KOLEKTIVNI UGOVORI

Na temelju članka 94. stavak 4 Zakona o radnim odnosima ("Narodne novine", br. 25/92) Samostalni sindikat graditeljstva Hrvatske, Nezavisni siridikat građevinara Hrvatske, s jedne strane i Hrvatska gospodarska komora, s druge strane zaključili su 28. prosinca 1992. godine ovaj

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA GRADITELJSTVO

Ovim kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: ugovor) uređuju se prava i obveze radnika iz rada i na osnovi rada, kao i prava i obveze poslodavaca koja nisu cjelovito uređena Općim kolektivnim ugovorom za gospodarstvo ("Narodne novine", br. 47/92) ili se ta prava i obveze za radnika povoljnije uređuju, kao i prava i obveze koja proizlaze iz specifičnosti rada u djelatnostima građevinskog gospodarstva.

Odredbe ovog ugovora obvezuju sve poslodavce, bez obzira na sjedište, koji obavljaju djelatnosti graditeljstva na teritoriju Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Republika) a primjenjuje se na sve radnike koje poslodavci zapošljavaju u slijedećim granama:

Grana   Skupina Podskupina      Djelatnosti
0501    05010           050100  VISOKOGRADNJA
0502    05020                           NISKOGRADNJA I HIDROGRADNJA
                        050210  Izgradnja prometnih objekata
                        050201  Izgradnja hidrograđevinskih objekata
                        050209  MONTAŽERSKI RADOVI
0503    05030                           INSTALACIJSKI I ZAVRŠNI RADOVI  U
                                        GRAĐEVINARSTVU
050301                          Postavljanje i popravak građevinskih instalacija
050302                          Završni i obrtnički radovi u građevinarstvu
1104    11040                           PROJEKTIRANJE I SRODNE TEHNIČKE USLUGE
110401                          Prostorno i urbanističko planiranje i projektiranje
110402                          Projektiranje građevinskih objeka
110403                          Ostalo projektiranje
110405                          Inženjering
110405                          Premjer i kartiranje zemljišta
110406                          Ispitivanje
Odredbe ovog ugovora obvezuju i poslodavce sa sjedištem u
Republici koji zapošljavaju radnike u inozemstvu.

U smislu ovog ugovora "poslodavac" je svaka pravna ili fizička osoba za koju radnik obavlja određene poslove temeljem ugovora o radu (radnog odnosa).

U smislu ovog ugovora "radnik" je svaki posloprimac koji temeljem ugovora o radu (u radnom odnosu) obavlja određene poslove za poslodavca s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom.

Prava iz ovog ugovora u punom opsegu ostvaruje radnik za puno radno vrijeme.

Radnik koji radi kraće od punog radnog vremena ima prava i obveze radnika koji rade puno radno vrijeme i ostvaruje ih u opsegu koji ovisi o dužini radnog vremena.

Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajuća razrada u kolektivnim ugovorima poduzeća odnosno u općem aktu poslodavca.

Ako bi kolektivnim ugovorom odnosno općim aktom neko pravo radnika bilo utvrđeno u manjem opsegu od prava koja proizlaze iz ovog ugovora primjenjuju se odredbe ovog ugovora.

1. Ugovor o radu

Ugovorom o radu odnosno odlukom o izboru uređuje se:

- vrijeme zasnivanja radnog odnosa (na neodređeno ili određeno vrijeme),

- datum zasnivanja radnog odnosa,

- radno vrijeme za koje se zasniva radni odnos,

- pripravnički staž, ako se radni odnos zasniva s pripravnikom,

- pokusni rad ako se on zahtijeva za to radno mjesto,

- vrijeme prestanka radnog odnosa ako je radni odnos zasnovan na određeno vrijeme,

- raspored u grupu složenosti poslova odnosno tarifnu skupinu,

- plaća.

Ako se kolektivnim ugovorom poduzeća odnosno općim aktom uređena pojedina prava i obveze radnika ne mogu direktno primijeniti, ugovorom o radu uredit će se još i:

- radno vrijeme, odmori i dopusti,

- mjere zaštite na radu,

- druga prava i obveze poslodavca i radnika.

Prije stupanja na rad radniku se mora omogućiti upoznavanje sa sadržajem kolektivnih ugovora i općih akata kojima su uređena njegova prava i obveze.

Poslodavac mora udovoljiti zahtjevu zaposlenih za uvid u sadržaj kolektivnih ugovora i općih akata.

2. Pripravništvo

Pripravnici koji po zakonu ne polažu stručni ispit, polažu ga nakon provedenog pripravničkog staža kod poslodavca.

Pripravnički staž je različit u odnosu na stupanj stručnog obrazovanja i traje:

- za poslove do zaključno V stupnja obrazovanja najviše 6 mjeseci,

- za poslove VI stupnja stručnog obrazovanja najviše 9 mjeseci,

- za poslove VII stupnja stručnog obrazovanja najviše 12 mjeseci.

Pripravništvo se obavlja po programu koji se donosi u skladu sa specifičnostima pojedinih struka i radnih mjesta.

Pripravnički staž može se na prijedlog mentora skratiti najviše za polovinu vremena.

Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolesti, služenja vojne službe i sl.), ako je ukupna odsutnost trajala duže od 30 dana.

Pripravnički ispit polaže se pred komisijom od najmanje tri člana od kojih jedan mora imati isti stupanj stručne spreme određene vrste zanimanja kao i pripravnik. Članovi komisije mogu biti i osobe koje nisu u radnom odnosu kod poslodavca.

3. Raspored u drugo mjesto rada

U slučaju rasporeda radnika u drugo mjesto rada smještaj, prehrana i prijevoz radnika osigurava se u skladu s Pravilnikom o osiguranju smještaja, prehrane i prijevoza radnika koji obavljaju poslove na privremenim gradilištima izvan sjedišta organizacije odnosno poslodavca ("Narodne novine", br. 7/87.).

4. Zaštita na radu

Radnik ima pravo na zaštitu na radu. Zaštita na radu obuhvaća mjere usmjerene za stvaranje sigurnih uvjeta rada u skladu sa zakonom.

Poslodavci, uzimajući u obzir znanstvene metode i suvremena dostignuća, obvezni su osigurati rad na način kojim se osigurava sigurnost na radu i zaštita zdravlja radnika, te poduzimati mjere i utvrđivati normative kojima se osigurava psihofizičko zdravlje i osobna sigurnost a naročito:

- utvrditi mjere zaštite na radu u elaboratu organizacije gradilišta i to na način i sredstvima kojima se maksimalno osigurava stupanj sigurnosti radnika, smanjuje mogućnost povreda, zdravstvenih tegoba i profesionalnih oboljenja,

- urediti samačke domove koji su trajnije naravi na način da budu zadovoljeni minimalni standardi u uređivanju stanovanja, prehrane i ostalih uvjeta života, a prostorije za smještaj radnika,na gradilištima urediti u skladu s Pravilnikom o osiguranju smještaja prehrane i prijevoza radnicima koji obavljaju poslove na privremenim radilištima izvan sjedišta organizacije odnosno sjedišta poslodavaca,

- da neće izvoditi radove niti dopustiti radnicima da rade na otvorenom kada je temperatura zraka niža od -150C odnosno viša od 400C. Izuzetno, ako bi zbog prekida rada nastupile teške posljedice za organizaciju odnosno poslodavca ili kad to klimatski uvjeti dopuštaju (vlažnost zraka) radnik može raditi i na temperaturi nižoj od -150C odnosno višoj od 400C pod uvjetom da se radnici koriste i da im se osigura upotreba potrebnih osobnih zaštitnih sredstava za rad u tim uvjetima. Za rad pri nižim temperaturama potrebno je osigurati tople napitke i uređen prostor za povremeno zagrijavanje radnika,

- obavještavati sindikalnog povjerenika o težim povredama na radu, kolektivnim nesrećama, profesionalnim bolestima i o svakoj pojavi koja uzrokuje nesigurnost za život i zdravlje uključujući i informacije o zabranjenim radnjama,

- radnicima koji rade na poslovima štetnim po zdravlje osigurati zaštitna sredstva, medicinski programirani odmor, zaštitnu prehranu i piće tijekom rada,

- radnicima osigurati odgovarajuću poduku na području zaštite na radu i zdravstvene sigurnosti radnika.

Žena i radnik mladi od 18 godina ne smiju raditi na radnom mjestu na kojem se pretežno obavljaju osobito teški fizički poslovi niti na ostalim poslovima koji bi mogli štetno s povećanim rizikom utjecati na njihovo zdravlje i život.

Trudnice ne smiju obavljati poslove:

- za koje se traže posebni uvjeti, zdravstvenog, tjelesnog i psihofizičkog stanja,

- koji su utvrđeni kao naporni,

- koji imaju štetan utjecaj na zdravlje trudnice i na trudnoću.

Naporni i za zdravlje štetni poslovi koji se ne smiju raditi za vrijeme trudnoće su naročito:

- poslovi koji izazivaju stalne i snažne vibracije tijela ili buku i izazivaju duži pritisak na tijelo,

- poslovi s opasnim i za zdravlje štetnim tvarima,

- poslovi kod kojih proces rada utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu kretanja radnim prostorijama,

- poslovi u prostorijama u kojima nastaju opasna zračenja,

- poslovi kod kojih treba dizati i prenositi terete,

- poslovi koji se obavljaju pretežno u nefiziološkom ili prisilnom položaju.

Radnika kojem je smanjena zdravstvena i radna sposobnost poslodavac je dužan rasporediti na radno mjesto koje odgovara njegovoj zdravstvenoj odnosno preostaloj radnoj sposobnosti u roku od 15 dana od dana kada je rješenje nadležnog organa mirovinskog osiguranja postalo konačnim u upravnom postupku.

Ako poslodavac ne rasporedi radnika u roku utvrđenom u stavku 1. ovog članka dužan je radniku nadoknaditi razliku između naknade plaće koju prima i plaće koju bi ostvario da je raspoređen na odgovarajuće radno mjesto i to od prvog dana isteka roka u kojem ga je bio dužan rasporediti pa do rasporeda radnika na odgovarajuće radno mjesto.

Radnik je dužan:

- raditi s nužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava život ili zdravlje svoje i drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja,

- na radnom mjestu poznavati uvjete i opasnosti rada, pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštitena radu i uputa proizvođača sredstava rada,

- održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju sigurnosne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,

- upozoriti neposrednog rukovodioca na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika,

- upoznati i upozoriti nadležnog liječnika kod zasnivanja radnog odnosa i u tijeku rada, na tjelesne nedostatke ili bolesti koje mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati posljedice po život ili zdravlje radnika ili njegov okoliš,

- ovladati znanjima iz zaštite na radu u mjeri potrebnoj za rad na siguran način,

- podvrći se provjeri da li je pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili bolestan,

- pristupiti zdravstvenim, psihofizičkim i drugim pregledima na koje je uključen.

5. Radno vrijeme

Radno vrijeme radnika iznosi 42 sata tjedno (puno radno vrijeme).

Radno vrijeme iz stavka 1. ovog članka može se prerasporediti ali tako da ukupno radno vrijeme radnika ne bude duže od 42 sata u radnom tjednu tijekom godine.

Odluku o preraspodjeli radnog vremena donosi poslovodni organ u skladu s općim aktom ili drugi radnik koji rukovodi organizacijskim tijelom poduzeća kojeg ovlasti poslovodni organ, odnosno poslodavac.

1. Osnovna plaća

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđena na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i normalne uvjete rada na tom radnom mjestu, a u skladu s odredbama ovog ugovora predstavlja najniži iznos kojega je poslodavac dužan isplatiti radniku.

Normalnim učinkom smatra se puno izvršenje utvrđene norme, odnosno ostvareni planirani doprinos u radu utvrđen aktom poduzeća ili uobičajenim za obavljanje pojedinih poslova.

Složenost poslova radnog mjesta u smislu odredbi ovog ugovora sadrži: značaj radnog mjesta u poslovanju poduzeća, potreban stupanj obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovornosti radnog mjesta, potrebno radno iskustvo radnika, zahtjevan stupanj kreativnosti i inicijativnosti radnika kao i ostale psihofizičke osobine potrebne za rad na određenom radnom mjestu.

Normalni uvjeti rada na pojedinom radnom mjestu su uvjeti koji su u pravilu prisutni tijekom cijelog radnog vremena, koje određuje tehnološki proces i njemu odgovarajuća organizacija rada, odnosno koji su uobičajeni za to radno mjesto.

Kao najnižu plaću ugovorne strane prihvaćaju iznos najniže osnovne plaće utvrđen i objavljen po potpisnicima Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo važećeg u vrijeme zaključivanja ovog kolektivnog ugovora.

U slučaju utvrđivanja novog iznosa najniže osnovne plaće po potpisnicima Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo i na način utvrđen tim ugovorom, novoutvrđeni iznos smatra se utvrđenim i za primjenu ovog kolektivnog ugovora od dana od kojeg su potpisnici Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo utvrdili i objavili da se primjenjuje novoutvrđeni iznos najniže osnovne plaće.

U slučaju prestanka važnosti Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo za vrijeme važenja ovog ugovora, ugovorne strane obvezuju se utvrditi i objavljivati iznos najniže osnovne plaće.

Svaka ugovorna strana, ako smatra da prilike na tržištu građevinskih usluga to omogućuju, ima pravo predložiti da se najniža osnovna plaća za primjenu ovog kolektivnog ugovora utvrdi u većem iznosu od iznosa utvrđenog na način opisan stavkom 1. i 2. ovog članka. Takav se prijedlog smatra prijedlogom za pokretanje postupka za izmjenu i dopunu ovog kolektivnog ugovora.

Složenost poslova za utvrđivanje osnovne plaće određenog radnog mjesta utvrđuje se tako da se vrijednost poslova najnižeg stupnja složenosti množi koeficijentom složenosti utvrđenim za grupu poslova kojem pripada dotično radno mjesto polazeći od slijedećih opredjeljenja:

Grupa                   Obilježje                                       Koeficijent
složenosti                                                              složenosti
I.      Grupa poslova podrazumijeva jednostavan
        rutinski rad koji ne zahtijeva posebno obrazovanje.
        Karakteristična radna mjesta: pomoćni radnik u
        građevinarstvu, transportni radnik, poslovi čišćenja
        uredskih prostorija, samačkih hotela i nastambi.                1,00
II      Grupa poslova podrazumijeva manje složene
        poslove i zadatke, odnosno rad pomoću
        jednostavnih sredstava za rad za koji su dovoljni
        pismena uputstva.
        Karakteristična radna mjesta: priučeni PKV
        građevinski radnici, pomoćni priučeni radnici svih
        struka, radnik na pripremi namirnica, sobarica,
        bolničar, pomoćnik strojarskog montera, autoperač i
        podmazivač, poslužitelj strojeva i uređaja na
        proizvodnji građevinskih elemenata, pomoćnik
        geobušača, figurant, čuvar, kurir i dostavljač.                 1,20
III.    Grupa podrazumijeva srednje složene poslove i
        zadatke na kojima se rad ponavlja uz povremenu
        pojavu novih poslova.
        Karakteristična radna mjesta: KV građevinski radnik
        početnik (zidar, tesar, armirač, betonirac, asfalter), KV
        radnika svih struka početnik, geobušač, strojar
        jednostavnog građevinskog stroja, vozač traktora,
        monter metalnih konstrukcija, rukovalac strojeva
        za obradu drva, unosilac podataka u AOP, tehnički
        crtač laborant, daktilograf, telefonist na telefonskoj
        centrali, skladištar priručnog skladišta.                       1,40
IV.     Grupa poslova podrazumijeva složenije i
        raznovrsnije poslove i zadatke za čije obavljanje
        su potrebne konzultacije u njihovu izvršavanju.
IV. a   Karakteristična radna mjesta: KV građevinski radnici
        svih struka (V. grupa tesar, armirač, zidar i dr.),
        građevinski laborant, vozač teretnog motornog vozila,
        servisni mehaničar, univerzalni strojarski monter, strojar
        građevinskih strojeva, skladištar, kuhar, blagajnik,
        vatrogasac.                                                     1,60
IV. b   Karakteristična radna mjesta: KV građevinski radnik
        svih struka (VI. grupa, tesar, armirač, zidar, izolater,
        asfalter), tehničar gradilišta, tehničar geobušenja,
        laborant, tehničar prerade drva, knjigovođa, medicinska
        sestra, operater ERC-a, geometar.                               1.70
V.      Grupa poslova podrazumijeva složenije poslove i
        zadatke koji zahtijevaju veći stupanj samostalnosti
        u izvršavanju poslova i zadataka.
V. a    Karakteristična radna mjesta: VKV građevinski radnik
        svih struka (VII. grupa, tesar, armirač, betonirac, utezač,
        skelar), strojar teških građevinskih strojeva, monter
        plinoenergetskih postrojenja, vozač teških teretnih vozila,
        pećar-specijalist, tehničar-kalkulant, poslovođa
        jednostavnih objekata i postrojenja, knjigovođa.                1,85
V. b    Karakteristična radna mjesta: VKV građevinski radnik
        svih struka (VIII. grupa, tesar, zidar, armirač, utezač,
        miner specijalist, vodeći monter, vozač autobusa, strojar
        građevinskog stroja-specijalist, vozač teškog teretnog
        vozila-specijalist, rukovalac strojeva za obradu drva-
        specijalist, poslovođa građevinskih objekata, poslovođa
        montaže, kuhar specijalist, knjigovođa-kontista,
        medicinska sestra-specijalist.                                  1,95
VI.     Grupa poslova podrazumijeva poslove koji
        zahtijevaju samostalnost i veći stupanj kreativnosti
        u njihovu izvršavanju.
        Karakteristična radna mjesta: VKV građevinski
        radnik-majstor svih zanimanja, majstor u održavanju
        strojeva, zavarivač za specijalne postupke, poslovođa
        gradilišta, poslovođa završnih radova, poslovođa
        montaže, samostalni referent pratećih službi, kalkulant,
        geometar-specijalist, rukovodilac manjeg građevinskog
        objekta.                                                        2,10
VII     Grupa poslova podrazumijeva poslove koji
        zahtijevaju dodatno poznavanje užeg područja
        djelovanja uz samostalnost i kreativnost u izvršavanju
        poslova toga područja.
        Karakteristična radna mjesta: rukovodilac
        građevinskog objekta, rukovodilac objekata
        montaže, rukovodilac pogona, poslovođa složenog
        objekta, voditelj odsjeka u pratećim službama,
        komercijalist, domaćin hotela, projektant metalnih
        konstrukcija geodeta, knjigovođa-bilancist, samostalni
        kalkulant, rukovodilac mehanizacije i transporta i
        rukovodilac održavanja na gradilištu.                           2,20
VIII.   Grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji
        zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika, projektiranje
        poslova i zadataka.
        Karakteristična radna mjesta: rukovodilac gradilišta,
        rukovodilac građevinskih instalacija, rukovodilac
        složenog pogona, geodet-specijalist, samostalni
        kalkulant, programer, strojarski konstruktor, operativni
        konstruktor metalnih konstrukcija, voditelj odjela u
        službi knjigovodstva, komercijale, financija, pripreme
        rada i sl.                                                      2,60
IX.     Grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji
        zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika te dodatna
        specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih poslova.
        Karakteristična radna mjesta: rukovodilac vrlo složenog
        gradilišta, samostalni projektant, organizator ERC-a,
        liječnik, geodetski projektant, arhitektonski projektant
        metalnih konstrukcija, tehnolog specijalist.                    2,80
X.      Grupa poslova podrazumijeva najsloženije poslove i
        zadatke s najvećim značajem za vođenje procesa
        proizvodnje i poslovanja, kreativne poslove i zadatke,
        istraživački rad, itd.
        Karakteristična radna mjesta: odgovorni rukovodilac
        poslovanja završnih radova, organizator industrijske
        proizvodnje građevinskog materijala za ugrađivanje
        i projektne opreme u građevinarstvu, organizator
        biroa, organizator geodetske službe, rukovodilac
        radnih jedinica, rukovodilac velikih samostalnih
        pogona, rukovodilac sektora komercijale, financija,
        knjigovodstva, kadrova i sl., savjetnik direktora,
        rukovodilac sektora razvoja, članovi i rukovodioci
        istraživačkih timova.                                           3,20

Pridržavajući se stavkom 1. ovog članka utvrđenih osnovnih plaća pojedinih grupa složenosti poslova kao minimalnih, potpisnici ugovora mogu za pojedine ili za više djelatnosti utvrditi tarife poslova.
Tarife poslova iz prethodnog stavka čine dodatak ovom ugovoru.
Poslodavci općim aktom odnosno ugovorom o radu utvrđuju tarife poslova u poduzeću poštivajući pri tome utvrđene odnose iz stavka 1. i 2. ovog članka kao minimalne.

2. Stimulativni dio plaće

Općim aktom odnosno ugovorom o zapošljavanju ili odlukom poslodavca utvrđuju se kriteriji i mjerila za vrednovanje ostvarenih rezultata rada i stimulacija radnika za ostvarenje većih rezultata.
O odluci iz prethodnog stavka obavještava se sindikalnog povjernika.

3. Dodaci za otežane uvjete rada

Osnovna plaća radnika povećat će se za ono vrijeme kada radnik povremeno radi u uvjetima rada težim od normalnih uvjeta rada radnog mjesta na koje je radnik stalno raspoređen i za koje mu je utvrđena osnovna plaća.
Elementi težih uvjeta rada koji se uzimaju u obzir kod uređivanja ovih pitanja u općim aktima i kolektivnim ugovorima poduzeća orijentacijski mogu biti slijedeći i njima slični:
I. UTJECAJ OKOLINE - dodatak na osnovnu plaću najmanje 5%
- rad na temperaturi ispod -50C ili iznad 350C,
- rad u uvjetima nagle i učestale promjene okolne temperature,
- rad uz buku veću od dozvoljene i kada su propisana zaštitna sredstva,
- rad na strojevima sa jačom vibracijom u radu,
- rad sa sredstvima ili u okolini s pojačanim zračenjem, a gdje su propisana zaštitna sredstva,
- rad u okolini zasićenoj štetnim parama, plinovima, prašinom, gdje su propisana osobna zaštitna sredstva.
II. FIZIČKA I PSIHIČKA OPTEREĆENJA - dodatak na osnovnu plaću najmanje 10%
- rad na zavarivanju,
- teški fizički rad.
III. OPASNOST ZA ZDRAVLJE I ŽIVOT NA RADNOME MJESTU
                                                                                dodatak
                                                                                najmanje
- rad vozača teških motornih vozila u javnom prometu                    10%
- rad na teškim građevinskim strojevima                                 10%
- rad na visini iznad 25 m                                                      15%
- rad na dubini u uskim kanalima i rovovima duljim od 3 m                       10%
- rad na visećim skelama                                                        25%
- rad na izbijanju i podgrađivanju tunela gdje je podgrađa potrebna             40%
- radovi u tunelu kada je postavljena podgrada ili ona nije potrebna            30%
- punjenje i paljenje mina                                                      25%
- kesonski i ronilački radovi                                                   50%

U slučaju rada u uvjetima koji se po više osnova smatraju težim od normalnih za dotično radno mjesto, osnovna plaća radnika povećat će se zanajveći utvrđeni dodatak.

4. Sudjelovanje u dobiti

Statutom, kolektivnim ugovorom poduzeća, općim aktom ili ugovorom o radu može se utvrditi pravo radnika na sudjelovanje u dijelu dobiti poslodavca, način sudjelovanja u toj dobiti i uvjeti pod kojima se to pravo ostvaruje.

Ako na način iz stavka 1. ovog članka nije utvrđeno sudjelovanje radnika u ostvarenoj dobiti poslodavca, može se kolektivnim ugovorom poduzeća ili općim aktom utvrditi pravo radnika na trinaestu plaću ili drugi vid dodatne isplate (Božićnica i sl.).

Radniku upućenom na rad radi organiziranja i priprema za otvaranje novog gradilišta izvan sjedišta organizacije i izvan mjesta njegova stalnog boravka pripada dnevnica za prvih 15 dana boravka na terenu ako na tom gradilištu nisu osigurani smještaj i prehrana.

Radnik ima pravo na terenski dodatak za vrijeme rada izvan središta poduzeća i izvan mjesta njegova stalnog boravka, au visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.

Puni iznos terenskog dodatka dnevno ne može biti manji od 6% od prosječne plaće isplaćene po radniku u privredi Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Na puni iznos terenskog dodatka ima pravo radnik kada mu nisu osigurani smještaj i prehrana.

Nema pravo na novčanu naknadu na ime terenskog dodatka radnik kojemu su povećani troškovi života zbog boravka na terenu pokriveni na način da mu je poduzeće osiguralo besplatan smještaj i prehranu.

Općim aktom ili ugovorom o radu utvrdit će se za koliko se umanjuje puni iznos terenskog dodatka u slučajevima kadaradniku na terenu nije osiguran smještaj ili mu nije osigurana prehrana.

Općim aktom ili ugovorom o radu može se utvrditi dio troškova terenskog dodatka koji će se, i u slučaju osiguranja besplatnog smještaja i prehrane, isplatiti radi pokrića ostalih povećanih troškova boravka na terenu.

Općim aktom ili ugovorom o radu utvrdit će se slučajevi kada se radniku koji radi u sjedištu poduzeća, a obitelj mu trajno boravi izvan sjedišta poduzeća nadoknađuju troškovi odvojenog života od obitelji.

Naknade se isplaćuju zbog pokrića povećanih troškova radnika radi odvojenosti od obitelji.

Puni iznos naknade za odvojeni život od obitelji ne može iznositi manje od 60% prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku Republike u prethodna tri mjeseca.

Kada radnik ima pravo na naknadu ista će se isplatiti u punom iznosu kada mu u sjedištu poduzeća nisu osigurani smještaj i prehrana.

Ako su radniku, koji bi na naknadu imao pravo, u sjedištu poduzeća osiguran smještaj i prehrana, smatra se da on nema povećanih troškova zbog odvojenosti od obitelji, pa mu ni ne pripada naknada.

Općim aktom ili ugovorom o radu utvrdit će se za koliko se umanjuje iznos naknade u slučajevima kada radniku u sjedištu poduzeća nije osiguran smještaj ili mu nije osigurana prehrana.

Terenski dodatak i nadoknada za odvojeni život od obitelji međusobno se isključuju.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova prijevoza javnim prometom.

Kada radnici putuju u mjesto obavljanja rada, poslodavac je dužan osigurati prijevoz do mjesta rada ili nadoknaditi povećane troškove prijevoza ako oni nisu obuhvaćeni troškovima iz stavka 1. ovog članka.

Na nadoknadu troškova prehrane u punom opsegu ima pravo i radnik koji radi sa skraćenim radnim vremenom, ako skraćeno radno vrijeme traje četiri i više sati dnevno.

Pravo na regres za godišnji odmor i naknadu troškova za dolazak i odlazak s posla ostvaruje u punom iznosu i radnik koji radi sa skraćenim radnim vremenom.

Radnik ima pravo na topli obrok u tijeku dnevnog punog radnog vremena čija se vrijednost utvrđuje u visini mjesečnog iznosa srazmjerno iznosu od 25% prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca. Radnici kojima nije moguće osigurati topli obrok imaju pravo na odgovarajući iznos regresa u dinarima.

1. Upućivanje radnika na rad u inozemstvo

Poslodavac upućuje radnika na rad u inozemstvo sukladno uvjetima utvrđenim zakonom, ovim Ugovorom i općim aktom.

Prava radnika koji se upućuju na rad u inozemstvo općim aktom iz stavka 1. ovog članka ne mogu biti utvrđena u manjem opsegu od prava utvrđenim kolektivnim ugovorom i općim aktima za radnike koji rade u zemlji.

Poslodavac je dužan prije donošenja općeg akta stavka 1. ovog članka zatražiti i razmotriti mišljenje Sindikata ili predstavnika radnika.

Ugovor o radu u inozemstvu odnosno odluka o raspoređivanju sadrži potrebne elemente utvrđene člankom 6. ovog Ugovora, a njime se mora utvrditi i:

- broj i datum,

- naziv radnog mjesta na koje se raspoređuje radnika za vrijeme rada u inozemstvu,

- dan upućivanja na rad u inozemstvo,

- naznaka zemlje u koju se radnik upućuje na rad i lokacija na kojoj će se raditi,

- plaća radnika za vrijeme rada u inozemstvu,

- način obračuna i isplate plaće za vrijeme rada u inozemstvu.

2. Radno vrijeme

Radno vrijeme radnika upućenog na rad u inozemstvo prilagođava se radnom vremenu i uvjetima rada države u kojoj se rad obavlja.

Rad u inozemstvu u pravilu se obavlja po preraspoređenom radnom vremenu.

U okviru preraspodijeljenog radnog vremena radnika ukupno radno vrijeme ne može iznositi duže od punog radnog vremena koje je prosječna radna obveza radnika za razdoblje za koje se vrši preraspodjela.

Preraspodjelu radnog vremena za svaku državu odnosno gradilište utvrđuje prije početka radova poslovodni organ odnosno poslodavac.

Slobodne dane koji proisteknu iz preraspodjele radnog vremena radnici koriste u pravilu poslije vraćanja u zemlju povezano sa godišnjim odmorima, vjerskim i drugim blagdanima u koje se u stranoj zemlji ne radi, ili danima zastoja radova (ratne operacije, obustava rada od strane investitora, remontni radovi i sl.).

Vrijeme iznad punog radnog vremena određenog vremenskog perioda za koji nije izvršena preraspodjela smatra se prekovremenim radom.

3. Plaće

Poslodavac koji izvodi radove u inozemstvu isplaćuje radnicima za vrijeme rada u inozemstvu plaću i druga osobna primanja u hrvatskim dinarima i u stranoj valuti.

Visina i način isplate plaće i drugih osobnih primanja radnika iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se općim aktom poslodavca koji upućuje i raspoređuje radnika na mjesto rada u inozemstvu.

Poslodavac isplaćuje dio plaće i drugih osobnih primanja radnika u valuti zemlje u kojoj se izvode radovi u skladu s općim aktom, radi pokrića životnih troškova radnika za vrijeme rada u inozemstvu.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, ovisno o životnim i radnim uvjetima u zemlji u kojoj se izvode radovi poslodavac može dio plaće i drugih osobnih primanja radnika isplatiti radnicima u konvertibilnoj valuti, ako u takvoj valuti naplaćuje izvođenje investicijskih radova u inozemstvu.

Poslodavac općim aktom utvrđuje da li se plaća i druga osobna primanja radnika za vrijeme rada u inozemstvu obračunava u hrvatskim dinarima ili u stranoj valuti.

Ako se plaća radnika za vrijeme rada u inozemstvu obračunava u hrvatskim dinarima, dio plaće koji se, u skladu s općim aktom, isplaćuje u konvertibilnoj valuti preračunava se iz dinarske protuvrijednosti u iznos konvertibilne valute po srednjem tečaju NB Hrvatske na zadnji dan u mjesecu za koji se vrši obračun.

Dio plaće koji se radniku isplaćuje u lokalnoj valuti preračunava se iz dinarske protuvrijednosti u iznos USA dolara po srednjem tečaju NB Hrvatske na zadnji dan u mjesecu za koji se vrši obračun, a USA dolara preračunavaju se u lokalnu valutu po tečaju USA dolara u zemlji izvođenja investicijskih radova.

Ako se plaća radnika za vrijeme rada u inozemstvu obračunava u stranoj valuti dio plaće koji se, u skladu s općim aktom, isplaćuje u hrvatskim dinarima preračunava se iz strane valute u dinarsku protuvrijednost sukladno odredbi članka 33. ovog Ugovora.

Ako se uz suglasnost radnika, isplata dijela plaće na koju, u skladu s općim aktom ima pravo u konvertibilnoj ili lokalnoj valuti isplaćuje u dinarskoj protuvrijednosti, preračunavanje iznosa strane valute u hrvatske dinare vrši se po srednjem tečaju NB Hrvatske na dan izvršene isplate.

Poslodavac je dužan dio plaće radnika za vrijeme rada u inozemstvu koji se isplaćuje u hrvatskim dinarima isplatiti najkasnije 15-tog dana u mjesecu za prethodni mjesec. U istom roku poslodavac je dužan isplatiti radniku i dio plaće koji se isplaćuje u lokalnoj valuti zemlje u kojoj se izvode radovi.

Dio plaće koji se radniku za vrijeme rada u inozemstvu isplaćuje u konvertibilnoj valuti poslodavac je obvezan isplatiti najkasnije 30-tog dana od isteka roka za koji se vrši obračun.

Osnovica za obračun i plaćanje doprinosa iz plaća za radnike upućene na rad u inozemstvo je plaća koju bi radnik ostvario u tekućoj godini za istovrsne poslove u zemlji.

U državama Zapadne Europe, odnosno u drugim državama kada je to određeno međunarodnim ugovorima ili propisima pojedine države poštivat će se odredbe kolektivnog ugovora države u kojoj se izvode radovi.

4. Naknada plaće

Radnik za vrijeme rada u inozemstvu ima pravo na naknadu plaće za vrijeme:

- privremene spriječenosti za rad zbog bolesti,

- za dane praznika,

- za korištenje godišnjeg odmora,

- za plaćeni dopust,

- za prekide rada bez krivnje radnika,

- na druge naknade predviđene općim aktima za radnike u zemlji.

Visina i osnovica za naknade plaće utvrđuje se općim aktom iz članka 27. ovog Ugovora.

Naknada zbog privremene spriječenosti za rad isplaćuje se na temelju uvjerenja liječnika o privremenoj nesposobnosti za rad.

Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolesti i liječenja u inozemstvu po odredbama stavka 1. ovog članka u pravilu radnik ostvaruje najviše do 10 dana, a ako je po mišljenju liječnika za oporavak radnika potrebno daljnje liječenje ovlašteni radnik u suglasnosti s liječnikom uputit će radnika na liječenje u zemlju ako troškove upućivanja radnika u zemlju ne premašuju troškove naknade plaće radnika za vrijeme bolesti zajedno s troškovima liječenja u inozemstvu.

Za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti radniku koji je vraćen radi liječenja u zemlju pripada naknada u visini koje se isplaćuje u zemlji.

Za vrijeme blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom radniku pripada naknada u visini prosječne plaće ostvarene u mjesecu u kojem je blagdan.

Prije odlaska na rad u inozemstvo radnik je u pravilu obvezan koristiti godišnji odmor za tekuću godinu.

Ukoliko radnik nije mogao koristiti godišnji odmor prije odlaska na rad u inozemstvo omogućit će mu se korištenje godišnjeg odmora u skladu s planom korištenja godišnjeg odmora inozemnoga gradilišta.

Radnik može koristiti godišnji odmor u inozemstvu najranije nakon šest mjeseci rada u inozemstvu, ukoliko to priroda posla dozvoljava.

U godini u kojoj se radnik vraća u zemlju godišnji odmor će koristiti po povratku u zemlju.

Radnik na radu u inozemstvu ima pravo na plaćeni dopust do sedam dana u kalendarskoj godini prema odredbama Općeg kolektivnog ugovora.

U slučaju prekida rada do kojeg je došlo bez krivnje radnika (vremenske nepogode, obustave određene po nadzornom organu ili investitoru, neskrivljenog kvara stroja ili uređaja, neskrivljenog nedostatka pogonske energije i sl.) radnika se može privremeno premjestiti na odgovarajući posao na drugo gradilište na kojemu se rad nesmetano odvija.

Ako privremeni raspored nije moguć može se privremeno izvršiti preraspodjela radnog vremena (zamjena korištenja slobodnih radnih sati).

Ako se predviđa da će prekid rada trajati duže od 7 dana, i ako radnika nije moguće zaposliti na drugom gradilištu radnika će se uputiti na odgovarajući posao u zemlji ili će mu se obračunati naknada za prekid rada.

5. Ostala materijalna prava radnika

Radnik upućen na rad u inozemstvo ima pravo na naknadu regresa za korištenje godišnjeg odmora, pravo na otpremninu kad stekne uvjete za mirovinu i pravo na pomoći za slučajeve utvrđene kolektivnim ugovorom odnosno općim aktom u visini koja pripada radnicima u zemlji.

Ostala materijalna prava koriste se u skladu s odredbama ovog ugovora o uvjetima za rad u inozemstvu.

Za službena putovanja unutar zemlje rada radnik ima prevo na naknadu troškova smještaja i prehrane.

Poslodavac radniku upućenom na rad u inozemstvo u pravilu osigurava organiziran smještaj i prehranu.

Ako nije moguće organizirati besplatni kolektivni smještaj i prehranu na gradilištu u inozemstvu radniku se isplaćuje naknada u visini potrebnoj za pokriće troškova smještaja i prehrane.

Iznos naknade iz stavka dva ovog članka utvrđuje nadležni organ poslodavca.

Radniku na radu u inozemstvu u pravilu se osigurava organiziran besplatan prijevoz na posao i s posla.

Radniku kojem nije osiguran organizirani prijevoz isplaćuje se naknada u visini troškova javnog prijevoza za dane provedene na radu isplativo u lokalnoj valuti.

6. Zaštita radnika

Radnicima na privremenom radu u inozemstvu osiguravaju se obvezni oblici zaštite:

- zdravstvena zaštita,

- zaštita na radu,

- osiguranje radnika za slučaj nesreće na poslu.

Zdravstvena zaštita, zaštita na radu i osiguranje radnika za slučaj nesreće na radu, osigurava se radniku i za vrijeme putovanja prilikom upućivanja radnika na gradilištu u inozemstvo kao i prilikom povratka sa rada iz inozemstva.

Prilikom upućivanja radnika na rad u inozemstvo, kao i po povratku s rada, radnik mora biti liječnički pregledan. Ukoliko prema nalazu zdravstvene komisije radnik nije sposoban za rad u inozemstvu, isti se ne može rasporediti na rad u inozemstvo.

Radnik koji se razboli u inozemstvu, dužan se obratiti nedležnoj zdravstvenoj ustanovi ili liječniku, a troškove zdravstvene zaštite-liječenja ako radnici nisu osigurani kod inozemnog nosioca zdravstvenog osiguranja, terete poslodavca.

Zaštita na radu regulira se u skladu sa važećim zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj i zemlji rada.

7. Povratak radnika u zemlju

Po završetku potrebe za radom radnika ili završetku radova u inozemstvu poslodavac je obvezan rasporediti radnika u pravilu na poslove i radne zadatke na kojima je radio prije odlaska na rad u inozemstvo.

Ukoliko ne postoji mogućnost rasporeda na poslove koje je radnik obavljao prije upućivanja na rad u inozemstvo poslodavac je obvezan rasporediti radnika na druge odgovarajuće poslove sukladno propisima o radnim odnosima.

1. Ponašanje ugovorenih stranaka

Ugovorne strane dužne su zalagati se za poštivanje odredaba ovog ugovora i za njegovu pravilnu provedbu.

Ugovorne strane dužne su se suzdržati od svakog djelovanja koje bi bilo u suprotnosti s odredbama ugovora, sprečavalo ili otežavalo njegovu provedbu.

2. Zaključivanje, izmjene i dopune ugovora

Postupak za zaključivanje novog ugovora pokreće se na zahtjev bilo koje ugovorne strane tri mjeseca prije isteka roka važnosti ovog ugovora.

Ugovorne strane mogu bilo u koje vrijeme predložiti izmjene odnosno dopune ovog ugovora.

U zaključivanju, izmjenama i dopunama ugovora sindikati nastupaju kao jedna strana na strani radnika.

Svaki sindikat može uz suglasnost drugog sindikata samostalno zahtijevati izmjene ili dopune ugovora.

Ako po isteku vremena na koje je ugovor zaključen nijedna od ugovornih strana ne otkaže ugovor, njegovo se važenje produžuje na naredno razdoblje.

Ugovorna strana koja želi izmjenu odnosno dopunu ugovora predIaže drugoj strani svoj obrazloženi zahtjev u pisanom obliku.

Druga strana dužna se o prijedlogu opredijeljeno izjasniti u roku od 30 dana od prijema zahtjeva iz prethodnog stavka.

U slučaju da ugovorna strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu ugovora, odnosno da se o prijedlogu ne izjasni u roku 30 dana, strana predlagateljica pokreće postupak pred Komisijom za mirenje.

Odredbe stavka 1 do 3 ovog članka primjenjuju se i na postupak zaključivanja novog ugovora.

3. Rješavanje kolektivnih sporova

Za rješavanje sporova među stranama ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem ustanovljuje se u roku od 30 dana Komisija za mirenje.

Smatra se da je među stranama došlo do spora ako se one ne sporazumiju o zaključivanju, izmjeni odnosno dopuni ugovora, odnosno o drugim prijedlozima za rješavenje spornih situacija.

Svaka strana imenuje po dva člana u Komisiju za mirenje. Članovi Komisije sporazumno imenuju predsjednika Komisije kao petog člana iz redova uglednih strukovnih i znanstvenih javnih radnika.

Postupak mirenja pokreće se na zahtjev bilo koje strane.

Mirenje je bezuspješno ako bilo koja strana pisano izjavi da mirenje smatra neuspješnim kao i kad koja od strana ne imenuje člana Komisije za mirenje, odnosno ako članovi ne imenuju predsjednika Komisije.

Svaki sporazum koji strane postignu mora biti u pisanom obliku. Sporazum je sastavni dio ugovora i dopunjuje ga, odnosno mijenja.

Ako je mirenje neuspješno o spornim pitanjima odlučuje arbitraža iz članka 67. Općeg kolektivnog ugovora za gospodarstvo.

4. Organ za tumačenje ugovora

Ugovorne strane imenuju zajednički organ za tumačenje odredbi ovog ugovora i praćenje njegove primjene.

Zajednički organima četiri člana od kojih svaka strana imenuje dvojicu.

5. Otkaz ugovora

U slučaju da jedna od strana krši obveze koje je preuzela ovim ugovorom, druga strana može ugovor otkazati.

Otkaz je potrebno drugoj strani prethodno najaviti u roku koji ne može biti kraći od tri mjeseca.

Po otkazivanju ugovora, svaka strana može tražiti zaključivanje novog ugovora.

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ovog ugovora snose potpisnici, svaki u svom dijelu a troškove pripremanja i rada Komisije za mirenje, arbitraže i Komisije za tumačenje, potpisnici dijele na principu da Hrvatska gospodarska komora snosi jednu polovinu, a svaki sindikat potpisnik ugovora jednu četvrtinu troškova.

Smatra se da je ovaj ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici Samostalnog sindikata graditeljstva Hrvatske, Nezavisni sindikat građevinara Hrvatske i Hrvatske gospodarske komore.

Ovaj ugovor sklapa se na određeno vrijeme i važi do 31. prosinca 1993. godine.

Ovaj ugovor stupa na snagu danom objave.