ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o Državnom sudbenom vijeću

Proglašavam Zakon o Državnom sudbenom vijeću, koji je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio na sjednici 2. lipnja 1993. godine.

Broj : PA4-36/ 1-93.

Zagreb, 10. lipnja 1993.

ZAKON

o Državnom sudbenom vijeću

Ovim Zakonom uređuju se uvjeti za izbor predsjednika i članova Državnog sudbenog vijeća i prestanak njihove dužnosti, postupak za imenovanje i razrješenje sudaca i državnih odvjetnika i postupak za utvrđivanje njihove disciplinske odgovornosti, te druga pitanja vezana za rad Državnoga sudbenog vijeća (u daljnjem tekstu Vijeće).

Vijeće ima pečat, koji sadrži njegov naziv, te naziv i grb Republike Hrvatske.

1. Postupak za izbor

Prijedlog kandidata za predsjednika i članove Vijeća utvrđuje Županijski dom Sabora Republike Hrvatske.

U postupku utvrđivanja kandidata za predsjednika i članove Vijeća Županijski dom Sabora Republike Hrvatske zatražit će od Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ministra pravosuđa, državnog odvjetnika Republike Hrvatske. Od vjetničke komore Hrvatske i pravnih fakulteta da predlože osobe za koje smatraju da mogu biti kandidati za predsjednika i članove Vijeća.

Podatke o osobama, koje mogu biti kandidati za predsjednika i članove Vijeća, Županijski dom može pribaviti i od drugih tijela.

Predsjednika i članove Vijeća bira Zatupnički dom Sabora Republike Hrvatske za vrijeme od

osam godina iz reda istaknutih sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti koji imaju u pravilu 15 ili više godina radnog iskustva.

Predsjednika i sedam članova bira se iz reda sudaca, četiri člana iz reda državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, jednog člana iz reda odvjetnika i dva člana iz reda profesora pravnih znanosti

Predsjednik i članovi Vijeća ne smiju obavljati zastupničku dužnost u Saboru Republike Hrvatske

Izabrani predsjednik ili član Vijeća dužan je stupiti na dužnost u roku koji odredi Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske.

Ako izabrani predsjednik ili član Vijeća bez opravdanog razloga ne stupi na dužnost u roku iz stavka 1. ovoga članka smatrat će se da nije ni izabran.

Vrijeme na koje je izabran predsjednik ili član Vijeća počinje teći od dana izbora.

Predsjednik Vijeća dužan je 6 mjeseci prije isteka vremena na koje je član Vijeća izabran izvijestiti o tome Županijski dom Sabora Republike Hrvatske Za predsjednika Vijeća izvješće će dostaviti najmanje pet članova Vijeća ili ministar pravosuđa.

2. Prisega

Prije stupanja na dužnost predsjednik ili član Vijeća daju pred predsjednikom Sabora Republike Hrvatske prisegu:

"Prisežem svojom čašću da ću se u obnašanju dužnosti predsjednika - člana Državnoga sudbenog vijeća držati Ustava i zakona Republike Hrvatske i da ću savjesno obavljati svoju dužnost".

3. Imunitet

Predsjednik i član Vijeća imaju imunitet.

Predsjednik ili član Vijeća ne smije biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje u Vijeću.

Predsjednik ili član Vijeća ne smije biti pritvoren niti se protiv njega smije pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Vijeća.

Predsjednik ili član Vijeća može biti pritvoren bez odobrenja Vijeća samo ako je zatećen da čini kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od 5 godina. U takvom slučaju državno tijelo, koje je predsjednika ili člana Vijeća pritvorilo dužno je o tome odmah izvijestiti Vijeće.

Vijeće može odlućiti da predsjednik ili član, protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak, ne obavlja dužnost u Vijeću dok taj postupak traje.

4. Prestanak dužnosti

Predsjedniku ili članu prestaje dužnost u Vijeću po sili zakona danom kad mu prestane dužnost koju je obavljao u vrijeme kada je izabran za predsjednika ili člana Vijeća.

Ne smatra se prestankom dužnosti ako predsjednik ili član Vijeća budu imenovani za predsjednika ili suca u drugi sud ili član Vijeća bude imenovan za državnog odvjetnika u drugo državno odvjetništvo ili bude izabran za nastavnika drugoga pravnog fakulteta.

Predsjednik ili član Vijeća bit će razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran:

- ako to sam zatraži;

- ako bude osuđen na kaznu zatvora;

- ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost;

- ako primi državljanstvo druge države.

Postojanje razloga za razrješenje predsjednika ili člana Vijeća prije isteka vremena na koje je izabran utvrđuje Županijski dom Sabora Republike Hrvatske, a razrješuje ih Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske.

Ako predsjednik ili član Vijeća zatraži razrješenje od dužnosti, a Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske ne donese odluku o tom zahtjevu u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, Vijeće će na zahtjev predsjednika ili člana, utvrditi da mu je prestala dužnost danom proteka roka od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za razrješenje od dužnosti.

Sud koji je izrekao zatvorsku kaznu predsjedniku ili članu Vijeća dužan je bez odgode dostaviti pravomoćnu osudu Vijeću, koje će o tome odmah izvijestiti Županijski dom Sabora Republike Hrvatske.

Prijedlog da se pokrene postupak radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti člana Vijeća da obavlja svoju dužnost podnosi Županijskom domu Sabora Republike Hrvatske predsjednik Vijeća, a za predsjednika najmanje pet članova Vijeća.

Odluku o razrješenju predsjednika ili člana Vijeća donosi Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske većinom glasova svih zastupnika.

Ako je pokrenut postupak iz članka 9. stavka 3. alineje 2 i 3. ovoga Zakona ili kazneni postupak za koji može biti izrečena kazna zatvora, predsjednik ili član Vijeća može biti udaljen od obavljanja dužnosti.

Odluku o udaljenju donosi Vijeće

- za člana, na prijedlog predsjednika Vijeća,

- za predsjednika, na prijedlog pet članova Vijeća Odluka o udaljenju predsjednika ili člana Vijeća donosi se većinom glasova svih članova.

1. Djelokrug

U djelokrug Vijeća spada:

- imenovanje predsjednika sudova ili sudaca te državnih odvjetnika i njihovih zamjenika,

- vođenje postupka za razrješenje predsjednika suda ili suca te odlučivanje o njihovom razrješenju i razrješenju državnih odvjetnika i njihovih zamjenika,

- vođenje disciplinskog postupka i odlučivanje o disciplinskoj odgovornosti sudaca i državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.

2. Način rada

Vijeće odlučuje u sjednici.

Sjednice saziva predsjednik, a u njegovoj odsutnosti član koji ga zamjenjuje.

Iznimno sjednica će biti sazvana na prijedlog najmanje pet članova Vijeća

Način rada Vijeća uređuje se poslovnikom.

Poslovnik donosi Vijeće dvotrećinskom većinom glasova svih članova.

Administrativne, tehničke i računovodstvene poslove za Vijeće obavlja Ministarstvo prvosuđa.

Slobodno mjesto predsjednika suda ili suca objavljuje Ministarstvo pravosuđa, na prijedlog predsjednika suda za koji se imenuje sudac ili na prijedlog predsjednika neposredno višeg suda Oglas se objavljuje u pravilu u roku od 30 dana od dostavljanja prijedloga u "Narodnim novinama" i po potrebi na drugi način, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta propisanih za imenovanje predsjednika ili suca kao i podatke o svom radu.

Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Vijeće imenuje bez objavljivanja slobodnog mjesta predsjednika suda i postupka propisanog člankom 17. ovoga Zakona, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

Nakon proteka roka iz članka 16. ovoga Zakona ministar pravosuđa dužan je zatražiti mišljenje i podatke o svim kandidatima od predsjednika suda u koji se imenuje predsjednik ili sudac i od neposredno višeg suda.

Na osnovi mišljenja i podataka iz stavka 1. ovoga članka kao i podataka s kojima raspolaže Ministarstvo pravosuđa ministar utvrđuj koji kandidati ispunjavaju uvjete za predsjednika ili suca i sastavlja listu kandidata abecednim redom.

Ministar pravosuđa dužan je, u roku od 30 dana od isteka roka za podnošenje prijave, dostaviti Vijeću listu kandidata koji ispunjavaju uvjete za imenovanje, kao i obavijesti o kandidatima koji nisu stavljeni na listu, te mišljenja sudova o prijavljenim kandidatima.

Ministar pravosuđa dužan je obavijestiti kandidate koji nisu stavljeni na listu, navesti razloge zbog kojih nisu stavljeni na listu i uputiti ih da imaju pravo na prigovor. Prigovor se podnosi Vijeću u roku od osam dana od dostave obavijesti.

O izvršenom imenovanju Vijeće izvještava svakog kandidata, sud za koji je predsjednik ili sudac imenovan, neposredno viši sud i Ministarstvo pravosuđa.

Odluka o imenovanju objavljuje se u "Narodnim novinama".

Predsjednik ili sudac dužan je stupiti na dužnost u roku koji odredi Vijeće, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana imenovanja.

Ako predsjednik ili sudac, bez opravdanih razloga, ne stupi na dužnost u roku iz stavka 3. ovog članka smatrat će se da nije ni imenovan.

Prije stupanja na dužnost predsjednik ili sudac daje prisegu pred predsjednikom Vijeća ili članom Vijeća kojeg on odredi.

Prisega glasi ˇ

"Prisežem da ću se u obavljanju sudačke dužnosti pridržavati Ustava i zakona, suditi po najboljem znanju, savjesno i nepristrano, te štititi cjelovitost, suverenitet i državno ustrojstvo Republike Hrvatske i Ustavom i zakonom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina".

Predsjednik ili sudac prisegu će potpisati.

V. DISCIPLINSKI POSTUPAK

Predsjednik suda ili sudac odgovara disciplinski ako počini teško disciplinsko djelo.

Teška disciplinska djela su:

1. povreda službene tajne u vezi s obavljanjem sudačke dužnosti,

2. zlouporaba položaja ili prekoračenje službene ovlasti,

3. neobavljanje bez opravdanog razloga ili neuredno obavljanje sudačke dužnosti kroz dulje vrijeme,

4. izazivanje na drugi način poremećaja u odnosima u radu koji znatno utječu na obavljanje sudbene vlasti ili radnih zadaća u sudu,

5. obavljanje službe, poslova ili aktivnosti koji su nespojivi sa sudačkom dužnosti, bez prethodnog pismenog odobrenja predsjednika suda,

6. nanošenje štete ugleda suda ili sudačke dužnosti na drugi način.

Državni odvjetnici disciplinski odgovaraju i u slučaju ako ne postupe po obvezatnoj uputi višega državnog odvjetnika.

Postupak vodi disciplinski sud sastavljen od tri člana Vijeća, osim ako Vijeće ne odluči samo provesti postupak. Sastav suda određuje predsjednik Vijeća.

Odluku o disciplinskoj odgovornosti donosi Vijeće većinom glasova svih članova na osnovi izvješća disciplinskog suda.

Zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenoga teškog disciplinskog djela može podnijeti:

- za suca - predsjednik suda, predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske i ministar pravosuđa,

- za predsjednika suda - predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske i ministar pravosuđa,

- za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske

- opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili Vlada Republike Hrvatske.

Disciplinski postupak ne smije se pokrenuti nakon šest mjeseci od saznanja za počinjeno teško disciplinsko djelo i počinitelja, odnosno dvije godine od počinjenoga teškoga disciplinskog djela.

Ako teško disciplinsko djelo povlači kaznenu odgovornost disciplinski postupak smije se pokrenuti u vremenu u kojem zastarjeva progon za kazneno djelo, pod uvjetom da je kazneni postupak pokrenut.

Disciplinska kazna smije se izreći u roku od jedne godine od pokretanja disciplinskog postupka.

Za teško disciplinsko djelo smije se izreći jedna od slijedećih disciplinskih kazni:

1. ukor,

2 novčana kazna, najviše od jedne trećine plaće koju je ostvario u prethodnom mjesecu kroz najdulje šest mjeseci,

3 razrješenje od dužnosti.

O izricanju ukora izvještava se sud u kojem predsjednik ili sudac obnaša dužnost, neposredno viši sud i Ministarstvo pravosuđa.

Prije izricanja kazne za disciplinsko djelo uzima se u obzir osobito: težina povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti, okolnosti pod kojima je disciplinsko djelo učinjeno, raniji rad i ponašanje predsjednika suda ili suca i druge okolnosti koje utječu na izricanje kazne. Kod izricanja disciplinskih kazni odgovarajuće se primjenjuju instituti kaznenog zakona.

O izrečenim disciplinskim kaznama vodi se evidencija u Ministarstvu pravosuđa.

Kazna ukora briše se iz evidencije po službenoj dužnosti nakon proteka dvije godine od pravomoćnosti.

Novčana kazna briše se iz evidencije po službenoj dužnosti nakon proteka tri godine od pravomoćnosti.

Protiv odluke Vijeća kojom ga se disciplinski kažnjava, predsjednik suda ili sudac ima pravo podnijeti zahtjev za zaštitu Županijskom domu Sabora Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana dostave odluke Vijeća.

Županijski dom Sabora može odluku o razrješenju potvrditi ili ukinuti i vratiti Vijeću na ponovni postupak i odlućivanje.

U slučaju ukidanja rokovi zastare počinju teći iznova. Protiv odluke Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske nije dopuštena sudska zaštita.

Zahtjev za zaštitu podnesen Županijskom domu Sabora Republike Hrvatske ne odgađa izvršenje odluke o disciplinskoj odgovornosti, ako je izrečena disciplinska kazna razrješenje od dužnosti i donesena odluka o udaljenju od obavljanja dužnosti.

Postupak se provodi odgovarajućom primjenom odredaba Zakona o krivičnom postupku ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

U disciplinskom postupku ne plaćaju se takse. Vijeće može odlučiti da disciplinski postupak bude javan.

Zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenoga disciplinskog djela mora biti dostavljen predsjedniku suda ili sucu.

Predsjedniku suda ili sucu mora se omogućiti obrana. Disciplinski postupak ne smije se pokrenuti za djelo koje u vrijeme kad je počinjeno nije bilo utvrđeno kao disciplinsko djelo.

O saslušanju suca, a provođenju dokaza u prethodnom postupku, o raspravi pred disciplinskim sudonk i glasovanju Vijeća mora se sastaviti zapisnik.

Troškove postupka zbog utvrđivanja da li je predsjednik suda ili sudac počinio teško disciplinsko djelo snosi sud u kojem predsjednik suda ili sudac obnaša dužnost.

VI. UDALJENJE OD OBAVLJANJA DUŽNOSTI

Predsjednik suda ili sudac će biti udaljen od dužnosti ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora preko pet godina ili dok se nalazi u pritvoru.

Predsjednik suda ili sudac može biti udaljen od dužnosti:

1. ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora od pet godina,

2. ako obavlja službu, posao ili aktivnost koji su nespojivi s obavljanjem sudačke dužnosti bez prethodnog pismenoga odobrenja predsjednika suda,

3 ako je pokrenut postupak za razrješenje

- zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti ili

- zbog počinjenoga teškoga disciplinskog djela

Odluku o udaljenju od dužnosti u slučaju iz stavka 1. ovoga članka donosi za suca - predsjednik suda, za predsjednika suda - predsjednik neposredno višeg suda, za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i državnog odvjetnika Republike Hrvatske - disciplinski sud Vijeća, a za državne odvjetnike i njihove zamjenike - državni odvjetnik Republike Hrvatske.

Odluku o udaljenju od dužnosti u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka donosi disciplinski sud Vijeća sastavljen od pet članova na prijedlog osoba ovlaštenih za pokretanje postupka za razrješenje.

Protiv odluke o udaljenju predsjednik suda ili sudac ima pravo prigovora Vijeću u roku od tri dana o čemu je Vijeće dužno donijeti odluku u daljnjem roku od 15 dana Ako Vijeće ne donese odluku u navedenom roku smatra se da je udaljenje od obavljanja sudačke dužnosti prestalo.

VII. POSTUPAK ZA RAZRJEŠENJE

Predsjednik suda ili sudac može uvijek podnijeti zahtjev za razrješenje.

Prijedlog za pokretanje postupka za razrješenje od dužnosti predsjednika suda ili suca podnosi Vijeću za suca - predsjednik suda, a za predsjednika suda - predsjednik neposredno Višeg suda i to:

- ako sam zatraži da se razriješi dužnosti

- ako trajno izgubi sposobnost obavljanja sudačke dužnosti i

- ako je osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti.

Ministar pravosuđa ili predsjednik Vrhovnog suda Re publike Hrvatske može prijedlog za pokretanje postupka podnijeti za svakog suca ili predsjednika suda.

Prijedlog za razrješenje u slučaju trajnog gubljenja sposobnosti za obavljanje sudačke dužnosti podnosi se na temelju pravomoćne odluke:

- suda o oduzimanju poslovne sposobnosti ili

- nadležnog tijela da su tjelesna i duševna svojstva takva da onemogućuju obavljanje sudačke dužnosti.

Kad odluči pokrenuti postupak, Vijeće ili sud kojega ono ovlasti provodi i osigurava dokaze.

Obavljanje pojedinih radnji može se povjeriti predsjedniku suda, u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, predsjedniku ili sucu neposredno višeg suda.

Predsjedniku ili sucu, čije se razrješenje predlaže, mora biti omogućeno izjašnjenje o prijedlogu za razrješenje.

Odluku o razrješenju Vijeće donosi većinom glasova svih članova.

Odluka o razrješenju mora biti obrazložena.

Protiv odluke o razrješenju predsjednik suda ili sudac ima prava utvrđena člankom 26. ovoga Zakona.

Ako je predsjednik suda ili sudac zatražio razrješenje od dužnosti, a Vijeće ne donese odluku o razrješenju u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva, predsjednik suda će rješenjem utvrditi da je sucu prestala dužnost danom proteka roka od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva za razrješenje, a za predsjednika suda rješenje će donijeti predsjednik neposredno višeg suda.

VIII. IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE DRŽAVNIH ODVJETNIKA

Odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na postupak imenovanja i razrješenja sudaca, udaljenje od sudačke dužnosti i utvrđivanje disciplinske odgovornosti, odgovarajuće se primjenjuju i na državne odvjetnike i njihove zamjenike ukoliko zakonom nije drukčije određeno.

Slobodno mjesto državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika objavljuje Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, koje utvrđuje, koji prijavljeni kandidati ispunjavaju propisane uvjete.

Odredbe članka 17. ovoga zakona ne primjenjuju se u postupku imenovanja državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.

Prijedlog za imenovanje državnih odvjetnika ili njihovih zamjenika podnosi Vijeću državni odvjetnik Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave. Uz prijedlog, državni odvjetnik Republike Hrvatske izvješćuje Vijeće o svim prijavljenim kandidatima.

Vijeće može prijedlog državnog odvjetnika Republike Hrvatske prihvatiti ili odbiti.

Državnog odvjetnika Republike Hrvatske Vijeće imenuje na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, bez objavljivanja slobodnih mjesta i postupka propisanog u članku 17. ovoga Zakona.

Prije stupanja na dužnost državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika daju prisegu pred

predsjednikom Vijeća ili članom Vijeća kojeg on odredi.

Prisega glasi :

"Prisežem da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i da ću štititi jedinstvenost, suverenitet i pravni poredak Republike Hrvatske".

Prijedlog za razrješenje državnih odvjetnika Vijeću podnosi državni odvjetnik Republike Hrvatske, a za držvnog odvjetnika Republike Hrvatske, ministar pravosuđ.

Zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenoga teškoga disciplinskog djela za državne odvjetnike i njihove za mjenike podnosi državni odvjetnik Republike Hrvatske, a za državnog odvjetnika Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske.

Za rad Vijeća osiguravaju se posebna sredstva u državnom proračunu Republiku Hrvatske.

Naredbodavac za izvršenje financijskog plana sredsta va iz stavka 1. ovoga članka je predsjednik Vijeća.

Predsjedniku i članovima Vijeća zbog obavljanja dužnosti pripada naknada nastalih troškova, naknada za neostvarenu plaću ili zaradu i nagrada.

Odluku o uvjetima i visini naknada i nagrade iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", time da se odredbe Glave III do VIII. počnu primjenjivati danom stupanja na snagu zakona kojim se uređuje ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred sudovima, odnosno ustanovljavanje, djelokrug i ustrojstvo državnog odvjetništva.

Klasa: 700-01 /93-01 /01

Zagreb, 2. lipnja 1993.