KOLEKTIVNI UGOVORI

Na temelju članka 94. stavak 4. Zakona o radnim odnosima (pročišćeni tekst "Narodne novine", br 25/92) i članka 88. Općeg kolektivnog ugovora za javne djelatnosti i javna poduzeća ("Narodne novine", br. 66/92), Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, duhanskoj industriji i vodoprivredi, s jedne strane i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva - Uprava za vodoprivredu, s druge strane, zaključili su 1. lipnja 1993. godine ovaj

KOLEKTIVNI UGOVOR

za vodoprivrednu djelatnost

Ovim Kolektivnim ugovorom za vodoprivrednu djelatnost (u nastavku: "Kolektivni ugovor") uređuju se prava, obveze i odgovornosti iz rada i na osnovi rada djelatnika u javnim vodoprivrednim poduzećima (u nastavku: "poduzeća"), kao i prava i obveze poduzeća.

Odredbe ovog Kolektivnog ugovora primjenjuju se na sva javna vodoprivredna poduzeća u Republici Hrvatskoj (u nastavku: "Republika") i na sve djelatnike u tim poduzećima (u nastavku: "zaposlenik").

Odredbe ovog Kolektivnog ugovora primjenjuju se neposredno.

Općim aktom određuju se posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa za obavljanje određenih poslova, a osobito stručna sprema, radno iskustvo, pokusni rad, potrebna znanja i dr.

U prijavi slobodnog radnog mjesta navode se posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, rok za podnošenje prijava kandidata, pokusni rad i njegovo trajanje ako je pred viđen općim aktom poduzeća, kao i rok u kojem će kandidati biti obaviješteni o izboru.

Prije zasnivanja radnog odnosa može se obaviti provjeravanje stručnih i drugih radnih sposobnosti kandidata. Provjeru obavlja komisija od tri člana.

Potrebu za provjeravanjem stručnih i drugih radnih sposobnosti utvrđuje direktor poduzeća.

Članove komisije određuje direktor poduzeća, s tim da najmanje 1 član Komisije mora imati isti stupanj stručne spreme kao i kandidat čije se sposobnosti provjeravaju.

Provjera se može obavljati kao audicija, putem testiranja, izradom pismenog rada i dr.

Pokusni rad zaposlenika može trajati najviše tri mjeseca.

Dužinu pokusnog rada određuje direktor poduzeća.

Kandidat je dužan započeti s radom na dan koji je određen odlukom o izboru, odnosno ugovorom o zapošljavanju.

Kandidatu koji iz opravdanih razloga ne počne raditi određenog dana u skladu s odlukom iz stavka 1. ovog članka, poduzeće može odrediti drugi dan početka rada.

Pripravnički staž traje najviše šest mjeseci za zaposlenika sa srednjom stručnom spremom (SSS), devet mjeseci za višu stručnu spremu (VŠS) i dvanaest mjeseci za visoku stručnu spremu (VSS).

Pripravništvo se obavlja po programu koji se donosi u skladu sa specifičnostima pojedinih struka i radnih mjesta.

Pripravnički staž može se na prijedlog voditelja pripravničkog staža skratiti. Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolesti, služenja vojnog roka i sl.), kad je ukupna odsutnost trajala duže od 30 dana.

Ukoliko se nakon pripravničkog staža mora polagati pripravnički ispit, polaže se pred komisijom od tri člana, od kojih jedan mora imati isti stupanj stručne spreme određene vrste zanimanja kao i pripravnik. Članove komisije imenuje direktor poduzeća. Članovi komisije mogu biti osobe koje nisu u radnom odnosu kod poslodavca.

Svako poduzeće dužno je zasnovati radni odnos s po jednim invalidom domovinskog rata na svakih 50 zaposlenika.

Obveza uključuje i ranije zaposlene invalide domovinskog rata.

1. Raspoređivanje zaposlenika

Zaposlenik može biti raspoređen na drugo radno mjesto, odnosno može mu prestati radni odnos zbog toga što nema potrebna znanja i sposobnosti i ne ostvaruje odgovarajuće rezultate rada, u vremenu dužem od 3 mjeseca.

Postupak za ocjenu znanja i sposobnosti zaposlenika iz stava 1. ovog članka provodi komisija u sastavu od 3 člana, od kojih najmanje jedan član mora imati isti stupanj stručne spreme i zanimanja kao i zaposlenik čiji rad se ocjenjuje.

U postupku se utvrđuje stupanj i opseg znanja i stručne sposobnosti zaposlenika i na osnovi toga direktor donosi odluku o raspoređivanju na drugo radno mjesto odnosno prestanku rada zaposlenika. Odluka o raspoređivanju odnosno prestanku rada zaposlenika dostavlja se zaposleniku i sindikalnoj podružnici.

Ukoliko direktor ne prihvati mišljenje sindikalne podružnice, dužan se o istom očitovati kod donošenja odluke.

Zaposlenik ima pravo prigovora na odluku iz stavka 3. ovog članka upravnom odboru poduzeća.

Zaposlenik se iz javnog poduzeća može rasporediti u drugo poduzeće u djelatnosti vodoprivrede u slučaju potrebe posla i uz suglasnost zaposlenika.

Zaposlenik koji je sporazumno raspoređen na radno mješto u drugo poduzeće na rok do šest mjeseci, ne može imati nižu plaću nego mu je bila određena prije premještaja.

Zaposlenik može biti raspoređen iz jednog u drugo mjesto rada na udaljenosti većoj od 55 km, ako mu poduzeće osigura smješlaj ili mu nadoknadi povećane troškove.

Uvjete smještaja odnosno visinu troškova koji se priznaju zaposleniku određuje direktor poduzeća.

Poduzeće ne može rasporediti iz jednog u drugo mjesto rada na udaljenost veću od 50 km:

- zaposlenicu za vrijeme trudnoće,

- majku sa djetetom do dvanaest godina starosti,

- invalida,

- samohranog roditelja,

- roditelja teže hendikepiranog djeteta koji zbog toga radi sa skraćenim radnim vremenom,

- sindikalnog povjerenika bez njegova pristanka i

- predstavnika zaposlenika u organima upravljanja.

Zaposlenik ima pravo na zaštitu na radu.

Poduzeće je dužno provoditi mjere zaštite na radu u cilju zaštite zdravlja zaposlenika.

Općim aktom poduzeća u skladu sa zakonom razradit će se mjere zaštite na radu. U izradi općeg akta obvezatno sudjeluje predstavnik sindikata.

Sindikalni povjerenik ima pravo uvida u provedbu mjera zaštite na radu.

2. Radno vrijeme

Radno vrijeme traje 40 sati tjedno uključujući i plaćeni polusatni dnevni odmor.

Raspored radnog vremena u kalendarskoj godini određuje se planom korištenja radnog vremena (radni kalendar).

Raspored tjednog radnog vremena, početak i završetak radnog vremena i vrijeme polusatnog dnevnog odmora uređuje se aktom poduzeća, odnosno odlukom direktora, u skladu sa specifičnostima poslovanja poduzeća.

Nedjelja je dan tjednog odmora.

Direktor poduzeća može izvršiti preraspodjelu radnog vremena kada to zahtijeva priroda vodoprivrednih poslova, organizacija rada i poslovanja, bolja iskoristivost sredstava rada i opreme, racionalnije korištenje radnog vremena, te izvršenje ugovorenih poslova.

Poduzeće je dužno omogućiti zaposleniku iskorištenje viška sati u tijeku iste kalendarske godine.

3. Zdravlje i sigurnost na radu

Zaposlenik koji radi pod posebnim uvjetima rada u poduzeću (rad u vodi, naftni derivati, blato, prašina i drugo) ima pravo na 15 minuta za pranje i čišćenje u okviru redovnog radnog vremena.

Poduzeće je dužno osigurati i staviti zaposleniku na raspolaganje određenu količinu sredstava za pranje i čišćenje na teret troškova poslovanja poduzeća.

U slučaju kad je potrebna zaštitna odjeća, obuća i oprema, ista se osigurava na teret poduzeća u skladu s općim aktom poduzeća.

Zaposlenik je dužan postupati s navedenim sredstvima s potrebnom pažnjom u skladu s općim aktom iz prethodnog stavka.

Poduzeće je dužno kod uvođenja novih tehnologija i sredstava rada voditi računa da ista ne ugrožavaju zdravlje zaposlenika i da kao takova ne utječu štetno na zaposlenike i okoliš.

4. Odmori i dopusti

Zaposlenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće do 7 radnih dana u godini u sljedećim slučajevima:

- sklapanju braka ........................................................... 5 radnih dana

- rođenju djeteta ............................................................ 5 radnih dana

- smrti supružnika, djeteta, roditelja ili unuka ......... 4 radna dana

- smrti roditelja supružnika, djedova, baka,

braće, sestara .................................................................. 3 radna dana

- selidbe u drugo mjesto .............................................. 3 radna dana

- selidbe u istom mjestu ............................................... 2 radna dana

- elementarne nepogode ............................................... 5 radnih dana

- teže bolesti člana uže obitelji (supružnika,

roditelja i djece) .............................................................. 3 radna dana

- polaganja stručnog ispita ............................................. 2 radna dana

- u slučaju većih oštećenja ili uništenja materijalnih

dobara kao posljedice neprijateljskog djelovanja....... 5 radnih dana

- radi smještaja prognanih ili izbjeglih osoba .............. 2 radna dana

- radi traženja članova obitelji - djece, supružnika,

roditelja, braće i sestara nestalih u ratu ili obavljanje

poslova radi pomoći članovima obitelji zarobljenim

od strane neprijatelja ....................................................... 5 radnih dana

Ako se u tijeku kalendarske godine ponovi slučaj potrebe korištenja plaćenog dopusta, zaposlenik može ponovno ostvariti pravo iz stavka 1. ovoga članka.

Zaposlenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće kada je na temelju odluke poduzeća upućen na obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje ili specijalizaciju.

Dužina trajanja plaćenog dopusta kao i ostala prava i obveze zaposlenika, utvrđuju se posebnim ugovorom.

Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi upravni odbor poduzeća.

Direktor može odobriti zaposleniku neplaćeni dopust do 30 dana u tijeku jedne kalendarske godine u sljedećim slučajevima:

- njega člana uže obitelji,

- gradnja ili popravak kuće ili stana,

- liječenje na vlastiti trošak,

- obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje ili specijalizacija na vlastiti trošak, te u drugim opravdanim slučajevima.

Izuzetno upravni odbor poduzeća može odobriti neplaćeni dopust i preko 30 dana.

U granicama duljine godišnjeg odmora koje su određene zakonom, trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se:

a) prema radnom stažu

- do 5 godina radnog staža ........................................... 2 radna dana

- preko 5 do 10 godina radnog staža .......................... 4 radna dana

- preko 10 do 15 godina radnog staža ........................ 6 radnih dana

- preko 15 do 20 godina radnog staža ........................ 8 radnih dana

- preko 20 do 25 godina radnog staža ........................ 10 radnih dana

- preko 25 do 30 godina radnog staža ........................ 12 radnih dana

- preko 30 godina radnog staža ................................... 14 radnih dana

b) prema složenosti poslova

- poslovi I.-IV. grupe složenosti .................................. 1 radni dan

- poslovi V.-VIII. grupe složenosti .............................. 2 radna dana

- poslovi IX.-X. grupe složenosti ................................. 3 radna dana

c) prema uvjetima rada

- rad koji se pretežno izvršava na terenu,

vodi, vlazi, buci, vjetru i slično ...................................... 3 radna dana

- rad u zatvorenom prostoru uz uobičajene

uvjete smještaja ............................................................... 1 radni dan

d) prema posebnim socijalnim uvjetima

- majka za svako dijete do 7 godina starosti ................ 1 radni dan

- samohrani roditelji s jednim djetetom

do 14 godina starosti ........................................................ 2 radna dana

- samohrani roditelj s dvoje ili više djece

do 14 godina starosti ........................................................ 3 radna dana

- zaposlenik koji izdržava teško oboljelog

člana uže obitelji .............................................................. 3 radna dana

- invalid .............................................................................. 1 radni dan

- invalid domovinskog rata ............................................. 3 radna dana

e) prema doprinosu zaposlenika na radu

- zaposleniku pripada jedan dan godišnjeg odmora ukoliko je ostvario godišnji učinak od 10 ili više % u odnosu na planirani učinak.

f) prema navršenim godinama starosti

- zaposlenik koji navrši 55 godina života ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana.

Broj dana utvrđen prema kriterijima iz prethodnog stavka pribraja se na zakonski minimum trajanja godišnjeg odmora od 18 radnih dana, s tim da ne može iznositi više od zakonom utvrđenog maksimuma.

Zaposlenik koji je utvrđen trajnim viškom, a navršio je 10 ili više godina radnog staža u poduzeću, ima prednost u istom kod zapošljavanja u slučaju potrebe za zaposlenicima njegove stručne osposobljenosti.

Prednost iz stavka 1. ovog članka ostvaruje zaposlenik uz uvjet da nije zasnovao radni odnos u drugom poduzeću na radnom mjestu odgovarajućeg stupnja stručne spreme.

Pravo iz stavka 1. ovog članka prestaje protekom roka od tri godine nakon prestanka radnog odnosa.

Zaposleniku za čijim je radom trajno prestala potreba u poduzeću na osnovi usvojenog programa rješavanja trajnog viška zaposlenika radni odnos ne može prestati dok ne proteknu sljedeći rokovi od dana usvajanja programa rješavanja viška zaposlenika:

- zaposleniku do 10 godina radnog staža 4 mjeseca

- zaposleniku s preko 10 godina radnog

staža ................................................................ 5 mjeseci

- zaposleniku s preko 20 godina radnog

staža ................................................................ 6 mjeseci

Zaposleniku kojem do stjecanja prava na mirovinu nedostaje pet godina staža ili godina života može prestati radni odnos zbog trajnog prestanka potrebe za njegovim radom ako mu se dokupi mirovinski staž. Ova odredba ne primjenjuje se za stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu.

1. Plaća

Plaća se sastoji od plaće za izvršeni rad, plaće iz dobiti i naknade plaće.

Plaću za izvršeni rad čine:

- osnovna plaća utvrđena po osnovi složenosti poslova radnog mjesta na kojem je zaposlenik raspoređen, stupnja odgovornosti i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu (utvrđena kao minimalna mjesečna plaća u tarifnom dijelu ugovora),

- povećanje plaće po osnovi ostvarenih rezultata rada (u nastavku: stimulativni dio plaće),

- povećanje plaće po osnovi rsdnog staža i uvjetima rada težih od uvjeta vrednovanja u osnovnoj plaći (u daljnjem tekstu: dodaci)

Plaću iz dobiti zaposlenik ostvaruje u zavisnosti od ostvarenih rezultata poslovanja.

Naknadu plaće zaposlenik ostvaruje u vrijeme u kojem ne radi u slučajevima utvrđenim zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

Zaposleniku pripada za puno radno vrijeme plaća najmanje u iznosu koji proizlazi iz ovog Kolektivnog ugovora.

U odluci, rješenju ili ugovoru o radu, odnosno ugovoru o zapošljavanju zaključenom između poduzeća i zaposlenika određuje se plaća za izvršeni rad.

Osnovna plaća određena po odredbama ovog Kolektivnog ugovora je podloga za utvrđivanje dodataka.

2. Osnovna plaća

Osnovna plaća zaposlenika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđuje se tako da se iznos najniže osnovne plaće pomnoži koeficijentom složenosti utvrđenim za grupu poslova koja pripada radnom mjestu na kojem zaposlenik radi.

Najniža osnovna plaća utvrđuje se u visini i na način određen člankom 24. Općeg kolektivnog ugovora za javne djelatnosti i javna poduzeća.

Općim aktima poduzeća izvršit će se razvrstavanje i vrednovanje svih poslova odnosno radnih mjesta na osnovi složenosti poslova, odgovornosti i uvjeta rada, najkasnije u roku 30 dana od stupanja na snagu ovog Kolektivnog ugovora.

Svi poslovi odnosno radna mjesta razvrstavaju se u deset tarifnih grupa, a odnos između osnovne plaće najniže i najviše vrednovanog radnog mjesta ne može biti veći od 1 : 5.

Grupe poslova, tipična radna mjesta za određenu grupu poslova, te koeficijent najniže osnovne plaće u grupi u odnosu na najnižu osnovnu plaću sadržan je u tarifnom dijelu koji čini sastavni dio ovog Kolektivnog ugovora.

Osnovna plaća zaposlenika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5%.

Pravo na povećanje osnovne plaće prema stavku 1. ovoga članka pripada zaposleniku na ukupni radni staž upisan u radnu knjižicu, uvećan za tekući radni staž u poduzeću koji nije zaključen.

Osnova za utvrđivanje stimulativnog dijela plaće može biti količina, kvaliteta i drugi elementi utvrđeni aktima poduzeća.

Aktima poduzeća utvrdit će se mjerila za vrednovanje ostvarenih rezultata rada i stimuliranje zaposlenih.

Poduzeće je dužno unaprijed upoznati zaposlenika s kriterijima i mjerilima za ostvarenje stimulativnog dijela plaće koji mu po toj osnovi pripada.

Na zahtjev zaposlenika ili sindikalne podružnice može se izvršiti preispitivanje normi ili drugih mjerila vrednovanja rezultata rada, a do završetka postupka preispitivanja zaposlenik ostvaruje stimulativni dio plaće prema do tada važećim mjerilima.

Zaposlenici imaju pravo na udio u ostvarenoj dobiti poduzeća najmanje u visini od 10% iznosa neto dobiti.

Odluku o visini udjela zaposlenika u ostvarenoj dobiti donosi upravni odbor poduzeća na prijedlog direktora poduzeća.

Plaće iz dobiti raspoređuju se zaposlenicima na osnovi njihova udjela u ukupno isplaćenim plaćama u poduzeću.

Plaća direktora poduzeća i zamjenika direktora utvrđuje se ugovorom, koji zaključuju upravni odbor poduzeća i direktor odnosno njegov zamjenik.

Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se obveze direktora i zamjenika direktora u odnosu na poslovanje poduzeća, ovlaštenja u skladu sa zakonom, ugovoreni iznos plaće i druga prava u odnosu na preuzete obveze i ovlaštenja.

3. Dodaci

Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se:

- za rad noću ................................................. 30%

- za prekovremeni rad.................................. 50%

- za rad nedjeljom ........................................ 35%

- za rad u drugoj smjeni ili dvokratni rad s

prekidom dužim od jednog sata ............... 10%

Noćnim radnom smatra se rad izvršen između 22.00 sata i 6.00 sati narednog dana.

Prekovremenim radom smatra se rad u trajanju dužem od 40 sati tjedno, ako nije obuhvaćen preraspodjelom radnog vremena.

Za rad na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom zaposlenik ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za 50%.

Ako zaposlenik radi na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 50%.

Ukoliko je rad na dan tjednog odmora ili dane blagdana odnosno u neradne dane istodobno i prekovremeni rad,odnosno noćni rad, zaposleniku pripada pravo na dodatak za takav rad po svim osnovama iz ovog Kolektivnog ugovora kumulativno.

Osnovna plaća zaposlenika povećat će se za rad u uvjetima težim od uobičajenih za to radno mjesto. Teže uvjete rada od uobičajenih za pojedina radna mjesta utvrdit će poduzeće općim aktima. Elementi težih uvjeta rada koji se obavezno moraju uzeti u obzir kod uređivanja ovih pitanja u aktima poduzeća su sljedeći:

- utjecaji okoline (klima, buka, vibracije zračenje,

vlaga, štetni plinovi, biološke štetnosti).......................................... 5%

- fizični napori s mogućim posljedicama za zdravlje

(rad s prljavim tvarima)....................................................................... 4%

- opasnost po zdravlje i život na radnom mjestu

(opasnost od alata ili predmeta rada, od transportnih

sredstava, opasnost od pada električne struje,

zatrpavanja,eksplozije, vrućih i užarenih predmeta

ili tvari i od nagrizajućih tvari) .......................................................... 5%

4. Plaća po osnovi inovacije

Zaposleniku - autoru inovacije koja se primjenjuje u poduzeću pripada naknada za upotrebu inovacije u skladu s odredbama ovog Kolektivnog ugovora za vrijeme primjene inovacije, a najduže:

- 5 godina od početka primjene inovacije koja je kao izum zaštićena patentom,

- 3 godine od početka primjene inovacije koja je tehničko unapređenje ili izum koji nije zaštićen patentom,

- 2 godine od početka primjene inovacije.

Naknada za primjenu inovacije u poduzeću isplaćuje se zaposleniku u visini:

- 15% dobiti ostvarene primjenom izuma zaštićenog patentom.

- 10% dobiti ostvarene primjenom izuma koji nije zaštićen patentom tehničkog unapređenja, novih proizvoda i proizvodnih procesa.

- 5% dobiti ostvarene primjenom korisnih ideja i prijedloga.

U slučaju kada korisnost inovacije odnosno ostvarenu dobit nije moguće utvrditi egzaktnom metodom jer nema mjerljivih pokazatelja (npr. poboljšanje uvjeta rada, sigurnost na radu, zaštita okoliša, izum koji je zaštićen patentom na ime poduzeća, ali se ne primjenjuje, te korisni prijedlozi čiji se učinci ne mogu mjeriti), naknada se utvrđuje u jednokratnom iznosu.

Odluku o visini naknade donosi direktor poduzeća, a iznos naknade ne može biti veći od 5 prosječnih neto plaća zaposlenika u poduzeću iz proteklog mjeseca.

5. Naknade

Zaposlenik ostvaruje naknadu plaće u visini osnovne plaće radnog mjesta uvećane za dodatak za radni staž koji bi ostvario u tekućem mjesecu, za vrijeme kada ne radi zbog:

- godišnjeg odmora,

- državnih i vjerskih blagdana i neradnih dana,

- plaćenog dopusta (iz članka 18. i 19. ovog Kolektivnog ugovora)

- obrazovanja i stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije u skladu s potrebama poduzeća,

- obavljanja, funkcije predstavnika zaposlenika u organima upravljanja.

Zbog privremene nemogućnosti poduzeća da zaposleniku osigura obavljanje odgovarajućih poslova zaposleniku pripada pravo na naknadu u visini 70% osnovne mjesečne plaće radnog mjesta, uvećane za dodatak za radni staž.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka zaposlenik može ostvarivati najduže 6 mjeseci, a odluku o tome donosi direktor poduzeća.

Zaposleniku pripada naknada plaće najmanje u visini njegove osnovne plaće uvećane za dodatak za radni staž, za vrijeme kada ne radi zbog:

- nepovoljnih vremenskih prilika kada nije moguće ostvariti radni učinak (kiša, snijeg, mraz i slično).

- zastoja u poslu do kojeg je došlo bez krivnje zaposlenika (u slučaju nedostatka sirovina, pogonske energije i dr.).

- obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti.

Pravo iz stavka 1. alineje 1. i 2. ovoga članka zaposlenik stječe pod uvjetom da do zastoja nije došlo njegovom krivnjom i ako nije moguće radom u slobodne dane ili dane tjednog odmora nadoknaditi izgubljeno radno vrijeme u narednih 30 dana.

U slučaju odsutnosti zaposlenika s posla zbog bolovanja do 30 dana pripada mu naknada plaće najmanje u visini 90% njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je započeo bolovanje.

Naknada iz stavka 1. ovoga članka pripada zbog bolesti zaposlenika ili zbog njege oboljelog člana obitelji u slučaju odsutnosti do 30 dana.

Zaposlenik koji ne može raditi zbog objavljene opće opasnosti, u ratom ugroženim dijelovima Republike, ima za to vrijeme pravo na naknadu plaće, najmanje u visini minimalne plaće.

Sindikalnom povjereniku poduzeća, kada ne radi poslove radnog mjesta zbog sindikalnih aktivnosti utvrđenih zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom, poduzeće je dužno isplatiti naknadu plaće kao da je radio na poslovima radnog mjesta uz normalni učinak.

Zaposlenik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u poduzeću u kojem koristi godišnji odmor.

Regres za korištenje godišnjeg odmora utvrđuje se u visini prosječne plaće isplaćene u poduzeću u mjesecu koji prethodi isplati regresa, a isplaćuje se prije korištenja godišnjeg odmora.

Poduzeće je dužno zaposleniku isplatiti jubilarnu nagradu za navršenih:

- 10 godina radnog staža 50%

- 15 godina radnog staža 60%

- 20 godina radnog staža 70%

- 25 godina radnog staža 80%

- 30 godina radnog staža 90%

- 35 godina radnog staža 100%

od prosječne plaće isplaćene po zaposleniku u gospodarstvu Republike u prethodnom mjesecu.

Jubilarna nagrada isplaćuje se na dan ispunjenja uvjeta, u gotovini ili drugom obliku ukoliko je zaposlenik s time suglasan.

Zaposlenik koji odlazi u mirovinu ima pravo na otpremninu u visini tri prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike u prethodnom mjesecu.

Pravo na isplatu otpremnine pripada i zaposleniku kojem je dokupljen radni staž radi stjecanja prava na mirovinu.

Zaposlenik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u slučajevima:

- smrti zaposlenika u visini 3 prosječne mjesečne plaće

- smrti supružnika, djeteta i roditelja u visini 1 prosječne mjesečne plaće

- nastanka invalidnosti više od 70% utvrđene po mjerodavnom organu u visini 2 prosječne mjesečne plaće

- bolovanja u neprekidnom trajanju dužem od 90 dana odnosno korištenja porodiljskog dopusta u visini 1 prosječne mjesečne plaće

- otklanjanja posljedica elementarne nepogode (izuzev suše) u visini 1 prosječne mjesečne plaće

- nastanka invalidnosti zaposlenika, supružnika, roditelja i djece zaposlenika u domovinskom ratu više od 70% utvrđene po mjerodavnom organu u visini 2 prosječne mjesečne plaće

Kao osnovica za utvrđivanje visine pomoći iz stavka 1. uzima se prosječna mjesečna plaća isplaćena po zaposleniku u gospodarstvu Republike u prethodnom mjesecu.

Poduzeće je dužno isplatiti naknadu učenicima i studentima na praksi za vrijeme provedeno na radu kako slijedi:

- učenicima prve i druge godine srednje škole najmanje u visini 20% prosječne mjesečne plaće,

- učenicima treće i četvrte godine srednje škole najmanje u visini 25% prosječne mjesečne plaće,

- studentima prve i druge godine više škole ili fakulteta najmanje u visini 30% prosječne mjesečne plaće,

- studentima treće i četvrte godine fakulteta najmanje u visini 40% prosječne mjesečne plaće.

Kao osnovica za utvrđivanje visine naknade iz stavka 1. uzima se prosječna mjesečna plaća isplaćena po zaposleniku u gospodarstvu Republike u prethodnom mjesecu.

Za vrijeme provedeno na radu, učenici i studenti na praksi imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na rad i s rada i topli obrok, po istim kriterijima kao i zaposlenici u poduzeću.

Ostala prava i obveze učenika i studenata odnosno poduzeća za vrijeme prakse regulirat će se međusobnim ugovorom u skladu sa zakonom.

Zaposlenik ili njegova djeca koja preko njega ostvaruju zdravstvenu skrb, imaju pravo na sredstva za poklon po djetetu u visini 20% prosječne mjesečne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike u prethodnom mjesecu.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju djeca do navršene dvanaeste godine života.

Poduzeće je dužno osigurati sve zaposlenike za slučaj povrede na radu na teret poduzeća.

Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ukoliko poduzeće ne osigurava prijevoz zaposleniku, u visini cijene prijevoza javnim prijevoznim sredstvima.

Zaposlenik koji radi najmanje pola radnog vremena ima pravo na naknadu troškova prehrane u tijeku rada u iznosu 25% prosječne mjesečne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike u prethodnom mjesecu.

Zaposlenik nema pravo na naknadu troškova prehrane za vrijeme u kojem ostvaruje pravo na terenski dodatak odnosno dnevnicu.

Službenim putovanjem smatra se put izvan mjesta zaposlenja - stanovanja radi izvršenja određenog posla.

Nalog za službeno putovanje izdaje direktor, odnosno ovlašteni zaposlenik.

Službeno putovanje počinje trenutkom napuštanja radnog mjesta, odnosno napuštanja stana. Službeno putovanje prestaje povratkom na radno mjesto odnosno povratkom u stan.

Zaposlenik koji je upućen na službeno putovanje ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova noćenja, prijevoznih troškova i drugih troškova učinjenih pri izvršenju zadanog posla.

Prijevozni troškovi na službenom putovanju naknađuju se na sljedeći način:

- kod korištenja autobusa ili vlaka naknađuju se troškovi u visini cijene prijevozne karte.

- za korištenje aviona, spavaćih kola ili broda potrebno je odobrenje direktora, a naknađuju se stvarni troškovi.

- za korištenje privatnog automobila zaposlenik mora imati odobrenje direktora. Prijevozni troškovi naknaduju se u visini 30% cijene jedne litre super benzina po prijeđenom kilometru i odobrenoj relaciji putovanja.

Troškovi noćenja naknađuju se u visini iznosa hotelskog računa za spavanje. Ako je zaposlenik na službenom putovanju noćio, a nema računa, pripada mu naknada troškova noćenja u visini utvrđenoj općim aktom poduzeća.

Člana 59.

Zaposlenik koji je upućen na službeno putovanje ima pravo na dnevnicu u iznosu od 10% prosječne mjesečne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike u prethodnom mjesecu.

Pravo na puni iznos dnevnice iz prethodnog stavka zaposlenik ostvaruje ako je službeno putovanje trajalo duže od 12 sati, a pola dnevnice za službeno putovanje u trajanju od 7-12 sati.

Zaposlenik koji radi na terenu ima pravo na terenski dodatak.

Radom na terenu smatra se rad na radilištima na kojima zaposlenici stalno borave, a na koja zbog udaljenosti od mjesta stanovanja nisu u mogućnosti svakodnevno putovati na rad i s rada.

Uz terenski dodatak zaposlenik ostvaruje i pravo na naknadu troškova prijevoza do kuće i natrag najmanje jedanput mjesečno.

Puni iznos terenskog dodatka dnevno iznosi 8% prosječne mjesečne plaće isplaćene po zaposleniku u gospodarstvu Republike u prethodnom mjesecu.

Visina terenskog dodatka ovisi o tome da li je zaposleniku osiguran besplatan smještaj i prehrana. U svim slučajevima visina terenskog dodatka utvrđuje se aktom poduzeća.

Terenski dodatak i dnevnica međusobno se isključuju.

Kada zbog potrebe posla zaposlenik živi odvojeno od obitelji, a svakodnevno putovanje nije moguće ni racionalno, pripada mu pravo na naknadu za odvojeni život.

Visina naknade za odvojeni život iznosi najmanje 70% prosječne mjesečne plaće isplaćene po zaposleniku u gospodarstvu Republike u prethodnom mjesecu.

Pojedinačno pravo na naknadu za odvojeni život utvrđuje se odlukom direktora, odnosno ugovorom o zapošljavanju.

1. Zaštita prava zaposlenika

Kada se tijekom radnog vijeka zaposlenika smanji njegova radna sposobnost zbog godina starosti povrede na radu, invaliditeta, profesionalnih i ostalih bolesti, poduzeće je dužno osigurati mu povoljnije uvjete rada (npr. lakši posao, povoljnija norma, rad sa smanjenim fondom sati, rad na jednostavnijim poslovima i sl.) i plaću koju bi ostvarivao da nisu nastupile spomenute okolnosti.

Naknada plaće koja zaposleniku invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti, ili dana utvrđene opasnosti od nastanka invalidnosti, odnosno dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, ne može se isplatiti u iznosu nižem od osnovne plaće radnog mjesta na kojem je do tada bio raspoređen.

Poduzeće je dužno zaposleniku, koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale povredom na radu ili profesionalnog oboljenja, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima invalidsko-mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je raspoređen.

Zaposlenik kojem do stjecanja prava na mirovinu nedostaje pet godina staža ili godina života, do odlaska u mirovinu zadržava najmanje plaću koju je ostvario u mjesecu prije nastanka spomenutih okolnosti, pod uvjetom da uredno i savjesno obavlja poslove i postiže učinak primjeren njegovoj dobi.

Plaća zaposlenika iz stavka 1. ovoga članka uvećava se srazmjerno rastu prosječnih plaća u poduzeću.

Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka može dati svaki zaposlenik poduzeća.

Disciplinski postupak protiv zaposlenika pokreće se zahtjevom za pokretanje postupka, koji disciplinskom organu može podnijeti direktor ili zaposlenik koji rukovodi dijelom procesa rada u poduzeću.

O pokretanju disciplinskog postupka direktor obavještava sindikalnog povjerenika.

O disciplinskoj odgovornosti zaposlenika odlučuje direktor odnosno disciplinski organ.

Nadležni organ za vođenje disciplinskog postupka dužan je u pozivu za disciplinsku raspravu naznačiti zaposlenikovo pravo na obranu.

Na zahtjev zaposlenika odnosno uz njegov pristanak u disciplinskom postupku može ga zastupati sindikat.

Disciplinski organ dužan je prije izricanja disciplinske mjere uzeti u obzir mišljenje Sindikata.

Općim aktom poduzeća utvrđuju se vrste povreda radne obveze, disciplinske mjere i organi za sprovođenje disciplinskog postupka.

Protiv odluke direktora odnosno disciplinskog organa zaposlenik može podnijeti zahtjev za zaštitu prava upravnom odboru ili drugom organu utvrđenom općim aktom poduzeća.

Otkazni rok zaposlenika iznosi:

a) za zaposlenika do 30 godina života .................................. 1 mjesec

b) za zaposlenika do 40 godina života................................... 2 mjeseca

c) za zaposlenika iznad 40 godina života ............................. 3 mjeseca.

U otkaznom roku zaposlenik ima pravo na izbivanje s rada radi traženja novog zaposlenja 8 sati tjedno.

Zaposlenik se ima pravo stručno usavršavati u skladu s potrebama poduzeća i svojimosobnim interesima.

Prava i obveze između zaposlenika upućenog na stručno usavršavanje i poduzeća, utvrđuju se posebnim ugovorom u skladu s aktom poduzeća odnosno ugovorom o zapošljavanju.

Poduzeće je dužno zaposleniku osigurati informacije koje su od značenja za njegov ekonomski položaj, kao naprimjer:

- o prijedlozima poslovnih i razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj zaposlenika.

- o poslovnim rezultatima.

- o odlukama i aktima kojima se u skladu s kolektivnim ugovorom uređuju osnovna prava i obveze iz radnog odnosa.

Informacije o rezultatima poslovanja poduzeća osigurava direktor.

Direktor poduzeća dužan je primiti na razgovor sindikalnog povjerenika kada on to zatraži, odnosno prema dogovoru.

Poduzeće je dužno za rad sindikata osigurati najmanje sljedeće uvjete:

- prostor za rad i održavanje sastanka sindikalnih podružnica bez naknade troškova,

- stručno-tehničke i administrativne usluge za rad sindikalnog povjerenika u mjeri koliko je to neophodno za ostvarivanje sindikalne funkcije,

- obračun i naplatu sindikalne članarine i sindikalnih kredita putem isplatnih lista,

- okupljanje zaposlenika u tijeku radnog vremena zbog upoznavanja sa sindikalnom ponudom, radi njihova odlučivanja o učlanjenju u Sindikat.

Sindikalni povjerenik poduzeća ostvaruje prava za vrijeme obnašanja dužnosti sukladno članku 67. Općeg kolektivnog ugovora za javne djelatnosti i javna poduzeća.

Sindikalnom povjereniku, kada obavlja aktivnosti utvrđene zakonom i ovim kolektivnim ugovorom, pripada naknada plaće kao da je radio.

Broj sati za sindikalnu aktivnost s naknadom plaće u smislu prethodnog stavka sindikalni povjerenik ostvaruje zavisno od broja članova sindikata u poduzeću, i to tako da za svakog člana sindikata ima pravo na dva sata aktivnosti s naknadom plaće u tijeku kalendarske godine.

Zaposlenik koji je član organa Sindikata na državnoj razini ima pravo na odsutnost s rada do sedam dana u tijeku kalendarske godine, uz naknadu plaće iz stavka 1. ovog članka.

Zaposlenici imaju pravo organizirano se baviti sindikalnim radom u poduzeću.

Sindikalna podružnica ima pravo štititi prava i interese članova sindikata u skladu s odredbama zakona, statuta, Općeg kolektivnog ugovora za javne djelatnosti i javna poduzeća i međunarodnim konvencijama.

Sindikalnom povjereniku poduzeće je dužno omogućiti nesmetan rad u poduzeću.

Sindikalni povjerenik ima pravo uvida u sve dokumente koji su bitni za kontrolu primjene ovog Kolektivnog ugovora u poduzeću.

Poduzeće ne može općim ili drugim aktom ograničiti zaposlenicima pravo učlanjivanja u sindikat, odnosno tražiti njihovo isključenje iz članstva.

Poduzeće ne može zaposleniku dati otkaz, umanjiti mu plaću ili nanijeti drugu štetu zbog učlanjenja u sindikat ili zbog sudjelovanja u sindikalnim aktivnostima.

U Javnom vodoprivrednom poduzeću "Hrvatska vodoprivreda" osiguravaju se uvjeti za rad sindikalnog povjerenika, koji poslove za sve sindikalne podružnice po ovom Kolektivnom ugovoru, obavlja s punim radnim vremenom.

Sindikalni povjerenik iz stavka 1. ovoga članka usklađuje aktivnosti sindikalnih povjerenika u svim javnim vodoprivrednim poduzećima, prati primjenu ovog Kolektivnog ugovora, prikuplja i obrađuje podatke od značenja za sindikat, brine se o informiranju i po potrebi pruža pomoć drugim sindikalnim povjerenicima.

Izbor sindikalnog povjerenika obavlja se na način propisan Odlukom o izboru sindikalnih povjerenika Sindikata PPDIV-a.

Smatra se da je ovaj Kolektivni ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva - Uprava za vodoprivredu.

Ovaj ugovor sklapa se na određeno vrijeme i primjenjuje se do 31. prosinca 1994. godine.

Postupak zaključivanja novog Kolektivnog ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka primjene iz stavka 1.

Za tumačenje odredbi i praćenje primjene ovog Kolektivnog ugovora potpisnici imenuju zajedničku komisiju.

Način rada i broj članova utvrdit će potpisnici ugovora.

Za rješavanje sporova potpisnici imenuju Komisiju za mirenje.

Komisija za mirenje ima tri člana. Jednog člana Komisije imenuje svaki potpisnik, a trećeg člana imenuju zajednički. Predsjednika Komisije imenuju potpisnici sporazumno.

U postupku rješavanja sporova primjenjuju se odredbe članka 74. do 80. Općeg kolektivnog ugovora za javne djelatnosti i javna poduzeća.

Pravo zaposlenika na štrajk može se ostvariti samo pod uvjetom da je osiguran minimurnprocesa rada koji je nezamjenjiv uvjet života i rada grsđana, ili rada drugih poduzeća.

Općim aktom poduzeća utvrđuju se poslovi koji se moraju obavljati za vrijeme štrajka, uz suglasnost Sindikata.

Sindikalne podružnice poduzeća suzdržavaju se od štrajka ako se sve odredbe ovog Kolektivnog ugovora uredno ispunjavaju prema svim zaposlenicima u poduzeću.

Štrajk se provodi sukladno sindikalnim pravilima o štrajku.

Štrajkom rukovodi štrajkački odbor. Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

Kada je štrajk u poduzeću organiziran zbog neispunjenja obveza utarđenih ovim Kolektivnim ugovorom, troškove štrajka snosi poduzeće.

Ako se u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da je poduzeće prethodno ispunilo obveze prema zaposlenicima zbog kojih je štrajk organiziran, troškove štrajka i naknadu štete poduzeću snosi organizator štrajka.

Svaki potpisnik ovog Kolektivnog ugovora može u pismenom obliku otkazati ovaj Kolektivni ugovor. Otkazni rok iznosi tri mjeseca, računajući od dana dostavljanja pismene obavijesti o otkazu.

Poduzeća na koja se primjenjuje ovaj Kolektivni ugovor dužna su uskladiti opće akte s odredbama ovog ugovora u roku 45 dana od dana stupanja na snagu ovog Kolektivnog ugovora.

Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na neposrednu primjenu odredaba ovog Kolektivnog ugovora.

Obvezu iz članka 8. ovog Kolektivnog ugovora, poduzeća su dužna provesti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Kolektivnog ugovora.

Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Zagreb 1. lipnja 1993.

Sindikat zaposlenih

u poljoprivredi,

prehrambenoj industriji, Ministarstvo poljoprivrede

duhanskoj industriji i šumarstva

i vodoprivredi Uprava za vodoprivredu

predsjednik direktor

Josip Pavić, v. r.

(prilog uz članak 28. ovog Ugovora)

Grupa POSLOVI - RADNO MJESTO Koeficijent

I. Najjednostavniji poslovi koji se obavljaju rutinski, za koje

nije potrebno posebno obrazovanje,npr. 1.00

- vodograđevinski i građevinski zaposlenici

R-1.

- čistači,

- pomoćni zaposlenici i sl.

II. Jednostavniji poslovi za koje je potrebna obučenost odnosno

priučenost,npr. 1.25

- vodograđevinski i građevinski zaposlenici

R-2 i R-3,

- transportni zaposlenici,

- manipulanti

- dostavljači i sl.

III. Manje složeni pretežno rutinski poslovi,npr. 1.50

- vodograđevinski i građevinski zaposlenici

R-4,

- portiri

- telefonisti i sl.

IV. Srednje složeni poslovi koji se ponavljaju uz povremeno

javljanje novih poslova, npr. 1.75

- vodograđevinski i građevinski zaposlenici

R-5,

- KV majstori (strojari,mehaničari,vozači,kuhari i dr.),

- administrativni zaposlenici (djelovođe,arhivari,

daktilografi, stenodaktilografi i dr.),

- računovodstveni zaposlenici (blagajnici,obračunarci i dr.) i sl.

V. Srednje složeni i raznovrsniji poslovi,npr. 2.00

- vodograđevinski i građevinski zaposlenici

R-6 i R-7,

- VKV majstori (strojari,mehaničari,vozači i dr.)

- referenti (zaštite na radu,ONO i DSZ,kadrovici i dr.)

- sekretarice,

- knjigovođe i sl.

VI. Složeniji poslovi s većim stupnjem samostalnosti u

radu,npr. 2.40

- vodograđevinski i građevinski zaposlenici

R-8,

- VKV spec.majstori (strojari,mehaničari i dr.)

- voditelji manjih gradilišta

- voditelji jednostavnijih grupa poslova i sl.

VII. Složeni samostalni poslovi s dodatnim poznavanjem

užeg područja rada,npr. 2.80

- referenti za tehničke poslove,

- referenti za financijske poslove,

- referenti za pravne poslove,

- referenti za informatičke poslove,

- vođenje srednjih gradilišta,

- projektanti - suradnici i sl.

VIII. Vrlo složeni poslovi s većim stupnjem inicijative i

kreativnosti,te projektiranjem poslova,npr.

a) poslovi od značenja za slivno područje 3.20

- samostalni projektanti,

- samostalni referenti za teh., financ.,prav.poslove i nadzor,

- rukovoditelji većih gradilišta,

- rukovoditelji informatičkih poslova

b) poslovi od značenja za vodno područje odnosno Republiku 3.50

- samostalni projektanti,

- samostalni referenti za teh.,financ.,prav.poslove i nadzor.

- rukovoditelji većih gradilišta,

- rukovoditelji informatičkih poslova

IX. Vrlo složeni poslovi koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost,

te dodatna specijalistička znanja za izvršavanje,npr.

a) poslovi od značenja za slivno područje 3.70

- voditelji odjela i službi

- vodeći projektanti,

- glavni inženjeri za složene objekte,

- stručni savjetnici i sl.

b) poslovi od značenja za vodno područje odnosno 4.00

Republiku

- voditelji odjela i službi

- vodeći projektanti,

- glavni inženjeri za složene objekte,

- stručni savjetnici i sl.

X. Najsloženiji poslovi s najvećim značenjem i odgovornošću

za vođenje procesa rada i poslovanja, vrlo kreativni i

istraživački rad, npr.

a) poslovi od značenja za slivno područje 4.20

- pomoćnici direktora

b) poslovi od značenja za vodno područje odnosno

Republike

- viši stručni savjetnici rukovoditelji sektora i sl. 4.50

- pomoćnici direktora 4.70

- zamjenik direktora 5.00