ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA

Na temelju članka 8. Zakona o izmjenama Zakona o pomilovanju ("Narodne novine". br. 91/92.) Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske na sjednici 22. ožujka 1993. godine utvrdio je pročišćeni tekst

ZAKONA

o pomilovanju

Proćišćeni tekst Zakona o pomilovanju obuhvaća Zakon o pomilovanju ("Narodne novine", br. 5/77.) te njegove izmjene objavljene u "Narodnim novinama", br. 47/90. i 91/92. u kojima je naznaćeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 703-01/82-01/01

Zagreb. 22. ožujka 1993.

o pomilovanju (pročišćeni tekst)

Predsjednik Republike Hrvatske daje pomilovanja za krivična djela predviđena zakonima Republike Hrvatske.

Pomilovanjem se poimence određenoj osobi daje oslobođenje od gonjenja ili potpuno ili djelomićno oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrećena kazna blažom kaznom ili uvjetnom osudom, ili se određuje brisanje osude, ili se ukida odnosno određuje kraće trajanje određene pravne posljedice osude ili sigurnosne miere.

Pomilovanjem se može odrediti ukidanje ili kraće trajanje ovih sigurnosnih mjera: zabrane obavljanja djelatnosti ili dužnosti zabrane javnog istupanja, zabrane upravljanja motornim vozilom počiniteljima koji su vozači po zanimanju i protjerivanja stranaca iz zemlje.

U slućaju pomilovanja zamjenom izrećene kazne uvjetnom osudom primjenjuju se odgovarajuće odredbe Osnovnog Krivičnog zakona Republike Hrvatske o izricanju uvjetne osude njenom učinku i opozivu, s tim što se uz uvjetnu osudu ne može odrediti i zaštitni nadzor, niti se uvjetno osuđenom može naložiti ispunjenje posebnih obveza.

Brisanje osude pomilovanjem nije ograničeno visinom izrećene kazne niti vrstom krivičnog djela za koje je izrečena osuda.

Brisanje osude pomilovanjem imat isti pravni učinak kao i brisanje osude po Osnovnom Krivičnom zakonu Republike Hrvatske.

Postupak za pomilovanje pokreće se po molbi osuđene osobe ili po službenoj dužnosti.

Molbu može podnijeti u korist osuđenog bračni drug osuđene osobe, srodnik osuđene osobe u pravoj liniji, brat, sestra, usvojitelji, usvojenik, hranitelj ili staratelj.

Pomilovanje radi oslobođenja od gonjenja za krivična djela pokreće se samo po službenoj dužnosti.

Postupak za pomilovanje po službenoj dužnosti pokreće Ministar pravosuđa i uprave.

Molba za pomilovanje predaje se sudu koji je izrekao presudu u prvom stupnju. Ako je molba za pomilovanje predana drugom tijelu ili ustanovi to tijelo odnosno ustanova bez odlaganja dostavlja molbu nadležnom sudu.

Osoba koja se nalazi na izdržavanju kazne upućuje molbu sudu preko uprave ustanove u kojoj izdržava kaznu. Ta ustanova će prilikom dostavljanja molbe sudu priložiti izvješće o ponašanju osuđene osobe i druge podatke koji su od značenja za rješavanje molbe.

Ako se osuđena osoba nalazi na izdržavanju kazne, a molbu za pomilovanje je podnijela neka od osoba navedenih u članku 5. stavak 2. ovoga zakona, sud će od kazneno-popravne ustanove zatražiti izvješće o ponašanju osuđene osobe i druge podatke koji su od značenja za rješavanje molbe.

Molba za pomilovanje ne može se podnijeti prije pravomoćnosti presude.

Molba za pomilovanje može se ponoviti nakon godine dana od dana donesene odluke o prijašnjoj molbi, a ako je izrečena kazna do tri godine zatvora ili blaža kazna, molba se može ponoviti nakon šest mjeseci.

Ako je postupak za pomilovanje, pokrenut po službenoj dužnosti, rok iz stava 2. ovoga članka za podnošenje molbe teče od dana donošenja odluke.

Molbu za pomilovanje koju je podnijela neovlaštena osoba ili koja je podnesena prije proteka roka predviđenog u članku 8. ovoga zakona odbacuje sud rješenjem.

U pogledu žalbe protiv rješenja o odbacivanju molbe za pomilovanje shodno se primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja donesenog u krivičnom postupku.

Molbu za pomilovanje sud, po pribavljenom mišljenju javnog tužitelja, dostavlja Ministarstvu pravosuđa i uprave zajedno sa svojim mišljenjem o opravdanosti molbe.

Ako se molitelj poziva na izvjesne činjenice i na okolnosti koje mogu biti važne za odlućivanje, sud će prije dostavljanja molbe izvršiti potrebna provjeravanja, te izvješće o tome priložiti molbi.

Ministarstvo pravosuda i uprave može povodom molbe za pomilovanje tražiti od državnih tijela, organizacija udruženog rada, drugih samoupravnih organizacija i zajednica, te društveno-političkih organizacija, podatke potrebne za rješavanje molbe.

Nakon što razmotri molbu i ocijeni navode molitelja, ministar pravosuđa i uprave dostavlja molbu sa svojim prijedlogom Predsjedniku Republike Hrvatske.

Ministarstvo pravosuđa i uprave obustavit će postupak povodom molbe za pomilovanje, kad utvrdi, da je osuđena osoba u času podnošenja molbe kaznu već izvršila, odnosno da su prestale pravne posljedice osude, ili da su prestali razlozi zbog kojih se molba podnosi.

Sudovi i kazneno-popravne ustanove dužne su bez odlaganja postupiti u predmletima pomilovanja i sve podatke koji se od njih traže odmah dostaviti Ministarstvu pravosuđa i uprave.

Ministar pravosuđa i uprave donijet će Uputstvo o radu sudova i kazneno-popravnih ustanova u vezi s postupkom pomilovanja.

Danom stupanja na snagu Zakona o pomilovanju ("Narodne novine", br. 5/77.) prestaje važiti Zakon o pomilovanju ("Narodne novine", broj 8/65., 6/67. i 52/74.).