KOLEKTIVNI UGOVORI

Na osnovi članka 94. stavak 4 Zakona o radnim odnosima ("Narodne novine", br. 25/92 - pročišćeni tekst) i na osrkovi Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo ("Narodne novine", br. 47/92), Sindikat trgovine Hrvatske i Hrvatska gospodarska komora zaključili su dana 4 listopada 1993.

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST TRGOVINE

1.Teritorijalno

Ugovor važi za cjelokupno područje Republike Hrvatske.

2. Djelatno i strukovno:

Za sva poduzeća i poslodavce (u daljnjem tekstu: poslodavci) u djelatnosti trgovine i to:

070000 - trgovina: sve grane skupine i podskupine

110300 - usluge u prometu

1 l0620 - ekonomske, organizacijske i tehnološke usluge

110 900 - poslovne i intelektualne usluge

110202 - lutrije i kladionice

3.Osobno

Za sve djelatnike zaposlene kod poslodavaca navedenih u točki 2. ovog članka.

Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama" i vrijedi do 30. lipnja 1994. godine

Ako po isteku roka na koji je zaključen ovaj Ugovor ni jedna od ugovornih strana, ne otkaže Ugovor, njegovo važenje produžuje se do zaključivanja novog Kolektivnog ugovora.

Odluku o potrebi za zasnivanje radnog odnosa donosi poslodavac. U prijavi slobodnog radnog mjesta navode se posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, rok za podnošenje i način prijave kandidata, pokusni rad i njegovo trajanje, ako je predviđen, kao i rok u kojem će kandidati biki obaviješteni o izboru.

Kandidat koji nije izabran ima pravo prigovora u skladu sa zakonom, kao i pravo uvida u dokument.aciju na osnovi koje je obavljen izbor.

Prije zasnivanja radnog odnosa može se obaviti provjeravanje stručnih i drugih radnih sposobnosti kandidata.

Provjera se može obavljati razgovorom, pismenim putem i drugačije.

U slučaju negativnog rezultata provjere, ne može se donijeti odluka o zasnivanju radnog odnosa.

Ugovorom o zapošljavanju djelatnik i poslodavac ure đuju slijedeća pitarija:

- zasnivaanje i trajanje radnog odnosa- radno mjesto za koje se radni odnos Zasniva

- pokusni rad (aku se traži)

- pripravništvu (ako se radni odnos sklapa s pripravnikom)

- radno vrijeme, odmori i dopusti

- plaću i naknadu plaće

- način mijenjanja ugovora

- klauzula o konkurentnosti

- obrazovanje i osposobljavanje djelatnika

- propisi za posebno osiguranje djelatnika

- druga prava i obveze poslodavca i djelatnika.

Prije potpisivanja ugovora o zapošljaVanju, djelatniku se mura omogućiti uvid u sadržaj kolektivnih ugovora koji utvrđuju njegova prava i obveze

Poduzeće, odnosno poslodavac dužno je kolektivne ugovore držati na mjestu koje je dostupno svim djelatnicima.

Djelatnik može bilo kada zahtijevati uvid u sadržaj kolektivnih ugovora, a poduzeće, odnosno poslodavac mu to ne smije uskratiti.

Ugovor o zapošljavanju, sklopljen protivno odredbama ovog Ugovora ništavan je.

Organ koji odlučuje o prijemu djelatnika u radni odnos može utvrditi pokusni rad i način obavljanja pokusnog rada, te prihvaća ocjenu o uspješnosti pokusnog rada. Dužina pokusnog rada ne smije biti veća od one navedene u oglasu.

Ako djelatnik svojevoljno otkaže radni Odnos u toku pokusnog rada, danom prestanka radnog odnosa smatra se dan kada djelatnik preda pismeni otkaz.

Pokusni rad može trajati za:

- poslove I-III. grupe složenosti 2 mjeseca

- poslove IV-VI. grupe složenosti 3 mjeseca

- poslove VII.-VIII. grupe složenosti 4 mjeseca

Za praćenje pokusnog rada poslovodni organ imenuje tročlanu komisiju, čiji članovi moraju imati najmanje isti stupanj stručne spreme kao djelatnik koji je na pokusnom radu.

Komisija mora u pisanom obliku ocijeniti uspješnost pokusnog rada, prije isteka roka, i uručiti djelatniku čiji se rad prati i organu koji odlučuje o zasnivanju radnog odnosa.

Pripravništvo se utvrđuje u različitoj dužini s obzirom na stupanj stručne spreme, ako poseban zakon ne utvrđuje drugačije.

- za poslove III. i IV. stupnja 6 mjeseci

- za poslove V. i VI. stupnja 9 mjeseci

- za poslove VII. i VIII. stupnja 12 mjeseci

U ugovuru u zapošljavanju pripravnika utvrđuje se i način prihvaćanja i ocjenjivanja pripravništva.

Pripravništvo prati mentor.

Trajanje pripravništva poslovodni organ može skratiti na prijedlog mentora.

Za vrijeme pripravništva djelatnik prima plaću u visini od 80% od osnovne plaće pripadajućeg radnog mjesta.

Djelatnik je dužan privremeno obavlja.i posao koji ne odgovara njegovoj vrsti i stupnju stručne spreme, Znanja i sposobnosti, osim u slučajevima utvrđenim zakonom, i u slijedećim slučajevima:

- iznenadnog povećanja opsega posla, kojeg poduzeće u određenom roku može obaviti samo s povećanim brojem djelatnika

- ako djelatnik na svom radnom mjestu trenutno nema posla

Djelatnik u slučaju privremerkog prernještaja prima plaću koja je za njega povoljnija Privremeni raspored može trajati koliko traju okolnosti koje su ga izazvale, ali ne duže od tri mjeseca.

Djelatnika se može rasporediti u drugo mjesto rada do udaljenosti od 40 kilometara, samo ako mu je poduzeće ili poslodavac osigurao prijevoz ili ako je osiguran javni prijevoz.

Djelatnika se može rasporediti na radno mjesto koje zahtijeva promjenu djelatnikova prebivališta samo u slučaju ako mu je osiguran jednako vrijedan smještaj za njega i njegovu obitelj, te osigurana naknada za izgubljeno zaposlenje svakog člana uže obitelji

Djelatnik može dati pristanak na raspored u drugo mjesto rada uz promjenu prebivališta i bez osiguranja ovih uvjeta.

Poduzeće odnosno poslodavac ne mogu rasporediti iz jednog u drugo mjesto rada na udaljenost veću od 40 kilometara djelatnicu za vrijeme trudnoće, majku s djetetom do 7 godina starosli, invalida, samohranog roditelja maloljetnog djeteta, roditelja teže hendikepirarnog djeteta koji zbog toga radi skraćeno radno vrijeme i sindikalnog povjerenika, bez njihova pristanka.

Djelatnika se bez njegovog pristanka ne može rasporediti iz jednog mjesta rada u drugo, ako put na posao i s po sla javnim prijevoznim sredstvima u normalnim okolnostima traje više od tri sata, a za majke s djecom do tri godine starosti, ako put traje više od sat vremena.

Djelatnik je dužan točno i uredno izvršavati sve poslove vezane uz njegovo radno mjesto prema zakonskim propisima i nalozima svog rukovoditelja.

O bilo kakvom gubitku ili šteti nastaloj na predmetima koji su vlasništvo poduzeća, odnosno poslodavca ili su njemu povjereni djelatnik je dužan izvijestiti poslovodni organ, odnosno poslodavca, bez obzira na gubitak vremena, te ako je potrebno iste dojaviti najbližem organu sigurnosti.

Nadalje, oni nemaju pravo voditi samostalnu trgovačku djelatnost bez posebne izričite suglasnosti poslodavca, niti za svoje potrebe, niti za račun drugog trgovačkog poduzeća.

Djelatnici su također obvezni čuvati sve trgovačke poslovne tajne.

Nepridržavanje ovih odredbi predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa primjenom odgovarajućih odredbi Zakona o radnim odnosima.

Tjedno radno vrijeme s plaćenim pauzama traje 40 sati, a za djelatnike mlađe od 18 godina 38 sati.

'I'jedno racino vrijeme raspoređuje se na najmanje 5 radnih dana Nedjelja je dan tjednog odmora.

Radno vrijeme u trgovačkim poduzećima oba radna dana završava u 13 sati. Padnu li ovi datumi u subota, radno vrijeme završava u 12 sati, ukoliko uredbom općinskih ili gradskih vlasti nije utvrđeno drugačije.

Prekovremeni rad ne smije se narediti djelatniku kojemu je to po zakonu zabranjeno.

Za prekovremeni rad potrebna je suglasnost djelatnika u slijedećim slučajevima:

- djelatnice za vrijeme trudnoće

- za majke sa predškolskom djecom.

Ako je rad organiziran dvokratno s prekidom dužim od jednog sata, djelatnik ima pravo na uvećanje osnovne plaće za 15%.

Međusobni odnosi, prava, obveze i uvjeti obavljanja rada kod kuće između djelatnika i poduzeća odnosno poslodavca uređuju se ugovorom o zapošljavanju.

Poduzeće odnosno poslodavac i djelatnik utvrđuju ugovorom naknadu za upotrebu djelatnikovih sredstava, i to najmanje u visini amortizacije.

Poduzeće, odnosno poslodavac, dužan je djelatniku osigurati sigurne uvjete rada i sigurnu radnu okolinu, te nadzirati sigurnost na radu.

GODIŠNJI ODMORI

Godišnji odmor traje najmanje 18 radnih dana.

Ako djelatnik u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, nema godinu dana neprekidnog rada, a u radnom je odnosu najmanje šest mjeseci, ima pravo na dvanaest dana godišnjeg odmora, a za svaki idući mjesec do godine dana proveden na radu još po jedan radni dan odmora

Pri utvrđivanju dužine godišnjeg odmora uzimaju se u obzir slijedeći kriteriji:

a) radni staž i to:

- od 5-10 godina 2 dana

- preko 10-15 godina 3 dana

- preko 15-20 godina 5 dana

- preko 20-25 godina 7 dana

- preko 25 godina 9 dana

b) uvjeti rada do 5 radnih dana

c) zahtjevnost, složenost rada do 4 radna dana

d) doprinos djelatnika do 4 radna dana

e) zdravstveno stanje djelatnika do 3 radna dana

f) socijalne prilike djelatnika do 3 radna dana.

Kriteriji iz točaka b) do f) konkretno se utvrđuju u kolektivnom ugovoru, ili u općem aktu poduzeća.

Plan korištenja (raspored) godišnjih odmora određuje poslovodni organ, odnosno poslodavac, uvažavajući potrebe radnog procesa i to tako da on u vrijeme odmora ne bude bitno ometen. Prilikom raspoređivanja godišnjih odmora, uzimaju se u obzir u okviru mogućnosti, prijedlozi i želje djelatnika

Djelatnik ima pravo da jedan dan godišnjeg odmora iskoristi onoga dana kojeg sam odredi. O korištenju tog dana odmora mora izvijestiti poduzeće odnosno poslodavca 3 dana prije korištenja .Godišnji odmor se prekida ako se djelatnik u toku njegova korištenja razboli. Po prestanku razloga za odsutnost radi bolesti, djelatnik redovno nastavlja koristiti godišnji odmor, a u suglasnost.i s neposrednim rukovodiocem može ga iskoristiti i kasnije.

PLAĆE, DODACI, NAKNADE PLAĆE I TROŠKOVI

Poduzeće, odnosno poslodavac je dužno djelatniku za njegov rad isplatiti plaću, koja se sastoji od:

- osnovne plaće utvrđene po osnovi složenosti poslova radnog mjesta na koje je djelatnik raspoređen i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu;

- povećanja plaće po osnovi ostvarenih rezultata rada djelatnika (u daljnjem tekstu· stimulativni dio plaće);

- povećanja plaće po osnovi radnog staža i uvjeta rada težih od normalnih uvjeta vrednovanih u osnovnoj plaći (u daljnjem tekstu: dodaci).

Osnovna plaća djelatnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđuje se tako da se iznos najniže osnovne plaće pomnoži pripadajućim koeficijentom složenosti. Najniža osnovna plaća pratit će najnižu osnovnu plaću iz Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo.

U Tarifnom dijelu ovog Ugovora izvršeno je razvrsta vanje i vrednovanje pojedinih poslova, odnosno radnih mjesta, po stupnjevima na osnovu složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima. Složenost poslova radnog mjesta, u smislu odredbi ovog Ugovora, uključuje značaj radnog mjesta u poslovanju poduzeća odnosno poslodavca, potreban stupanj obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovornosti radnog mjesta, potrebno radno iskustvo djelatnika, zahtjevani stupanj kreativnosti i inicijativnosti djelatnika, kao i ostale psihofizičke osobine za rad na određenom radnom mjestu.

Normalni uvjeti rada na pojedinom radnom mjestu su uvjeti koji su prisutni u pravilu tokom cijelog radnog vremena, koje diktira tehnološki proces i njemu odgovarajuća organizacija rada, odnosno koji su uobičajeni na takvim radnim mjestima.

Svi poslovi, odnosno radna mjesta, razvrstani su u najmanje deset grupa, a odnos između osnovne plaće najniže i najviše vrednovanog radnog mjesta, odnosno prve i desete grupe složenosti, ne može biti manji od 1:3,2.

Općim aktom utvrdit će se kriteriji i mjerila za vrednovanje ostvarenih rezultata rada i stimulacija djelatnika za ostvarenje većih rezultata rada.

Djejatnik mora biti unaprijed upoznat s kriterijima i mjerilima za vrednovanje rezultata rada i iznosom stimulativnog dijela plaće koja mu po toj osnovi pripada.

Djelatnik ima pravo na uvećanje osnovne plaće za rad u uvjetima težim od normalnih uvjeta rada.

Općim aktom utvrđuju se radna mjesta s uvjetima rada težim od normalnih, uz prethodno mišljenje Sindikata.

REGRES ZA GODIŠNJI ODMOR

Djelatniku jednom godišnje pripada regres za godišnji odmor najmanje u visirki osnovne plaće za 1 tarifni razred u mjesecu prije isplate regresa, a isplaćuje se najkasnije do konca srpnja tekuće godine.

NAKNADA PLAĆE

Djelatnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove plaće iz prethodnog mjeseca za vrijeme kada ne radi zbog

- godišnjeg odmora,

- plaćenog dopusta,

- državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

- obavljanja funkcije predstavnika djelatnika u organima upravljanja,

- drugim slučajevima.

Djelatnik ima pravo na naknadu najmanje u visini njegove osnovne plaće za vrijeme kada ne radi zbog:

- obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti

- zastoja u poslu do kojeg je došlo bez krivnje djelatni ka kao na primjer, u slučaju nedostatka sirovina, pogonske energije i slično.

Kolektivnim ugovorima ili općim aktima poduzeća mogu se utvrditi i drugi vidovi naknada u pojedinim specifićnim slučajevima radi osiguranja nesmetanog odvijanja procesa rada kao što su pripravnosti djelatnika kod kuće, dežurstva na radnom mjestu itd.

Djelatnicima se može isplatiti Božićnica, visinu koje sporazumno utvrduju poduzeće i Sindikat.

Poduzeće, odilosno poslodavac može isplatiti jubilarne nagrade za navršenih

- 10 godina radnog staža 50%

- 20 godina radnog staža 70%

- 30 godina radnog staža 80%

- 35 godina radnog staža 90%

- 40 godina radnog staža 100%

prosječne mjesečne plaće u poduzeću odnosno kod poslodavca, isplaćene u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem se isplaćuje nagrada.

Djelatniku prilikom odlaska u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini od najmanje 3 prosječne mjesečne plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodna 3 mjeseca.

Poduzeće, odnosno poslodavac može osigurati sredstva za poklon djetetu do 12 godina starosti, roditelju nositelju zdravstvenog osiguranja djetela, najmanje u visini od 15% prosječne plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Poduzeće, odnosno poslodavac isplaćuje naknadu troškova prijevoza za dane koje djelatnik provede na radu, a prema stvarnim troškovima prijevoza za dolazak i odlazak s posla Kolektivnim ugovorom ili općim aktom obvezno se utvrduju prava i krvjeti korištenja naknade troškova prijevoza.

Djelatnik ima pravo na naknadu troškova prehrane tijekom dnevnog punog radnog vremena u visini najmanje 25% prosječne mjesečne plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodrlom mjesecu.

NEPLAĆENI DOPUST

Djelatnik može odsustvovati bez naknade plaće do 30 dana u tijeku jedne kalendarske godine, u slijedećim slučajevima:

- neodložnih osobnih poslova

- privatnih putovanja

- njege člana uže obitelji

- popravka kuće odnosno stana

- liječenja o vlastitom trošku

- obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili spe cijalizacije na vlastiti trošak, te u drugim opravdanim slučajevima.

Odluku o neplaćenom dopustu donosi direktor poduzeća.

Djelatnik, koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje ne smije biti stavljen u lošiji položaj, niti će se protiv njega voditi disciplinski postupak, osim ako je po posebnim propisima i pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi ili imovine.

Prava iz stavka 1. ovog članka ne primjenjuju se u slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti, kao i u slučaju elementarnih nepogoda i katastrofa.

Radi osiguranja minimalnih standarda sigurnosti na radu poduzeće odnosno poslodavac i djelatnik, obvezni su, osim prava i obveza odredenih važećim zakonodavstvom, poštovati odredbe ovog Ugovora u svezi zaštite na radu.

Poduzeće odnosno poslodavci imaju na području zaštite na radu prvenstveno slijedeće obveze:

- osigurati prodavačima radnu odjeću,

- prilagoditi posao pojedinačnom djelatniku, posebno odgovarajućim oblikovanjima radnog mjesta, izborom sredstava za rad, izborom radnih, tehnoloških postupaka, te uklanjanjem monotonosti posla i pretjeranog ritma, kao i smanjivanjem štetnih utjecaja na zdravlje radnika,

- prilagoditi posao tehničkom napretku i poznavanju napretka struke u zemlji i svijetu,

- zamjenjivati opasne s bezopasnim ili s manje štetnim radnim (tehnološkim) postupcima, sredstvima za rad, materijalima i izvorima energije,

- razvijati usklađenu politiku zaštite na radu uključujući u nju tehnologiju, organizaciju rada, socijalne odnose i utjecaj radne okoline,

- savjetovati se s djelatnicima odnosno njihovim zastupnicima o pitanjima razvoja i uvođenja novih tehnologija.

Sve mjere u svezi sa zaštitom i osiguranjem zdravlja djelatnika na radu idu na trošak poduzeća odnosno poslodavca.

Svaki djelatnik dužan je brinuti za vlastitu zaštitu i zdravlje u skladu sa svojom osposobljenošću te pismenim i usmenim uputama poslodavca.

U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu, sindikalni povjerenik ima slijedeća prava i obveze:

- sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih supstanci u radni i proizvodni proces,

- biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje djelatnika,

- primati primjedbe djelatnika na primjenu propisa i provođenja mjera zaštite na radu,

- prisustvovati inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svim zapažanjima djelatnika čiji je povjerenik,

- pozvati inspektora rada u nadzor kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje djelatnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti,

- obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati informacije relevantne za njegov rad,

- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,

- svojom aktivnošću poticati ostale djelatnike na rad na siguran način.

Kriteriji za utvrđivanje viška djelatnika vrednuju se sa slijedećim brojem bodova:

1. stručna sprema odnosno osposobljenost za rad djelatnik ima

a) tražena stručna sprema, odnosno osposobljenost 10 bodova

b) jedan stupanj niža stručna sprema odnosno osposobljenost od tražene 0 bodova

c) dva stupnja niža stručna sprema odnosno osposobljenost od tražene -5 bodova

d) više od dva stupnja niža stručna sprema odnosno osposobljenost od tražene -10 bodova

2. Radno iskustvo za rad kojeg djelatnik obavlja:

a) ima zahtijevano radno iskustvo 5 bodova

b) nema zahtijevano radno iskustvo 0 bodova

3. Radna uspješnost djelatnika

a) natprosječno 20 bodova

b) prosječno 0 bodova

c) ispod prosječno -5 bodova

4. Radni staž

a) od 1-5 godina 3 boda

b) od 6-14 godina 10 bodova

c) od 15-25 godina 15 bodova

d) više od 25 godina 20 bodova

5. Zdravstveno stanje vrednuje se na temelju vjerodostojnih

liječničkih potvrda ili odluka Fonda MIORH

- djelatnik koji ima kroničnu bolest ili bolest koja se ponavlja 10 bodova

- slabije zdravstveo stanje djelatnika kao posljedica nesreće na radu ili profesionalne bolesti 20 bodova

6. Socijalno stanje:

- djelatnik koji njeguje dijete, stariju osobu ili bračnog druga sa tjelesnim manama ili smetnjama 20bodova

- zaposlen samo jedan bračni drug ili samohrana osoba 20 bodova

- broj djece: za svako dijete po 5 bodova

- djelatnik koji obavlja obrtnu djelatnost kao sporedno zanimanje (popodnevni obrt ili djelatnik koji je vlasnik seoskog imanja) -30 bodova

- djelatnik čiji bračni drug obavlja djelatnost kao sporedno zanimanje ili je vlasnik obradivih poljoprivrednih površina od 4 ha -30 bodova

U slučaju trajnih viškova primjenjuju se svi kriteriji iz prethodnog stavka.

O svakom pravu, obvezi i odgovornosti mora se djelatniku izdati rješenje s poukom o pravnom lijeku. ,

U postupku za zaštitu prava djelatnika, o prigovoru djelatnika koji je u radnom odnosu u poduzeću odlučuje organ upravljanja ili organ utvrđen općim aktom.

O prigovoru djelatnika koji je u radnom odnosu kod poslodavca odlučuje arbitraža koju sporazumno imenuju poslodavci i Sindikat.

U svrhu zaštite svojih prava svaki se djelatnik, član sindikata može obratiti sindikalnom povjereniku. Sindikalni povjerenik dužan je provjeriti navode djelatnika o povredi njegovih prava, te u slučaju ako ocijeni da postoji povreda prava obvezan ga je zastupati.

KOLEKTIVNO OSIGURANJE

Poduzeće odnosno poslodavac može u skladu sa svojim mogućnostima kolektivno osigurati djelatnike za slučaj smrti i trajnog invaliditeta.

Troškove osiguranja iz stava 1. ovog članka kod odgovarajućeg zavoda snosi poduzeće, odnosno poslodavac.

SOCIJALNI MIR

Sindikat se suzdržava od štrajka, ako se sve odredbe iz ovog Ugovora uredno ispunjavaju prema svim djelatnicima na koje se ovaj Ugovor odnosi, kao i u svim pitanjima koja su ovim Ugovorom uređena.

Za sva pitanja koja ovim Ugovorom nisu uređena ili se trebaju urediti posebnim koleletivnim ugovorom, Sindikat se ne odriče prava na štrajk. Obveza socijalnog mira vrijedi do otvaranja novih kolektivnih pregovora.

Izuzetno od stavka 1 i 2 ovog članka, dopušten je štrajk solidarnosti, odnosno druge metode sindikalne podrške zahtjevima zaposlenih u određenoj djelatnosti.

Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku.

Štrajkom rukovodi štrajkački odbor

Kada je štrajk organiziran zbog neispunjenja obveza propisanih ovim Kolektivnim ugovorom, troškove štrajka snosi poduzeće odnosno poslodavac.

PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRNVA I NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVA

Strane Kolektivnog ugovora moraju svim raspoloživim sredstvima nastojati da se ovaj Ugovor pravilno izvršava, a njegove odredbe poštuju. Obje strane se obvezuju da neće za trajanja ovog Kolektivnog ugovora pristupiti štrajku, bojkotu ili pribjeći zatvaranju poduzeća u svrhu ispunjenja zahtjeva za pronijenom neke od odredbi iz ovog Kolektivnog ugovora.

Za rješavanje sporova između strana Kolektivnog ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem osniva se komisija za mirenje i arbitražno vijeće.

Smatra se da se radž o sporu među stranama ako se one ne sporazumiju o zaključivanju, promjeni odnosno dopuni Kolektivnog ugovora, odnosno o drugim mjerama za rješavanje spornih situacija.

Sindikat se obvezuje da u vrijeme važenja ovog Ugovora ukoliko se on ostvaruje, neće organizirati štrajk za mijenjanje odredbi ovog Ugovora.

U poduzeću odnosno kod poslodavca koji se bave djelatnošću prometa robe i usluga (trgovine) osnovnim živežnim namirnicama, općim aktom odnosno kolektivnim ugovorom, određuju se poslovi i zadaci i način kako se za vrijeme štrajka oni obavljaju, a koji su nužni za osiguranje nenadoknadivih uvjeta za život i rad građana i drugih organizacija.

Za rješavanje sporova između potpisnika ovog Kolektivnog ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja. Postupak mirenja pokreće se na pismenu inicijativu jednog od potpisnika ovog Kolektivnog ugovora.

Postupak mirenja ne može se provesti ako jedan od potpisnika ovog Kolektivnog ugovora nije prihvatio prijedlog za provođenje mirenja.

Komisija za mirenje ima predsjednika i četiri člana. Svaki potpisnik Kolektivnog ugovora imenuje po dva člana komisije za mirenje.

U postupku mirenja ispitat će se navodi i prijedlozi stranaka, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.

Komisija za mirenje će dati pismeni prijedlog nagodbe. Mirenje je uspjelo ako obje strane prihvate pismeni prijedlog nagodbe.

Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ima snagu nagodbe zaključene izvan suda (izvansudska nagodba).

Ako ne uspije pregovaranje ni postupak mirenja, ugovorne strane će predmet spora povjeriti arbitražnom sudu od tri člana.

Arbitražni sud se za svaki slučaj spora imenuje iz šire liste arbitara koju su suglasno utvrdili Hrvatska gospodarska komora i Savez samostalnih sindikata Hrvatske.

Arbitražni sud utvrđuje i slučajeve kršenja odredaba ovog Kolektivnog ugovora i donosi odluke o tim slučajevima.

Postupak za utvrđivanje kršenja odredaba ovog Kolektivnog ugovora mogu pokrenuti potpisnici ovog Ugovora.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti promjenu ili dopunu Kolektivnog ugovora. Strana koja pokreće postupak izmjene ili dopune Kolektivnog ugovora radi to u pismenom obliku. Druga strana ima obvezu očitovanja na predložene izmjene ili dopune u roku od 30 dana inače se pokreće arbitražni postupak.

Ako se potpisnici Kolektivnog ugovora ne sporazumiju o izmjenama i dopunanka Kolektivnog ugovora, odnosno ne postignu suglasnost u postupku mirenja, rješenje spora se povjerava arbitražnom sudu.

Jedan potpisnik Kolektivnog ugovora može napustiti Kolektivni ugovor, ali je dužan prethodno najaviti svoje odstupanje pismeno, najmanje tri mjeseca prije napuštanja primjene Kolektivnog ugovora. U isto vrijeme ima pravo pokrenuti postupak za zaključivanje novog Kolektivnog ugovora.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Hrvatska gospodarska komora i Sindikat trgovine Hrvatske imenuju zajednički organ za tumačenje odredbi ovog Kolektivnog ugovora i praćenje njegove primjene.

Zajednički organ ima četiri člana od kojih po polovicu imenuje svaka ugovorna strana.

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja Kolektivnog ugovora snose ugovorene slrane svaka u svom dijelu, a troškove pripremanja i rada arbitraže, komisije za mirenie i komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora stranke dijele proporcionalno.

Poduzeća, odnosno poslodavci, dužni su uskladiti svoje opće akte, odnosno kolektivne ugovore, s odredbama ovog Kolektivnog ugovora, odnosno početi s primjenom odredbi ovog Kolektivnog ugovora, odnosno početi s primjenom odredbi ovog Kolektivnog ugovora, najkasnije u roku 30 dana od dana stupanja Ugovora na snagu.

Ovaj Kolektivni ugovor bit će objavljen u skladu s Uputama o registraciji i objavljivanju registriranih kolektivnih ugovora ("Narodne novine", br. 29/92.).

ANEKS KOLEKTIVNOM UGOVORU
Utvrđivanje osnovne plaće
1. Tablica radnih mjesta odnosno zanimanja po stupnjevima složenosti poslova
2. Vrednovanje posebnih znanja i sposobnosti koja nisu obuhvaćena utvrđenim stupnjem složenosti poslova.
3. Osnove za vrednovanje težih uvjeta rada
4. Tablica radnih mjesta s težim uvjetima rada

1.TABLICA ZANIMANJA I RADNIH MJESTA PO STUPNJEVIMA I KOEFICIJENTIMA SLOŽENOSTI POSLOVA (TARIFNI RAZREDI)

Stupanj                 Naziv zanimanja i radnih                Koeficijenti
složenosti                      mjesta u okviru zanimanja               složenosti
poslova                                                         poslova
(str.spreme)                                                            od       do
___________________________________________________________________________

I.                              - trgovinski manipulant,
                                - pomoćni radnik u skladištu
                                - čuvar
                                - portir                                        1,03    1,10
                                - čistač

II.                             - paker robe
                                - dostavljač robe
                                - telefonist                            1,11    1,27
                                - vozač viljuškara

III.                            - prodavač
                                - daktilograf                           1,28    1,41
                                - evidentičar utroška

IV.                             - poslovođa
                                - trgovinski aranžer
                                - komercijalni kalkulant
                                za unutrašnju trgovinu
                                - nabavljač robe
                                - komercijalni operater
                                - skladištar
                                - operater platnog prometa              1,42    1,58
                                - knjigovođa
                                - saldakantist
                                - kadrovski operater
                                - arhivar
                                - sistemsko-analitički pro-
                                gramer
                                - administrativno-tehnički
                                sekretar
                                - blagajnik

 V.                             - trgovinski aranžer propagandist
                                procesni organizator nabave, prodaje
                                 i skladištenja robe
                                - trgovački putnik                      1,59    1,75
                                - vanjskotrgovinski kalkulant
                                - knjigovođa kontist
                                - poslovni tajnik
                                - knjigovodstveni likvidator

VI(VI-1)                        - knjigovođa bilancist
                                - organizator konsignacij-
                                skih poslova
                                - komercijalist
                                - organizator nabavnih i prodajnih poslova
                                - trgovački kontrolor
                                - organizator carinsko-de-
                                viznih poslova
                                - kontrolor materijalno-fi-
                                nancijskih poslova                      1,76    2,01
                                - organizator knjigovod-
                                stvenih poslova
                                - organizator materijalno-
                                financijskih poslova
                                - operativni organizator
                                zaštite na radu


VII(VI-2)
                                - organizator deviznih poslova  2,02    2,27


VIII(VII-1 )                    - organizator ekonomske propagande
                                - komercijalist unutrašnje
                                trgovine
                                - vanjskotrgovinski komercijalist
                                - organizator trgovinskog
                                poslovanja
                                - organizator komercijalnog poslovanja
                                - organizator uslužno-komercijalnog 
                                poslovanja                              2,28    2,59
                                - organizator ekonomskog poslovanja
                                - organizator materijalno-financijskog poslovanja
                                - organizator pravnog poslovanja
                                - programer informacijskog sistema
                                - informatičar
                                - organizator kadrovskih
                                poslova

(VII-2)

                                - istraživač trgovinskog
                                poslovanja
                                - organizator trgovinskog
                                poslovanja - specijalist
                                marketinga
                                - savjetnik za ekonomska
                                pitanja                                 2,60    2,99
                                - analitičar specijalist za
                                računovodstvene poslove
                                - analitićar specijalist za
                                financijske poslove
                                - projektant specijalist za
                                informacijski sistem

X(VIII)
                                - naučni istraživač trgovine
                                - organizator trgovinskog
                                poslovnog sistema                       3,00    3,20
                                - naučni istraživač siste -
                                ma planiranja 
                                - naučni istraživač finan-
                                cija i računovodstva

2. VREDNOVANJE POSEBNIH ZNANJA, SPOSOBNOSTI I UVJETA KOJI NISU OBUHVAĆENI UTVRĐENIM STUPNJEM SLOŽENOSTI POSLOVA (ZANIMANJA)

Pod posebnim zanimanjima, sposobnostima i uvjetima koje treba posebno vrednovati podrazumijevaju se oni koji nisu obuhvaćeni i vrednovani utvrđenim stupnjem stručne spreme konkretnog zanimanja. To su znanja i sposobnosti koja nisu utvrđena nekim propisom,
Kad se za neko radno mjesto pored utvrđene vrste i stupnja stručne spreme traži i posebno znanje ili sposobnost, koje zbog specifičnosti nije uračunato u stupanj složenosti poslova dotičnog zanimanja, ovo posebno znanje ili sposobnost treba dodatno vredno

3. OSNOVE ZA VREDNOVANJE TEŽIH UVJETA RADA

Dodatak za teže uvjete rada u trgovini utvrđuje se po ovim osnovama, te se osnovna plaća uvećava za najmanje 10% kod:

- fizičkog napora,
- neprirodnog položaja tijela,
- opasnosti od ozljeda na radu,
- rada s određenim strojevima,
- povečane buke, zra.čenja, vibracija, vlage,
- štetnih plinova i aerosola,
- psihofizićkog opterećenja,
- rada s prljavim tvarima,
- rada na visokim i niskim temperaturama, na okvorenom i na visini.

4. TABLICA RADNIH MJESTA S TEŽIM UVJETIMA RADA

Radna mjesta s težim uvjetima rada su ona na kojima se obavljaju slijedeći poslovi:
- čišćenje poslovnih prostorija,
- daktilografski posao,
- posao utovara, istovara i manipuliranja robom,
- tehničko-sekretarski posao,
- rad viljuškarom,
- blagajnički posao u prodavaonici,
- komisioniranje i odvajanje robe,
- prodaja robe na malo,
- obavljanje prijevoza teretnim vozilom do 5 tona,
- aranžiranje izložbenog i prodajnog prostora,
- kontrola lijekova i kemikalija,
- druga radna mjesta koja podliježu kriterijima navedenim u toč. 3. ovog Aneksa.

Ovaj Aneks je sastavni dio Kolektivnog ugovora.

Hrvatska                Sindikat trgovine
gospodarska             Hrvatske
komora          Ana Knežević,  v. r.

Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.
 dr.
Petar Vidaković,  v. r.

Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.