ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima. koji je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio na sjednici 25. ožujka 1993.

Broj : PA4-10/ 1-83.

Zagreb, 31. ožujka 1993.

ZAKON

o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima

U Zakonu o neposrednim porezima ("Narodne novine", br.19/90, 28/80,14/91. i 73/91.) u članku 1. stavak 2, briše se.

Članak 2. briše se.

U članku 4. stavku 1. riječi "odnosno odluke skupštine društveno-političke zajednice" brišu se.

Članak 8. briše se.

U članku 10. stavak 3. briše se.

U članku 12. stavak 2. mijenja se i glasi: "Iznimno u slučajevima značajnog rasta cijena mogu se tijekom godine mijenjati propisi u cilju usklađivanja poreznih obveza s tekućim rastom cijena."

U članku 13. stavak 2. mijenja se i glasi: "Porez na dobit plaća se tijekom godine kao akontacija, a konačni iznos poreza utvrduje se po godišnjem obračunu."

U članku 16. stavak 5. briše se.

Članak 21. mijenja se i glasi: "Osnovica poreza na dobit je razlika između prihoda i rashoda utvrđena u skladu s propisima o računovodstvu, korigirana u skladu s odredbama ovoga Zakona. Visinu i način obračuna amortizacije i revalorizacije stalnih sredstava, koji se priznaju u rashode propisuje Vlada Republike Hrvatske. Troškovi koji se odnose na dnevnice za službena putovanja, upotrebu privatnog automobila u službene svrhe, prehranu tijekom rada i prijevoz na posao i s posla priznaju se u rashode u iznosima utvrđenim općim kolektivnim ugovorima, a troškovi koji se odnose na regres za korištenje godišnjeg odmora, otpremninu radi odlaska u mirovinu, na odvojeni život i nagrade učenicima i studentima za vrijeme prakse priznaju se u rashode u najmanjim iznosima utvrđenim općim kolektivnim ugovorima. Terenski dodatak priznaje se u rashode najviše do iznosa utvrđenih za dnevnice za službena putovanja, a pomoć u slučaju smrti djelatnika, bračnog supružnika, roditelja ili djece, nastupanja teške invalidnosti djelatnika, nastupenja teške invalidnosti bračnog supružnika, roditelja ili djece djelatnika u domovinskom ratu, bolovanja dužeg od 90 dana i otklanjanja posljedica elementarne nepogode ili požara priznaju se u rashode u stvarno isplaćenim iznosima. Jubilarne nagrade priznaju se u rashode do iznosa utvrđenog za otpremnine. Pravnim osobama, koje ne zapošljavaju niti jednog radnika, u rashode se ne priznaju troškovi dnevnica za službena putovanja ni troškovi prijevoza na rad i s rada. Troškovi reprezentacije priznaju se u rashode u visini 50% obračunatih troškova. Dugoročna rezerviranja nematerijalnih i materijalnih troškova priznaju se u rashode pravnim osobama u visini i pod uvjetima koje propiše ministar financijs. U osnovicu poreza na dobit iz stavka 1. ovoga članka ne ulaze iznosi primljenih dividendi i naknada ulagačima na koje je plaćen porez na dobit kod pravne osobe isplatitelja dividendi i naknade ulagačima."

Iza članka 21. dodaje se članak 21a. koji glasi: "Članak 21a. Pravna osoba, koja odobrava novčane zajmove i kredite fizičkim osobama po kamatnoj stopi nižoj od eskontne stope Narodne banke Hrvatske, osim banaka i financijskih organizacija, plaća posebni porez na dobit u iznosu razlike kamata obračunatih primjenom eskontne stope Narodne banke Hrvatske i ugovorene kamatne stope. Porez iz stavka 1. ovoga članka obraćunava se istekom ugovorenog roka kreditiranja i krajem poslovne godine zbog konačnog obračuna. Ministar financija donijet će po potrebi upute za provedbu odredaba ovoga članka."

U članku 26. stavku 1. iza riječi "Hrvatske" stavlja se točka, a ostali dio rećenice briše se. Dodaje se stavak 8. koji glasi: "Porez na dobit ne plaćaju privredne jedinice kazneno-popravnih ustanova."

Članak 28. mijenja se i glasi: "Pravnim i fizičkim osobama, koje tijekom poslovne godine ulože sredstva u povećanje ili modernizaciju proizvodnih kapaciteta u vlastitom poduzeću odnosno radnji, umanjuje se osnovica poreza na dobit za iznos ulaganja, a najviše do ostvarene dobiti. Pod proizvodnim kapacitetima u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijevaju se ulaganja u industrijske, rudarske, poljoprivredne, šumarske, vodoprivredne, ribarske, građevinske, pomorske. prometne i djelatnosti pošte i telekomunikacije, građevinsko-zanatske, proizvodno-zanatske djelatnosti, zatim ulaganja u ugostiteljsko-turističke objekte smještaja i prehrane, u proizvodne radne jedinice i pogone u sastavu neproizvodnih pravnih osoba, koje su registrirane za obavljanje jedne ili više proizvodnih djelatnosti te ulaganja u znanstveno-istraživačke ili istraživačko razvojne institucije."

Članak 30. mijenja se i glasi: "Pravne osobe, koje plaćaju porez na dobit, dužne su radi evidentiranja prihoda i rashoda voditi poslovne knjige u skladu s propisima o računovodstvu. Fizičke osobe, koje porez plaćaju prema ostvarenoj dobiti, dužne su voditi samo knjigu prihoda i rashoda. Ministar financija propisuje oblik, sadržaj i način vođenja knjige prihoda i rashoda."

Članak 31. mijenja se i glasi: "Obveznik poreza iz plaće je fizička osoba koja ostvaruje plaću u zemlji po osnovi radnog odnosa i fizička osoba koja je upućena na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog u Republici Hrvatskoj. Obveznik poreza iz plaće je i strana fizička osoba, ako u Republici Hrvatskoj ostvaruje plaću iz radnog odnosa. Obveznik poreza iz stavka 1. ovoga članka je i fizička osoba koja samostalno obavlja djelatnost, a porez na dobit plaća prema ostvarenoj dobiti"

Članak 32. mijenja se i glasi:. "Osnovica poreza iz plaće je svako pojedino primanje iz radnog ondosa, ako ovim Zakonom pojedina primanja nisu izuzeta od plaćanja poreza. Osnovicu poreza za rad u inozemstvu čini plaća koju bi radnik ostvario radom u zemlji. Osnovica poreza za fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost, a porez na dobit plaćaju prema ostvarenoj dobiti je plaća koja ne može biti manja od visine utvrđene kolektivnim ugovorom."

Članak 33. mijenja se i glasi: "Plaćom u smislu ovoga Zakona smatraju se i novćana primanja članova predstavničkih tijela, društvenih i drugih organizacija za rad u tim tijelima i,organizacijama, naknade i nagrade za rad sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu te stipendije isplaćene iznad visine osnovne plaće. Plaćom u smislu ovoga Zakona smatraju se i premije osiguranja, koje su pravne i fizičke osobe platile osiguravajućim društvima za svoje djelatnike i druge osobe po osnovi osiguranja života ili njihove imovine."

Članak 34. mijenja se i glasi: "Osnovica poreza iz plaće je svako pojedinačno ostvareno primanje. Propise o načinu obračunavanja i plaćanja poreza.iz plaća donosi ministar financija."

Članak 35. mijenja se i glasi: "Stope poreza iz plaće su proporcionalne i različite ovisno o vrsti plaće, a utvrđuju se posebnim zakonom."

Članak 36. mijenja se i glasi: "Porez iz plaće ne plaća se iz:

1. mirovina i invalidskih primanja po bilo kojoj osnovi, te primanja po osnovi posebnih propisa o zbrinjavanju ratnih invalida i članova uže obitelji poginulih boraca, civilnih invalida rata; odnosno članova njihovih obitelji;

2. doplatka na djecu i novčane pomoći za opremu novorođenog djeteta;

3. socijalne pomoći:

4. isplate sredstava po osnovi osiguranja života i imovine;

5. pomoći zbog uništenja i oštećenja imovine od ratnih, elementarnih i drugih izvanrednih dogadaja;

6. nagrade za životno djelo koje se daju kao opće društveno priznanje za uspjeh u znanosti, prosvjeti, kulturi i drugim društvenim djelatnostima;

7. nagrada koje daje Organizacija ujedinjenih naroda ili njezine organizacije, međunarodne organizacije i strane nacionalne organizacije za rad u oblasti znanosti, kulture, umjetnosti i drugim društvenim djelatnostima;

8. naknade troškova koji se odnose na dnevnice za službena putovanja, naknade prijevoza na rad i s rada, nakade za smještaj i prehranu na terenu i izdataka za topli brok do iznosa utvrđenim kolektivnim ugovorima;

9. otpremnine koja se daje prilikom odlaska u mirovinu ;

10. naknade za vrijeme vojne službe u oružanim snagama Republike Hrvatske:

11. naknade za vrijeme privremene nezaposlenosti;

12. nagrada učenicima i studentima za vrijeme njihova praktičnog rada:

13. primanja studenata i đaka na redovnom školovanju za rad preko studentskih i đačkih organizacija;

14. plaća invalida i drugih invalidnih osoba zaposlenih u poduzećima za zapošljavanje invalida, kao i iz nagrada osoba koje se nalaze na profesionalnoj rehabilitaciji u tim poduzećima;

15. naknada i nagrada koje osudene osobe primaju za rad u kaznenopopravnim ustanovama ili odgojnim ustanovama i u domovima za preodgoj."

Članak 37. briše se.

Članak 37a. mijenja se i glasi: "Članak 37a. Porez iz plaće ne plaća se iz minimalnih plaća pod uvjetom da ih primaju svi djelatnici zaposleni kod pravnih i fizičkih osoba. Oslobođenje od plaćanja poreza iz stavka 1. ovoga članka konačno je ako prosjećni iznos plaće svakog pojedinog djelatnika po godišnjem obračunu ne prelazi iznos minimalne plaće. Ako prosječni iznos plaće po godišnjem obračunu prelazi iznos minimalne plaće, naknadno će se iz plaće radnika obračunati i naplatiti porez iz plaće na sve iznose koji su djelatnicima isplaćeni u obraćunskom razdoblju."

Članak 38. mijenja se i glasi: "Obračunati iznos poreza iz plaće djelatnika koji je upućen na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog u Republici Hrvatskoj umanjuje se za porez koji je na to primanje plaćen u inozemstvu."

Članak 39. mijenja se i glasi. "Porez iz plaće ne plaćaju:

1. šefovi stranih diplomatskih misija akreditirani u Republici Hrvatskoj te članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi domaćinstava nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

2. šefovi stranih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni funkcionari ovlašteni da obavljaju konzularne funkcije te članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

3. funkcionari UN i njenih specijalnih agencija, eksperti tehničke pomoći UN i njenih specijaliziranih agencija,

4. osobe zaposlene kod stranih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja stranih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Porez iz plaće ne plaćaju počasni konzularni funkcionari stranih konzulata u Republici Hrvatskoj što ih primaju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih funkcija."

Članak 40. mijenja se i glasi: "Obveznik poreza iz plaće koji primi plaću neposredno iz inozemstva za rad obavljen u Republici Hrvatskoj, plaća iz tako ostvarenog primanja porez iz plaće ako se na to primanje ne plaća druga vrsta poreza."

U članku 67. dodaju se stavci 4., 5. i 6. koji glase: "Obveznik poreza na prihod od imovine je i fizička osoba koja ostvari prihod preprodajom stvari veće i trajnije upotrebne vrijednosti, bez obzira da li je stvar prodana u nepromijenjenom ili promijenjenom stanju. Stvarima veče i trajnije uporabne vrijednosti smatraju se nekretnine i pokretne stvari ako im vrijednost pojedinačno ili ukupno iznosi preko jednogodišnje prosječne plaće zaposlenih u gospodarstvu Republike iz prethodne godine. Ako su pokretne stvari preprodavane nakon godinu dana, a nekretnine nakon tri godine od dana njihove kupnje ne plaća se porez na prihod od imovine."

U članku 69. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase: "Osnovica poreza na prihod od imovine od preprodaje nekretnina i stvari veće i trajnije upotrebne vrijednosti je razlika između nabavne i prodajne cijene umanjene za porast cijena. Ako su u razdoblju od kupnje do preprodaje nekretnine ili pokretne stvari izmijenjene cijene, nabavna cijena valorizirat će se prema cijenama u čast preprodaje."

U članku 74. dodaje se stavak 2. koji glasi: "Porez na prihod od imovine ne plaća se na preprodaju vlastitog stana ili stambene zgrade zajedno sa zemljištem, ako je porezni obveznik stanovao u stanu najmanje dvije godine neposredno prije preprodaje stana ili stambene zgrade."

U članku 99. stavak 2. mijenja se i glasi: "Iznimno, u slučajevima značajnog rasta cijena može se tijekom godine mijenjati propisani način utvrđivanja i naplate poreza."

U članku 102. stavku 1. riječi "periodičnom obračunu" zamjenjuju se riječima "godišnjem obračunu". Iza stavka 3. dodaju se dva stavka koji glase: "Akontacija poreza, koja se plaća mjesečno. povečava se za visinu 70% eskontne stope Narodne banke Hrvatske propisane za mjesec za koji se plaća akontacija poreza na dobit. Izuzetno od odredbe stavka 1, ovoga članka porezna uprava može odobriti obvezniku poreza na dobit plaćanje mjesečne akontacije i na temelju polugodišnjeg obračuna."

Članak 103. mijenja se i glasi: Porez na dobit pravnih osoba i fizičkih osoba. koje porez plaćaju prema ostvarenoj dobiti, utvrđuje se godišnjim obračunom. Obrasce iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar financija. Godišnji obračun iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za godinu za koju se obračunava i plaća porez na dobit. Godišnji obračun iz stavka 1. ovoga članka i uplatu poreza po ovom obračunu pravne osobe dostavljaju nadležnoj službi kod koje imaju žiro-račun do konca ožujka za prethodnu godinu. Godišnji obračun i uplatu poreza fizičke osobe koje porez plaćaju premza ostvarenoj dobiti, dostavljaju upravi prihoda do konca ožujka za prethodnu godinu_"

Članak 105. mijenja se i glasi: "Ako pravna osoba u propisanom roku ne preda godišnji obračun i ne uplati obračunati porez, nadležna organizacija kod koje ta pravna osoba ima žiro-račun, dužna je u roku osam dana od dana isteka roka za dostavu obračuna, obavijestiti mjesno nadležnu upravu prihoda. radi utvrđivanja poreznih obveza. Ako fizička osoba koja plaća porez prema ostvarenoj dobiti, u propisanom roku ne dostavi godišnji obračun i ne uplati obračunati porez, uprava prihoda utvrdit će rješenjem poreznu obvezu. Fizičke osobe, koje porez na dobit plaćaju prema paušalnom godišnjem iznosu, dužne su upravi prihoda dostaviti izvještaj o ostvarenom ukupnom prihodu. troškovima poslovanja i isplaćenim plaćama za razdoblje siječanj - lipanj odnosno za razdoblje siječanj -prosinac do 15. srpnja odnosno 15. siječnja na obrascu polugodišnjeg i godišnjeg obračuna. Oblik i sadržaj polugodišnjeg odnosno gndišnjeg obračuna propisuje ministar financija."

U članku 107. stavku 1. i 2. riječi "periodičnog obračuna odnosno završnog računa" zamjenjuju se riječima "godišnjeg obračuna" u odgovarajućem padežu.

U članku 118. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi : "Banke i druge financijske organizacije, koje obavljaju poslove platnog prometa. dužne su nadležnoj upravi prihoda na njen zahtjev dostaviti podatke o prometu nerezistentnih računa pravnih i fizičkih osoba, koji se odnose na prihode koji podliježu plaćanju poreza." Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

U članku 186. stavku 1. riječi "od 12.000 do 600.000 hrvatskih dinara" zamjenjuju se rije"ima "u dinarskoj protuvrijednosti od 200 do 8.000 DEM". U stavku 2. riječi "od 600 do 4.000 hrvatskih dinara" zamjenjuju se riječima "u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 1.000 DEM".

U članku 187. riječi "od 4.000 do 40.000 hrvatskih dinara" zamjenjuju se riječima "u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 500 DEM". U točki 6. riječi "(članak 105. stavak 1. i 2.)" zamjenjuju se riječima "(članak 103. i 105)".

U članku 188. riječi "od 6.000 hrvatskih dinara" zamjenjuju se riječima "dinarske protuvrijednosti od 50 DEM".

U članku 189. stavku 1. riječi "od 4.000 do 40.000 hrvatskih dinara" zamjenjuju se riječima "u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 500 DEM".

U članku 190. stavku 1. riječi "od 4.000 do 40.000 hrvatskih dinara" zamjenjuju se riječima "u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 500 DEM". U stavku 3. riječi "od 2.000 do 10.000 hrvatskih dinara" zamjenjuju se riječima "u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 400 DEM".

U članku 191. stavku 1. riječi "od 10.000 do 400.000 hrvatskih dinara" zamjenjuju se riječima "u dinarskoj protuvrijednosti od 200 do 5.000 DEM". U stavku 2. riječi "od 2.500 do 40.000 hrvatskih dinara" zamjenjuju se riječima "u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 1.000 DEM".

U članku 192. stavku 1. riječi "od 2.500 do 200.000 hrvatskih dinara" zamjenjuju se riječima "u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 4.000 DEM". U stavku 2. riječi "od 2.500 do 40.000 hrvatskih dinara" zamjenjuju se riječima "u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do l.000 DEM".

Za prekršaje iz članaka 186.,187., 190.,191. i 192. ovoga Zakona učinjene u povratu drugi puta, nadležni organ izreći će, uz novčanu kaznu i zaštitnu mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju do šest mjeseci. Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka učinjene u povratu treći put nadležni organ izreći će uz novčanu kaznu i zaštitnu mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti. Iznimno od odredbe stavka1. i 2. ovoga članka, ako bi se oduzimanjem dozvole za obavljanje djelatnosti dovelo do većih štetnih posljedica i poremećaja u gospodarstvu ili do većeg otpuštanja zaposlenih djelatnika, može se kod prekršaja u povratu izreći samo novčana kazna.

Iznosi novčanih kazni iz članaka 186.187.,188.,189.,190., 191. i 192. ovoga Zakona izriču se u hrvatskim dinarima prema srednjem tečaju DEM Narodne banke Hrvatske na dan izricanja kazne, a valorizlraju se prema srednjem tečaju DEM Narodne banke Hrvatske na dan plaćanja kazne.

U svim odredbama Zakona riječi "osobni dohodak" i riječ "Jugoslavija" zamjenjuju se riječima "plaća" i "Republika Hrvatska" u odgovarajućem broju i padežu.

OvIašćuje se Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o neposrednim porezima.

Danom primjene ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima ("Narodne novine", br. 40/92).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", osim članka 12. koji se primjenjuje od 1. siječnja 1993. godine.

Klasa: 410-01/93-01/04

Zagreb, 25. ožujka 1993.