dodataka plaći i drugih primanja sukladno općim aktima i ovom Kolektivnom ugovoru.

Sredstva za osnovne plaće, naknade plaće i druge naknade i primanja radnika u Društvu u cjelini i za njegove organizacione dijelove, utvrđuju se neovisno o potrebnim sredstvima za obavljanje djelatnosti osiguranja.

Kriteriji i mjerila iz ovog Kolektivnog ugovora čine temeljne i obvezne standarde koji kao minimalni važe za sve zaposlene radnike.

Mjesečne plaće se radnicima isplaćuju u dva dijela i to prvi dio plaće do dvadesetog u mjesecu za prvi dio tekućeg mjeseca, a preostali dio mjesečne plaće najkasnije do petnaestog datuma tekućeg za protekli mjesec.

Rokovi iz prethodnog stavka odnose se na sve radnike bez obzira na razlike u načinu stjecanja i obračunu plaće (provizije i dr.).

Društvo se obvezuje čuvati tajnost podataka o stvarnim zaradama pojedinih radnika.

Podaci o plaćama utvrđeni izravnom primjenom odredbi ovog Kolektivnog ugovora nisu tajni.

1. Plaće

Plaću radnika ćini plaća za izvršeni rad i dio plaće iz dobiti Društva.

Plaća za izvršeni rad sastoji se od osnovne plaće i stimulativnog dijela plaće s temelja ostvarenih rezultat Društva i rezultata rada radnika.

Dio plaće iz dobiti radnik ostvaruje ovisno o ostvarenoj dobiti, a prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5%, a najviše 20%.

Potpisnici Kolektivnog ugovora su suglasni da se os novne plaće radnika utvrde za 10 grupa radnih mjesta raz vrstanih prema složenosti poslova te određeni broj tarifnil razreda unutar grupa složenosti.

Grupe složenosti poslova iz ovog Kolektivnog ugovora predstavljaju grupe složenosti poslova za rad u normalnim uvjetima.

Ako su uvjeti rada teži ili se radi o deficitarnim struka ma i sl. na pojedinim radnim mjestima, radnik se može razvrstati u viši tarifni razred unutar iste grupe složenosti, a samo iznimno u višu grupu složenosti.

2. Osnovna plaća

Osnovna plaća radnika Društva je najmanji iznos pla će utvrđene za određenu kategoriju složenosti i tarifni razred za puno radno vrijeme i normalne uvjete rada.

Osnovna plaća iz stavka 1. ovog članka pripada radniku neovisno o rezultatu poslovanja Društva.

Osnovna plaća za radno mjesto prve grupe složenost iz ovog Kolektivnog ugovora utvrđuje se najmanje u visini koja odgovara najnižoj plaći utvrdenoj prema Općem kolektivnom ugovoru za gospodarstvo u Republici Hrvatsko (u daljnjem tekstu: najniža osnovna plaća).

Najniža osnovna plaća za radno mjesto prve grupe složenosti, osnovica je za izračunavanje plaća za ostala radna mjesta i utvrđuje se za mjesečni radni fond od 174 radna sata odnosno 40 sati tjedno.

Iznimno, najniža osnovna plaća može se smanjiti do 15% u slučaju većih poremećaja u poslovanju Društva ili organizacionog dijela, ako se o tome suglase Sindikat i nadležni organ u Društvu.

U slučaju ratnih uvjeta, najniže osnovne plaće radnikt utvrduje direktor Društva.

Potpisnici su suglasni, da će kada to okolnosti omoguće najnižu osnovnu plaću izraziti kao protuvrijednost preračunate domaće valute u odnosu na DEM.

Osnovna se plaća obračunava prema prosječnom mjesečnom fondu sati koji iznosi 174 sata.

Društvo može obračunavati plaću radnika i prema vrijednosti sata (satnica).

Sati rada se utvrđuju na temelju evidencije o prisutnosti na radu. Način evidentiranja prisutnosti na radu određuje ovlaštena osoba osiguravajući toćnost, preglednost i tajnost podataka.

Kao pripadajuća svota plaće uzima se iznos izračunat temetjem najniže osnovne plaće i koeficijenta tarifnog razreda odgovarajuće grupe složenosti.

Potpisnici Kolektivnog ugovora su suglasni da se poslovi odnosno radna mjesta kategoriziraju u 10 grupa složenosti polazeći od složenosti poslova, vrste i značaja radnog mjesta, te normalnih uvjeta rada i to prema slijedećem:

Tipsko radno mjesto

Čistaćica

Koeficijent grupe složenosti: 1,00

Tipska radna mjesta

Arhiva, kartoteka, evidencije u pribavi i likvidaciji štete, statistika i dostava pošte i sl.

Koeficijent grupe složenosti:1,00 do 1,15 sa 2 tarifna razreda

Tipska radna mjesta

Sekretarica, administrativni poslovi, telefonista i sl.

Koeficijent grupe složenosti:1,15 do 1,30 sa 2 tarifna razreda

Tipska radna mjesta

Tehnički poslovi, fakturiranje, isplata i doznaka šteta, naplata, personalni poslovi i sl.

Koeficijent grupe složenosti: 1,30 do 1,50 sa 2 tarifna razreda

Tipska radna mjesta

Tehnička kontrola dokumentacije, obrada osiguranja, kontrola naplate, kompletiranje šteta, kreditni poslovi, kontiranje jednostavnijih događaja, obračun plaća i sl.

Koeficijent grupe složenosti:1,50 do 1,80 sa 3 tarifna razreda

Tipska radna mjesta

Tarifa, ugovaranje osiguranja, zastupnik, procjena i likvidacija šteta, obračun plaća, naplata, pravni poslovi i regresi i sl.

Koeficijent grupe složenosti: 1,80 do 2,10 sa 3 tarifna razreda

Tipska radna mjesta

Ugovaranje osiguranja, kontrola tarife, ugovaranje kolektivnih osiguranja, instruktaža, procjena i kontrola šteta, regresi i sporovi, samostalni programer i operater i sl.

Koeficijent grupe složenosti: 2,10 do 2,40 sa 3 tarifna razreda

Tipska radna mjesta

Ugovaranje složenih osiguranja, organizacija osiguranja života, preventiva, revizija rizika, vođenje zastupstva, prav no zastupanje, plasman i vodenje knjiga, plan i analiza, vođenje EOP-a, inokorespondent i sl.

Koeficijent grupe složenosti: 2,40 do 2,70 sa 3 tarifna razreda

Tipska radna mjesta

Vođenje prodaje i pribave, vođenje stručne obrade, pravnih poslova i regresa, vođenje plasmana i premijskog knjigovodstva te plansko analitičkih poslova, vođenje općih poslova i koordinacija EOP-a

Koeficijent grupe složenosti: 2,70 do 3,00 sa 3 tarifna razre da

Tipsko radno mjesto

Vođenje odjela ili dijela procesa rada većeg opsega

Koeficijent grupe složenosti: 3,00 do 3,50 sa 2 tarifna razreda

Prilikom zasnivanja radnog odnosa radnici se, u pravilu, raspoređuju u prvi tarifni razred odgovarajuće grupe složenosti.

Ovlaštena osoba može radnika rasporediti i u viši tarifni razred, ako ocijeni da je radnikova sposobnost evidentna, te da će postizati vidljive rezultate već na poćetku rada.

Ako se na istom radnom mjestu obavljaju poslovi različitih grupa složenosti, tada se složenost poslova takovog mjesla može odrediti ponderacijom prema strukturi poslova i pripadajućim koeficijentima složenosti.

Pripravnici se po položenom pripravničkom ispitu, odnosno po završenom pripravničkom stažu, raspoređuju u prvi tarifni razred odgovarajuće grupe složenosti.

Za vrijeme pripravničkog staža radniku pripada 70% plaće radriog mjesta za koje se priprema.

3. Plaća na temelju provizije

Ugovorom o zapošljavanju može se utvrditi da se plaće zastupnika osiguranja utvrđuju teriieIjem provizije, posebnim aktom Društva, u skladu s odredbama ovog Kolektivnog ugovora.

Radnicima zastupnicima, koji na temelju provizije za tri mjeseca neprekidno ili za šest mjeseci u tijeku kalendarske godine, ne ostvare ni najnižu osnovnu plaću iz članka 74. ovog Kolektivnog ugovora, za te se mjesece isplaćuje mjesečna akontacija u visini najniže osnovne plaće za radno mjesto prve grupe složenosti poslova.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka može se pokrenuti postupak za ocjenu radnikove sposobnosti

Za vrijeme pokusnog rada zastupnici osiguranja se razvrstavaju u prvi tarifni razred pete grupe složenosti poslova i pripada im 80% plaće za taj tarifni razred

Radniku zastupniku se obračunava dodatak na radni staž na osnovicu, koju čini ostvarena plaća u tekućem mjesecu prema ostvarenoj premiji.

4. Stimulativni dio plaće

Potpisnici su suglasni da se stimulativni dio plaće utvrđuje i isplaćuje mjesečno prema rezultatima pošlovanja u tijeku godine i godišnjem obračunu.

Stimulativni dio plaće utvrđuje se prema aktu nadležnog organa Društva polazeći od ostvarene ukupne premije po radniku, režijskog dodatka i poslovnog prihoda, ostvarenog ukupnog financijskog rezultata po radniku, smanjenja udjela ukupnih troškova provođenja osiguranja u ukupnoj premiji, djelotvornosti iz likvidacije obaveza iz osiguranja, odnosa financijskog rezultata i ukupne fakturirane premije i dr.

Aktom nadležnog organa u Društvu utvrđuju se bliža mjerila i metodologija za utvrđivanje stimulativnog dijela plaće na razini Društva i pojedinih organizacionih dijelova.

Stimulativni dio plaće utvrđene prema članku 85. i 86. ovog Kolektivnog ugovora raspoređuje direktor organizacionog dijela na pojedine radnike, za koje ocijeni da su imali veći doprinos u ostvarenim rezultatima.

Radnik mora biti upoznat unaprijed s kriterijima i mjerilima iz članka 86. ovog Kolektivnog ugovora, kao i sa iznosom koji mu temeljem stimulacije i pripada.

Stimulativni dio plaće se obračunava i isplaćuje zajednu s drugim dijelom mjesečne plaće u roku utvrđenom u stavku 1. članka 69. ovog Kolektivnog ugovora.

5. Dodaci na plaću zbog posebnih uvjeta

Za rad koji traje dulje od redovitog radnog vremena (prekovremeni rad), a obavlja se na temelju odluke ovlaštene osobe u skladu s važećim propisima o prekovremenom radu, radniku se povećava plača za 50% u odnosu na plaću utvrđenu za obavljeni rad u redovitom radnom vremenu.

Radniku Društva za rad noću se povećava plaća za 30% u odnosu na plaću utvrđenu za obavljeni rad u redovitom radnom vremenu.

Noćnim se radom smatra redovni rad izvršen između 22.00 i 06.00 sati idućeg dana, pod uvjetom da radnik radi najmanje 5 sati efektivno u tom vremenu

Za rad nedjeljom radniku se povećava plaća za 35% u odnosu na plaću za rad u redovitom radnom vremenu.

Za rad na dane blagdana i neradne dane radnik ostvaruje pored naknade plaće i plaću uvećanu za 50%.

6. Naknada plaće

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove plaće koju bi ostvario za vrijeme koje ne radi zbog:

- plaćenog dopusta,

- državnih i vjerskih blagdana, utvrđenih zakonom,

- sportskih igara, kulturnih i humanitarnih aktivnosti,

- obavljanja sindikalnih i drugih funkcija,

- drugih slučajeva utvrđenih Zakonom i Općim kolektivnim ugovorom za gospodarstvo.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora internim radnicima pripada naknada u visini prosječne plaće koju bi ostvarili za tekući mjesec.

Zastupnicima osiguranja za vrijeme korištenja godišnjeg odmora pripada naknada plaće u visini njihove prosječne plaće ostvarene za prethodna tri mjeseca.

Radnik ima pravo na naknadu najmanje u visini njegove osnovne plaće za vrijeme kada ne radi zbog:

- obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama Društva,

- obrazovanja za sindikalne aktivnosti,

- zastoja u poslu do kojeg je došlo bez krivnje radnika.

Za vrijeme čekanja na posao radniku pripada naknada plaće u visini od 80% njegove osnovne plaće.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja do 30 dana pripada mu naknada plaće u visini 90% od njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je počeo s bolovanjem.

Naknada u 100%-tnom iznosu plaće pripada radniku

- za :

- slučaj bolovanja zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu,

- ako je na liječenju u odgovarajučem medicinskom staeionaru ili bolnicu,

- ako je invalid trećeg stupnja.

Sindikalnom povjereniku, izabranom na profesionalnu funkciju u Sindikatu republičkog ranga, sa više od 1000 članova, pripada naknada plaće kao da je radio.

Sindikalni povjerenik u podružnici Sindikata ima pravo na najmanje dva sata aktivnosti s naknadom plaće za svakog člana podružnice tijekom kalendarske godine.

7. Dio plaće iz dobiti

Potpisnici su suglasni da se dio ostvarene dobiti po zaključnom godišnjem obračunu raspoređuje za plaće temeljem odluke nadležnog organa Društva.

Aktom Društva utvrđuju se kriteriji za raspodjelu sredstava za plaće iz dobiti na pojedine organizacione dijelove.

Isplata plaća treba biti izvršena najkasnije u roku od 30 dana, računajući od dana donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka.

8. Izumi, racionalizacija i drugi oblici stvaralaštva

Naknada radnicima na osnovi izuma, racionalizacije i drugih oblika stvaralaštva isplaćuje se izvan okvira isplata plaća i naknada iz ovog Kolektivnog ugovora, ako je izumima i drugim oblicima stvaralaštva:

- povećana dobit ili smanjen gubitak,

- utvrđena mogućnost ostvarenja veće dobiti u narednom periodu.

Radnik, koji izumom, racionalizacijom ili drugim oblicima stvaralaštva kao i obavljenim poslovima pridonosi da Društvo ostvari povećanu dobit, ima pravo na posebnu naknadu iz te osnove u visini najmanje 15% dobiti koja se tim oblikom ostvaruje.

Prijedlog za isplatu naknade za izum, racionalizaciju ili drugi oblik stvaralaštva podnosi direktoru neposrednl rukovoditelj radnog procesa u kojem radnik radi, odnosno sam radnik.

O isplati ove naknade odlučuje direktor Društva, odnosno osoba koju on ovlasti.

Na osnovi odluke o isplati ove naknade zaključuje se ugovor o naknadi za inovaciju između radnika i Društva.

Ukoliko se ne može utvrditi visina dobiti, koja se izumom i racionalizacijom predviđa, osnovica za naknadu je najmanje jedna osnovna plaća radnika.

9. Solidarnost

Radnik, koji zbog starosti, općeg zdravstvenog stanja, fizičke ili psihičke iscrpljenosti, profesionalnog oboljenja, nesreće na radu te u drugim slučajevima umanjene radne sposobnosti ne može više ostvarivati prosječne rezultate u izvršavanju poslova i zadataka koje radi, ostvaruje pravo na stjecanje plaće s osnova solidarnosti.

Radnik ima pravo na plaću s osnova solidarnosti u slijedećim slučajevima:

- za vrijeme prekvalifikacije radi obavljanja drugih poslova i zadataka unutar Društva,

- ostvarivanje slabijih rezultata rada zbog invaliditeta, zdravstvenog stanja i dr.

Društvo će osigurati povoljnije uvjete rada, odnosno rad na jednostavnijim poslovima, bez umanjenja plaće koju je radnik ostvario prije nastupanja spomenutih okolnosti.

Radnik, koji navrši 35 godina radnog staža odnosno radnica koja navrši 30 godina radnog staža, kao i radnik

kojem do stecanja prava za mirovinu nedostaje 5 godina staža ili godina života, zadržava do odlaska u mirovinu najmanje plaću koju je ostvario u mjeseou u kojem su se stekle spomenute okolnosti Plaća radnika se uvećava u razmjeru s porastom plaća u Društvu.

10. Ostala primanja i naknade

Na ime regresa za godišnji odmor radniku pripada najmanje jedna prosjećna plaća u Društvu. Regres za godišnji odmor isplaćuje se prije korištenja godišnjeg odmora, a najkasnije do 31. srpnja tekuće godine.

Kada radnik odlazi u mirovinu, ima pravo na otpremninu najmanje u visini od tri prosjećne mjesečne plaće isplaćene po radniku u Društvu u tromjesečju koje prethodi odlasku radnika u mirovinu.

Radnik ima pravo na pomoć u visini jedne prosječne plaće isplaćene po radniku u Društvu u prethodnom mjesecu u slijedećim slučajevima:

- teške invalidnosti radnika,

- smrti člana njegove uže obitelji (supružnik, djeca i roditelji) ili njihove teške invalidnosti.

- bolovanja dužeg od 90 dana,

- otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i požara,

Obitelji umrlog radnika na ime pomoći isplaćuje se iznos od tri prosječne plaće u Društvu u prethodnom mjesecu.

Jubilarne nagrade isplaćuju se za neprekidni rad u Društvu u trajanju od 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u Društvu u prethodnom mjesecu.

Sredstva za poklone djeci povodom božićnih blagdana za djecu do 12 godina starosti isplaćuju se radniku, nositelju zdravstvenog osiguranja djeteta najmanje u visini 15% prosječne mjesečne plaće, isplaćene po radniku u Društvu u prethodnom mjesecu.

11. Pravo na korištenje sredstava i objekata Društva

Potpisnici ovog Kolektivnog ugovora su suglasni da Društvo omogući radnicima korištenje postojećih sredstava i objekata Društva (restorani, apartmani, ljetovališta i dr.) na način utvrđen ugovorom koji zaključuju nadležni organ Društva i Sindikat.

Društvo će radi korištenja spomenutih sredstava i objekata omogućiti :

- osnivanje sindikalnih poduzeća,

- osnivanje sindikalnih štedionica,

- osnivanje sindikalnih agencija,

- osnivanje ostalih oblika poduzetništva kako bi omogućili nova zapošljavanja i razvoj ovih djelatnosti.

12. Isplate na teret troškova poslovanja

Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu naknada prijevoznih troškova, dnevnice u izzaosu od 10%, prosjećne mjesečne plaće isplaćene po radniIcu u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca i nakada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.

Dnevnica se obračunava od vremena polaska radnika rka službeno putovanje do vremena povratka i to:

- cijela dnevnica za vrijeme provedeno na službenom pirtovanju od 12 do 24 sata,

- 60% dnevnice za vtijeme provedeno na službenom putovanju u trajanju od 8 do 12 sati.

Naknada troškova i dnevnica za službeno putovanje u inozemstvu utvrđuje se na način kako je to regulirano za organe republičke uprave.

Za dane kada je na službenom putovanju sa pravom na dnevnicu radnik nema pravo na naknadu za prehranu u tijeku rada (topli obrok).

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na rad i s rada do visine koja je određena cijenom koštanja pokazne karte u javnom prijevozu. Naknada za troškove prijevoza na rad i s rada isplaćuje se unaprijed.

Radnik nema pravo na naknadu troškova prijevoza na rad i s rada u mjesecu u kojem će prema planu korištenja godišnjeg odmora koristiti pretežni dio godišnjeg odmora.

Radnicima i umirovljenicima Društva pripada pravo na kolektivna osiguranja radnika i umirovljenika od posljedica nesretnog slučaja sa uključenjem osiguranja od prirodne smrti.

Temeljem ugovora sa Društvom radnici mogu zaključiti osiguranje bolničkih dana, štedna i druga osiguranja pod povoljnijim uvjetima.

Ukoliko radnik ima pravo korištenja privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini 30% cijene litre benzina super po prijeđenom kilometru.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prehrane u tijeku rada u visini 25% prosječne mjesečne plaće po radniku u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca. Uvijek kada je to moguće, radniku se osigurava topli obrok, a ako to nije moguće, radnik ima pravo na odgovarajući iznos regresa u novcu.

Na naknadu imaju pravo i zaposleni s pola radnog vremena kao i djelatnici, studenti i učenici na praktičnoj obuci.

Ugovorom između Društva i radnika utvrđuje se pravo za naknadu za odvojeni život od obitelji u skladu s Općim kolektivnim ugovorom za gospodarstvo.

Društvo je dužno isplatiti nagradu učenicima i studentima za vrijeme prakse u visini od 15% prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca. U tijeku praktičnog rada učenici i studenti imaju pravo naknade troškova prijevoza na posao i s posla kao i na topli obrok po istim kriterijima kao i ostali radnici Društva.

Ostala prava i obveze učenika i studenata odnosno Društva za vrijeme prakse regulirat će se medusobnim ugovorom u skladu sa Zakonom.

Učenici i studenti imaju prava iz ovog članka iako primaju stipendiju.

Ovlaštena osoba može, na prijedlog podružnice Sindikata, odobriti radniku pokriće troškova liječenja u odgovarajućim zdravstvenim ustanovama izvan sjedišta organizacionog dijela u kojem radnik radi.

1. Disciplinski postupak

Direktor Društva, odnosno ovlaštena osoba, odlučuje o disciplinskoj odgovornosti djelatnika te izriče mjere u skladu sa Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

Ovlaštena osoba pokreče disciplinski postupak dostavom pisanog zahtjeva i poziva na raspravu radnika. O pokretanju postupka ovlaštena osoba izvješćuje sindikalnog povjerenika.

Na zahtjev djelatnika i uz njegov pristanak u disciplinskom postupku može ga zastupati Sindikat

O prigovoru radnika može odlučivati arbitraža koju sporazumno imenuju direktor Društva i Sindikat. Odluka arbitraže ima snagu izvršne isprave.

Ako arbitraža nije imenovana, radnik može tražiti zaštitu putem suda.

2. Materijalna odgovornost radnika odnosno Društva

Radnik, koji u radu odnosno u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Društvu, dužan je štetu nadoknaditi.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki od njih je posebno odgovoran za dio štete, koju je uzrokovao. Ako se ne može za svakog radnika utvrditi dio štete koju je uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Ako je više radnika uzrokovalo štetu krivičnim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Postojanje štete i okolnosti pod kojima je ona nastala, njenu visinu kao i tko je štetu učinio, ulvrđuje komisija od tri člana koju za svaki pojedini slučaj određuje ovlaštena osoba.

U postupku za naknadu štete radnika se poziva da štetu nadoknadi.

Ako radnik u roku od 3 mjeseca ne nadoknadi štetu, Društvo pokreće postupak pred nadležnim sudom za naknadu štete.

Kod većih šteta radniku će se odrediti primjeren rok za naknadu štete.

Radnik svoj pristanak na naknadu štete daje u formi

- pismene izjave.

Radnik može biti oslobođen plaćanja štete ili mu se može smanjiti visina štete u slučajevima kad je šteta nanijeta iz obične nepažnje ili kad je šteta tako velika da je radnik u tijeku cijelog radnog vijeka ne može otplatiti.

Ako Društvo naknadi štetu, koju je radnik na radu ili u svezi s radom uzrokovao trećoj osobi, radnik je dužan iznos isplaćene štete naknaditi Društvu, ako je štetu uzrokovao namjerno ili iz krajnje nepažnje.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Društvo je dužno radniku naknaditi štetu po općim načelima o odgovornosti za štetu.

Ako se u roku od 30 dana Društvo i radnik ne sporazume o naknadi štete, radnik ima pravo naknadu štete zahtijevati pred nadležnim sudom.

Radni odnos radnika može prestati na način utvrđen Zakonom.

Otkazni rok iznosi:

- za radnika do 30 godina života 1 mjesec

- za radnika do 40 godina života 2 mjeseca

- za radnika iznad 40 godina života 3 mjeseca Za vrijeme otkaznog roka Društvo je dužno omogućiti radniku da radi traženja novog zaposlenja odsustvuje s rada šest sati tjedno.

Za vrjjeme odsustvovanja s rada iz stavka 2. ovog članka radnik ima pravo na plaću kao da je na radu.

Ako radnik po odluci Društva prestane s radom prije isteka otkaznog roka, Društvo je dužno isplatiti naknadu osobnog dohotka do isteka otkaznog roka.

Ako je radnik u tijeku otkaznog roka pozvan u vojnu službu, vježbu ili na dosluženje vojnog roka, otkazni rok se zaustavlja uz radnikov pristanak danom primitka poziva i nastavlja se po povratku radnika s vježbe odnosno dosluže-ia vojnog roka. U tom slučaju radniku ne može prestati radni odnos prije isteka 14 dana od dana povratka s vježbe odnosno dosluženja vojnog roka.

Radniku za čijim je radom trajno prestala potreba u Društvu, radni odnos ne može prestati dok ne proteknu slijedeći rokovi od dana donošenja programa rješavanja viška radnika:

- za radnika do 10 godina staža 4 mjeseca

- za radnika preko 10 do 20 godina staža 5 mjeseci

- za radnika preko 20 godina staža 6 mjeseci.

Sve odluke o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti obavezno se dostavljaju radniku u pismenom obliku s poukom o pravnom lijeku.

Protiv odluke ovlaštene osobe radnik može tražiti zaštitu svojih prava prigovorom direktoru Društva u roku od 15 dana računajući od dana uručenja odluke u skladu sa Zakonom.

Direktor Društva dužan je o zahtjevu odnosno prigovoru radnika donijeti odluku u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora.

Direktor Društva odnosno ovlaštena osoba dužna je zatražiti mišljenje Sindikata, razmotriti ga i o njemu se izjasniti, ako ga je Sindikat dostavio.

O prigovoru djelatnika može odlučiLi arbitraža, koju sporazumno imenuje direktor Društva i Sindikat radi mirnog rješavanja spora.

Arbitraža donosi odluku o sporu u roku od 15 dana od dana pokretanja spora. Način i postupak djelovanja arbilraže obje strane utvrđuju ugovorom o njezinom osnivanju.

Stručne službe Društva, svaka u svojoj nadležnosti, dužne su pružati stručnu pomoć radnicima u ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti, a naročito:

- primiti i evidentirati prispjele zahtjeve radnika i do staviti te zahtjeve nadležnim organima Društva i Sindikata,

- davati na zahtjev nadležnih organa i zahtjeve radnika odgovarajuća stručna mišljenja na podnesene zahtjeve radnika za ostvarivanje njihovih prava, obveza i odgovornosti,

- sudjelovati stručnom pomoći i savjetom u postupku za ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti radnika,

- izrađivati nacrte određenih i odgovarajućih odluka i rješenja o donesenim odlukama nadležnih organa Društva o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti radnika Društva,

- obavljati i druge stručne, administrativne i tehničke poslove neophodne za pravovremeno donošenje odluka nadležnih organa Društva o pravima, obvezama i odgovornostima radnika.

Obrazovanje za potrebe Društva je pravo i obveza.

Ovlaštena osoba utvrđuje potrebu, opseg radnog vremena potrebnog za obrazovanje, termine i vrstu obrazovanja.

Radniku koji se obrazuje za potrebe Društva, pripada naknada troškova u vezi sa obrazovanjem.

Pored obrazovanja od interesa za Društvo, ovlaštena osoba dužna je radnicima omogućiti redovno osposobljavanje za tekući proces rada na seminarima ili drugim oblicima obrazovanja koji su na programu Društva.

Društvo može primiti učenike i studente na praksu radi osposobljavanja uz rad.

Ovlaštena osoba Društva određuje broj učenika i studenata koji će obavljati određenu praksu.

Svaki radnik ima pravo pravovremeno biti obaviješten o:

- značajnim poslovnim odlukama koje utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika,

- prijedlozima odluka kojima se u skladu s odredbama Kolektivnog ugovora uređuju radni odnosi odnosno plaće, te drugim pitanjima od značaja za radnike.

Ovlaštena osoba je dužna o svim aktima iz prethodnog članka ovog Kolektivnog ugovora obavijestiti i tražiti mišljenje povjerenika podružnice ili povjerenika Sindikata.

Radnići u Društvu suodlučuju na način utvrđen Statutom Društva, u skladu sa Zakonom.

Sindikat, kao pregovaračka slrana djeluje u Društvu na način, putem kojeg predlaže i ističe zahtjeve radnika nadležnim organima Društva.

Sindikat je dužan djelovati u skladu s odredbama Statuta i ovog Kolektivnog ugovora.

Ovlaštena osoba je dužna Sindikatu pružiti informacije o prijedlozima odluka o poslovanju iz članka 131. ovog Kolektivnog ugovora.

Ovlaštena osoba je dužna prije donošenja odluka, koje imaju utjecaj na ekonomski i socijalni položaj radnika, razmotriti mišljenje i prijedloge Sindikata.

Ovlaštena osoba dužna je primiti sindikalnog povjerenika kada on to traži ili mu na prikladan način omogućiti razgovor.

Sindikalnog povjerenika u podružnici i povjerenika Sindikata ne može se bez suglasnosti Predsjedništva Sindikata za vrijeme trajanja njegova mandata, kao i dvije godine po njegovu isteku, zbog sindikalne aktivnosti:

- premjestiti na drugo radno mjesto (nepovoljnije),

- uvrstiti u red radnika za čijim je radom prestala potreba,

- pokrenuti disciplinski postupak bez odobrenja odgovarajućeg organa Sindikata.

Društvo je dužno osigurati najmanje slijedeće uvjete za rad Sindikata:

- prostor za rad i održavanje sastanaka,

- pravo na korištenje telefona i telefaksa,

- omogućiti distribuciju pošte radi sindikalnog izvješćivanja i podjele pošte - stručne, tehničke i administrativne usluge za rad Sindikata u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti, te

- obračun sindikalne članarine i kredita preko isplatnih lista i doznačivanje članarine na račune Sindikata.

O osiguranju uvjeta za rad Sindikata Društvo i Sindikat zaključuju poseban ugovor.

Društvo, direktor Društva te ovlaštene osobe, ne mogu sprečavati pravo radnika na štrajk u uvjetima utvrđenim Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

Prije početka štrajka i u samom štrajku organizatori štrajka su dužni dogovoriti se s direktorom Društva o obavljanju najneophodnijih poslova bez kojih bi proces rada pretrpio teške posljedice.

Povjerenik Sindikata ili podružnice, odnosno organizator štrajka, dužan je osobama iz stavka 1. ovog članka najaviti štrajk sedam dana prije njegova početka te pismeno izraziti zahtjeve štrajkača.

Direktor Društva, odnosno ovlaštena osoba dužni su pismeno odgovoriti na zahtjev štrajkača u roku od 48 sati prije početka zakazanog štrajka.

Društvo ne smije tijekom štrajka zapošljavati druge radnike umjesto štrajkača.

Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad.

Sindikat se suzdržava od štrajka, ako se sve odredbe iz ovog Kolektivnog ugovora uredno ispunjavaju prema svim radnicima na koje se ovaj Ugovor odnosi, kao i u svim pitanjima koja su ovim Ugovorom određena.

Za pitanja koja ovim Kolektivnim ugovorom nisu uređena, Sindikat se ne odriče prava na štrajk Obveze socijalnog mira vrijede do otvaranja novog kolektivnog pregovora.

Izuzetno je dozvoljen štrajk solidarnosti odnosno druge metode sindikalne podrške zahtjevima hrvatskog radništva, odnosno zaposlenima u određenoj djelatnosti.

ČIanak 138.

Kada je štrajk organiziran zbog neispunjenja obveza propisanih ovim Kolektivnim ugovorom, troškove štrajka snosi Društvo.

Ako se naknadno utvrdi da je Društvo prethodno ispunilo obveze zbog kojih je štrajk organiziran, troškove štrajka snosi organizator štrajka.

XI. PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA, NJEGOVE IZMJENE I DOPUNE

U općim aktima Društva ne mogu se utvrđivati i uređivati po vrsti i opsegu manja individualna prava radnika i nepovoljniji uvjeti od prava, obveza i uvjeta utvrđenih ovim Kolektivnim ugovorom.

Ako je opći akt u suprotnosti s Kolektivnim kkgovorom, Predsjedništvo Sindikata pokrenut će postupak usklađivanja ovog akta s odredbama Kolektivnog ugovora, a ako ovaj pokušaj ne uspije, pokrenut će se postupak pomirenja.

Za rješavanje sporova između ugovorenih strana, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, može se pokrenuti postupak mirenja.

Postupak mirenja se pokreće ako su obje strane suglasne da se ovaj postupak provede.

Postupak mirenja provodi se pred Komisijom za mirenje.

Komisija je sastavljena od predsjednika i ćetiri člana. Svaki potpisnik ovog Kolektivnog ugovora imenuje po dva člana u Komisiju, a oni zajedno, sporazumno biraju predsjednika Komisije.

Komisija za mirenje sastavit će pismeni prijedlog nagodbe.

Mirenje je uspjelo ako obje strane prihvate prijedlog nagodbe te ona ima snagu izvansudske nagodbe.

Ako ne uspije pregovaranje ni postupak mirenja, potpisnice mogu predmet spora povjeriti arbitraži od tri člana. Arbitraža se za svaki slučaj spora imenuje iz šire liste arbitara koji suglasno utvrđuju potpisnice ovog Kolektivnog ugavora u roku od mjesec dana od njegova zaključivanja.

Postupak pred arbitražom se vodi na način koji će se propisati posebnim pravilnikom.

Pravilnik će suglasno donijeti potpisnice ovog Kolektivnog ugovora u roku od dva mjeseca od dana njegova zaključivanja.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjenu i dopunu ovog Kolektivnog ugovora.

Postupak izmjene i dopune pokreće se u pisanom obliku, a druga je strana obvezna očitovati se na prijedlog izmjene i dopune u roku od 30 dana.

Ako druga strana ne prihvati prijedlog izmjene i dopune, može se pokrenuti arbitražni postupak.

Odredbe ovog Kolektivnog ugovora odnose se na radnike Društva raspoređene na radna mjesta od I. do X. grupe složenosti, do zaključno voditelja (šefa) odjela.

Ovaj se Kolektivni ugovor zaključuje na određeno vrijeme i traje do 3t. prosinca 1994. godine.

Najmanje tri mjeseca prije isteka roka iz prethodnog stavka strane su obvezne očitovati se o namjeri njegova produženja, odnosno pokrenuti postupak za zaključivanje novog Kolektivnog ugovora.

Potpisnici ovog Kolektivnog ugovora najmanje će dva puta godišnje raspraviti provođenje ovog Kolektivnog ugovora i njegove učinke.

Potpisnici ovog Kolektivnog ugovora će imenovati stručno tijelo za pračenje i tumačenje njegovih odredbi.

Zajedničko tijelo će imati 6 članova, od kojih svaka strana imenuje po tri člana.

Troškove pripremanja, pračenja i ostvarivanja Kolektivnog ugovora snose društva za osiguranje i Sindikat, svaki u svom dijelu.

Troškove daljnjeg rada, arbitraže, mirovnih komisija te stručnog tijela za tumačenje ovog Kolektivnog ugovora, dijele stranke svaka u svome dijelu.

Svaka ugovorna strana može u pisanom obliku otkazati ovaj Ugovor, ako je prethodno bezuspješno predložila njegove izmjene i dopune.

Otkazni rok utvrđuje se na tri mjeseca.

Društva su dužna uskladiti svoj statut i opći akt s odredhama ovog Kolektivnog ugovora u roku od tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.

Smatra se da je ovaj Kolektivni ugovor zaključen, kada ga potpišu ovlašteni predstavnici obiju ugovornih strana.

Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu i primjerrjuje se registracijom i danom objave u "Narodnim novinama".