Zakoni i propisi - Pravni savjeti 32 17.04.1993 Pročišćeni tekst Krivičnog zakona Republike Hrvatske obuhvaća Krivični zakon Socijalističke Republike Hrvatske
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA

Na temelju članka 26. Zakona o izmjenama Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 91/92.) Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske na sjednici 22. ožujka 1993. godine utvrdio je pročišćeni tekst Krivičnog zahona Republike Hrvatske.

PROČIŠČENI TEKST

Krivičnog zakona Republike Hrvatske obuhvaća Krivični zakon Socijalističke Republike Hrvatske

("Narodne novine", br. 25/77.), te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama" br. 50/78., 25/84, 52/87, 43/89., 8/90, 9/91., 33/92., 39/92., 77/92. i 91/92. u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 740-02/92-01/05

Zagreb, 22. ožujka 1993.

Predsjednik Odbora za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske

Ante Klarić, dipl. iur., v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

KRIVIČNI ZAKON REPUBLIKE HRVATSKE

(pročišćeni tekst)

PRVI DIO

OPĆE ODREDBE

Glava prva

UVODNE ODREDBE

Krivično zakonodavstvo Republike Hrvatske

Članak 1.

(1) Krivično zakonodavstvo Republike Hrvatske sačinjavaju ovaj Zakon, kao i Krivično pravne odredbe u drugim Zakonima Republike Hrvatske.

2) Ovaj Zakon sadrži odredbe o krivičnim djelima i kaznama, o zaštitnom nadzoru uz uvjetnu osudu, o odgojnim mjerama i kažnjavanju maloljetnika i osnovne odredbe o izvršenju krivičnih sankcija.

Primjena Krivičnog zakonodavstva Republike Hrvatske

Članak 2.

(1) Krivično zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se na svakog tko na teritoriju Republike Hrvatske počini Krivično djelo.

(2) Kod primjene odredaba ovoga Zakona i drugih zakona Republike Hrvatske koji sadrže Krivično-pravne odredbe primjenjuju se i odredbe Osnovnog Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 31/93 - pročišćeni tekst).

Značenje zakonskih izraza u ovom zakonu

Članak 3.

(1) Pod pojmom službene osobe kada je ona u ovom zakonu označena kao počinitelj Krivičnog djela smatraju se: izabrani ili imenovani dužnosnici u predstavničkim tijelima; izabrani ili imenovani dužnosnici u skupštinama, te njenim izvršnim, upravnim i drugim tijelima koje obavljaju odredene upravne, stručne i druge poslove; osobe koje stalno ili povremeno obnašaju službenu dužnost u predstavničkim tijelima i tijelima skupština; osobe koje u izvršavanju ovlaštenja obavljaju odredene poslove u pravnoj osobi.

(2) Pod pojmom v o j n e o s o b e smatraju se: vojnik na odsluženju vojne obveze, kadet vojne škole, djelatni dočasnik, časnik ili vojni službenik, osoba iz pričuvnog sastava - vojni obveznik dok se nalazi na izvršavanju vojne obveze i civilna osoba koja obavlja određenu vojnu dužnost.

(3) Kada je službena osoba označena kao osoba prema kojoj je izvršeno krivično djelo osim osoba koje su navedene u stavku 1. ovoga članka službenom osobom u smislu ovoga Zakona smatra se i vojna osoba iz stavka 2. ovoga članka.

(4) O d g o v o r n a o s o b a je osoba u pravnoj osobi kojoj je s obzirom na njene dužnosti ili na temelju posebnog ovlaštenja povjeren određeni krug poslova koji se odnose na izvršavanje propisa ili drugoga općeg akta pravne osobe u upravljanju imovinom, ili se odnose na rukovođenje proizvodnim ili nekim drugim gospodarskim procesom ili na nadzor nad njima. Odgovornom osobom smatra se i službena osoba kad su u pitanju radnje kod kojih je kao izvršitelj označena odgovorna osoba, a nisu predviđene u poglavlju o Krivičnim djelima protiv službene dužnosti, odnosno kao krivična djela službene osobe predviđene u nekoj drugoj glavi ovoga Zakona.

(5) Kad je kao izvršitelj određenih krivičnih djela označena službena osoba ili odgovorna osoba, osobe navedene u stavku 1. i 4. ovoga članka mogu biti izvršitelji tih djela, ukoliko iz obilježja pojedinog djela ili iz pojedinog propisa ne proizlazi da izvršitelj može biti samo neka od tih osoba.

(6) Društvenom imovinom smatraju se sva sredstva u društvenom vlasništvu, kao što su proizvodna i druga sredstva rada i radom ostvareni dohodak, sredstva za zadovoljavanje zajedničkih i općih potreba kao i prirodna bogatstva i dobra u općoj upotrebi. Društvenom imovinom smatra se i imovina koja je povjerena državnom tijelu, poduzeću ili drugoj društvenoj pravnoj osobi ili se kod nje nalazi na nekom zakonskom temelju.

(7) Društvenom pravnom osobom smatra se poduzeće, druga pravna osoba. opće udruženje, fondovi, mjesne zajednice, jedinice lokalne samouprave i uprave i političke organizacije i druge zakonom određene organizacije koje mogu ostvarivati i koristiti društvena sredstva i svaka druga organizacija koja ostvaruje i koristi društvena sredstva i kojoj je priznato svojstvo društvene pravne osobe.

(8) I z b o r i m a se smatraju izbori za zastupnike u Zastupnički dom i Županijski dom Sabora Republike Hrvatske, za predsjednika Republike, za članove predstavničkih tijela u jedinicama lokalne samouprave i uprave, za članove upravnih odbora i nadzornih odbora u poduzećima i drugim pravnim osobama.

(9) P o k r e t n o m s t v a r i smatra se i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, toplote ili kretanja.

(10) M o t o r n i m v o z i 1 o m smatra se svako prometno sredstvo na motorni pogon u prometu kopnom, vodom i zrakom.

(11) I s p r a v a je svaki predmet koji je podoban ili odreden da služi kao dokaz činjenice koja ima vrijednost za pravne osobe.

(12) N o v a c je kovani i papirnati novac koji je na temelju zakona u opticaju u Republici Hrvatskoj ili stranoj državi.

(13) Znacima za vrijednost smatraju se i strani znakovi za vrijednost.

(14) S i 1 o m smatra se i primjena hipnoze ili omamljujućih sredstava u cilju da se netko protiv svoje volje dovede u nesvjesno stanje ili da se onesposobi za otpor.

Glava druga

ZAŠTITNI NADZOR UZ UVJETNU OSUDU

Uvjeti za izricanje zaštitnog nadzora

Članak 4.

(1) Sud može izreći uz uvjetnu osudu zaštitni nadzor kad smatra da sama uvjetna osuda neće dovoljno utjecati na počinitelja da više ne vrši krivična djela, ali da se može opravdano očekivati da će se to postići ako se počinitelju uz uvjetnu osudu odrede mjere pomoći, skrbi, nadzora i zaštite.

(2) Vrijeme trajanja mjera zaštitnog nadzora određuje sud u okviru utvrđenog roka kušnje.

(3) Zaštitni nadzor prestaje kad sud opozove uvjetnu osudu.

Sadržaj zaštitnog nadzora

Članak 5.

(1) Zaštitni nadzor može obuhvatiti jednu ili više slijedećih obveza:

- osposobljavanje počinitelja za određeno zanimanje, ili obavljanje zanimanja koje odgovara njegovom znanju, sposobnostima i sklonostima;

- prihvaćanje zaposlenja i ustrajanje u radnom odnosu;

- stanovanje kod određene porodice ili u određenom domu;

- pravodobno obavještavanje o potrebi promjene mjesta prebivališta, boravišta, adrese stanovanja ili radnog mjesta;

- raspolaganje dohotkom, drugim prihodima i imovinom na primjeren način i u skladu s bračnim odnosno porodičnim obvezama, u skladu s odredbama zakona koji regulira te obveze;

- podvrgavanje liječenju u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi odnosno posjećivanje određenih profesionalnih, psiholoških i drugih savjetovališta i ustanova;

- neposjećivanje određenih mjesta, lokala i priredbi koje mogu biti prilika i poticaj za izvršenje novih Krivičnih djela;

- nedruženje s određenim osobama, koje mogu štetno utjecati na ponašanje počinitelja;

- uzdržavanje od prekomjerne upotrebe alkoholnih pića ili uživanja droga

(2) Određena stručna osoba pomaže i savjetuje počinitelja u ispunjavanju mjera zaštitnog nadzora. Ona je naročito dužna da praktičnim uputama, iskrenom suradnjom i nenametljivim i obazrivim nadzorom potiče i podržava počinitelja da poštuje i stvarno provodi postavljene obveze.

Određivanje zaštitnog nadzora ·

Članak 6.

(1) Sud u presudi određuje jednu ili više obveza iz članka 5. ovoga Zakona određujući pobliže u čemu se one sastoje.

(2) Pri odlučivanju koje će obveze odrediti i koliko će one trajati, sud će posebno paziti da one budu prilagođene ličnosti počinitelja i uvjetima u kojima on živi, kao i da mu ne stvaraju posebne teškoće u svakodnevnom životu. Pri tome sud će naročito voditi računa o godinama starosti počinitelja njegovom općem zdravstvenom i psihofizičkom stanju, njegovom obrazovanju i zanimanju, sklonostima i navikama, dotadašnjem načinu vođenja života u kući, školi, na radnom mjestu i drugdje, razlozima izvršenja krivičnog djela, njegovom ponašanju poslije izvršenog djela, ranijoj osuđivanosti, osobnim i porodičnim prilikama, kao i o drugim okolnostima koje se odnose na ličnost počinitelja, a od značenja su za sadržaj i trajanje mjera zaštitnog nadzora.

(3) U toku trajanja zaštitnog nadzora sud može u svako doba, s obzirom na ostvarene rezultate u primjeni određenih obveza, pojedine obveze ukinuti ili zamijeniti drugima, a može i sasvim ukinuti zaštitni nadzor, ako smatra da više nije potreban.

Provođenje mjera zaštitnog nadzora

Članak 7.

(1) Kad izrekne uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom, sud izvršenje zaštitnog nadzora povjerava službi nadležnoj za izvršenje, a taj nadzor vrši odredena stručna osoba.

(2) Stručna osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je obavještavati sud o provođenju zaštitnog nadzora i po potrebi predložiti ukidanje pojedinih obveza, njihovu zamjenu drugim obvezama, ukidanje zaštitnog nadzora ili opozivanje uvjetne osude.

Nepridržavanje obveza zaštitnog nadzora

Članak 8.

Ako se osuđeni ne pridržava izrečenih obveza zaštitnog nadzora ili ne suraduje sa stručnom osobom, sud ga može prethodno opomenuti, može prijašnje obveze zamijeniti drugima ili produžiti trajanje zaštitnog nadzora u okviru utvrđenog vremena kušnje ili opozvati uvjetnu osudu.

Glava treća

ODREDBE O ODGOJNIM MJERAMA I KAŽNJAVANJU MALOLJETNIKA Krivične sankcije prema maloljetnicima

Članak 9.

Prema maloljetnim počiniteljima krivičnih djela primjenjuju se, pod uvjetima Zakona odgojne mjere, kazna maloljetničkog zatvora i određene sigurnosne mjere.

Vrste odgojnih mjera

Članak 10.

Maloljetnim počiniteljima krivičnih djela mogu se izreći ove odgojne mjere:

disciplinske mjere: sudski ukor ili upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike;

mjere pojačanog nadzora: pojačana briga i nadzor ili pojačana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi; zavodske mjere: upućivanje u odgojnu ustanovu, upućivanje u dom za preodgoj i upućivanje u posebnu odgojnu ustanovu.

Izbor odgojne mjere

Članak 11.

Pri izboru odgojne mjere sud će uzeti u obzir dob maloljetnika, stupanj njegove duševne razvijenosti, njegova psihička svojstva, njegove sklonosti, pobude iz kojih je djelo počinio, dosadašnji odgoj, sredinu i prilike u kojima je živio, težinu djela, da li je prema njemu prije bila izrečena odgojna mjera, kazna maloljetničkog zatvora ili određena sigurnosna mjera i druge okolnosti koje mogu utjecati na izricanje one mjere kojom će se najbolje postići svrha odgojnih mjera.

Sudski ukor

Članak 12.

(1) Sudski ukor se izriče, ako se iz odnosa maloljetnika prema počinjenom krivičnom djelu i njegove spremnosti da se ubuduće tako ne ponaša, može zaključiti da je dovoljno da mu sud izrekne tu mjeru.

(2) Pri izricanju sudskog ukora predočit će se maloljetniku društvena neprihvatljivost i štetnost njegovog ponašanja, posljedice koje ono za njega može imati, te da mu u slučaju ponovnog izvršenja krivičnog djela može biti izrečena druga krivična sankcija.

Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike

Članak 13.

(1) Sud će izreći mjeru upućivanja maloljetnika u disciplinski centar za maloljetnike kada je potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnim mjerama utječe na njegovu ličnost i vladanje.

(2) Maloljetnika kome je izrečena mjera iz stavka 1. ovoga članka sud može uputiti u disciplinski centar:

- na određeni broj sati u toku dana u trajanju najmanje četrnaest, a najduže trideset dana;

- na neprekidni boravak u trajanju od najmanje petnaest dana, a najviše tri mjeseca.

(3) Pri izricanju mjere iz stavka 1. ovoga članka vodit će se računa da uslijed njezinog izvršenja maloljetnik ne izostane s redovne nastave ili s radnog mjesta.

(4) Boravak maloljetnika u disciplinskom centru mora biti ispunjen aktivnostima primjerenim osobinama njegove ličnosti, učenjem, korisnim radom koji odgovara njegovim sposobnostima i drugim odgojnim sadržajima usmjerenim na razvijanje osjećaja društvene odgovornosti i discipline.

(5) Uz odluku o upućivanju u disciplinski centar za maloljetnike sud može izreći i mjeru pojačane brige i nadzora ili mjeru pojačane brige i nadzora uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, koja se izvršava nakon što je izvršena odgojna mjera upućivanja u disciplinski centar.

Pojačana briga i nadzor

Članak 14.

(1) Ako roditelji, odnosno staratelj, maloljetnika nisu u mogućnosti da sami dovoljno utječu na ispravan odgoj, ponašanje i ličnost maloljetnika, maloljetnik će se staviti pod pojačanu brigu i nadzor nadležne službe.

(2) Sud, koji je izrekao mjeru pojačane brige i nadzora može na prijedlog službe, nadležne za izvršenje pojačanu brigu i nadzor nad maloljetnikom povjeriti tijelu socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja ili zdravstva, a može u tu svrhu maloljetnika smjestiti u dom učenika ili omladinski dom ili u drugu porodicu, koja ga je voljna primiti.

(3) Pojačanu brigu i nadzor nad maloljetnikom vrši određena stručna osoba. Ona će, u suradnji sa maloljetnikom, njegovim roditeljima, starateljem, tijelima socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja ili zdravstva, domom učenika ili omladinskim domom ili drugim porodicama stalno utjecati na ličnost i vladanje maloljetnika poticati ga na rad i učenje, brinuti se o njegovom liječenju, nadzirati ispunjavanje njegovih obveza i dužnosti i odvraćati ga od sredine koja na njega štetno utječe.

(4) Kad izrekne ovu mjeru, sud može roditeljima ili staratelju dati posebne upute i naložiti im određene dužnosti u pogledu mjera koje treba poduzeti za odgoj, obrazovanje ili radno osposobljavanje, liječenje maloljetnika i za otklanjanje štetnih utjecaja na njega. Sud će u tom slučaju roditelje, ili staratelja, posebno upozoriti na njegove dužnosti i obveze kao i na posljedice njihovog neizvršavanja.

(5) Sud će naknadno odlučiti o prestanku ove mjere, s tim da njeno trajanje ne može biti kraće od jedne godine ni duže od tri godine.

Pojačana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi

Članak 15.

(1) Maloljetniku prema kojemu je potrebno poduzeti trajnije mjere odgoja i preodgoja, naročito obrazovanjem i radnim osposobljavanjem od strane posebnih odgajatelja i drugih stručnjaka, a nije potrebno njegovo potpuno odvajanje iz dosadašnje sredine, sud će izreći mjeru pojačane brige i nadzora uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi.

(2) Pod pojačanom brigom i nadzorom uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje šest mjeseci, a najviše tri godine. Pri izricanju ove mjere sud neće odrediti njeno trajanje, već će o tome naknadno odlučiti.

Posebne obveze uz mjere pojačanog nadzora

Članak 16.

(1) Prilikom izricanja odgojne mjere pojačanog nadzora sud može maloljetniku naložiti jednu ili više posebnih obveza, ako je to potrebno radi uspješnijeg izvršenja izrečene mjere.

(2) Sud može maloljetniku naložiti jednu ili više od slijedećih obveza:

- da u okviru vlastitih mogućnosti popravi ili nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom,

- da redovno pohađa školu,

- da ne izostane s radnog mjesta,

- da se osposobljava za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima,

- da prihvati zaposlenje i u njemu ustraje,

- da se uzdrži od uživanja droga ili upotrebe alkoholnih pića,

- da se uzdrži od posjećivanja određenih lokala odnosno određenih priredbi,

- da se kloni društva određenih osoba koje na njega štetno utječu,

- da se, radi otklanjanja poremećaja u ponašanju koji su utjecali na izvršenje krivičnog djela, podvrgne tretmanu u odgovarajućoj ustanovi,

- da bez posebnog odobrenja službe, nadležne za pojačani nadzor, ne može trajnije napustiti mjesto prebivališta ili boravišta.

(3) Sud može obveze iz stavka 2. ovoga članka naknadno izmijeniti ili ukinuti.

(4) Pri određivanju obveza iz stavka 2. ovoga članka sud će maloljetnika posebno upozoriti da se, zbog neispunjavanja obveza tokom izvršenja mjere pojačanog nadzora, može uputiti u disciplinski centar za maloljetnike, ili da se mjera pojačanog nadzora može zamijeniti drugom odgojnom mjerom.

Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike zbog neizvršenja dužnosti i posebnih obveza

Članak 17.

Ako maloljetnik odbija ili na drugi način ometa izvršenje mjere pojačanog nadzora ili svojom krivnjom ne izvršava obveze iz članka 16. ovoga Zakona, sud može odlučiti da ga zbog toga uputi u disciplinski centar za maloljetnike u najdužem trajanju od mjesec dana.

Upućivanje u odgojnu ustanovu

Članak 18.

(1) Ako se odgoj i preodgoj maloljetnika ne može postići bez njegovog potpunog odvajanja iz sredine u kojoj živi, sud će ga uputiti u odgojnu ustanovu da bi posebni odgajatelji trajno i sistematski utjecali na njegov odgoj i preodgoj, naročito obrazovanjem i radnim osposobljavanjem maloljetnika.

(2) U odgojnoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje šest mjeseci, a najviše tri godine. Pri izricanju ove mjere sud neće odrediti njezino trajanje, već će o tome naknadno odlučiti (članak 21. stavak 2).

Upućivanje u dom za preodgoj

Članak 19.

(1) Ako se utjecaj na ličnost i ponašanje maloljetnika može postići samo u ustanovi koja organizacijom i sadržajem rada omogućava trajno i pojačano djelovanje posebnih odgajatelja, sud će ga uputiti u dom za preodgoj. Pri odlučivanju da li će izreći ovu mjeru, sud će osobito uzeti u obzir težinu i prirodu počinjenog djela i okolnost da li su prema maloljetniku prije bile izrečene odgojne mjere ili kazna maloljetničkog zatvora.

(2) U domu za preodgoj maloljetnik ostaje najmanje jednu, a najviše pet godina. Pri izricanju ove mjere sud neće odrediti njezino trajanje već će o tome naknadno odlučiti (članak 21. stavak 1).

Upućivanje u posebnu odgojnu ustanovu

Članak 20.

(1) Prema maloljetniku sa psihofizičkim oštećenjima sud može, umjesto upućivanja u odgojnu ustanovu ili dom za preodgoj, izreći mjeru upućivanja u posebnu odgojnu ustanovu.

(2) Ova mjera izreći će se umjesto mjere sigurnosti obaveznoga psihijatrijskog čuvanja i liječenja u zdravstvenoj ustanovi, ako se u posebnoj odgojnoj ustanovi može osigurati liječenje i čuvanje maloljetnika i time postići svrha ove mjere sigurnosti.

(3) Maloljetnik ostaje u posebnoj odgojnoj ustanovi dok je to potrebno radi njegovog liječenja ili osposobljavanja. Kad maloljetnik postane punoljetan ponovo će se ispitati potreba njegovoga daljnjeg zadržavanja u ovoj ustanovi.

Obustava izvršenja i zamjena odluke o odgojnim mjerama

Članak 21.

(1) Kad se, poslije donošenja odluke kojom je izrečena mjera upućivarnja u disciplinski centar za maloljetnike, ili mjera pojačanog nadzora, ili zavodska mjera, pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi očito utjecale na izbor mjere, sud može izvršenje izrečene mjere obustaviti ili izrečenu mjeru zamijeniti drugom mjerom.

(2) S obzirom na rezultate odgoja i preodgoja mjera upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike ili mjera pojačanog nadzora, ili zavodska mjera, može se obustaviti od izvršenja ili zamijeniti mjerom kojom će se bolje postići svrha odgojnih mjera. Obustava od izvršenja ili zamjena jednom od ovih mjera vrši se uz slijedeća ograničenja:

1) mjera pojačane brige i nadzora uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi ne može se obustaviti od izvršenja, a niti zamijeniti drugom mjerom prije isteka roka od šest mjeseci;

2) mjera upućivanja u odgojnu ustanovu ne može se obustaviti od izvršenja prije isteka roka od šest mjeseci, a do isteka ovog roka može se zamijeniti samo mjerom pojačane brige i nadzora uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, ili upućivanjem u dom za preodgoj ili u posebnu odgojnu ustanovu;

3) mjera upućivanja u dom za preodgoj ne može se obustaviti od izvršenja prije isteka roka od jedne godine, a do isteka ovog roka može se zamijeniti samo upućivanjem maloljetnika u posebnu odgojnu ustanovu.

Ponovno odlučivanje o odgojnoj mjeri

Članak 22.

Ako je od pravomoćnosti odluke kojom je izrečena mjera upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike proteklo više od šest mjeseci, a od mjere pojačanog nadzora ili zavodske mjere više od jedne godine, a da izvršenje nije započeto, sud će ponovno odlučiti o potrebi izvršenja izrečene mjere. Pri tome sud može odlučiti da se ranije izrečena mjera izvrši, ne izvrši, ili da se zamijeni nekom drugom mjerom.

Uvjetni otpust u toku izvršenja zavodske mjere

Članak 23.

(1) Sud može uvjetno otpustiti maloljetnika kojemu je izrečena zavodska mjera ako je proveo u zavodu najmanje jednu godinu. Takvu odluku sud može donijeti samo ako se na osnovi postignutog uspjeha, odgoja i preodgoja, može opravdano očekivati da će se maloljetnik u sredini u kojoj će živjeti dobro vladati, nastaviti školovanje ili rad i da neće vršiti krivična djela.

(2) Sud može odlučiti da se za vrijeme uvjetnog otpusta maloljetniku izreče mjera pojačanog nadzora.

(3) Sud može opozvati uvjetni otpust ako maloljetnik izbjegava školu ili zaposlenje, ne drži se obveza u okviru mjere pojačanog nadzora, ili se u sredini u kojoj živi tako loše vlada da očito nema opravdanog razloga za njegov boravak izvan zavoda. U tom slučaju vrijeme provedeno na prijevremenom otpustu neće se računati u vrijeme trajanja odgojne mjere (članak 18. stavak 2. i članak 19. stavak 2).

(4) Uvjetni otpust traje najduže do isteka zakonskog roka trajanja izrečene zavodske mjere ili dok sud ovu mjeru ne obustavi od izvršenja ili je zamijeni drugom mjerom.

Odmjeravanje kazne maloljetničkog zatvora

Članak 24.

(1) Kad sud utvrdi da postoje Zakonski uvjeti za izricanje kazne maloljetničkog zatvora, pri odmjeravanju te kazne sud će uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna bude manja ili veća, imajući pri tome posebno u vidu stupanj zrelosti maloljetnika i vrijeme koje je potrebno za njegov odgoj, preodgoj, obrazovanje i stručno osposobljavanje.

(2) Ako stariji maloljetnik učini više krivičnih djela u stjecaju i za svako djelo zasluži kaznu maloljetničkog zatvora, sud će odmjeriti kaznu po slobodnoj ocjeni u okviru najveće zakonske mjere kazne maloljetničkog zatvora.

Uvjetni otpust kod maloljetničkog zatvora

Članak 25.

(1) Osuđeni na kaznu maloljetničkog zatvora može se uvjetno otpustiti ako je izdržao trećinu kazne, ali ne prije nego što je proveo jednu godinu u kazneno-popravnom domu. Za vrijeme uvjetnog otpusta sud može odrediti mjeru pojačanog nadzora. Za opozivanje uvjetnog otpusta primjenjivat će se shodno odredbe članka 33. ovoga Zakona.

(2) Uvjetni otpust traje do isteka vremena za koje je kazna izrečena.

Trajanje odgojne mjere izrečene punoljetnoj osobi

Članak 26.

Odgojne mjere izrečene punoljetnoj osobi, koja je krivično djelo izvršila kao maloljetnik, mogu trajati najduže do navršene dvadeset i treće godine života počinitelja.

Učinak kazne na odgojne mjere

Članak 27.

(1) Ako osobi prema kojoj se izvršava odgojna mjera sud izrekne kaznu maloljetničkog zatvora ili zatvora najmanje godinu dana, odgojna mjera prestaje kad ova osoba započne izdržavanje kazne.

(2) Ako je izrečena kazna zatvora u kraćem trajanju, sud će u presudi odlučiti da li će se po izdržanoj kazni nastaviti izvršenje odgojne mjere ili će se ta mjera ukinuti.

Primjena mjera sigurnosti prema maloljetnicima

Članak 28.

(1) Prema maloljetnim počiniteljima krivičnih djela može se, pod uvjetima predviđenim zakonom, uz odgojnu mjeru ili kaznu maloljetničkog zatvora izreći sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi, mjera obveznog liječenja alkoholičara i narkomana, mjera oduzimanja predmeta i mjera protjerivanja stranca iz zemlje.

(2) Prema starijem maloljetniku, pod uvjetima predviđenim zakonom, sud može uz odgojnu mjeru ili kaznu maloljetničkog zatvora izreći i mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom.

(3) Prema maloljetnim počiniteljima krivičnih djela može se, pod uvjetima predviđenim zakonom, izreći sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi i bez izricanja odgojne mjere ili kazne maloljetničkog zatvora. U tom slučaju može se, uz navedenu mjeru sigurnosti, izreći i mjera oduzimanja predmeta i mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.

Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom

Članak 29.

Odredbe Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 31/93 - pročišćeni tekst) o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom primjenjuju se i na maloljetne počinitelje krivičnih djela.

Glava četvrta

OSNOVNE ODREDBE O IZVRŠENJU KRIVIČNIH SANKCIJA

Opća načela

Članak 30.

(1) Izvršavanjem krivičnih sankcija ostvaruju se opća i posebne svrhe krivičnih sankcija određene u Osnovnom krivičnom zakonu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 31/93 - pročišćeni tekst).

(2) U izvršavanju krivičnih sankcija tijela koja provode izvršenje dužna su brinuti se o ustavnosti i zakonitosti i osigurati poštovanje ljudske ličnosti i ljudskog dostojanstva osobe prema kojoj su primijenjene te sankcije.

(3) Postupanje u izvršenju krivičnih sankcija prilagođava se ličnosti osobe prema kojoj se te sankcije izvršavaju i ovise o postignutim rezultatima u njezinom odgajanju i preodgajanju.

(4) Osoba prema kojoj se izvršava sankcija, ne plaća troškove izvršenja, osim troškova prinudne naplate novčane kazne i drugih troškova koji su određeni posebnim zakonom.

Izvršenje kazne zatvora i maloljetničkog zatvora

Članak 31.

(1) Osuđene osobe izdržavaju kaznu zatvora ili maloljetničkog zatvora skupno, a odvojeno samo kada to zahtijeva zdravstveno stanje osuđene osobe ili potrebe održavanja discipline i sigurnosti u kazneno-popravnoj ustanovi.

(2) Muške i ženske osobe izdržavaju kaznu zatvora ili maloljetničkog zatvora u odijeljenim kazneno-popravnim ustanovama ili u posebnim odjelima tih ustanova.

(3) Osuđene osobe na izdržavanju kazne zatvora ili maloljetničkog zatvora u pravilu se odvajaju od osoba koje se nalaze u pritvoru.

(4) Kaznu maloljetničkog zatvora stariji maloljetnici izdržavaju u posebnim kazneno-popravnim domovima u kojima mogu ostati do navršene dvadeset i treće godine. Ako do tada ne izdrže kaznu upućuju se u kazneno-popravnu ustanovu u kojoj punoljetne osobe izdržavaju kaznu. Izuzetno, u kazneno-popravnom domu za maloljetnike može ostati i osuđena osoba koja je navršila dvadeset i tri godine, ako je to potrebno radi završetka njezinog školovanja ili stručnog osposobljavanja ili ako ostatak neizdržane kazne ne prelazi šest mjeseci.

Obveza na rad osoba osuđenih na kaznu zatvora ili maloljetničkog zatvora

Članak 32.

(1) Osobe osuđene na kaznu zatvora ili maloljetničkog zatvora koje su sposobne za rad dužne su raditi za vrijeme izdržavanja kazne.

(2) Osuđenim osobama određuje se vrsta posla prema njihovim fizičkim i duševnim sposobnostima prema mogućnostima koje postoje u kazneno-popravnoj ustanovi i prema potrebama discipline. U tim granicama vodit će se računa o želji osuđenika da radi određenu vrstu posla.

(3) Redovno radno vrijeme ne može trajati duže od 42 sata tjedno, raspoređeno tako da se osigura najmanje osam sati neprekidnog odmora u toku svaka 24 sata i jedan dan odmora u tjednu.

(4) Osuđenim osobama pripada naknada za rad. Visina naknade određuje se posebnim propisima.

(5) Osuđene osobe imaju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu i druga prava iz socijalnog osiguranja u slučaju nesreće na poslu ili profesionalne bolesti.

Uvjetni otpust

Članak 33.

(1) O uvjetnom otpustu osuđenika na kaznu zatvora i maloljetničkog zatvora, pod uvjetima predviđenim u Osnovnom krivičnom zakonu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 31/93 - pročišćeni tekst) i ovom Zakonu, odlučuje komisija. Sastav komisije određuje se posebnim propisom.

(2) Sud će opozvati uvjetni otpust ako osuđeni dok je na uvjetnom otpustu počini jedno ili više krivičnih djela za koje je izrečena bezuvjetna kazna zatvora ili maloljetničkog zatvora preko jedne godine.

(3) Sud može opozvati uvjetni otpust ako uvjetno otpušteni počini jedno ili više krivičnih djela za koje je izrečena bezuvjetna kazna zatvora ili maloljetničkog zatvora do jedne godine, ako prema srodnosti počinjenih djela, njihovom značaju, pobudama iz kojih su počinjena i ostalih okolnosti ocijeni opravdanost opozivanja uvjetnog otpusta.

(4) Kad sud opozove uvjetni otpust izreći će kaznu primjenom odredaba Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 31/93 - pročišćeni tekst) uzimajući prije izrečenu kaznu kao već utvrđenu. Dio kazne, koju je osuđeni izdržao po prijašnjoj osudi, uračunava se u novu kaznu. Vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu ne uračunava se u novu kaznu.

(5) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka primijenit će se i kad se uvjetno otpuštenom sudi za djelo koje je počinio prije nego što je uvjetno otpušten.

(6) Ako uvjetno otpušteni bude osuđen bezuvjetno na kaznu zatvora do jedne godine, a sud ne opozove uvjetni otpust, uvjetni otpust produžuje se za vrijeme koje je osuđeni proveo na izdržavanju kazne zatvora.

DRUGI DIO ODREDBE O KRIVIČNIM DJELIMA I KAZNAMA

Glava peta

KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA

Ubojstvo

Članak 34.

(1) Tko drugog liši života kaznit će se zatvorom najmanje pet godina.

(2) Zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od dvadeset godina kaznit će se:

1) tko drugog liši života na okrutan ili podmukao način;

2) tko drugog liši života i pri tome sa umišljajem dovede u opasnost život još nekih osoba:

3) tko drugog liši života pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju;

4) tko drugog liši života iz koristoljublja, radi izvršenja ili prikrivanja drugoga krivičnog djela, iz bezobzirne osvete ili iz drugih naročito niskih pobuda;

5) tko liši života službenu osobu pri obavljanju unutarnjih poslova koji se odnose na sprečavanje i otkrivanje krivičnih djela, hvatanje počinitelja krivičnih djela, čuvanje javnog reda i mira, ili tko liši života službenu osobu kojoj je povjereno čuvanje osobe lišene slobode ili tko liši života osobu pri vršenju neke od ovih dužnosti koju obavlja u funkciji društvene samozaštite.

Ubojstvo na mah

Članak 35.

Tko drugog liši života na mah doveden, bez svoje krivnje, u jaku razdraženost njegovim napadom, zlostavljanjem ili teškim vrijeđanjem, kaznit će se zatvorom od jedne godine do deset godina.

Čedomorstvo

Članak 36.

(1) Majka koja liši života svoje dijete za vrijeme porođaja ili neposredno poslije porođaja, dok traje poremećaj što ga je kod nje izazvao porođaj, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(2) Za pokušaj djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se kazniti.

Nehatno prouzrokovanje smrti

Članak 37.

Tko iz nehata prouzrokuje smrt drugoga, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Navođenje na samoubojstvo i pomaganje u samoubojstvu

Članak 38.

(1) Tko navede drugog na samoubojstvo ili mu pomogne u izvršenju samoubojstva pa ovo bude izvršeno, kaznit će se zatvorom od jedne godine do pet godina.

(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini prema maloljetniku koji je navršio četrnaest godina ili prema osobi čija je sposobnost da shvati značaj svog djela ili da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena, kaznit će se zatvorom od jedne godine do osam godina.

(3) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka izvršeno prema maloljetniku koji nije navršio četrnaest godina, ili prema osobi koja nije mogla shvatiti značaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, počinitelj će se kazniti po članku 34. ovoga Zakona.

(4) Tko surovo ili nečovječno postupa s osobom koja se prema njemu nalazi u odnosu kakve podređenosti ili ovisnosti i time iz nehata izazove samoubojstvo te osobe, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(5) Ako je uslijed djela iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka samoubojstvo samo pokušano, sud može počinitelja blaže kazniti.

Protupravan prekid trudnoće

Članak 39.

(1) Tko protivno propisima o prekidu trudnoće trudnoj ženi sa njezinim pristankom izvrši, započne vršiti, ili joj pomogne izvršiti prekid trudnoće, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(2) Tko se neovlašteno bavi vršenjem prekida trudnoće iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(3) Tko trudnoj ženi bez njezinog pristanka izvrši ili započne vršiti prekid trudnoće, kaznit će se zatvorom od jedne godine do osam godina.

(4) Ako uslijed djela iz stavka 1. ovoga članka nastupi teško narušenje zdravlja ili smrt trudne žene, počinitelj će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(5) Ako uslijed djela iz stavka 3. ovoga članka nastupi teško narušenje zdravlja ili smrt trudne žene, počinitelj će se kazniti zatvorom najmanje tri godine.

Teška tjelesna povreda

Članak 40.

(1) Tko drugog teško tjelesno povrijedi ili mu zdravlje teško naruši, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Tko drugog tjelesno povrijedi ili mu zdravlje naruši tako teško da je uslijed toga doveden u opasnost život povrijeđenog ili je uništen, ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegovog tijela ili koji važan organ, ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povrijeđenog, ili trajno i teško narušenje njegovog zdravlja ili trajna iznakaženost, kaznit će se zatvorom od jedne godine do deset godina.

(3) Ako povrijeđeni umre uslijed teške tjelesne povrede, počinitelj će se kazniti zatvorom najmanje tri godine.

(4) Tko djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini iz nehata, ili na mah, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraženost napadom, zlostavljanjem, ili teškim vrijeđanjem od strane oštećenog, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do tri godine.

(5) Tko djelo iz stavka 3. ovoga članka počini na mah, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraženost napadom, zlostavljanjem ili teškim vrijedanjem od strane oštećenog, kaznit će se zatvorom od jedne godine do pet godina.

Laka tjelesna povreda

Članak 41.

(1) Tko drugog lako tjelesno povrijedi, ili mu zdravlje lako naruši, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Sud može počinitelju djela iz stavka 1. ovoga članka izreći sudsku opomenu ako je počinitelj bio izazvan nepristojnim ili grubim ponašanjem oštećenog.

(3) Gonjenje se poduzima privatnom tužbom.

Učestvovanje u tučnjavi

Članak 42.

(1) Tko učestvuje u kakvoj tučnjavi u kojoj je netko lišen života ili je drugom nanesena teška tjelesna povreda, kaznit će se za samo učestvovanje zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(2) Neće se kazniti učesnik koji je bez svoje krivnje uvučen u tučnjavu ili se samo branio ili razdvajao druge učesnike u tučnjavi.

Nepružanje pomoći

Članak 43.

(1) Tko ne pruži pomoć osobi koja se nalazi u neposrednoj opasnosti za život iako je to mogao učiniti bez opasnosti za sebe ili drugog, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Tko ostavi bez pomoći osobu u stanju opasnom po život koje je sam prouzrokovao, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(3) Ako uslijed djela iz stava 2. ovoga članka osoba izložena takvoj opasnosti izgubi život, ili bude teško tjelesno povrijeđena ili joj zdravlje bude teško narušeno,

počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do pet godina.

Napuštanje nemoćne osobe

Članak 44.

(1) Tko nemoćnu osobu koja mu je povjerena ili o kojoj je inače dužan starati se, ostavi bez pomoći u prilikama opasnim za život ili zdravlje, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako ostavljena osoba uslijed toga izgubi život, ili bude teško tjelesno povrijeđena ili joj zdravlje bude teško narušeno, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do pet godina.

Glava šesta

KRIVIČNA DJELA PROTIV SLOBODE I PRAVA ČOVJEKA I GRAĐANINA

Povreda ravnopravnosti građana

Članak 45.

(1) Tko na osnovi razlike u nacionalnosti, rasi, boji kože, vjerskom opredjeljenju, etničkoj pripadnosti, spolu, obrazovanju, društvenom položaju, socijalnom porijeklu ili imovinskom stanju, uskrati ili ograniči slobodu i prava čovjeka i građanina utvrdena ustavom, Zakonom ili drugim propisom ili općim aktom, ili koji na osnovi te razlike daje građanima povlastice ili pogodnosti, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(2) Tko suprotno propisima o uporabi jezika i pisma uskrati ili ograniči građanima njihova prava služiti se određenim jezikom ili pismom kaznit će se zatvorom do jedne godine.

Protupravno lišenje slobode

Članak 46.

(1) Tko drugog protupravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Za pokušaj djela iz stavka 1. ovoga članka, počinitelj će se kazniti.

(3) Ako protupravno lišenje slobode počini službena osoba u obavljanju službe ili javnog ovlaštenja, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(4) Ako je protupravno lišenje slobode trajalo dulje od trideset dana, ili je vršeno na okrutan način, ili je osobi koja je protupravno lišena slobode uslijed toga teško narušeno zdravlje, ili su nastupile druge teške posljedice, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do osam godina.

(5) Ako je osoba koja je protupravno lišena slobode uslijed toga izgubila život, počinitelj će se kazniti zatvorom najmanje tri godine.

Otmica

Članak 41.

(1) Tko izvrši otmicu neke osobe u namjeri da nju ili nekoga drugog prinudi da nešto učini, ne učini, ili trpi, kaznit će se zatvorom od jedne godine do deset godina.

(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka učini prema djetetu ili maloljetniku, ili tko radi ostvarenja cilja otmice iz stavka 1. ovoga članka prijeti da će taoca lišiti života, ili da će ga teško tjelesno povrijediti, kaznit će se zatvorom najmanje tri godine.

(3) Počinitelj djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji dobrovoljno pusti na slobodu taoca prije nego što je ostvaren njegov zahtjev zbog kojeg je izvršio otmicu, može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne.

Iznuđivanje iskaza

Članak 48.

(1) Tko pri ovlaštenom saslušanju drugog upotrijebi silu, prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili druge osobe, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet ·godina

(2) Ako je izvršenje djela iz stavka 1. ovoga članka praćeno teškim nasiljem, ili ako su uslijed iznuđenog iskaza ili izjave nastupile osobito teške posljedice za okrivljenog u krivičnom postupku, počinitelj će se kazniti zatvorom najmanje jednu godinu.

Zlostavljanje u obavljanju službe ili javnog ovlaštenja

Članak 49.

Službena osoba koja u obavljanju službe ili javnog ovlaštenja drugog zlostavi, uvrijedi, ili uopće prema njemu postupa na način kojim se vrijeda ljudsko dostojanstvo, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

Ugrožavanje sigurnosti

Članak 50.

(1) Tko ugrozi sigurnost neke osobe ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili tijelo te osobe ili njoj bliskih osoba, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mijeseci.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u vezi s njenim radom ili položajem, ili prema većem broju osoba, ili ako je izazvak veću uznemirenost građana, počinitelj će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(3) Gonjenje za djelo iz stavka 1. ovoga članka poduzima se privatnom tužbom.

Prinude

Članak 51.

(1) Tko drugog silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi da nešto učini, ili ne učini, ili trpi, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora od jedne godine.

(2) Gonjenje se poduzima privatnom tužbom.

Narušavanje nepovredivosti stana

Članak 52.

(1) Tko neovlašteno prodre u tuđi stan ili zatvorene prostorije ili se na zahtjev ovlaštene osobe odatle ne udalji, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinila službena osoba u obavljanju službe ili javnog ovlaštenja, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(3) Za pokušaj djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinitelj će se kazniti.

(4) Gonjenje za djelo iz stavka 1. ovoga članka poduzima se privatnom tužbom.

Protuzakonita pretraga

Članak 53.

Službena osoba koja u obavljanju službe ili javnog ovlaštenja protuzakonito obavi pretragu stana, prostorija, ili osoba, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

Povreda tajnosti pisama i drugth poštljaka

Članak 54.

(1) Tko neovlašteno otvori tuđe pismo ili brzojav ili kakvo drugo zatvoreno pismo ili pošiljku, ili na drugi način povrijedi njihovu tajnost, ili neovlašteno zadrži, prikrije, uništi ili drugome preda tuđe pismo, brzojav ili zatvoreno pismo ili pošiljku, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci.

(2) Tko u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu štetu, saopći drugom tajnu što ju je saznao povredom tajnosti tuđeg pisma, brzojava ili kakvoga drugoga zatvorenog pisma ili pošiljke, ili se ovom tajnom posluži, kaznit će zatvorom do jedne godine.

(3) Ako djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini službena osoba u obavljanju službe ili javnog ovlaštenja, kaznit će se za djelo iz stavka 1. ovoga članka zatvorom od tri mjeseca do tri godine, a za djelo iz stavka 2. ovoga članka kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Gonjenje za djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka poduzima se privatnom tužbom.

Neovlašteno otkrivanje tajne

Članak 55.

(1) Odvjetnik, branitelj, liječnik, primalja, drugi zdravstveni radnik, psiholog, socijalni radnik ili druga osoba koja neovlašteno otkrije tajnu koju je saznala u vršenju svog poziva, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Neće se kazniti za djelo iz stavka 1. ovoga članka tko je otkrio tajnu u općem interesu ili u interesu druge osobe koji je pretežniji od interesa čuvanja tajne.

(3) Gonjenje se poduzima privatnom tužbom.

Sprečavanje ili ometanje javnog skupa

Članak 56.

(1) Tko silom, ozbiljnom prijetnjom, obmanom, ili na drugi način spriječi ili ometa sazivanje ili održavanje javnog skupa na koji građani imaju pravo po zakonu,

kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Ako djelo iz stavka 1. ovoga članka počini službena osoba zloupotrebom svog položaja ili ovlaštenja, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

Neovlašteno prisluškivanje i tonsko snimanje

Članak 57.

(1) Tko posebnim uređajima neovlašteno prisluškuje ili tonski snimi razgovor ili izjavu koji mu nisu namijenjeni, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i tko omogući nepozvanoj osobi da se upozna s razgovorom ili izjavom koja je neovlašteno prisluškivana ili tonski snimana.

(3) Ako djelo iz stavka 1. ovoga članka počini službena osoba u obavljanju službe ili javnog ovlaštenja, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(4) Gonjenje za djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka poduzima se privatnom tužbom.

Povreda prava na podnošenje pravnog sredstva

Članak 58.

Službena osoba koja zloupotrebom svog položaja ili ovlaštenja sprečava drugoga da se koristi svojim pravom na podnošenje žalbe ili nekoga drugog pravnog sredstva, prigovora, molbe ili predstavke, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

Sprečavanje tiskanja i raspačavanja tiskanih stvari

Članak 59.

Tko protupravno spriječi tiskanje, prodaju ili raspačavanje knjiga, časopisa, novina ili drugih tiskanih stvari, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Onemogućavanje vršenja biračkog prava

Članak 60.

Tko u vršenju povjerene mu dužnosti u vezi s izborima drugog protuzakonito ne uvede u popis birača, ili ga izbriše iz tog popisa, ili mu na drugi način onemogući vršenje biračkog prava, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

Povreda slobode opredjeljenja birača

Članak 61.

Tko silom, ozbiljnom prijetnjom, podmićivanjem, ili na drugi protuzakoniti način, utječe na birača da na izborima ili prilikom glasovanja glasuje za ili protiv određenog kandidata, odnosno glasuje za ili protiv opoziva, ili glasuje za ili protiv određenog prijedloga u referendumu, ili uopće ne glasuje, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

Zloupotreba izbornog prava

Članak 62.

Birač koji je već glasovao, pa ponovno glasuje, ili birač koji na izborima ili prilikom glasovanja glasuje umjesto drugog pod njegovim imenom, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

Povreda tajnosti glasovanja

Članak 63.

(1) Tko pri izboru ili glasovanju povrijedi tajnost glasovanja, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protuzakoniti način traži od birača da kaže za koga je glasovao ili kako je glasovao.

Uništenje izbornih isprava

Članak 64.

Tko uništi, prikrije, ošteti ili neovlašteno odnese kakvu ispravu o izborima ili glasovanju ili kakav predmet koji služi za izbor ili glasovanje, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

Izborna prevara

Članak 65.

(1) Tko krivotvori rezultate izbora ili glasovanja dodavanjem, oduzimanjem, brisanjem glasova ili potpisa, netočnim brojenjem glasova, upisivanjem neistinitih rezultata u izborne isprave, ili na drugi način, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Za pokušaj djela iz stavka 1. ovoga članka, počinitelj će se kazniti.

Glava sedma

KRIVIČNA DJELA PROTIV RADNIH ODNOSA

Povreda prava radnika

Članak 66.

Tko se svjesno ne drži zakona, drugog propisa ili općeg akta ili kolektivnog ugovora o zasnivanju ili prestanku radnog odnosa, o plaći ili drugim primanjima, o radnom vremenu, o uvjetima i načinu korištenja odmora i odsustva ili o posebnoj zaštiti žena, omladine i invalida rada te drugih invalidnih osoba, i time uskrati ili ograniči radniku pravo koje mu pripada, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Povreda prava radnika za vrijeme privremene nezaposlenosti

Članak 67.

Tko se svjesno ne drži zakona, drugog propisa ili općeg akta o pravima radnika za vrijeme privremene nezaposlenosti i time uskrati ili ograniči radniku i građaninu pravo koje mu pripada, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Povreda prava iz socijalnog osiguranja

Članak 68.

Tko se svjesno ne drži propisa ili drugoga općeg akta o socijalnom osiguranju i time uskrati ili ograniči nekoj osobi pravo koje joj na temelju socijalnog osiguranja pripada, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Nepoduzimanje mjera zaštite na radu

Članak 69.

(1) Odgovorna osoba u poduzeću ili u drugoj organizaciji ili zajednici ili osoba koja samostalno obavlja djelatnost osobnim radom sredstvima u vlasništvu gradana, koja se svjesno ne pridržava zakona, drugog propisa ili općeg akta ili kolektivnog ugovora iako je svjesna, ili je mogla i morala biti svjesna, da uslijed toga može nastupiti opasnost za život ili zdravlje radnika, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Pri izricanju uvjetne osude sud može počinitelju postaviti uvjet da u određenom roku postupi po propisima o mjerama zaštite na radu.

Neizvršavanje sudske odluke o vraćanju radnika na rad

Članak 70.

Službena osoba ili odgovorna osoba koja ne postupi prema pravomoćnoj presudi suda kojom je odlučeno o vraćanju radnika na rad u poduzeće, u drugu organizaciju ili u državno tijelo, kaznit će se zatvorom do tri godine.

Glava osma

KRIVIČNA DJELA PROTIV ČASTI I UGLEDA

Kleveta

Članak 71.

(1) Tko za drugog iznosi ili prenosi štogod neistinito što može škoditi njegovoj časti i ugledu, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno putem tiska, radija, televizije ili sličnim sredstvima, ili na javnom skupu, počinitelj će se kazniti zatvorom do jedne godine.

(3) Ako je ono što se neistinito iznosi ili prenosi takvog značaja da je dovelo do teških posljedica za oštećenog, počinitelj će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(4) Ako okrivljeni dokaže istinitost svoje tvrdnje, ili ako dokaže da je imao osnovan razlog povjerovati u istinitost onog što je iznosio ili prenosio, neće se kazniti za klevetu, ali se može kazniti za uvredu (članak 72.) odnosno za omalovažavanje predbacivanjem za krivično djelo (članak 74).

(5) Tko za drugog lažno iznosi ili prenosi da je počinio krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, kaznit će se za klevetu iako je imao osnovan razlog povjerovati u istinitost onog što je iznosio ili prenosio, ukoliko iznošenje ili prenošenje nije počinjeno pod uvjetima iz članka 75. stavka 2. ovoga Zakona. Istinitost činjenice da je netko počinio krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti može se dokazivati samo pravomoćnom presudom, a drugim dokaznim sredstvima samo onda ako gonjenje ili suđenje nije moguće ili dopušteno.

Uvreda

Članak 72.

(1) Tko uvrijedi drugoga, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do tri mjeseca.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno putem tiska, radija, televizije ili sličnim sredstvima, ili na javnom skupu, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci.

(3) Ako je uvrijeđeni uvredu uzvratio, sud može obje ili jednu stranu kazniti ili izreći sudsku opomenu ili osloboditi od kazne.

Iznošenje osobnih ili porodičnih prilika

Članak 73.

(1) Tko iznosi ili prenosi štogod iz osobnog ili porodičnog života neke osobe što može škoditi njezinom ugledu, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno putem tiska, radija, televizije ili sličnim sredstvima, ili na javnom skupu, počinitelj će se kazniti zatvorom do jedne godine.

(3) Ako je ono što se iznosi ili prenosi takvog značaja da je dovelo do teških posljedica za oštećenog, počinitelj će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(4) Istinitost ili neistinitost onoga što se iznosi ili prenosi u pogledu osobnog ili porodičnog života neke osobe ne može se dokazivati, osim u slučaju iz članka 75. stavka 3. ovoga Zakona.

Omalovažavanje predbacivanjem za krivično djelo

Članak 74.

Tko u namjeri da drugog omalovaži, ovim predbaci da je počinio krivično djelo ili da je osuđivan zbog takvoga krivičnog djela, ili to u istoj namjeri nekom saopći, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do tri mjeseca.

Nekažnjavanje za krivična djela iz članka 71. do 74.

Članak 75.

(1) Neće se kazniti tko se uvredljivo izrazi o drugome u znanstvenom, književnom ili umjetničkom djelu, ozbiljnoj kritici, vršenju službene dužnosti, novinarskog posla, političke i druge društvene djelatnosti, obrani nekog prava ili pri zaštiti opravdanih interesa, ako iz načina izražavanja ili drugih okolnosti proizlazi da to nije počinjeno u namjeri vrijeđanja.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka neće se kazniti tko za drugog iznosi ili prenosi da je počinio krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, iako ne postoji pravomoćna presuda (članak 71. stavak 5.) ako dokaže da je imao opravdan razlog povjerovati u istinitost onog što je iznosio ili prenosio.

(3) Za iznošenje ili prenošenje osobnih ili porodičnih prilika koje je počinjeno u vršenju službene dužnosti, političke ili druge društvene djelatnosti, obrani nekog prava ili pri zaštiti opravdanih interesa, počinitelj se neće kazniti ako dokaže istinitost svog tvrđenja, ili ako dokaže da je imao osnovan razlog povjerovati u istinitost onoga što je iznosio ili prenosio.

Izlaganje poruzi Republike Hrvatske, te naroda i manjina u Republici Hrvatskoj

Članak 76.

(1) Tko javno izloži poruzi Republiku Hrvatsku, njezinu zastavu, grb ili himnu, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko javno izloži poruzi narode, manjine ili etničke grupe koje žive u Republici Hrvatskoj.

Gonjenje za krivična djela protiv časti i ugleda

Članak 77.

(1) Gonjenje za djela iz članka 71. do 74. ovoga Zakona poduzima se privatnom tužbom.

(2) Ako su djela iz članka 71. i 72. ovoga Zakona počinjena prema Predsjedniku Republike Hrvatske, predsjedniku Sabora Republike Hrvatske, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske ili predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske u svezi s njihovim radom ili položajem, krivični progon javni tužitelj poduzima po službenoj dužnosti, na pismeni zahtjev tih osoba.

(3) Ako su djela iz članka 71. do 74. ovoga Zakona počinjena prema umrloj osobi, gonjenje se poduzima privatnom tužbom bračnog druga, djece, roditelja, usvojitelja, usvojenika, braće ili sestara umrle osobe.

Objavljivanje sudske presude putem tiska, radija ili televizije

Članak 78.

Kod osude za djelo klevete, uvrede ili iznošenja osobnih ili porodičnih prilika putem tiska, radija ili televizije, sud na zahtjev tužitelja može odlučiti da se o trošku osuđenog istim putem objavi sudska presuda u cijelosti ili u izvodu.

Glava deveta

KRIVIČNA DJELA PROTIV DOSTOJANSTVA LIČNOSTI I MORALA

Silovanje

Članak 79.

(1) Tko žensku osobu s kojom ne živi u bračnoj zajednici upotrebom sile ili prijetnjom da će neposredno napasti na njezin život ili tijelo, ili na život ili tijelo njoj bliske osobe, prinudi na obljubu, kaznit će se zatvorom od jedne godine do deset godina.

(2) Ako je uslijed djela iz stavka 1. ovoga članka nastupila teška tjelesna povreda ili smrt ženske osobe, ili je istom prilikom izvršeno više silovanja od strane više osoba ili djelo počinjeno na naročito okrutan ili naročito ponižavajući način, počinitelj će se kazniti zatvorom najmanje tri godine.

Obljuba nad nemoćnom osobom

Članak 80.

(1) Tko nad ženskom osobom s kojom ne živi u bračnoj zajednici izvrši obljubu iskoristivši duševnu bolest, privremenu duševnu poremećenost, zaostao duševni razvoj, nemoć ili kakvo drugo stanje te osobe uslijed kojeg ona nije sposobna za otpor, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ako je uslijed djela iz stavka 1. ovoga članka nastupila teška tjelesna povreda ili smrt ženske osobe, ili ako je nad nemoćnom osobom istom prilikom izvršeno više obljuba od strane više osoba, ili je djelo počinjeno na naročito okrutan ili naročito ponižavajući način, počinitelj će se kazniti zatvorom najmanje jednu godinu.

Prinuda na obljubu

Članak 81.

Tko prinudi na obljubu žensku osobu s kojom ne živi u bračnoj zajednici ozbiljnom prijetnjom da će za nju ili njoj blisku osobu otkriti nešto što bi škodilo njihovoj časti ili ugledu, ili ozbiljnom prijetnjom.nekim teškim zlom, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Obljuba zloupotrebom položaja

Članak 82.

(1) Tko zloupotrebom svog položaja navede na obljubu žensku osobu koja se uslijed teškoga imovinskog stanja ili drugih teških prilika prema njemu nalazi u odnosu zavisnosti, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(2) Nastavnik, odgojitelj, roditelj, usvojitelj, staratelj, očuh ili druga osoba koja zloupotrebom svog položaja ili odnosa izvrši obljubu s maloljetnom osobom starijom od 14 godina koja mu je povjerena radi učenja, odgoja, čuvanja ili njege,

kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Obljuba s djetetom

Članak 83.

(1) Tko izvrši obljubu s djetetom, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka izvrši zloupotrebom položaja (članak 82. stavak 2.), kaznit će se zatvorom od jedne godine do deset godina.

(3) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka izvrši upotrebom sile ili prijetnjom da će neposredno napasti na život ili tijelo djeteta ili njemu bliske osobe, ili tko to djelo učini nad nemoćnim djetetom, kaznit će se zatvorom najmanje tri godine.

(4) Ako je uslijed djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka nastupila trudnoća, teška tjelesna povreda, ili ako je istom prilikom izvršeno više obljuba od strane više osoba, ili je djelo počinjeno na naročito ponižavajući način, počinitelj će se kazniti za djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka zatvorom najmanje tri godine, a za djelo iz stavka 3. ovoga članka zatvorom najmanje pet godina.

(5) Ako je uslijed djela iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka nastupila smrt djeteta,

počinitelj će se za djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga članka kazniti zatvorom najmanje pet godina, a za djelo iz stavka 3. ovoga članka zatvorom najmanje pet godina ili zatvorom od dvadeset godina.

Protuprirodni blud

Članak 84.

(1) Muška osoba koja izvrši protuprirodni blud s drugom muškom osobom upotrebom sile ili prijetnjom (članak 79. stavak 1.) ili iskorištavanjem njezine nemoći (članak 80., stavak 1.), ili prinudom (članak 81.) ili zloupotrebom položaja (članak 82. stavak 1. i 2), kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se muška osoba koja izvrši protuprirodni blud s muškim djetetom.

(3) Muška osoba koja izvrši protuprirodni blud s muškim djetetom pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se zatvorom od jedne godine do deset godina.

(4) Punoljetna muška osoba koja izvrši protuprirodni blud s maloljetnom muškom osobom koja je navršila 14 godina, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(5) Ako je uslijed djela iz stavka 1., 2., 3. ili 4. ovoga članka nastupila teška tjelesna povreda ili smrt muške osobe, ili je istom prilikom izvršeno više djela protuprirodnog bluda od strane više osoba, ili je djelo počinjeno na naročito okrutan ili naročito ponižavajući način, počinitelj će se za djelo iz stavka 1, 2. ili 4. ovoga članka kazniti zatvorom najmanje jednu godinu, a za djelo iz stavka 3. ovoga članka zatvorom najmanje tri godine.

Bludne radnje

Članak 85.

(1) Tko u slučajevima iz članka 79. do 84. ovoga Zakona izvrši samo bludnu radnju, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se ženska osoba koja pod uvjetima iz članka 79. do 83. ovoga Zakona izvrši bludnu radnju nad drugom ženskom osobom ili punoljetna ženska osoba koja izvrši bludnu radnju s maloljetnom ženskom osobom koja je navršila 14 godina.

(3) Ako su djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjena na naročito okrutan ili naročito ponižavajući način, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do deset godina_

Zadovoljenje pohote pred djetetom

Članak 86.

Tko vrši pred djetetom radnje namijenjene zadovoljavanju vlastite ili tuđe pohote, ili tko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrši takve radnje, kaznit će se zatvorom do tri godine.

Podvođenje

Članak 87.

(1) Tko podvede maloljetnu osobu, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko se radi nagrade bavi podvođenjem ženskih osoba, ili tko za nagradu omogućava vršenje bluda.

Glava deseta

KRIVIČNA DJELA PROTIV BRAKA, PORODICE I OMLADINE

Dvobračnost

Članak 88.

(1) Tko zaključi novi brak, iako se već nalazi u braku, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i tko zaključi brak s osobom za koju zna da se nalazi u braku.

Omogućavanje zaključenja nedopuštenog braka

Članak 89.

Službena osoba koja u obavljanju službene dužnosti svjesno dozvoli da se zaključi brak koji po zakonu nije dopušten, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca od tri godine.

Vanbračni život s maloljetnom osobom

Članak 90.

(1) Punoljetna osoba koja u vanbračnoj zajednici, živi s maloljetnom osobom koja je navršila četrnaest godina, a nije starija od šesnaest godina, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se roditelj, usvojitelj ili staratelj koji maloljetnoj osobi koja je navršila četrnaest godina, a nije starija od šesnaest godina, omogući da u vanbračnoj zajednici živi s drugom osobom, ili je na to navede.

(3) Roditelj, usvojitelj ili staratelj koji iz koristoljublja omogući malotjetnoj osobi da u vanbračnoj zajednici živi s drugom osobom, ili je iz koristoljublja na to navede, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ako se brak zaključi, gonjenje se neće poduzeti, a ako je poduzeto obustavit će se.

Kršenje porodičnih obveza

Članak 91.

(1) Tko grubim kršenjem svojih zakonskih porodičnih obveza ostavi u teškom položaju člana porodice koji nije u stanju da se sam o sebi stara kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako član porodice uslijed toga izgubi život ili mu zdravlje bude teško nerušeno, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do deset godina.

(3) Pri izricanju uvjetne osude sud može počinitelju postaviti uvjet da ubuduće uredno ispunjava svoje zakonske porodične obveze.

Povreda dužnosti uzdržavanja

Članak 92.

(1) Tko neprihvećanjem zaposlenja ili mijenjanjem radnog mjesta ili na drugi način izbjegava davanje uzdržavanja za osobu koju je na osnovi izvršne odluke ili sudske nagodbe dužan uzdržavati, ili tko odbija izvršavanje takve obveze, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Ako se obveza iz stavka 1. odnosi na uzdržavanje maloljetne osobe, počinitelj će se kazniti zatvorom do tri godine.

(3) Pri izricanju uvjetne osude može počinitelju postaviti uvjet da isplati dospjele obveze i da ubuduće uredno ispunjava dužnost uzdržavanja.

Rodoskvrnuće

Članak 93.

Tko izvrši obljubu sa rođakom po krvi u pravoj liniji, ili sa bratom odnosno sestrom, kaznit će se zatvorom do tri godine.

Oduzimanje maloljetnika

Članak 94.

(1) Tko maloljetnu osobu protupravno zadrži ili oduzme od roditelja, staratelja, ustanove ili osobe kojoj je ona povjerena ili je navede da prijeđe k njemu, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako počinitelj djela iz stavka 1. ovoga članka dobrovoljno preda maloljetnu osobu, može se osloboditi od kazne.

Promjena porodičnog stanja

Članak 95.

(1) Tko podmetanjem, zamjenom ili na drugi način promijeni porodično stanje djeteta, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(2) Za pokušaj djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se kazniti.

Napuštanje djeteta

Članak 96.

Tko napusti, svoje nemoćno dijete u namjeri da ga se trajno riješi, kaznit će se zatvorom do tri godine.

Zapuštanje i zlostavljanje maloljetnika

Članak 97.

(1) Roditelj, usvojitelj, staratelj ili druga osoba koja grubo zanemaruje svoje dužnosti zbrinjavanja i odgoja maloljetnika, iako je svjesna ili je mogla i morala biti svjesna da se time ozbiljno ugrožava njegov odgoj, razvitak ili zdravlje, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se roditelj, usvojitelj, staratelj ili druga osoba koja zlostavlja maloljetnika, ili ga sili na rad koji ne odgovara dobi maloljetnika, ili na pretjerani rad, ili na prosjačenje, ili ga iz koristoljublja navodi na vršenje drugih radnji koje su štetne za njegov razvitak.

(3) Ako je uslijed djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka nastupilo teško oštećenje zdravlja maloljetnika, ili se ovaj odao vršenju krivičnih djela, prostituciji ili drugom asocijalnom načinu života, počinitelj će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Sprečavanje i neizvršavanje mjera za zaštitu maloljetntka

Članak 98.

(1) Tko sprečava izvršenje odgojnih ili drugih mjera suda i nadležnih tijela za zaštitu maloljetnika, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Odgovorna osoba na radu u tijelima ili ustanovama za zaštitu, odgoj ili radno osposobljavanje maloljetnika, koja u svom radu očigledno nesavjesno postupa, pa uslijed toga bude teško ugroženo zdravlje ili razvitak maloljetnika, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

Glava jedanaesta

KRIVIČNA DJELA PROTIV GOSPODARSTVA

Nesavjesno gospodarsko poslovanje

Članak 99.

(1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi, koja svjesnim kršenjem Zakona, drugog propisa, ili na drugi način očigledno nesavjesno postupa u poslovanju, organiziranju procesa proizvodnje, ili organiziranju rada, ili u pogledu korištenja imovine, ili skrbi o toj imovini, iako je svjesna ili je mogla i morala biti svjesna da uslijed toga može nastupiti za tu pravnu osobu imovinska šteta, pa ta šteta i nastupi u iznosu koji premašuje dvjesto tisuća hrvatskih dinara, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je uslijed djela iz stavka 1. ovoga članka nastupila imovinska šteta koja premašuje iznos od dva milijuna hrvatskih dinara ili je pokrenut postupak sanacije, ili je ta pravna osoba došla pod stečaj, počinitelj će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Prouzročenje stečaja

Članak 100.

(1) Odgovorna osoba u privatnom ili drugom poduzeću ili u drugoj društvenoj pravnoj osobi, koja znajući za nesposobnost plaćanja privatnog ili drugog poduzeća ili druge društvene pravne osobe, neracionalnim trošenjem sredstava ili njihovim otuđivanjem u bescjenje, prekomjernim zaduživanjem, preuzimanjem nerazmjernih obveza, lakoumnim zaključivanjem ili obnavljanjem ugovora sa osobama nesposobnima za plaćanje, ili propuštanjem pravodobnog ostvarivanja potraživanja prouzrokuje stečaj privatnog ili drugog poduzeća ili druge društvene pravne osobe, kaznit će se zatvorom do pet godina.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehata, počinitelj će se kazniti zatvorom do tri godine.

Oštećenje vjerovnika

Članak 101.

(1) Odgovorna osoba u privatnom ili drugom poduzeću ili u drugoj društvenoj pravnoj osobi koja se bavi gospodarskom djelatnošću, koja zna da je privatno ili drugo poduzeće odnosno društvena pravna osoba postala nesposobna za plaćanje, isplatom duga ili na drugi način stavi kojeg vjerovnika u povoljniji položaj i time znatno ošteti ostale vjerovnike privatnog ili drugog poduzeća odnosno društvene pravne osobe, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do tri godine.

(2) Odgovorna osoba u privatnom ili drugom poduzeću ili drugoj društvenoj pravnoj osobi koja se bavi gospodarskom djelatnošću, koja zna da je privatno ili drugo poduzeće odnosno društvena pravna osoba postala nesposobna za plaćanje, u namjeri da izigra ili ošteti vjerovnika, prizna neistinito potraživanje, sastavlja lažne ugovore, ili nekom drugom prijevarnom radnjom ošteti vjerovnike privatnog ili drugog poduzeća odnosno društvene pravne osobe, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je uslijed djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka došlo do imovinske štete velikih razmjera, ili ako je prema oštećenom zbog toga došlo do pokretanja postupka sanacije ili stečaja počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do dest godina.

Zloupotreba ovlaštenja u gospodarskom poslovanju

Članak 102.

(1) Odgovorna osoba u privatnom ili drugom poduzeću ili u drugoj društvenoj pravnoj osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost, koja u namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi za privatno ili drugo poduzeće, odnosno drugu društvenu pravnu osobu u kojoj je zaposlena, za drugu organizaciju ili društveno-političku zajednicu:

- stvara ili drži nedozvoljene fondove u zemlji ili u inozemstvu;

- sastavljanjem isprava neistinitog sadržaja, lažnim bilancama procjenama ili inventurom ili drugim lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica, neistinito prikazuje stanje i kretanje sredstava i rezultata poslovanja, pa na taj način dovede u zabludu tijela upravljanja u privatnom ili drugom poduzeću odnosno društvenoj pravnoj osobi prigodom donošenja odluka u poslovima upravljanja;

- privatno ili drugo poduzeće odnosno društvenu pravu osobu stavi u povoljniji položaj prigodom dobivanja sredstava ili drugih pogodnosti koje se privatnom ili drugom poduzeću ili drugoj društvenoj pravnoj osobi ne bi priznale prema postojećim propisima;

- pri izvršavanju obveza prema društvenoj zajednici uskrati sredstva koja zajednici pripadaju;

- sredstva kojima raspolaže koristi protivno njihovoj namjeni;

- na drugi način grubo povrijedi ovlaštenja u pogledu raspolaganja, korištenja i upravljanja društvenom imovinom, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena imovinska korist u iznosu koji premašuje dva milijuna hrvatskih dinara, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do deset godina.

Zaključenje štetnog ugovora

Članak 103.

(1) Tko kao predstavnik ili zastupnik privatnog ili drugog poduzeća ili druge društvene pravne osobe koja se bavi gospodarskom djelatnošću zaključi ugovor za koji zna da je štetan za organizaciju odnosno društvenu pravnu osobu, ili zaključi ugovor protivno ovlaštenju i time nanese štetu privatnom ili drugom poduzeću odnosno društvenoj pravnoj osobi, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je počinitelj djela iz stavka 1. ovoga članka primio mito, kaznit će se zatvorom najmanje jednu godinu.

Izdavanje i neovlašteno prlbavljanje poslovne tajne

Članak 104.

(1) Tko neovlašteno drugom saopći, preda ili na drugi način učini pristupačnim podatke koji su na osnovi zakona proglašeni poslovnom tajnom, kao i tko pribavlja ovakve podatke u namjeri da ih preda nepozvanoj osobi, kaznit će se zatvorom od jedne godine do pet godina.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko neovlašteno drugom saopći, preda ili na drugi način učini pristupačnim podatke koji su propisom nadležnog državnog tijela ili odlukom nadležnog tijela upravljanja poduzeća proglašeni poslovnom tajnom, ako je odavanje ovih podataka izazvalo ili moglo izazvati teže štetne posljedice, kao i tko pribavlja ovakve podatke u namjeri da ih preda nepozvanoj osobi.

(3) Ako je odavanje odnosno pribavljanje podataka izvršeno radi njihovog odnošenja u inozemstvo ili ako je počinitelj primio mito, počinitelj će se kazniti zatvorom najmanje jednu godinu.

(4) Ako je djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjeno iz nehata, počinitelj će se kazniti zatvorom do tri godine.

Krivotvorenje znakova za vrijednost

Članak 105.

(1) Tko napravi lažne taksene marke ili druge znakove za vrijednost ili obveznice zajmova ili druge vrijednosne papire izdane na temelju propisa ili tko preinači koji od tih pravih znakova ili vrijednosnih papira u namjeri da ih upotrijebi kao prave ili da ih drugome dade na upotrebu, ili tko takve lažne znakove ili papire upotrijebi kao prave ili ih u toj namjeri pribavi, kaznit će se zatvorom od jedne godine do deset godina.

(2) Ako je zbog djela iz stavka 1. ovoga članka došlo, ili je moglo doći do poremećaja u gospodarstvu Republike, počinitelj će se kazniti zatvorom najmanje pet godina ili zatvorom od dvadeset godina.

(3) Tko odstranjivanjem žiga kojim se znaci iz stavka 1. ovoga članka poništavaju ili kojim drugim načinom ide za tim da tim zadacima dade izgled kao da nisu upotrijebljeni, ili tko upotrijebljene znake upotrijebi ili proda kao da vrijede,

kaznit će se zatvorom do tri godine.

(4) Lažni će se znaci za vrijednost i vrijednosni papir oduzeti.

Pravljenje, nabavljanje ili otuđivanje sredstava za krivotvorenje.

Članak 106.

(1) Tko pravi, nabavlja, prodaje ili daje na upotrebu sredstva za pravljenje lažnih znakova za vrijednost ili lažnih vrijednosnih papira iz članka 105. ovoga Zakona, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Sredstva az stavka 1. ovoga članka oduzet će se.

Obmanjivanje kupca

Članak 107.

(1) Tko u namjeri obmanjivanja kupca stavlja u promet proizvode sa oznakom u koju su uneseni podaci koji ne odgovaraju sadržaju, vrsti, porijeklu ili kvalitetu proizvoda, ili stavlja u promet proizvode koji po svojoj težini ili kvalitetu ne odgovaraju onome što se pretpostavlja kod takvih proizvoda, ili stavlja u promet proizvode bez oznake o sadržaju, vrsti, porijeklu, ili kvalitetu proizvoda kad je takva oznaka propisana, kaznit će se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom.

(2) Tko u namjeri obmanjivanja kupaca lažno objavljuje da je snižena cijena robi, ili da se vrši rasprodaja robe, ili da predstoji povišenje cijena, ili se na drugi način služi očigledno lažnom reklamom, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Pogodovanje kupaca

Članak 108.

(1) Tko u trgovinskoj radnji ili u poduzeću za vrijeme nestašice određene robe ili kad postoji opasnost od nestašice robe, u namjeri pogodovanja pojedinik kupaca ne izlaže robu prodaji ili uskraćuje njenu prodaju ili pojedinom kupcu prodaje nerazmjerno veliku količinu robe, ili tko svjesno pogoduje pojedine kupce obavještavajući ih o predstojećoj promjeni cijena, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Ako je uslijed djela iz stavka 1. ovoga članka došlo do uznemirenja građana,

počinitelj će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Nedopuštena trgovina

Članak 109.

(1) Tko, nemajući ovlaštenje za trgovinu u namjeri prodaje, nabavi robu ili druge predmete široke potrošnje u većoj količini ili u većoj vrijednosti, ili tko se neovlašteno i u većem opsegu bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini ili zastupanjem domaćih organizacija u prometu robe i usluga, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko se bavi prodajom robe čiju je proizvodnju neovlašteno organizirao.

(3) Tko neovlašteno prodaje, kupuje ili vrši razmjenu robe ili predmeta čiji je promet zabranjen ili ograničen, a pri tom nisu sadržana obilježja nekog drugog krivičnog djela, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(4) Ako je počinitelj djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka organizirao mrežu preprodavatelja ili posrednika ili je postigao imovinsku korist veću od petsto i pedeset tisuća hrvatskih dinara, kaznit će še zatvorom od jedne godine do osam godina.

(5) Roba i predmeti nedopuštene trgovine oduzet će se.

Nedopuštena proizvodnja

Članak 110.

(1) Tko proizvodi ili prerađuje robu čija je proizvodnja ili prerađivanje zabranjeno, ako pri tome nisu sadržana obilježja nekoga drugoga krivičnog djela, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Roba i sredstva za proizvodnju ili prerađivanje oduzet će se.

Nedopušteno iskorištavanje dopunskog rada

Članak 111.

Tko u namjeri da prisvoji rezultate tuđeg rada pri obavljanju samostalne djelatnosti osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana svjesno krši zakon ili drugi propis kojima je zabranjena ili ograničena upotreba dopunskog rada drugih osoba u takvoj djelatnosti, kaznit će se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom.

Nedopušteno raspolaganje stanovima

Članak 112.

(1) Tko kao nositelj stanarskog prava, izvan slučajeva prenošenja prava vlasništva građana na porodičnoj stambenoj zgradi ili na posebnom dijelu zgrade, zamijeni ili na drugi način ustupi drugom stan radi stjecanja stanarskog prava i pritom za ustupanje ugovori ili primi veću imovinsku korist, kaznit će se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom.

(2) Ako počinitelj djela iz stavka 1. ovoga članka iskoristi teške stambene prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljno iskustvo drugog, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina i novčanom kaznom.

(3) Kaznom iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se tko za nagradu neovlašteno posreduje pri ustupanju ili zamjeni stambenih ili poslovnih prostorija.

(4) Kao ugovaranje imovinske koristi za ustupanje ili zamjenu stana smatrat će se i ugovori o prodaji stvari i drugi ugovori u kojima se krije pribavljanje koristi za ustupanje ili zamjenu.

Kršenje propisa o cijenama

Članak 113.

(1) Tko prodaje robu ili vrši usluge po cijenama koje su znatno više od propisanih, kaznit će se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom.

(2) Za pokušaj djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se kazniti.

(3) Roba i predmeti koji su bili predmet ovog djela mogu se oduzeti.

Neispravno mjerenje

Članak 114.

(1) Tko pri kupnji ili prodaji upotrebom lažnih utega i mjera ili na drugi način neispravno mjeri robu, ili tko prodaje robu u manjoj količini pod vidom veće količine, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je počinitelj išao za tim da postigne korist veću od dvadeset tisuća hrvatskih dinara, kaznit će se za krivično djelo prevare iz članka 139. ovoga Zakona.

Utaja poreza ili doprinosa

Članak 115.

(1) Tko u namjeri da on ili tko drugi izbjegne potpuno ili djelomično plaćanje poreza, doprinosa socijalnog osiguranja ili drugih propisanih doprinosa, daje lažne podatke o svojim zakonito stečenim prihodima, o predmetima ili o drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa ovakvih obveza ili tko u istoj namjeri u slučaju obvezne prijave ne prijavi zakonito stečeni prihod, odnosno predmet ili druge činjenice koje su od utjecaja na utvrdivanje ovakvih obveza, a iznos obveza čije se plaćanje izbjegava prelazi dvjesto tisuća hrvatskih dinara, kaznit će se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom.

(2) Ako je iznos obveze iz stavka 1. ovoga članka čije se plaćanje izbjegava veći od jedan milijun hrvatskih dinara, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do deset godina.

Proizvodnja štetnih sredstava za liječenje životinja

Članak 116.

Tko proizvede radi prodaje ili stavi u promet sredstva za liječenje ili za sprečavanje zaraze kod životinja koja su opasna za njihov život ili zdravlje, pa time iz nehata prouzrokuje uginuće životinja u većoj vrijednosti, kaznit će se zatvorom do tri godine.

Nesavjesno pružanje veterinarske pomoći

Članak 117.

Veterinar ili ovlašteni veterinarski pomoćnik koji pri pružanju veterinarske pomoći propiše ili primijeni očigledno nepodesno sredstvo ili očigledno nepodesan način liječenja ili uopće nesavjesno postupa pri liječenju i time iz nehata prouzrokuje uginuće životinja u većoj vrijednosti, kaznit će se zatvorom do tri godine.

Nepostupanje prema propisima za suzbijanje bolesti životinja i bilja

Članak 118.

(1) Tko za vrijeme epidemije neke stočne bolesti koja može ugroziti stočarstvo u Republici ne postupi prema odluci nadležnog tijela donesenoj na osnovi republičkog propisa kojom se odreduju mjere za suzbijanje ili sprečavanje bolesti, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i tko za vrijeme trajanja opasnosti od bolesti i štetnika, što mogu ugroziti biljni svijet u Republici ne postupi prema odluci nadležnog tijela donesenoj na osnovi republičkog propisa kojim se odreduju mjere za suzbijanje ili sprečavanje bolesti, odnosno štetnika.

(3) Ako je zbog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka nastupila velika šteta, počinitelj će se kazniti zatvorom do tri godine.

(4) Ako je djelo iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka počinjeno iz nehata, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Zagađivanje stočne hrane i vode

Članak 119.

(1) Tko kakvom škodljivom materijom zagadi stočnu hranu ili vodu u rijekama, potocima, izvorima, bunarima, cisternama ili kakvu drugu vodu koja služi za napajanje stoke, živadi ili divljači i time dovede u opasnost život ili zdravlje životinja, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko kakvom škodljivom materijom zagadi vodu u ribnjacima, jezerima, rijekama i potocima i time prouzroči opasnost za opstanak riba ili životinja u vodi.

(3) Ako je uslijed djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka nastupilo uginuće riba ili životinja u velikoj vrijednosti, počinitelj će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

Uništenje nasada upotrebom škodljtve materije

Članak 120.

Tko kakvom škodljivom materijom izazove uništenje bilja, voćaka ili drugih nasada i time nanese štetu velikih razmjera, kaznit će se zatvorom do tri godine.

Pustošenje šuma

Članak 121.

(1) Tko protivno propisima ili odlukama nadležnih tijela sječe ili krči šume, ili tko podbjeljuje stabla, ili na drugi način pustoši šumu, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka izvrši u zaštitnoj šumi ili u drugoj šumi koja je posebno zaštićeni objekt prirode, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

Šumska krađa

Članak 122.

(1) Tko radi krađe obori u šumi jedno ili više stabala, a količina oborenog drveta je veća od jednog kubnog metra, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno u namjeri da se oboreno drvo proda, ili ako je oboreno više od pet kubnih metara drveta, ili ako je djelo izvršeno u zaštitnoj šumi, ili drugoj šumi koja je posebno zaštićeni objekt prirode, ili u drugoj šumi s posebnom namjenom, počinitelj će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(3) Za pokušaj djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka, počinitelj će se kazniti.

Nezakoniti lov

Članak 123.

(1) Tko lovi divljač za vrijeme lovostaja ili na području na kojem je lov zabranjen, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci.

(2) Tko neovlašteno lovi na tuđem iovištu i ubije, ili rani divljač, ili je uhvati živu, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(3) Ako je djelo iz stavka 2. ovoga članka počinjeno u odnosu na visoku divljač, počinitelj će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(4) Tko lovi rijetku ili prorijedenu vrstu divljači čiji je lov zabranjen, ili tko lovi bez posebne dozvole određenu vrstu divljači za čiji je lov potrebna takva dozvola, ili tko lovi na način ili sredstvima kojima se divljač masovno uništava, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(5) Lovina i sredstva za lov mogu se oduzeti.

Nezakontti ribolov

Članak 124.

(1) Tko lovi ribu ili druge vodene životinje za vrijeme lovostaja ili u vodama u kojima je lov zabranjen, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci.

(2) Tko lovi ribu ili druge vodene životinje eksplozivom, električnom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili na način štetan za njeno rasplođavanje, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(3) Ulov i sredstva za lov mogu se oduzeti.

Glava dvanaesta

KRIVIČNA DJELA PROTIV DRUŠTVENE I PRIVATNE IMOVINE

Krađa

Članak 125.

(1) Tko tuđu pokretnu stvar oduzme drugom u namjeri da njezinim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protupravnu imovinsku korist, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ako je počinitelj ukradenu stvar vratio oštećenom prije nego što je saznao da je otkriven, sud ga može osloboditi od kazne.

Teška krađa

Članak 126.

(1) Počinitelj djela krade (članak 125.) kaznit će se zatvorom od jedne godine do deset godina, ako je krađa počinjena:

1) obijanjem, provaljivanjem ili drugim svladavanjem većih prepreka da se dođe do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, blagajna, ormara i drugih zatvorenih prostora;

2) na naročito opasan ili naročito drzak način;

3) iskorištavanjem stanja nastalog požarom, poplavom, potresom ili drugom nesrećom;

4) iskorištavanjem bespomoćnosti ili drugog naročito teškog stanja druge osobe;

5) od strane osobe koja je pri sebi imala kakvo oružje ili opasno oruđe radi napada ili obrane;

6) od strane više osoba koje su se udružile za vršenje krađe.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se počinitelj djela krađe (članak 125.) ako vrijednost ukradenih stvari premašuje iznos od petsto i pedeset tisuća hrvatskih dinara.

Razbojništvo

Članak 127.·

(1) Tko upotrebom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da će neposredno napasti na život ili tijelo, oduzme tuđu pokretnu stvar u namjeri da njezinim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protupravnu imovinsku korist, kaznit će se zatvorom od jedne godine do dvanaest godina.

(2) Ako je razbojništvo počinjeno u sastavu grupe ili bande, počinitelj će se kazniti zatvorom najmanje tri godine.

Razbojnička krađa

Članak 128.

Tko je na djelu krađe zatečen, pa u namjeri da ukradenu stvar zadrži, upotrijebi silu protiv neke osobe ili prijetnju da će nepošredno napasti na život ili tijelo,

kaznit će se zatvorom od jedne godine do dvanaest godina.

Utaja

Članak 129.

(1) Tko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist prisvoji tuđu pokretnu stvar koja mu je povjerena, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Ako ovo djelo počini staratelj, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina

(3) Ako vrijednost utajenih stvari premašuje iznos od petsto tisuća hrvatskih dinara,

počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do osam godina.

(4) Ako tuđu pokretnu stvar koju je našao ili do koje je slučajno došao, protupravno prisvoji u namjeri da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(5) Ako je djelo iz stavka 1. i 4. ovoga članka izvršeno na štetu privatne imovine, gonjenje se poduzima privatnom tužbom.

Oduzimanje tuđe pokretne stvari

Članak 130.

(1) Tko bez namjere pribavljanja imovinske koristi protupravno oduzme ili prisvoji tuđu pokretnu stvar, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je oduzeta privatna imovina, gonjenje se poduzima privatnom tužbom.

Oduzimanje vozila na motorni pogon

Članak 131.

(1) Tko protupravno oduzme tuđe vozilo na motorni pogon u namjeri da ga upotrijebi za vožnju, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Za pokušaj djela iz stavka 1. ovoga članka, počinitelj će se kazniti.

(3) Ako je upotreba oduzetog vozila trajala duže vrijeme ili ako je počinitelj vozilo u znatnoj mjeri oštetio, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Oštećenje tuđe stvari

Članak 132.

(1) Tko ošteti, uništi ili učini neupotrebljivom tuđu stvar, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako šteta premašuje iznos od petsto i pedeset tisuća hrvatskih dinara, počinitelj će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina

(3) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka izvršeno na štetu privatne imovine, gonjenje se poduzima privatnom tužbom.

Oštećenje stambenih i poslovnih zgrada i prostorija

Članak 133.

(1) Korisnik stana, stanar, upravitelj, vlasnik, nadstojnik ili odgovorna osoba tijela upravljanja koji sa stanbene, ili poslovne zgrade, ili iz stambenih, ili poslovnih prostorija, skine ili ošteti vanjske ili unutrašnje uređaje, instalacije ili njihove dijelove, ili na drugi način znatno smanji upotrebljivost zgrade ili prostorija, ili ih dovede u neupotrebljivo stanje, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Ako šteta premašuje iznos od petsto i pedeset tisuća hrvatskih dinara, počinitelj će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Nesavjesno čuvanje društvene imovine

Članak 134.

(1) Tko očigledno nesavjesno čuva stvari društvene imovine koje su mu povjerene, iako je svjestan ili je mogao i morao biti svjestan da uslijed toga može nastupiti gubitak, uništenje ili oštećenje stvari, pa ta šteta i nastupi u iznosu koji premašuje dvjesto tisuća hrvatskih dinara, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je uslijed djela iz stavka 1. ovoga članka nastupila imovinska šteta preko dva milijuna hrvatskih dinara, počinitelj će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Protupravno zauzimanje nekretnina u društvenom vlasništvu

Članak 135.

(1) Tko protupravno zauzme nekretnine ili dio nepokretne imovine u društvenom vlasništvu, kaznit će se novčnom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako su zauzete nekretnine dio zaštitne šume ili druge nekretnine koje su posebno zaštićeni objekt prirode, počinitelj će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

Protupravno otuđivanje i pribavljanje društvene imovine

Članak 136.

(1) Tko na štetu društvene imovine dade dar, proviziju ili nagradu, ili na drugi način u korist drugoga otuđi društvenu imovinu u vrijednosti koja je u očitom nerazmjeru s uloženim radom ili uopće ne proizlazi iz rada primatelja, ako ne postoje obilježja nekoga drugoga krivičnog djela, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka primi novac ili drugu imovinsku korist ako ne postoje obilježja drugoga krivičnog djela.

Prevara

Članak 137.

(1) Tko u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu protupravnu imovinsku korist, dovede nekog lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu, ili ga održava u zabludi i time ga navede da ovaj na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ako šteta premašuje iznos od petsto i pedeset tisuća hrvatskih dinara

počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do deset godina.

(3) Tko djelo iz stavka 1. ovog članka počini samo u namjeri da drugog ošteti

kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(4) Ako je djelo iz stavka 3. ovog članka počinjeno na štetu privatne imovine, gonjenje se poduzima privatnom tužbom.

Sitno djelo krade, utaje ili prevare

Članak 138.

(1) Tko počini sitnu krađu, utaju ili prevaru, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci.

(2) Ako iznos ne premašuje dvadeset tisuća hrvatskih dinara, krađa, utaja i prevara smatrat će se sitnima, kad je počinitelj išao za tim da pribavi malu imovinsku korist, a ne postoje posebne okolnosti koje djelu daju veći značaj.

(3) Za djelo iz stavka 1. ovog članka, ako je izvršeno na štetu privatne imovine, gonjenje se poduzima privatnom tužbom.

Zloupotreba povjerenja

Članak 139.

(1) Tko zastupajući imovinske interese neke osobe ili starajući se o njezinoj imovini, ne ispuni svoju dužnost ili zloupotrijebi dana mu ovlaštenja u namjeri da time pribavi sebi ili drugom kakvu imovinsku korist, ili da ošteti osobu čije imovinske interese zastupa ili o čijoj se imovini stara, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Ako djelo iz stavka 1. ovog članka počini staratelj ili odvjetnik, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Iznuda

Članak 140.

(1) Tko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist, silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi drugog da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena protupravna imovinska korist u iznosu koji prelazi petsto pedeset tisuća hrvatskih dinara, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do deset godina.

Ucjena

Članak 141.

Tko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist zaprijeti drugom da će protiv njega ili njemu bliskih osoba otkriti nešto što bi njihovoj časti ili ugledu škodilo i time ga prinudi da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Ugovaranje nerazmjerne imovinske koristi

Članak 142.

(1) Tko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pritom ugovori nerazmjernu imovinsku korist, kaznit će se.zatvorom do tri godine i novčanom kaznom.

(2) Kaznom iz stavka 1.ovog članka kaznit će se i tko se neovlašteno u većem opsegu bavi davanjem novca ili drugih potrošnih stvari na zajam i pritom ugovori imovinsku korist.

(3) Tko za uslugu koju učini nekoj osobi primi ili ugovori za sebe ili drugog nerazmjernu imovinsku korist, iskorišćujući njezino teško imovinsko stanje, teške stambene prilike, nuždu, nedovoljno iskustvo; lakoumnost ili nedovoljnu sposobnost rasuđivanja, kaznit će se zatvorom do pet godina i novčanom kaznom.

Oštećenje tuđih prava

Članak 143.

(1) Tko u namjeri da osujeti ostvarenje prava na stvari, otuđi, uništi, ošteti ili oduzme svoju stvar na kojoj drugi ima založno pravo ili pravo uživanja i time ga ošteti, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Istom kaznom kaznit će se i tko u namjeri da osujeti namirenje vjerovnika u tijeku prinudnog izvršenja otuđi, uništi, ošteti ili sakrije dijelove svoje imovine i time ošteti vjerovnika.

(3) Gonjenje se poduzima privatnom tužbom.

Prikrivanje

Članak 144.

(1) Tko stvar za koju zna da je pribavljena krivičnim djelom ili ono što je za nju dobiveno prodajom ili zamjenom, kupuje, prima u zalog ili na drugi način pribavlja, prikriva ili protura, kaznit će se zatvorom do pet godina.

(2) Tko počini djelo iz stavka 1. ovog članka, a mogao je znati da je stvar pribavljena krivičnim djelom, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Gonjenje u slučaju kad je počinitelj u bliskom odnosu s oštećenim

Članak 145.

Za krivična djela iz članka 125., članka 126., članka 129., stavka 3., članka 131., članka 132. stavka 2. članka 138. stavka 2, članka 139. stavka 1. i članka 144. ovoga Zakona ako su počinjena prema bračnom drugu, rođaku po krvi u pravoj liniji, bratu ili sestri, usvojitelju ili usvojeniku ili prema osobi s kojom počinitelj živi u zajedničkom domaćinstvu, gonjenje se poduzima privatnom tužbom.

Glava trinaesta

KRIVIČNA DJELA PROTIV OPĆE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE

Dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom

Članak 146.

(1) Tko požarom, poplavom, eksplozivom, otrovom ili otrovnim plinom, ionizirajućim zračenjem, motornom silom, električnom ili drugom energijom ili kakvom općeopasnom radnjom ili općeopasnim sredstvom izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovog članka, kaznit će se službena ili odgovorna osoba koja ne postavi propisane uređaje za zaštitu od požara, eksplozije, poplave, otrova, otrovnih plinova ili ionizirajućih zračenja, ili ove uređaje ne održava u ispravnom stanju, ili ih u slučaju potrebe ne stavi u djelovanje, ili upće ne postupa po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega.

(3) Ako su djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka izvršena na mjestu gdje je okupljen veći broj ljudi, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do

osam godina.

(4) Ako su djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka počinjena iz nehata,

počinitelj će se kazniti zatvorom do tri godine.

Uništenje ili oštećenje javnih uređaja

Članak 147.

(1) Tko uništi, ošteti, izmijeni, učini neupotrebljivim ili ukloni uređaj javne upotrebe za vodu, toplinu, plin, električnu ili drugu energiju, ili uređaje sistema veza i time izazove znatan poremećaj redovnom životu građana, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehata, počinitelj će se kazniti zatvorom do jedne godine.

Nepropisno i nepravilno izvodenje građevinskih radova

Članak 148.

(1) Odgovorna osoba koja pri projektiranju, rukovođenju ili izvođenju kakve gradnje ili građevinskih radova postupi protivno propisima ili općepriznatim tehničkim pravilima i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehata, počinitelj će se kazniti zatvorom do tri godine.

Oštećenje zaštitnih uređaja na radu

Članak 149.

(1) Ako u rudnicima, tvornicama, radionicama ili uopće na radu uništi, ošteti ili ukloni zaštitne uređaje i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega, kaznit će se zatvorom od jedne godine do osam godina.

(2) Odgovorna osoba u rudniku, tvornici, radionici ili uopće na radu koja ne postavi zaštitne uređaje ili ih ne održava u ispravnom stanju, ili ih u slučaju potrebe ne stavi u djelovanje, ili uopće ne postupa po propisima o mjerama zaštite na radu i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(3) Ako je djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjeno iz nehata, počinitelj će se kazniti zatvorom do tri godine.

(4) Pri izricanju uvjetne osude za djelo iz stavka 2. i 3. ovoga članka sud može počinitelju postaviti uvjet da u određenom roku postupi po propisima o mjerama zaštite na radu.

Rukovanje općeopasnim tvarima

Članak 150.

(1) Tko ionizirajuće ili druge tvari koje mogu izazvati opću opasnost za život ili tijelo ili za imovinu velikih razmjera neovlašteno izrađuje, proizvodi, prikuplja, sakriva ili drugom omogućava da do njih dođe, ili ih nepropisno prenosi,

kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i tko protivno propisima o prometu eksploziva ili lako upaljivog materijala preda eksploziv ili lako upaljiv materijal na prijevoz javnim prijevoznim sredstvom ili takav materijal sam prenosi koristeći se javnim prijevoznim sredstvom.

Oštećenje brana

Članak 151.

Tko ošteti uređaje ili prirodne brane koje služe kao zaštita od prirodnih nepogoda, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Uništenje, oštećenje ili uklanjanje znakova kojima se upozorava na opasnost

Članak 152.

Tko uništi, ošteti ili ukloni znak kojim se upozorava na kakvu opasnost, ili znak koji služi za sigurnost prometa, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Neotklanjanje opasnosti

Članak 153.

(1) Tko pravodobnom prijavom nadležnom tijelu ili na drugi način ne poduzme mjere da se otkloni kakav požar, poplava, eksplozija, prometna nesreća ili kakva druga opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većih razmjera, iako je to mogao učiniti bez opasnosti za sebe ili drugog, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Tko odvraćanjem ili na drugi način spriječi drugoga u poduzimanju mjera na otklanjanju požara, poplave, eksplozije, prometne nesreće ili kakve druge opasnosti za život ili tijelo ili za imovinu većeg opsega, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

Neučestvovanje u otklanjanju opće opasnosti

Članak 154.

Tko protivno naređenju nadležnog tijela bez opravdanog razloga odbije da učestvuje u otklanjanju opasnosti od požara, poplave ili sličnog događaja, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do tri mjeseca.

Teška djela protiv opće sigurnosti

Članak 155.

(1) Ako je uslijed djela iz članka 146. stavka 1. 2. i 3. članka 147. stavka 2., članka 148. stavka 1. i članka 149. stavka 1. i 2. ovoga Zakona nastupila teška tjelesna povreda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do deset godina.

(2) Ako je uslijed djela iz članka 146. stavka I., 2. i 3. članka 147. stavka 1., članka 148. stavka 1. i članka 149. stavka 1. i 2. ovoga Zakona nastupila smrt jedne ili više osoba, počinitelj će se kazniti zatvorom najmanje tri godine.

(3) Ako je uslijed djela iz članka 146. stavka 4., članka 147. stavka 2., članka 148. stavka 2. i članka 149. stavka 3. ovoga Zakona nastupila teška tjelesna povreda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera, počinitelj će se kazniti zatvorom do pet godina.

(4) Ako je uslijed djela iz članka 146. stavka 4., članka 147. stavka 2., članka 148. stavka 2. i članka 149. stavka 3. ovoga Zakona nastupila smrt jedne ili više osoba, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do osam godina.

Glava četrnaesta

KRIVIČNA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA

Ugrožavanje javnog prometa

Članak 156.

(1) Sudionik u prometu na putevima koji se ne pridržava prometnih propisa i time tako ugrozi javni promet da dovede u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu većeg opsega, pa uslijed toga od drugog nastupi laka tjelesna povreda, ili imovinska šteta preko petsto i pedeset tisuća hrvatskih dinara, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Tko ugrožavanjem željezničkog, brodskog, tramvajskog, trolejbuskog, autobusnog prometa ili prometa žičarom izazove opasnost za život ili tijelo ili za imovinu većeg opsega, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako su djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjena iz nehata, počinitelj će se kazniti zatvorom do jedne godine.

Ugrožavanje javnog prometa uslijed omamljenosti

Članak 157.

(1) Tko upravlja motornim vozilom pod utjecajem alkohola ili omamljujućih sredstava, i ako je uslijed toga očigledno nesposoban za sigurnu vožnju, i time tako ugrozi javni promet na putevima da dovede u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu većeg opsega, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Tko djelo iz stavka 1. ovog članka počini iz nehata, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

Nepružanje pomoći osobi povrijeđenoj u prometnoj nezgodi

Članak 158.

(1) Vozač motornog vozila ili drugog prijevoznog sredstva koji ostavi bez pomoći osobu čiju je povredu prouzrokovao tim prijevoznim sredstvom, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je zbog nepružanja pomoći nastupila teška tjelesna povreda ili smrt povrijeđenog, počinitelj će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Nesavjesno vršenje nadzora nad prometom

Članak 159.

(1) Odgovorna osoba kojoj je povjeren nadzor nad stanjem i održavanjem prometnica i objekata na njima, prijevoznim sredstvima ili javnim prometom ili nad ispunjavanjem propisanih uvjeta rada vozača, ili kojoj je povjereno rukovođenje vožnjom, koja nesavjesnim vršenjem dužnosti izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba koja izda nalog za vožnju ili dopusti vožnju, iako zna da vozač zbog umora, bolesti, utjecaja alkohola ili drugih razloga nije u stanju sigurno upravljati vozilom ili da vozilo nije ispravno i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera.

(3) Ako je djelo iz stavka 1. počinjeno iz nehata, počinitelj će se kazniti zatvorom do tri godine.

Ugrožavanje prometa opasnom radnjom ili sredstvom

Članak 160.

(1) Tko uništenjem, uklanjanjem ili težim oštećenjem prometnih uređaja, sredstava, znakova ili uređaja za signalizaciju koji služe sigurnosti prometa, ili davanjem pogrešnih znakova ili signala, postavljanjem zapreka na prometnicama ili na drugi način izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehata, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Teška djela protiv sigurnosti javnog prometa

Članak 161.

(1) Ako je uslijed djela iz članka 156. stavak 1. i 2. članka 157. stavak 1., članka 159. stavak 1. i 2. i članka 160. stavak 1. ovoga Zakona nastupila teška tjelesna povreda neke osobe ili imovinska šteta velikih ramjera, počinitelj će se kazniti zatvorom do deset godina.

(2) Ako je uslijed djela iz članka 156. stavka 1. i 2., članka 157. stavka 1., članka 159. stavka 1. i 2. i članka 160. stavka 1. ovoga Zakona nastupila smrt jedne ili više osoba, počinitelj će se kazniti zatvorom najmanje tri godine.

(3) Ako je uslijed djela iz članka 156. stavka 3., članka 157. stavka 2., članka 159. stavka 3. i članka 160. stavka 2. ovoga Zakona nastupila teška tjelesna povreda neke osobe ili imovinska šteta velikih ramjera, počinitelj će se kazniti zatvorom do pet godina.

(4) Ako je uslijed djela iz članka 156. stavka 3., članka 157. stavka 2., članka 159. stavka 3. i članka 160. stavka 2. ovoga Zakona nastupila smrt jedne ili više osoba,

počinitelj će se kazniti zatvorom do osam godina.

Glava petnaesta

KRIVIČNA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI

Zagađivanje čovjekove okoline

Članak 162.

(1) Tko kršenjem propisa o zaštiti i unapređenju čovjekove okoline zagadi zrak, tlo, vodu, vodotok ili more u većem opsegu ili na širem području i time izazove opasnosti za život ili zdravlje ljudi ili prouzrokuje uništenje životinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Odgovorna osoba u poduzeću ili drugoj pravnoj osobi ili u tijelu društvenopolitičke zajednice koja kršenjem propisa o zaštiti i unapredenju čovjekove okoline propusti postaviti uređaje za pročišćavanje, ili dopusti izgradnju, stavljanje u pogon ili korištenje pogona koji zagađuje okolinu ili na drugi način propusti spriječiti ili dovede do zagađivanja zraka, tla, vode, vodotoka ili mora koje osjetno prelazi dopuštene granice i time izazove opasnost za život ili zdravlje ljudi, ili prouzrokuje uništenje životinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera,

kaznit će se zatvorom do pet godina.

(3) Ako je djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga članka počinjeno iz nehata, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(4) Pri izricanju javne osude za djelo iz stavka 2. i 3. ovoga članka sud može počinitelju postaviti uvjet da u određenom roku poduzme zakonom odredene mjere za zašitu i unapređenje čovjekove okoline.

Zagadivanje vode za piće i životnih namirnica

Članak 163.

(1) Tko kakvom škodljivom materijom zagadi vodu koja ljudima služi za piće, ili životne namirnice i na taj način prouzrokuje opasnost za život ili zdravlje ljudi, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehata, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci.

Prenošenje zaraznih bolesti

Članak 164.

Tko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadležno tijelo određuje preglede, dezinjekciju, izdvajanje bolesnika ili drugu mjeru za suzbijanje ili sprečavanje zaraznih bolesti kod ljudi, i time iz nehata izazove prenošenje zarazne bolesti, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

Prenošenje spolne bolesti

Članak 165.

(1) Tko zna da je spolno zaražen, vršenjem obljube ili na drugi način drugog zarazi, ukoliko to djelo ne predstavlja tešku tjelesnu povredu, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Gonjenje se poduzima privatnom tužbom.

Nesavjesno liječenje bolesnika

Članak 166.

(1) Liječnik, koji pri obavljanju liječničke djelatnosti primijeni očigledno nepodobno sredstvo ili očigledno nepodoban način liječenja ili ne primijeni odgovarajuće higijenske mjere, ili uopće nesavjesno postupa i time iz nehata izazove pogoršanje bolesti, ili narušenje zdravstvenog stanja neke osobe, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i drugi zdravstveni radnik koji pri pružanju zdravstvene pomoći očigledno nesavjesno postupa i time iz nehata izazove pogoršanje bolesti ili narušenje zdravstvenog stanja neke osobe.

(3) Ako je djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjeno iz nehata, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Nedopušteno presadivanje dijelova ljudskog tijela

Članak 167.

(1) Tko izvrši medicinski opravdano presađivanje dijela ljudskog tijela bez pristanka davatelja ili tko izvrši medicinski neopravdano presađivanje dijela ljudskog tijela sa pristankom davatelja, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Tko izvrši medicinski neopravdano presađivanje dijela ljudskog tijela bez pristanka davatelja, kaznit će se zatvorom od jedne godine do osam godina.

(3) Tko u svrhe presađivanja uzme s ljudskog tijela neki dio prije nego što je smrt na propisani način utvrđena, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

Nepružanje liječničke pomoći

Članak 168.

Liječnik, koji ne pruži neodložnu liječničku pomoć osobi kojoj je takva pomoć potrebna iako je svjestan ili je mogao i morao biti svjestan da uslijed toga može nastupiti teško narušenje zdravlja ili smrt te osobe, kaznit će se zatvorom do tri godine.

Nadriliječništvo

Članak 169.

Tko se, nemajući propisanu stručnu spremu, neovlašteno bavi liječenjem ili pružanjem medicinske pomoći, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

Pravljenje štetnih sredstava za liječenje

Članak 170.

(1) Tko kao lijek pravi radi prodaje proizvode koji su štetni za zdravlje ljudi, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehata,

počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(3) Proizvodi iz stavka 1. ovoga članka oduzet će se.

Nesavjesno postupanje pri pravljenju i izdavanju lijekova

Članak 171.

(1) Apotekar ili druga osoba ovlaštena za izdavanje lijekova za upotrebu u medicini koja nesavjesno postupa pri pravljenju lijekova i time iz nehata izazove pogoršanje bolesti ili naruši zdravstveno stanje neke osobe, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehata, počinitelj će se kazniti zatvorom do jedne godine.

Proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih živežnih namirnica

Članak 172.

(1) Tko proizvodi, prodaje ili na drugi način stavi u promet škodljive živežne namirnice, jelo ili piće ili druge škodljive proizvode, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehata, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci.

Nesavjesno vršenje pregleda mesa za prehranu

Članak 173.

(1) Veterinar ili druga ovlaštena osoba koja očigledno nesavjesno izvrši pregled stoke za klanje ili mesa namijenjenog za prehranu ljudi, ili protivno propisima ne izvrši pregled i time omogući da se stavi u promet meso škodljivo za zdravlje ljudi, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehata, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci.

Teška djela protiv zdravlja ljudi

Članak 174.

(1) Ako uslijed djela iz članka 162. stavak 1. i 2., članka 163. stavak 1., članka 164., članka 166. stavak 1. i 2., članka 169., članka 170. stavak 1., članka 171. stavak 1., članka 172. stavak 1. i članka 173. stavak 1. ovoga Zakona neka osoba bude teško tjelesno povrijeđena ili joj zdravlje bude teško narušeno, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do deset godina.

(2) Ako je uslijed djela iz članka 162. stavak 1. i 2., članka 163. stavak 1., članka 164., članka 166. stavak 1. i 2., članka 169., članka 170. stavak 1., članka 171. stavak 1., članka 172. stavak 1. i članka 173. stavak 1. ovoga Zakona nastupila smrt jedne ili više osoba, počinitelj će se kazniti zatvorom najmanje tri godine.

(3) Ako uslijed djela iz članka 162. stavak 3., članka 163. stavak 2., članka 166. stavak 3., članka 170. stavak 2. članka 171. stavak 2., članka 172. stavak 2. i članka 173. stavak 2. ovoga Zakona neka osoba bude teško tjelesno povrijeđena ili joj zdravlje bude teško narušeno, počinitelj će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ako je uslijed djela iz članka 162. stavak 3. članka 163. stavak 2., članka 166. stavak 3., članka 170. stavak 2., članka 171. stavak 2., članka 172. stavak 2. i članka 173. stavak 2. ovoga Zakona nastupila smrt jedne ili više osoba,

počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do osam godina.

Glava šesnaesta

KRIVIČNA DJELA PROTIV PRAVOSUĐA

Neprijavljivanje pripremanja krivičnog djela

Članak 175.

(1) Tko zna da se priprema izvršenje krivičnog djela i to ne prijavi u vrijeme, kad je još bilo moguće spriječiti njegovo izvršenje, a to djelo za koje se po zakonu može izreći pet godina zatvora ili teža kazna, bude pokušano ili izvršeno, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini u pogledu krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od dvadeset godina, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(3) Za neprijavljivanje pripremanja krivičnog djela iz stavka 1. ovoga članka neće se kazniti osoba kojoj je počinitelj bračni drug, koja s počiniteljem živi u vanbračnoj zajednici, koji mu je srodnik po krvi i pravnoj liniji, brat ili sestra, usvojitelj ili usvojenik.

Neprijavljivanje krivičnog djela

Članak 176.

(1) Tko zna da je počinjeno krivično djelo, a zakon za takvo djelo propisuje mogućnost izricanja kazne zatvora od dvadeset godina, pa to ne prijavi, iako zna da bi takvom prijavom bilo omogućeno ili znatna, olakšano otkrivanje djela ili počinitelja, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi krivično djelo za koje je saznala obavljajući svoju dužnost, ako se za to djelo po zakonu može izreći kazna pet godina zatvora ili teža kazna.

(3) Za neprijavljivanje neće se kazniti osoba kojoj je počinitelj bračni drug, koja s počiniteljem živi u vanbračnoj zajednici, koja mu je rođak po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojitelj ili usvojenik, ili koja je branitelj, liječnik ili vjerski ispovjednik počinitelja.

Pomoć počinitelju poslije izvršenja krivičnog djela

Članak 177.

(1) Tko krije počinitelja krivičnog djela, a za to djelo se goni po službenoj dužnosti, ili mu prikrivanjem oruđa, tragova ili na drugi način pomaže da ne bude otkriven, ili tko krije osuđenu osobu ili poduzima druge nedozvoljene radnje kojima se ide za tim da se ne izvrši izrečena krivična sankcija, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Tko pruži pomoć iz stavka 1. ovoga članka počinitelju krivičnog djela za koje je propisana kazna zatvora od dvadeset godina, kaznit će se zatvorom od jedne godine do deset godina.

(3) Kazna za djelo iz stavka 1. ovoga članka ne može biti teža ni po vrsti ni po visini od kazne propisane za krivično djelo u pogledu kojeg je pružena pomoć.

(4) Neće se kazniti za djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka osoba kojoj je počinitelj bračni drug, koja s počiniteljem živi u vanbračnoj zajednici, koja mu je rođak po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojitelj ili usvojenik.

Lažno prijavljivanje

Članak 178.

(1) Tko prijavi neku određenu osobu da je počinila krivično djelo, a djelo se goni po službenoj dužnosti, iako zna da ta osoba nije počinitelj ili tko podmetanjem tragova krivičnog djela ili na drugi način izazove pokretanje krivičnog postupka zbog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti protiv osobe za koju zna da nije počinitelj, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(2) Tko prijavi da je počinjeno krivično djelo, a djelo se goni po službenoj dužnosti, iako zna da to djelo nije počinjeno ili tko sam sebe prijavi da je počinio krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, iako ga nije počinio, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci.

Davanje lažnog iskaza

Članak 179.

(1) Svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač koji u postupku pred sudom, u prekršajnom, upravnom postupku ili disciplinskom postupku dade lažni iskaz, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se stranka koja dade lažni iskaz u parničnom, vanparničnom ili upravnom postupku, ako je na tom iskazu zasnovana odluka donesena u tom postupku.

(3) Ako su uslijed djela iz stavka 1. ovoga članka nastupile osobito teške posljedice za okrivljenog u krivičnom postupku, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do deset godina.

(4) Ako počinitelj dobrovoljno opozove svoj lažni iskaz prije nego što se donese konačna odluka, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci, a može se i osloboditi od kazne.

Sprečavanje dokazivanja

Članak 180.

(1) Tko u namjeri da spriječi ili oteža dokazivanje sakrije, uništi, ošteti ili djelomično ili potpuno učini neupotrebljivom tuđu ispravu ili predmet koji služi dokazivanju, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko u namjeri iz stavka 1. ovoga članka ukloni, uništi, pokvari, pomakne ili premjesti kakav granični kamen, zemljomjerske znakove ili uopće kakav znak o vlasništvu na nekretnini ili o pravu na upotrebu vode, ili tko u istoj namjeri takav znak lažno postavi.

Povreda tajnosti postupka

Članak 181.

(1) Tko neovlašteno otkrije ono što je saznao u postupku pred sudom, u prekršajnom ili upravnom postupku, a što se na osnovi zakona ili na zakonu osnovanoj odluci suda ili tijela smatra kao tajna, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i tko bez dozvole suda objavi tijek krivičnog postupka prema maloljetniku ili odluku u tom postupku.

Pobuna osoba lišenih slobode

Članak 182.

(1) Osobe koje su na osnovi zakona lišene slobode koje se skupe u namjeri da se nasilno oslobode, ili da zajednički napadnu osobe čijem su nadzoru povjerene, ili da ih silom ili prijetnjom da će neposredno upotrijebiti silu prinude da učine ili propuste nešto što je protivno njihovoj dužnosti, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Učesnici u djelu iz stavka 1. ovoga članka koji upotrijebe silu ili prijetnju, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Bijeg osobe lišene slobode

Članak 183.

Tko upotrebom sile ili prijetnjom da će neposredno napasti na život ili tijelo pobjegne iz ustanove u kojoj je po zakonu lišen slobode, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Omogućavanje bijega osobi lišenoj slobode

Članak 184.

(1) Tko silom, prijetnjom, obmanom ili na drugi način omogući bijeg osobi koja je po zakonu lišena slobode, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ako djelo iz stavka 1. ovoga članka počini više osoba , udruženo, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do osam godina.

Omogućavanje izigravanja zabrane bavljenja određenim zanimanjem

Članak 185.

Tko omogući nekoj osobi obavljanje određenog poziva, djelatnosti ili dužnosti ili određenih poslova, iako zna da je toj osobi pravomoćno izrečena sigurnosna mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja određene dužnosti, ili da je zabrana bavljenja određenim zanimanjem ili obavljanja određenih poslova nastupila kao pravna posljedica osude, kaznit će se zatvorom do tri godine.

Glava sedamnaesta

KRIVIČNA DJELA PROTIV JAVNOG REDA I PRAVNOG SAOBRAĆAJA

Sprečavanje službene osobe u obavljanju službene dužnosti

Članak 186.

(1) Tko silom ili prijetnjom da će neposredno upotrijebiti silu spriječi službenu osobu u obavljanju službene radnje koju je poduzela u okviru svojih ovlaštenja, ili je na isti način prinudi na obavljanje službene radnje, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ako prilikom izvršenja djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj uvrijedi ili zlostavi službenu osobu, ili joj nanese laku tjelesnu povredu, ili joj je prijetio upotrebom oružja, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(3) Istom kaznom kaznit će se tko djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini prema službenoj osobi koja joj ovlašteno pomaže pri obavljanju poslova javne ili državne sigurnosti, koji se odnose na sprečavanje ili otkrivanje krlvičnog djela, hvatanja počinitelja krivičnih djela, čuvanje javnog reda i mira ili službene osobe kojoj je povjereno čuvanje osoba lišenih slobode.

(4) Ako je počinitelj djela iz stavka 1. i 3. ovoga članka bio izazvan nezakonitim ili grubim postupanjem službene osobe, može se osloboditi od kazne.

Napad na službenu osobu pri obavljanju poslova sigurnosti

Članak 187.

(1) Tko izvan slučajeva iz članka 186. ovog Zakona napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti službenu osobu ili osobu koja joj pomaže pri obavljanju unutarnjih poslova koji se odnose na sprečavanje i otkrivanje krivičnih djela, hvatanje počinitelja krivičnih djela, čuvanje javnog reda i mira ili tko napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti službe nu osobu kojoj je povjereno čuvanje osoba lišenih slobode, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ako pri izvršenju djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj službenu osobu ili osobu koja joj ovlašteno pomaže zlostavi ili joj nanese laku tjelesnu povredu ili počinitelj prijeti upotrebom oružja, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je počinitelj djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka bio izazvan nezakonitim ili grubim postupanjem službene osobe ili osobe koja joj pomaže, može se osloboditi od kazne.

Učestvovanje u skupini koja spriječi službenu osobu u obavljanju službene radnje

Članak 188.

(1) Tko učestvuje u skupini ljudi koja zajedničkim djelovanjem spriječi ili pokuša spriječiti službenu osobu u obavljanju službene radnje, ili je na isti način prinudi na obavljanje službene radnje, kaznit će se za samo učestvovanje zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(2) Kolovođa skupine koja izvrši djelo iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se zatvorom od jedne godine do pet godina.

Protupravna promjena ustrojstva lokalne upreve i samouprave ili državne uprave u Republici Hrvatskoj

Članak 189.

Tko upotrebom sile, prijetnjom upotrebe sile ili na drugi protupravan način mijenja zakonom utvrđeno ustrojstvo lokalne uprave i samouprave ili državne uprave unutar Republike Hrvatske, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Pozivanje na otpor

Članak 190.

(1) Tko druge poziva na otpor prema zakonitim odlukama ili mjerama državnih tijela ili prema službenoj osobi u obavljanju službene radnje, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ako je uslijed djela iz stavka 1. ovoga članka došlo do neprovodenja ili znatnog oteževanja provođenja zakonite odluke ili mjere državnog tijela ili je djelo počinio kolovođa skupine, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do pet godina.

Širenje lažnih vijesti

Članak 191.

Tko iznosi, prenosi ili širi vijesti ili tvrdnje za koje zna da su lažne i podobne da izazovu uznemirenje većeg broja građana, s namjerom da takvo uznemirenje i nastupi, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

Nasilničko ponašanje

Članak 192.

(1) Tko grubim vrijeđanjem ili zlostavljanjem drugoga, nasiljem prema drugome. ili drugim naročito drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava spokojstvo građana, a okolnosti izvršenja djela ili njegov prijašnji život ukazuju na iživljavanje počinitelja ili na sklonost za takvim ponašanjem, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(2) Tko, imajući pri sebi kakvo oružje ili opasno oruđe ili eksploziv, postavljanjem ili održavanjem zapreka ili prometnicama, ili znatnim oštećenjem prometnica ili stavljanjem, odnosno davanjem pogrešnih znakova ili signala ili sprečavanjem uklanjanja zapreka i oštećenja, ili oštećenjem prometnih uređaja, znakova ili uređaja za signalizaciju, ili sprečavanjem njihove upotrebe, ili na drugi način izazove poremećaj u prometu i time dovede do znatne uznemirenosti sudionika u prometu, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga članka počinjeno u grupi ili je pri izvršenju djela nekoj osobi nanešena laka tjelesna povreda ili je došlo do teškog poniženja građana, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Skidanje i povreda službenog pečata ili znaka

Članak 193.

(1) Tko skine ili povrljedi službeni pečat ili znak koji je ovlaštena službena osoba stavila radi osiguranja predmeta ili prostorije, ili tko bez skidanja ili povrede pečata ili znaka uđe u takovu prostoriju, ili otvori osigurani predmet, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Za pokušaj djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se kazniti.

Oduzimanje ili uništenje službenog pečata ili službenog spisa .

Članak 194.

(l) Tko protupravno oduzme, sakrije uništi, ošteti ili na drugi način učini neupotrebljivim službeni pečat, knjigu, spis ili ispravu koja pripada državnom tijelu ili organizaciji koja vrši javna ovlaštenja ili se kod njih nalazi, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Za pokušaj djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se kazniti.

Oštećenje, uništenje i nedopušteni izvoz spomenika kulture i zaštićenih objekata prirode

Članak 195.

(1) Tko ošteti ili uništi spomenik kulture ili posebno zaštićeni objekt prirode, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno prema spomeniku kulture ili posebno zaštićenom objektu prirode osobite vrijednosti ili je nastupila znatna šteta, počinitelj će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(3) Tko bez dozvole nadležnog tijela izveze ili iznese u inozemstvo spomenik kulture ili zaštićeni objekt prirode ili iste poslije iznošenja ne vrati u zemlju u roku koji je određen u dozvoli, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(4) Za pokušaj djela iz stavka 3. ovoga članka, počinitelj će se kazniti.

Nedopušteno obavljanje istraživačkih radova i prisvajanje spomenika kulture

Članak 196.

(1) Tko bez dozvole nadležnog tijela izvrši na spomeniku kulture konzervatorske, restauratorske ili istraživačke radove, ili protivno zabrani, ili bez dozvole nadležnog tijela obavlja arheološka iskopavanja ili istraživanja, pa uslijed toga spomenik bude uništen, teško oštećen ili izgubi svojstvo spomenika, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno prema spomeniku kulture osobite vrijednosti ili značaja ili je nastupila znatna šteta, počinitelj će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(3) Tko prisvoji ili oduzme prilikom arheoloških ili drugih istraživanja ili inače iskopane ili nađene predmete koji predstavljaju spomenik kulture kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Uništavanje ili prilsrivanje arhivske građe

Članak 197.

Tko uništi, prikriva ili učini neupotrebljivom arhivsku građu, i1i je iznese u inozemstvo bez prethodnog odobrenja nadležnog državnog tijela, kaznit će se zatvorom do pet godina.

Lažno predstavljanje

Članak 198.

(1) Tko se lažno predstavi kao službena ili vojna osoba ili neovlašteno nosi kakve znakove službene ili vojne osobe, u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu štetu, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko izvrši kakvu radnju koju je ovlaštena da izvrši samo određena službena ili vojna osoba.

Samovlast

Članak 199.

(1)'Tko samovlasno pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci.

(2) Gonjenje se poduzima privatnom tužbom.

Dogovor za izvršenje krivičnog djela

Članak 200.

Tko se s drugim dogovori da izvrši odredeno krivično djelo za koje se po zakonu može izreći pet godina zatvora ili teža kazna, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

Udruživanje za kršenje krivičnih djela

Članak 201.

(1) Tko organizira grupu ili bandu koja ima za svrhu izvršenje krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći pet godina zatvora ili teža kazna, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(2) Pripadnik grupe ili bande iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(3) Član grupe ili bande koji otkrije grupu, odnosno bandu prije nego što je u njenom sastavu ili za nju počinio neko krivično djelo, oslobodit će se kazne.

Izrađivanje i nabavljanje oružja i sredstava namijenjenih za izvršenje krivičnog djela

Članak 202.

(1) Tko oružje, eksplozivne tvari ili sredstva potrebna za njihovo pravljenje, kao i otrove za koje zna da su namije njeni za izvršenje krivičnog djela, izrađuje, nabavlja, ili drugom omogućava da do njih dođe, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(2) Tko napravi ili drugom ustupi lažni ključ, otpirač ili neko drugo sredstvo za provaljivanje, iako zna da je namijenjeno za izvršenje krivičnog djela, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

Nedopušteno držanje oružja i eksplozivnih tvari

Članak 203.

(1) Tko neovlašteno izrađuje, nabavlja, prodaje, drži ili na drugi način sebi ili drugome pribavlja u posjed vatreno oružje, municiju ili eksplozivne tvari čije nabavljanje, prodaja ili držanje građanima nije dopušteno, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Tko neovlašteno nabavlja, prodaje, izrađuje, drži,i ili razmjenjuje veće količine vatrenog oružja, municije ili eksplozivnih tvari, kaznit će se zatvorom od jedne godine do deset godina. Učestvovanje u skupini koja izvrši krivično djelo.

Članak 204.

(1) Tko učestvuje u skupini ljudi koja zajedničkim djelovanjem liši života neku osobu, ili joj nanese tešku tjelesnu povredu, izvrši paljevinu, ošteti imovinu u većem opsegu ili počini druga teška nasilja, ili koja pokuša da izvrši ovakva djela, kaznit će se za samo učestvovanje zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(2) Kolovođa skupine koja izvrši djelo iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se zatvorom od jedne godine do deset godina.

Hazardna igra

Članak 205.

(1) Tko obrtimice igra hazardnu igru ili tko mami druge na takvu igru, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko neovlašteno za nagradu stavlja na raspolaganje prostorije za hazardnu igru ili na drugi način za nagradu omogućava hazardnu igru.

(3) Tko se pri hazardnoj igri posluži lažnim kartama ili drugom obmanom, kaznit će se zatvorom od jedne godine do pet godina i novčanom kaznom.

(4) Kaznom iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se tko igra hazardnu igru ili omogućava takvu igru s osobom za koju zna ili je mogao znati da je do novca za igru došla izvršenjem krivičnog djela.

(5) Predmeti hazardne igre, kao i novac zatečen pri takvoj igri oduzet će se.

Krivotvorenje isprava

Članak 206.

(1) Tko napravi lažnu ispravu ili preinači pravu ispravu u namjeri, da se takva isprava upotrijebi kao prava, ili tko lažnu ili preinačenu ispravu upotrijebi kao pravu, ili je nabavi radi upotrebe, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno u pogledu javne isprave, oporuke, mjenice, čeka, javne ili službene knjige koja se mora voditi na temelju zakona, počinitelj će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(3) Za pokušaj djela iz stavka 1. ovoga članka, počinitelj će se kazniti.

Posebni slučajevi krivotvorenja isprave

Članak 207.

Smatrat će se da čini djelo krivotvorenja isprave i kaznit će se po članku 206. ovoga Zakona:

1) tko kakav papir, blanket ili kakav drugi predmet na kome je neka osoba stavila svoj potpis neovlašteno popuni kakvom izjavom koja ima vrijednost za pravne odnose.

2) tko drugog obmane u sadržaju kakve isprave i ovaj stavi svoj potpis na tu ispravu, držeći da se potpisuje pod kakvu drugu ispravu ili pod kakav drugi sadržaj;

3) tko ispravu izda u ime kakve druge osobe bez njezinog ovlaštenja ili u ime osobe koja ne postoji;

4) tko kao izdavatelj isprave uz svoj potpis stavi da ima kakav položaj ili čin, iako nema takav položaj ili čin, a ovaj ima bitni utjecaj na dokaznu snagu isprave;

5) tko ispravu načini na taj način da neovlašteno upotrijebi pravi pečat ili znak.

Ovjeravanje neistinitog sadržaja

Članak 208.

(1) Tko dovođenjem u zabludu nadležnog tijela učini da ovaj u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi ovjeri štogod neistinito što ima služiti kao dokaz u pravnom prometu, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko ovakvu ispravu, zapisnik ili knjigu upotrijebi, iako zna da su neistinite.

Izdavanje i upotreba neistinite liječničke ili veterinarske svjedodžbe

Članak 208.

(1) Liječnik ili veterinar koji izda neistinitu liječničku ili veterinarsku svjedodžbu, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

(2) Tko upotrijebi liječničku odnosno veterinarsku svjedodžbu, iako zna da je neistinita, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci.

Nadripisarstvo

Članak 210.

Tko se neovlašteno i za nagradu bavi pružanjem pravne pomoći, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Zloupotreba vjere i crkve u političke svrhe

Članak 211.

Vjerski predstavnik koji zloupotrijebi slobodu obavljanja vjerskih poslova i vjerskih obreda u protuustavne svrhe, kaznit će se zatvorom do tri godine.

Ometanje vjerskih obreda

Članak 212.

Tko ometa ili spriječi obavljanje vjerskih obreda, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Povreda groba

Članak 213.

Tko neovlašteno prekopa, razruši ili ošteti grob ili drugo mjesto u kojem se umrli sahranjuju, ili ih grubo povrijedi, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Povreda leša

Članak 214.

Tko neovlašteno iskapa, odnese, ošteti, uništi ili sakrije leš ili dio leša, ili pepeo mrtvog, ili tko oskvrne leš, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Glavao osamnaesta

KRIVIČNA DJELA PROTIV SLUŽBENE DUŽNOSTI I JAVNIH OVLAŠTENJA

Zloupotreba položaja i ovlaštenja

Članak 215.

(1) Službena ili odgovorna osoba koja u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu ne imovinsku korist ili da drugom nanese kakvu štetu iskoristi svoj položaj ili ovlaštenje, prekorači granice svog ovlaštenja ili ne obavi dužnost, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je uslijed djela iz stavka 1. ovoga članka nastupila znatna šteta ili je došlo do teže povrede prava drugoga, počinitelj će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(3) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena protupravna imovinska·korist, ukoliko ne postoje obilježja nekoga drugoga krivičnog djela, počinitelj će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ako vrijednost pribavljene imovinske koristi premašuje petsto i pedeset tisuća hrvatskih dinara, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do deset godina.

(5) Ako vrijednost pribavljene imovinske koristi premašuje dva milijuna hrvatskih dinara, počinitelj će se kazniti zatvorom najmanje tri godine

Kršenje zakona od suca

Članak 216.

Sudac ili sudac porotnik redovnog suda, koji u namjeri da drugom pribavi kakvu korist ili da mu nanese kakvu štetu, donese nezakonitu odluku ili na drugi način prekrši zakon, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Protuzakonito oslobođenje osobe lišene slobode

Članak 217.

Službena osoba koja protuzakonito oslobodi osobu lišenu slobode, koja joj je povjerena na čuvanje, ili joj pomogne da pobjegne, ili joj omogućava nedopuštenu vezu ili dopisivanje radi pripremanja bijega, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Neizvršavanje naloga pretpostavljenoga .

Članak 218.

Službena osoba koja pri obavljanju unutarnjih poslova koji se odnose na sprečavanje i otkrivanje krivičnih djela, hvatanje počinitelja krivičnih djela ili čuvanje javnog reda i mira, ne izvrši ili odbije izvršiti nalog pretpostavljenoga da u krugu svojih ovlaštenja ili obveza poduzme neku službenu radnju, pa uslijed toga dođe do težeg poremećaja javnog reda i mira ili do izvršenja krivičnih djela ili teže povrede prava građana ili velike imovinske štete, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Nesavjestan rad u službi

Članak 219.

(1) Službena ili odgovorna osoba koja kršenjem zakona ili drugih propisa, propuštanjem dužnog nadzora ili na drugi način očito nesavjesno postupa u obavljanju službe, iako je bila svjesna ili je bila dužna i mogla biti svjesna da zbog toga može nastupiti teža povreda prava drugoga ili imovinska šteta ili znatno uznemirenje većeg broja građana, pa takva povreda ili znatno uznemirenje većeg broja građana odnosno šteta koja premašuje dvjesto tisuća hrvatskih dinara i nastupi, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je zbog djela iz stavka 1. došlo do teške povrede prava drugoga ili do težeg izgreda protiv javnog reda i mira ili do izvršenja krivičnih djela, ili je nastupila šteta koja premašuje dva milijuna hrvatskih dinara, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Protuzakonita naplata i isplata

Članak 220.

Službena ili odgovorna osoba koja od nekog naplati nešto što ovaj nije dužan platiti ili naplati više nego što je dužan platiti, ili koja pri isplati ili predaji kakvih stvari manje isplati, odnosno preda, kaznit će se zatvorom do jedne godine.

Krivotvorenje službene isprave

Članak 221.

(1) Službena ili odgovorna osoba koja u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom ovjeri takvu ispravu, knjigu ili spis sa neistinitim sadržajem ili koja svojim potpisom odnosno službenim pečatom omogući pravljenje isprave, knjige ili spisa sa neistinitim sadržajem, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i službena, odnosno odgovorna osoba koja neistinitu službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis upotrijebi u službi ili poslovenju kao da su istiniti, ili koja takvu ispravu, knjigu ili spis uništi, prikrije, u većoj mjeri ošteti ili na drugi način učini neupotrebljivim.

Odavanje službene tajne

Članak 222.

(1) Tko neovlašteno drugom saopći, preda ili na drugi način ućini pristupačnima podatke koji su službena tajna ili pribavi takve podatke u namjeri da ih preda nepozvanoj osobi, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz koristoljublja ili ako je riječ o osobito povjerljivim podacima ili ako je djelo počinjeno da bi se podaci objavili ili upotrijebili u inozemstvu, počinitelj će se kazniti zatvorom najmanje jednu godinu.

(3) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehata, počinitelj će se kazniti zatvorom do tri godine.

(4) Službenom se tajnom smatraju podaci ili dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom nedležnog tijela donesenim na temelju zakona, proglašeni službenom tajnom i čije je odavanje imalo ili je moglo imati štetne posljedice za službu.

Pronevjera

Članak 223.

(1) Tko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist, prisvoji novac, vrijednosne papire ili druge pokretne stvari koje su mu povjerene u službi ili uopće na radu u državnom tijelu, privatnom i drugom poduzeću ili društvenoj pravnoj osobi, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena imovinska korist, kojoj vrijednost premašuje petsto i pedeset tisuća hrvatskih dinara, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do deset godina.

(3) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena imovinska korist kojoj vrijednost premašuje dva milijuna hrvatskih dinara, počinitelj će se kazniti zatvorom najmanje tri godine.

Protupravno prisvajanje stvari prilikom izvršenja pretrage ili provodenja izvršenja

Članak 224.

Službene osoba koja prilikom pretrage stana, prostorija ili osoba ili prilikom provođenja izvršenja oduzme pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protupravnu imovinsku korist, kaznit će se zatvorom do deset godina.

Prevara u službi

Članak 225.

(1) Službena ili odgovorna osoba koja u obavljanju službe u namjeri da pribavi sebi ili drugom protupravnu imovinsku korist podnošenjem lažnih obračuna ili na drugi način dovede u zabludu ovlaštenu osobu da izvrši nezakonitu isplatu, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena imovinska korist, kojoj vrijednost premašuje petsto i pedeset tisuća hrvatskih dinara, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do deset godina.

(3) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena imovinska korist kojoj vrijednost premašuje dva milijuna hrvatskih dinara, počinitelj će se kazniti zatvorom najmanje tri godine.

Posluga

Članak 226.

Tko se neovlašteno posluži novcem, vrljednosnim papirima ili drugim pokretnim stvarima koje su mu povjerene u službi ili uopće na radu u državnom tijelu, poduzeću ili drugoj pravnoj osobi ili u nekoj drugoj društvenoj pravnoj osobi ili te stvari drugome neovlašteno dade na poslugu, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Protuzakonito posredovanje

Članak 227.

(1) Tko primi nagradu ili kakvu drugu korist da iskoristivši svoj službeni ili društveni položaj i utjecaj posreduje da se obavi ili ne obavi neka službena ili druga radnja, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(2) Tko koristeći se svojim službenim ili društvenim položajem i utjecajem posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti, ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je za posredovanje iz stavka 2. ovoga članka primljena nagrada ili kakva druga korist, počinitelj će se kazniti zatvorom od jedne godine do deset godina.

Primanje mita

Članak 228.

(1) Službena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ilj primi dar ili kakvu drugu korist, ili koja primi obećanje dara ili kakve koristi da u granicama svojega ovlaštenja obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti, ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti, kaznit će se zatvorom od jedne godine do deset godina.

(2) Službena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili primi kakvu drugu korist ili koja primi obećanje dara ili kakve koristi, da u granicama svojega ovlaštenja obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti, ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(3) Službena ili odgovorna osoba koja nakon obavljanja, odnosno neobsvljanja službene ili druge radnje navedene u stavku 1., 2. i 3. ovoga članka, a u vezi s njom zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(4) primljeni će se dar ili druga imovinska korist oduzeti.

Davanje mita

Članak 229.

(1) Tko službenoj ili odgovornoj osobi učini ili obeća dar ili kakvu drugu korist da u granicama svojeg ovlaštenja obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti, ili tko posreduje pri ovakom podmićivanju službene ili odgovorne osobe, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina

(2) Tko službenoj ili odgovornoj osobi učini ili obeća dar ili kakvu drugu korist da u granicama svojeg ovlaštenje obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti, ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti, ili tko posreduje pri ovakom podmićivanju službene ili odgovorne osobe kaznit će se zatvorom do tri godine.

(3) Počinitelj djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji je dao mito na zahtjev službene ili odgovorne osobe i prijavio djelo prije njegova otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, oslobodit će se od kazne.

(4) Dar ili imovinska korist može se u slučaju iz stavka 3. ovog članka vratiti osobi koja je dala mito, ukoliko je mito dano na zahtjev službene ili odgovorne osobe.

Glava devetnaesta

KRIVIČNA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE

Napad na ustavno ustrojstvo Republike Hrvatske

Članak 230.

Tko pokuša upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile promijeniti ustavom utvrđeno državno i društveno ustrojstvo Republike Hrvatske ili svrgnuti najviša državna tijela, kaznit će se zatvorom najmanje tri godine.

Ugrožavanje teritorijalne ukupnosti

Članak 231.

(1) Tko pokuša upotrebom sile ili drugim protuustavnim putem otcijepiti neki dio teritorija Republike Hrvatske ili dio tog teritorija pripojiti drugoj državi,

kaznit će se zatvorom najmanje tri godine.

(2) Tko pokuša upotrebom sile ili drugim protuustavnlm putem izmijeniti granice Republike Hrvatske, kaznit će se zatvorom od jedne do dvanaest godina.

Ugrožavanje neovisnosti Republike Hrvatske

Članak 232.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša dovesti Republiku Hrvatsku u položaj potčinjenosti ili ovisnosti prema nekoj drugoj državi, kaznit će se zatvorom najmanje tri godine.

Ubojstvo predstavnika najviših državnih tijela

Članak 233.

Tko u namjeri ugrožavanja ustavom utvrđenog državnog i društvenog ustrojstva i sigurnosti Republike Hrvatske liši života predsjednika Republike, predsjednika Sabora Republike Hrvatske ili predsjednika Vlade Republike Hrtvatske, kaznit će se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od dvadeset godina.

Nasilje prema predstavniku najvišega državnog tijela

Članak 234.

(1) Tko u namjeri ugrožavanja ustavom utvrđenog državnoga i društvenoga ustrojstva ili sigurnosti Republike Hrvatske izvrši otmicu osobe iz članka 233. ovoga Zakona ili prema njoj ili bliskoj joj osobi izvrši drugo nasilje, kaznit će se zatvorom najmanje tri godine.

(2) Počinitelj djela iz stavka 1. ovoga članka koji osobu kojoj je bila ograničena sloboda kretanja dobrovoljno pusti na slobodu, može se blaže kazniti ili osloboditi kazne.

Oružana pobuna

Članak 235.

(1) Tko sudjeluje u oružanoj pobuni koja je upravljena na ugrožavanje ustavom utvrđenog državnoga i društvenoga ustrojstva ili sigurnosti Republike Hrvatske, kaznit će se zatvorom najmanje tri godine.

(2) Organizator ili vođa pobune, kaznit će se zatvorom najmanje pet godina.

Terorizam

Članak 236.

Tko u namjeri ugrožavanja ustavom utvrđenog državnoga i društvenog ustrojstva ili sigurnosti Republike Hrvatske izazove eksploziju ili požar, ili poduzme drugu općeopasnu radnju ili čin nasilja kojim je stvoren osjećaj nesigurnosti kod građana, kaznit će se zatvorom najmanje tri godine.

Diverzija

Članak 237.

Tko u namjeri ugrožavanja ustavom utvrđenoga državnoga i društvenog ustrojstva ili sigurnosti Republike Hrvatske rušenjem, paljenjem ili na drugi način uništi ili ošteti, industrijski, poljoprivredni ili drugi gospodarski objekt, prometno sredstvo, prometnicu, uredaj ili postrojenje, uređaj sistema veza, uređaj javne uporabe za vodu, toplinu, plin ili energiju, branu, skladište, zgradu ili kakav drugi objekt koji ima veću važnost za gospodarstvo ili za redovan život građana, kaznit će se zatvorom najmanje tri godine.

Sabotaža

Članak 238.

Tko u namjeri ugrožavanja ustavom utvrdenog državnoga i društvenoga ustrojstva ili sigurnosti Republike Hrvatske na prikriveni, podmukli ili drugi sličan način, u obavljanju svoje radne obveze, prouzroči znatnu štetu za državno tijelo ili organizaciju u kojoj radi ili za drugo državno tijelo ili organizaciju, kaznit će se zatvorom najmanje tri godine.

Pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog ustrojstva Republike Hrvatske

Članak 239.

(1) Tko u namjeri ugrožavanja ustavom utvrđenog državnoga i društvenog ustrojstva ili sigurnosti Republike Hrvatske poziva ili potiče da se silom promijeni džiavno i društveno ustrojstvo Republike Hrvatske, ili svrgnu najviša tijela državne vlasti, predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik Sabora Republike Hrvatske ili predsjednik Vlade Republike Hrvatske, kaznit će se zatvorom do pet godina.

(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini uz pomoć iz inozemstva, kaznit će se zatvorom do osam godina.

(3) Tko šalje ili prebacuje na teritorij Republike Hrvatske materijal što je po sadržaju takav da poziva ili potiče na izvršenje djela iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se zatvorom do tri godine.

(4) Tko u namjeri raspačavanja izrađuje ili umnožava materijal koji je po sadržaju takav da poziva ili potiče na nasilnu promjenu državnoga i društvenoga ustrojstva Republike Hrvatske ili svrgavanje najviših tijela državne vlasti, ili tko drži veću količinu tog materijala u namjeri da ga on i netko drugi raspačava, kaznit će se zatvorom do tri godine.

Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti

Članak 240.

(1) Tko izaziva ili raspaljuje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među narodima i manjinama koji žive u Republici Hrvatskoj, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno prinudom, zlostavljanjem, ugrožavanjem sigurnosti, izlaganjem poruzi nacionalnih, etničkih ili vjerskih simbola, oštećenjem tuđih stvari, skrnavljenjem spomenika, spomen-obilježja ili grobova, počinitelj će se kazniti zatvorom do osam godina.

(3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka vrši zloupotrebom položaja ili ovlaštenja ili ako je zbog tih djela došlo, do nereda, nasilja ili drugih teških posljedica za zajednički život naroda i manjina koji žive u Republici Hrvatskoj, kaznit će se za djelo iz stavka 1. ovoga članka zatvorom do osam godina, a za djelo iz stavka 2. zatvorom do deset godina.

Udruživanje radi neprijateljske djelatnosti

Članak 241.

(1) Tko stvara zavjeru, bandu skupinu ili drugo udruženje osoba radi vršenja krivičnih djela iz članka 230. do 234., 236. do 238. ovoga Zakona, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do deset godina.

(2) Tko postane pripadnikom nekog udruženja iz stava (1) ovoga članka, kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(3) Počinitelj djela iz stavka (1) ovoga članka koji otkrivanjem udruženja, ili na drugi način spriječi izvršenje krivičnih djela predvidenih u stavku (1) ovog članka, kaznit će se zatvorom do dvije godine, a može se i osloboditi kazne.

(4) Pripadnik udružeilja iz stavka (1) ovoga članka koji otkrije udruženje prije nego što u njegovu sastavu ili za njega počini krivično djelo predviđeno u stavku (1) ovoga članka, kaznit će se zatvorom do 6 mjeseci, a može se i osloboditi kazne.

Pružanje pomoći počiniocu poslije izvršenoga krivičnog djela

Članak 242.

(1) Tko počinitelja nekoga krivičnog djela iz članka 230. do 241. ovoga Zakona krije, daje mu sklonište, hranu, materijal, novac i druga sredstva, služi mu za održavanje veze, ili tko poduzima radnje upravljene na ometanje otkrivanja ili hvatanja počinitelja, ili mu na drugi način pomaže, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do deset godina.

(2) Kazna za djelo iz stavka (1) ovoga članka ne može biti teža ni po vrsti ni po visini od kazne propisane za krivično djelo za koje je pružena pomoć.

(3) Neće se kazniti osoba kojoj je počinitelj djela navedenih u stavku (1) ovoga članka bračni drug, osoba koja sa njim živi u trajnoj izvanbračnoj zajednici, te srodnik po krvi u prvoj liniji, brat ili sestra, usvojitelj ili usvojenik i njihovi bračni drugovi ili osobe s kojima žive u trajnoj izvanbračnoj zajednici.

Kažnjavanje za pripremanje

Članak 243.

Tko priprema izvršenje krivičnog djela iz članka 230., članka 231. i članka 233. do 238. ovoga Zakona, kaznit će se zatvorom do osam godina.

Kažnjavanje za najteže oblike krivičnih djela

Članak 244.

(1) Za Krivično djelo iz članka 230., 231:, 235. do 238. ovoga Zakona kojega je posljedica smrt jedne osobe ili više osoba, ili je praćeno teškim nasiljem ili velikim razaranjem ili je ugrozilo sigurnost Republike, počinitelj će se kazniti zatvorom najmanje osam godina.

(2) Ako je pri izvršenju djela iz stavka (1) ovoga članka počinitelj s umišljajem lišio života jednu osobu ili više osoba, kaznit će se zatvorom najmanje osam godina ili zatvorom do dvadeset godina.

TREĆI DIO

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ukidanje postojećih Krivičnopravnih odredaba

Članak 245.

Danom stupanja na snagu Krivičnog zakona Socijalističke Republike Hriratske ("Narodne novine", br. 25/77.) prestaju važiti slijedeće krivičnopravne odredbe iz zakona Socijalističke Republike Hrvatske:

1) Članak 70., 71., 72. i 73. Zakona o zaštiti spomenika kulture ("Narodne novine", br. 7/67.);

2) Članak 32. stavak 1. točka 1., 2., 3., 5. i 6. i članak 33. Zakona o referendumu i drugim oblicima neposrednog upravljanja ("Narodne novine", br.17/67.);

3) Članak 164. i 165. Zakona o izboru zastupnika u Sabor Socijalističke Republike Hrvatske i odbornika n skupštine općina, zajednica općina i gradskih zajednica općina ("Narodne novine", br. 9/74.);

4) Članak 113. stavak 1. točka 1., 2., 3., 5. i 6. i članak 114. Zakona o izboru i opozivu članova delegacija u osnovnim samoupravnim organizacijama i zajednicama ("Narodne novine"; br. 9/74.);

5) Članak 87. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine", br. 54/76.).

Odredbe o pravnim posljedicama

Članak 246

(1) Pravne posljedice osude koje se na osnovi zakona Republike Hrvatske odnose na prestanak ili gubitak određenih prava (članak 84. stavak 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske "Narodne novine", br. 31/93. - pročišćeni tekst) i koje su nastupile uslijed osuda za određena krivična djela ili na određene kazne prije stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju i dalje važećima.

(2) Pravne posljedice osude koje se na osnovi zakona Republike Hrvatske sastoje u zabrani stjecanja određenih prava (članak 84. stavak 2. Osnovnog Krivičnog zakona Republike Hrvatske "Narodne novine", br. 31/93. - pročišćeni tekst) i koje su nastupile uslijed osude za određena krivična djela ili na određene kazne prije stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju i dalje važećima.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani stjecanja određenih prava, a koje su na osnovi zakona Republike Hrvatske nastupile prije stupanja na snagu ovoga Zakona uz osude kojima je izrečena novčana kazna kao glavna kazna, ili uvjetna osuda, ili sudska opomena ili je počinitelj oglašen krivim, a oslobođen je od kazne.

Odredbe o odgojnim mjerama

Članak 247.

(1) Odgojna mjera upućivanja u disciplinski centar koja je pravomoćno izrečena do dana stupanja na snagu ovoga Zakona izvršit će se u trajanju predviđenom u sudskoj odluci.

(2) Za krivična djela izvršena prije stupanja na snagu ovoga Zakona maloljetniku se može izreći odgojna mjera upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike uz neprekidni boravak u najdužem trajanju od dvadeset dana.

(3) Odgojna mjera pojačanog nadzora od strane roditelja ili staratelja u drugoj porodici ili odgojna mjera od strane tijela starateljstva koje su pravomoćno izrečene do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ukoliko još traju, izvršit će se prema dosadašnjim propisima ako sud ne donese odluku o obustavi ili izmjeni te mjere.

(4) Odgojna mjera upućivanja u odgojno-popravni dom koja je pravomoćno izrečena do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ukoliko još traje, postaje odgojna mjera upućivanja u dom za preodgoj, a pravomoćno izrećena odgojna mjera upućivanja u posebnu odgojnu ustanovu.

(5) Prema maloljetnicima koji se u vrijeme stupanja na snagu ovoga Zakona nalaze na izvršenju zavodske odgojne mjere sud može primijeniti uvjetni otpust u smislu članka 23. ovoga Zakona.

(6) Do donošenja izmjena Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija, odgojnu mjeru pojačane brige i nadzora izvršavat će tijelo starateljstva, a odgojna mjera pojačane brige i nadzora uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi izvršavat će se u odgovarajućem tijelu socijalne skrbi.

Odredbe o nadležnosti okružnih sudova

Članak 248.

Okružni sudovi su nadležni da u prvom stupnju sude i za krivična djela predviđena ovim Zakonom i to iz članka 35., članka 47. stavka 1., članka 76., članka 79. stavka 1. i članka 102. stavka 2.

Primjena pojedinih odredaba

Članak 249.

Glede postupaka koji se na temelju članka 77. stavka 2. ovoga Zakona vode po službenoj dužnosti, stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 39/92), postupit će se na slijedeči način: .

(1) Ako se radi o djelima iz članka 71. i 72. ovoga Zakona učinjenih prema osobama iz članka 77. stavka 2. ovoga Zakona, javni tužitelj Republike Hrvatske izvijestit će te osobe o postupcima koji su u tijeku, u roku od osam dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 39/92.), a one mogu u roku od osam dana od dana prijema obavijesti dati zahtjev za nastavak postupka. Ukoliko to ne učine, postupak će se obustaviti;

(2) Ako se radi o djelima iz članka 71. i 72. ovoga Zakona učinjenih prema drugom državnom tijelu, ili službenoj, ili odgovornoj osobi, u svezi s njezinim radom ili položajem, postupak će se nastaviti kao po privatnoj tužbi;

(3) osobe iz članka 77. stavka 2. ovoga Zakona mogu do pravomoćnosti presude, svojom izjavom jsvnom tužitelju Republike Hrvatske odustati od krivičnog progona.

Članak 250.

Predmete primljene u rad do stupanja na snagu Zakona o izmjeni Krivičnog zakone Socijaltstičke Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 50/78), Zakona o izmjenama Krivičnog zakona Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 25/84.), Zakona o izmjenama Krivičnog zakona Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 52/87.), Zakona o izmjenama Krivičnog zakona Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 43/89.), Zakona o izmjenama Krivičnog zakona Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 8/90), Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 9/91.), Zakona o izmjeni Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine"; br. 33/92.), Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 39/92.), Zakona o izmjenama Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 77/92.) i Zekona o izmjenama Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 91/92.), u kojima je došlo do izmjene kvalifikacije djela ili do izmjene stvarne nadležnosti suda dovršit će ti sudovi. Ako viši sud nakon stupanja na snagu pojedinog zakona ukine odluku nižeg suda, predmet će se ustupiti nadležnom sudu.