VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na posebnoj sjednici Vlade Republike Hrvatske, koju je na temelju svojih ustavnih ovlasti sazvao i njoj predsjedavao predsjednik Republike dr. Franjo Tudman, provedena je temeljita rasprava o problemima narušavanja pravnog poretka i o poduzimanju mjera za suzbijanje kriminala u gospodarskom i pravnom sustavu. Osim članova Vlade na sjednici su prisustvovali predsjednik Ustavnog suda, predsjednik Vrhovnog suda, državni odvjetnik, predsjednik Privrednog suda i javni pravobranitelj Hrvatske.

Nakon što je uvodno istaknuto da i unatoč ratu, gospodarskim poteškoćama, velikom broju izbjeglica i prognanika, ne može biti ni najmanjeg odstupanja od glavnih smjernica naše politike niti od izgradnje demokratske pravne države, u raspravi je utvrđeno da su uzroci i izvorišta porasta kriminala u gospodarskom i pravnom sustavu:

1. u općim okolnostima proizašlima iz raspada bivše jugoslavenske drevne zajednice, napuštanja socijalistićkoga sustava i naročito zbog posljedica agresije na Hrvatsku a također i rata u susjednoj BiH;

2. u nedjelotvornosti sustava zakonskih i drugih odredbi zbog ostataka staroga ali i nedovršenosti novoga sustava;

3. u nedostatku koordinacije. pače i inertnosti pojedinih tijela državne uprave, osobito slabosti i neučinkovitosti postojećih kontrolnih mehanizama u provedbi propisa i odluka;

4. u voluntarizmu, oportunizmu i nedosljednosti dužnosnika i djelatnika državne uprave na svim razinama, u provedbi državne politike i konkretnih odluka te primjeni zakona i drugih propisa;

5. u nedovoljnoj kadrovskoj i materijalnoj osposobljenosti organa vlasti i državne uprave; Iako se s pravom može konstatirati da pojave narušavanja pravnog poretka i kriminala u nas nisu prisutnije no u drugim demokratshim državama, a osobito ne u onima koje prolaze slićne promjene, Vlada je konstatirala da smjesta valja pristupiti njihovu energičnom suzbijanju, pa je donijela sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Medu različitim pojavama kriminalnih radnji, od kojih neke dosežu zabrinjavajuće razmjere, posebnu pozornost treba posvetiti suzbijanju svih pojavnosti terorizma, nasilja, ratnog profiterstva, financijskih malverzacija, uključujući promet krivotvorenog novca i nelegalnu trgovinu devizama, krađe automobila, krivotvorenja dokumenata, malverzacije i protupravnog prisvajanja imovine u pretvorbi vlasništva, zloupotrebe položaja, trgovine i širenja droge, pranja novca, utaja poreza, mita i korupcije, kao i maloljetničke delikvencije.

2. Radi suzbijanja svih tih pojava nadležni vladini resori i sva tijela državne uprave trebaju poduzeti neodložno i sustavno potrebne djelotvorne korake u pravnom i provedbenom smislu.

3. Vlada Republike Hrvatske mora ubrzati izgradnju suvremenog, pravnog sustava, posebno njegova gospodarskog dijela, poreznog sustava i ustroja državne uprave. Ona stoga preuzima obvezu, u najkraćem roku, donijeti osnovne propise u izgradnji državnog i gospodarskg ustroja temeljenog na načelima slobodnog tržišta, privatnog poduzetništva i pluralističkog vlasništva. Pri tome će se ukloniti sve odredbe koje omogućuju samovoljno postupanje, ili otežavaju razgraničenje kriminala od poduzetništva i suvremenih načela poslovanja. Valja utvrđiti jasna pravila poslovanja te spriječiti neke oblihe protupravnih menagerskih kredita i kupnje kapitala; a temeljem društvenih sredstava ili sredstava poduzeća plaćenim osiguravajućim organizacijama uz istodobnu isplatu premija u gotovu novcu putem banaka, financijski inženjering i drugi oblici nezakonitog poslovanja. Odgovarajući driavni organi moraju poduzeti potrebne korake za reviziju svih otvorenih ili prikrivenih zlouporaba u već skIopljenim ugovorima.

4. Potrebno je ubrzano pristupiti osposobljavanju i opremanju svih potrebnih hontrolnih mehanizama, revizorskih službi. financijske policije, devizne inspekcije i carine, radi suzbijanja gospodarskog kriminala i narušavanja pravnog poretka

5. Donošenjem Zakona o drtavnoj upravi treba osigurati pretpostavke za jedinstvexli teritorijalni i upravni državni ustroj te djelotvorno funhcioniranje sustava drevne uprave i lokalne samouprave, vodeći računa o racionalizaciji i štednji na svim razinama.

6. Valja pospješiti pretvorbu društveknog vlasništva u smislu otklanjanja svih zlouporaba i slabosti u privatizaciji radi postizanja većeg učinka u dotoku novog kapitala za obnovu i oživljavanje sveukupnog gospodarskog života. U tu svrhu Vlada će, kao žurnu i nužno potrebitu mjeru gospodarske politike, donijeti propis kojim se u pretvorbi daje prednost ulaganjima i upisu dionica u gotovu novcu. Vlada će sustavno pratiti provedbu pretvorbe društvenog vlasništva, njegovu zakonitost i svrsishodnost, kako bi onemogućila pojave obezvređivanja nacionalnog kapitala. Vlada će predložiti da se na sljedećoj sjednici Sabora razmotre dosadašnji rezultati pretvorbe kao i mjere za ubrzanje i veću učinkovitost provedbe privatizacije.

7. Vlada će s posebnom pozornošću prići davanju upravnih i poreskih olakšica za povratak iseljenika u zemIju, za njihovo ulaganje u obnovu i izgradnju domovine, osobito za uvoz sredstava za proizvodnju.

8. Načelno treba težiti povećanju plaća u ovisnosti od rezultata poslovanja, ali plaće i zarada poslovodnih organa u javnim poduzećima i onima s večinskina udjelom državnog kapitala (direktora, članova upravnih odbora), treba svesti u okvire primjerene vremenu i gospodarskim i socijalnim prilikama u zemlji.

9. Svi državno upravni organi moraju osigurati zakonitost u svekolikom postupanju. Osobitu pozornost posvetiti provedbi propisa o poštivanju gradanskih i ljudskih prava i sloboda te prava o nacionalnim manjinama, etničkim i nacionalnim zajednicama.

10. Treba poduzeti odlučne korake na svim razinama u djelatnosti svih tijela, djelatnika i dužnosnika civilnih i vojnih vlasti, za uklanjanje svih ostataha birokratskih naslaga socijalistićkog sustava, kao i svih pojava samovoljnog, nasilničkog i protupravnog postupanja prema građanima. U provedbi ovih zaključaka treba polaziti od spoznaje da se uspjesi i pozitivni rezultati u uklanjanju svih narušavanja pravnog poretka i u suzbijanju kriminala na svim područjima mogu postići jedino dosljednošću u utvrđivanju osobne odgovornosti svih sudionika u državnoj upravi i javnom životu, u zaštiti i poštivanju prava građana ali i u njihovu ispunjavanju obveza prema svojoj državi.

Zagreb, 17. veljače 1993.