ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu

Proglašavam Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 5. studenoga 1992.

Broj: PA4-88/1-92.

Zagreb, 10. studenoga 1992.

ZAKON

o sigurnosti u željezničkom prometu

Ovim se Zakonom uređuju uvjeti i način za sigurno, uredno i nesmetano obavljanje željezničkog prometa (u daljnjem tekstu: "siguran tijek prometa").

Ovaj Zakon odnosi se na željeznički promet u javnom prijevozu osoba i stvari i prijevozu osoba i stvari za vlastite potrebe na razvrstanim željezničkim prugama i industrijskim kolosijecima.

Poduzeće koje obavlja željeznički promet iz stavka 1. ovoga članka odgovorno je za siguran tijek prometa.

Željeznički promet na razvrstanim željezničkim prugama (u daljnjem tekstu: "željeznička pruga") obavlja, Javno poduzeće HŽ - Hrvatske željeznice (u daljnjem tekstu: "javno poduzeće").

Željeznički promet ns industrijskom kolosijeku obavlja javno ili drugo poduzeće.

Pojedini izrazi u ovom Zakonu znače:

1) "javni prijevoz" je prijevoz osoba ili stvari u željezničkom prometu, koji se obavlja na temelju sklopljenog ugovora o prijevozu između javnog poduzeća i korisnika njegovih usluga;

2) "prijevoz za vlastite potrebe" je prijevoz osoba ili stvari što ih javno ili drugo poduzeće obavlja željezničkim transportnim sredstvima za svoje potrebe;

3) "željezničku prugu" čini donji i gornji ustroj pruge, objekti, signalno-sigurnosna, telekomunikacijska, električna, elektroenergetska i druga postrojenja i uređaji na pruzi, signali i signalne oznake, oprema pruge, poslovne zgrade na pruzi sa zemljištem koje služi uporabi tih zgrada, pružni pojas i zračni prostor iznad pruge u visini od 12 m odnosno 14 m kod dalekovoda napona više od 220 kV, računajući iznad gornjeg ruba tračnice;

4) "industrijski kolosijek" je željeznički kolosijek koji se priključuje na željezničku prugu i služi za dopremu i otpremu stvari željezničkim vozilima za nositelja prava korištenja tog kolosijeka, a na kojem industrijska željeznica može obavljati i prijevoz za vlastite potrebe;

5) "industrijska željeznica" je željeznica kojom poduzeće u gospodarskim djelatnostima obavlja željeznički promet u prijevozu za vlastite potrebe, kao i dostavu željezničkih vozila od mjesta primopredaje s javnim poduzećem do mjesta utovara ili istovara na industrijskom kolosijeku;

6) "izvanredni događaj" je događaj u željezničkom prometu koji je imao, ili je mogao imati štetne posljedice za siguran tijek prometa;

7) "pružni pojas" je prostor između kolosijeka, a i pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od 8 m najmanje, a ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto na udaljenosti od 6 m najmanje, računajući od osi krajnjeg kolosijeka;

8) "zaštitni pružni pojas" je zemljišni prostor s obiju strana pruge, širine 100 m, računajući od osi krajnjeg kolosijeka i mjereno po horizontali;

9) "osovinsko opterećenje vozila" je opterećenje praznoga ili natovarenoga željezničkog vozila podijeljeno brojem osovina na vozilu;

10) "opterećenje vozila po dužinskom metru" je opterećenje praznoga ili natovarenoga željezničkog vozila, podijeljeno dužinom vozila u metrima, mjerenom od čela do čela nestisnutih odbojnika, odnosno automatskih kvačila;

11) "prometna mjesta na pruzi" jesu službena mjesta iz kojih se regulira željeznički promet (kolodvori, ukrižja, prometna otpremištva, odjavnice, rasputnice, mjesta prijelaza s dvokolosiječne na jednokolosiječnu prugu) i stajališta;

12) "slobodni profil pruge" je ograničen prostor u poprečnom prosjeku pruge u kojoj se ne smiju ugrađivati, postavljati i u njega zadirati objekti, postrojenja, uređaji, signali i signalne oznake, naslage materijala ili drugi predmeti;

13) "rekonstrukcija željezničke pruge" je izvođenje radova na postojećoj željezničkoj pruzi koji mijenjaju njena bitna konstrukcijska ili tehnička svojstva;

14) "održavanje željezničke pruge" je izvođenje radova na željezničkoj pruzi koji ne mijenjaju njena bitna konstrukcijska ili tehnička svojstva, a i povremeni pregledi i kontrola ispravnosti željezničke pruge;

15) "željezničko područje" je površina zemljišta na kojem se nalaze željeznička pruga objekti, postrojenja i uređaji koji neposredno služe za obavljanje prometa i koja je namijenjena njihovoj uporabi;

16) "željezničko vozilo" je vozilo namijenjeno za kretanje po željezničkoj pruzi (vučna vozila, putnički i teretni vagoni i željeznička vozila za posebne namjene) s uređajima i opremom što su ugrađeni u to vozilo;

17) "vučno vozilo" je željezničko vozilo s vlastitim pogonom (lokomotive, motorni vagoni i motorna vozila za posebne namjene);

18) "motorni vagon" je vagon s vlastitim motornim pogonom, a i motorna garnitura, namijenjeni za prijevoz putnika;

19) "rekonstrukcija željezničkog vozila" je izvođenje radova na postojećem vozilu koji mijenjaju njegova bitna konstrukcijska, tehnička ili eksploatacijska svojstva;

20) "održavanje željezničkog vozila" je izvođenje radova na željezničkom vozilu koji ne mijenjaju njegova bitna konstrukcijska, tehnička ili eksploatacijska svojstva, a i povremeni pregledi i kontrola ispravnosti željezničkog vozila;

21) "profil vozila" je ograničeni prostor u poprečnom prosjeku koji ne smije prelaziti željezničko vozilo, prazno ili s teretom, niti jednim svojim dijelom;

22) "vlak" je na propisani način sastavljeni i spojeni niz željezničkih vozila s jednim ili više vučnih vozila, ili samo vučno vozilo, označen propisanim signalima;

23) "cestovni prijelaz" je mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskog kolosijeka i ceste u istoj razini;

24) "pješački prijelaz" je mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskog kolosijeka i pješačke staze (uređene prometne površine namijenjene za kretanje pješaka) u istoj razini.

Željeznički promet mora se obavljati na način i uz uvjete utvrđene ovim Zakonom, propisima i općim aktima donesenim na temelju ovoga Zakona i prema drugim propisima, a u međunarodnom željezničkom prometu i u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: "međunarodni ugovori") i medunarodnim željezničkim propisima koji obvezuju javno poduzeće (u daljnjem tekstu: "međunarodni željeznički propisi").

Javno poduzeće dužno je organizirati i trajno obavljati kontrolu nad sigurnim tijekom prometa u skladu s ovim zakonom.

Organizacija i način obavljanja kontrole iz stavka 1. ovoga članka, i ovlasti djelatnika koji tu kontrolu obavljaju, utvrđuje se općim aktom što ga donosi javno poduzeće.

Najmanje jednom godišnje javno poduzeće dužno je pisano izvješćivati Ministarstvo pomorstva, prometa i veza o izvanrednim događajima, stanju i problemima sigurnosti u željezničkom prometu.

1. Željezničke pruge

Željezničke pruge, prema namjeni i opsegu prometa, gospodarskoj važnosti i značaju koji imaju u unutarnjem i međunarodnom željezničkom prometu, mogu biti magistralne glavne, magistralne pomoćne i ostale željezničke pruge I. i II. reda.

Magistralne željezničke pruge su i pruge uvrštene u međunarodnu mrežu europskih pruga utvrđene, međunarodnim ugovorima.

O razvrstavanju željezničkih pruga u magistralne glavne i magistralne pomoćne željezničke pruge odlučuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva pomorstva, prometa i veza.

O razvrstavanju ostalih željezničkih pruga u željezničke pruge I. i II. reda odlučuje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza.

Željeznička pruga mora se projektirati, graditi i održavati tako da udovoljava utvrđenoj prijevoznoj i propusnoj moći pruge, brzini vlakova, osovinskom opterećenju i opterećenju po dužinskom metru, zahtjevima sigurnosti željezničkog prometa i drugim uvjetima što su propisani za određenu željezničku prugu, a željeznička pruga namijenjena međunarodnom tranzitnom prometu mora udovoljavati i posebnim tehničkim uvjetima utvrđenim međunarodnim ugovorima i medunarodnim željezničkim propisima.

Pri projektiranju, građenju i održavanju željezničke pruge moraju se, glede zahtjeva sigurnosti željezničkog prometa, primijeniti uvjeti utvrđeni ovim Zakonom, tehnički uvjeti za sigurnost željezničkog prometa, hrvatske i strukovne norme, posebni tehnički uvjeti i drugi propisani uvjeti.

Tehnički uvjeti za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge utvrđuju se propisom što ga donosi ministar pomorstva, prometa i veza.

Posebni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati željezničke pruge utvrđuju se opčim aktom što ga donosi javno poduzeće.

Na građenje novih i rekonstrukciju postojećih željezničkih pruga primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje građenje objekata.

Član komisije za tehnički pregled željezničke pruge iz stavka 1. ovoga članka obvezno je i predstavnik Ministarstva pomorstva, prometa i veza, odnosno osoba koju to Ministarstvo ovlasti.

Posebne uvjete građenja za gradnju željezničke pruge utvrđuje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza.

Posebni uvjeti građenja iz stavka 1. ovoga članka odnose se na uvjete, kojima mora udovoljavati željeznička pruga, utvrđene ovim Zakonom i propisom o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa, te na cjelovito funkcioniranje željezničkog prometa.

Suglasnost na tehničku dokumentaciju za dobivanje građevinske dozvole za gradnju željezničke pruge, u svezi s utvrđenim posebnim uvjetima građenja, izdaje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza.

Međusobno križanje željezničkih pruga i križanje žeIjezničke pruge s prugom gradske željeznice i industrijskim kolosijekom mora biti izvan iste razine.

Zajednički most za željezničku prugu i cestu može se graditi na istim stupovima ili sa zajedničkom konstrukcijom, uz uvjet da su pruga i kolnik ceste potpuno odvojeni sigurnosnom ogradom.

Razmak između željezničke pruge i ceste ne smije biti manji od 8 m računajući od osi najbližeg kolosijeka do najbliže toćke gornjeg ustroja ceste.

Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, razmak izmedu željezničke pruge i ceste koja nema svojstvo autoceste može biti i manji od 8 m, uz uvjet da im se slobodni profili ne dodiruju i da se izmedu njih mogu postaviti potrebni uređaji i postrojenja za obavljanje prometa i da niveleta pruge bude najmanje 1 m iznad nivelete ceste.

Ako je razmak između željezničke pruge i postojeće ceste manji od 8 m, a niveleta pruge nije najmanje 1 m iznad nivelete ceste, na cesti se moraju postaviti sigurnosne ograde.

Sigurnosne ograde iz stavka 3. ovoga članka postavlja poduzeće ili druga pravna osoba koja odrižava cestu.

Cjevovodi, električni i drugi zračni vodovi i podzemni kabeli i druge slične instalacije od općeg interesa mogu se postaviti na željezničko područje, križati sa željezničkom prugom ili izvoditi s njom usporedno, ako se njihovim postavljanjem i uporabom ne ugrožava sigurnost i ne ometa obavljanje i razvoj željezničkog prometa.

Instalacije Iz stavka 1. ovoga članka mogu se postaviti na željezničko područje uz prethodnu suglasnost i uvjete koje utvrdi javno poduzeće.

U pružnom pojasu mogu se graditi samo željeznički objekti i postrojenja.

Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, u pružnom pojasu mogu se graditi objekti i postrojenja korisnika prijevoza koji su namijenjeni utovaru i istovaru stvari u željezničkom prijevozu.

Objekti i postrojenja iz stavka 2. ovoga članka mogu se graditi samo uz prethodnu suglasnost i uvjete koje utvrdi javno poduzeće.

U zaštitriom pružnom pojasu mogu se graditi objekti i postrojenja na odredenoj udaljenosti od željezničke pruge, ovisno o njihovoj vrsti i namjeni, te saditi drveće, prema posebnim uvjetima koji osiguravaju sigurnost ljudi i prometa.

Posebne uvjete u smislu stavka 1. ovoga članka ze gradenje u zaštitnom pružnom pojasu određuje javno poduzeće.

Posebni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se za svaku konkretnu priliku, ovisno o tome, da li se radi o otvorenoj pruzi, naseljenom mjestu, tunelu, nasipu, usjeku i slično, kao i o visini objekta koji se gradi, udaljenosti od pruge i namjeni objekta, uzimajući u obzir norme, tehničke uvjete kojima ti objekti moraju udovoljavati kao i druge mjere propisane za njihovo građenje.

Za vrijeme izvodenja radova na željezničkoj pruzi, javno poduzeće dužno je osigurati siguran željeznički promet na mjestu izvođenja tih radova, i poduzeti mjere za sigurnost djelatnika koji te radove izvode, u skladu s posebnim pravilima zaštite na radu.

Nakon završenih radova iz stavka 1. ovoga članka, javno poduzeće dužno je sa željezničke pruge ukloniti ostatke materijala, sredstava rada i druge predmete i postaviti, odnosno staviti u uporabu signalno-sigurnosne i druge uređaje i postrojenja koji su za vrijeme radova bili privremeno uklonjeni odnosno isključeni iz uporabe.

Željezničku prugu, na kojoj obavlja promet, javno poduzeće dužno je održati u stanju za siguran tijek prometa.

Način i uvjeti održavanja željezničkih pruga utvrđuju se općim aktom što ga donosi javno poduzeće.

O željezničkim prugama javno poduzeće dužno je voditi evidenciju i druge tehničke podatke koji su važni za sigurnost željezničkog prometa, uporabu i održavanje željezničkih pruga.

Način vođenja evidencije i tehničkih podataka iz stavka t. ovoga članka utvrđuje javno poduzeće u općem aktu.

2. Željeznička vozila

Željezničko vozilo mora se projektirati, graditi, rekonstruirati i održavati tako da udovoljava tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa, hrvatskim i strukovnim normama, posebnim tehničkim uvjetima i drugim propisanim uvjetima, a željezničko vozilo namijenjeno uporabi u međunarodnom prometu mora udovoljavati i posebnim tehničkim uvjetima utvrđenim međunarodnim ugovorima i međunarodnim željezničkim propisima.

Tehnički uvjeti za sigurnost željezničkog prometa, kojima moraju udovoljavati željeznička vozila iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuju se propisom što ga donosi ministar pomorstva, prometa i veza.

Posebni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati željeznička vozila iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuju se općim aktom što ga donosi javno poduzeće.

Prototip željezničkog vozila (u daljnjem tekstu: "prototip") može se početi koristiti u prometu na temelju odobrenja za njegovu uporabu.

Odobrenje za uporabu prototipa izdaje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza nakon obavljenog tehničkog pregleda prototipa.

Tehnički pregled prototipa obavlja komisija koju osniva Ministarstvo pomorstva, prometa i veza.

Iznimno, od odredbi članka 22. ovoga Zakona, radi ispitivanja prototipa može se izdati privremeno odobrenje za njegovu uporabu.

Privremeno odobrenje za uporabu prototipa izdaje se nakon obavljenog tehničkog pregleda prototipa.

Privremenim odobrenjem za uporabu prototipa utvrđuju se uvjeti za korištenje u prometu i rok važnosti.

Privremeno odobrenje za uporabu prototipa može se izdati najduže na rok od dvije godine od dana njegovog izdavanja i može se produžiti.

Prototip za koji je izdano privremeno odobrenje za uporabu mora se u prometu koristiti uz uvjete propisane tim odobrenjem i prestati koristiti protekom roka važnosti tog odobrenja.

Željezničko vozilo koje se serijski ili pojedinačno proizvodi ili rekonstruira mora glede temeljnih konstrukctjskih, tehničkih i eksploatacijskih svojstava odgovarati odobrenom prototipu.

Odredbe ovoga Zakona propisane za prototip odnose se i na rekonstruirano željezničko vozilo.

Serijski ili pojedinačno proizvedeno, ili uvezeno željezničko vozilo, ili uzeto u zakup iz inozemstva mora, prije početka korištenja u prometu, biti tehnički pregledano.

Za željezničko vozilo iz stavka 1. ovoga članka, za koje je tehničkim pregledom utvrđeno da udovoljava propisanim uvjetima, izdaje se potvrda o tehničkoj ispravnosti.

Tehnički pregled željezničkog vozila iz stavka 1. ovoga članka obavlja javno poduzeće ili drugo poduzeće koje udovoljava propisanim uvjetima i koje ovlasti Ministarstvo pomorstva, prometa i veza.

Tehničkim pregledom utvrđuje se udovoljava li željezničko vozilo propisanim uvjetima, ima li propisane i ispravne uređaje i opremu, da li je sposobno za siguran promet i da li serijski ili pojedinačno proizvedeno vozilo odgovara odobrenom prototipu.

Način i postupak obavljanja tehničkog pregleda željezničkih vozila i uvjeti kojima moraju udovoljavati pravne osobe ovlaštene za obavljanje tehničkog pregleda, utvrđuju se propisom što ga donosi ministar pomorstva, prometa i veza.

Željezničko vozilo, koje koristi u prometu, javno poduzeće dužno je održavati u stanju za siguran tijek prometa.

Način i uvjeti održavanja željezničkih vozila utvrđuju se općim aktom što ga donosi javno poduzeće.

O željezničkim vozilima javno poduzeće dužno je voditi evidenciju i druge tehničke podatke koji su važni za sigurnost prometa, uporabu i održavanje tih vozila.

Način vođenja evidencije i tehničkih podataka iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje javno poduzeće u općem aktu.

3. Vozni red

Za promet svakog vlaka mora se utvrditi vozni red.

Vozni red vlakova za javni prijevoz, i rok u kojem važi, unaprijed utvrđuje javno poduzeće.

Vozni red iz stavka 2. ovoga članka mora biti usklađen s voznim redom u međunarodnom željezničkom prometu.

Javno poduzeće dužno je promet vlakova obavljati prema utvrđenom voznom redu i poduzimati mjere potrebne za njegovu sigurnu, urednu i nesmetanu provedbu.

Vozni red vlakova za redoviti prijevoz putnika mora se objaviti najmanje 15 dana prije dana od kojeg važi.

Objavljivanje voznog reda iz stavka 1. ovoga članka obavlja se izdavanjem zbirnog voznog reda i isticanjem izvoda iz voznog reda.

Izrada voznog reda, postupak objavljivanja zbirnog voznog reda i isticanje izvoda iz voznog reda utvrđuje se općim aktom što ga donosi javno poduzeće.

Vozni red vlakova za redoviti prijevoz putnika ne smije se, u roku u kojem važi, ukinuti.

Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza može odobriti ukidanje voznog reda vlakova kojima se redovito prevoze putnici i u roku u kojem važi, ako nastupi promjena radnog vremena korisnika prijevoza ili opsega prijevoznih potreba, ili ako važeći vozni red ne odgovara interesima putnika.

Ne smatra se ukidanjem voznog reda izostanak iz prometa pojedinih vlakova zbog više sile, izvanrednih događaja i uklanjanja njihovih posljedica i neophodnih radova na željezničkoj pruzi, kada o tome ovisi sigurnost prometa, a koji ne traju duže od 30 dana.

4. Prometna pravila

Željeznički promet mora se obavljati na način i uz uvjete što su propisani za obavljanje sigurnog tijeka željezničkog prometa i prema drugim propisanim uvjetima.

Način i uvjeti za obavljanje sigurnog tijeka željezničkog prometa utvrđuju se propisom što ga donosi ministar pomorstva, prometa i veza.

Općim aktima odnosno uputama, javno poduzeće detaljnije razrađuje provedbu propisa iz stavka 2. ovoga članka.

Unutrašnjost vagona za prijevoz putnika mora u vlaku noću, a u tunelima u kojima vožnja traje duže od tri minute i danju, biti osvijetljena, a zagrijana na najmanje +18oC, ako je vanjska temperatura niža od + 12oC.

Vlak za prijevoz putnika mora sa strane biti obilježen putokaznim pločama koje označavaju relaciju njegova prometa.

U vagonu za prijevoz putnika mora biti obilježeno sjedalo za težeg invalida.

Način i postupak za provedbu odredaba stavka 1., 2. i 3. ovoga članka općim aktom utvrđuje javno poduzeće.

Prijevoz putnika i stvari mora se obavljati željezničkim vozilom koje je za tu svrhu konstrukcijski namijenjeno.

Prijevoz opasnih tvari mora se obavljati u skladu sa zakonom kojim se uređuje prijevoz opasnih tvari i drugim propisima o prijevozu tih tvari.

Željezničko vozilo, s teretom ili bez tereta mora glede profila vozila, osovinskog opterećenja, opterećenja po dužinskom metru, konstrukcijskih, tehničkih ili drugih svojstava udovoljavati i propisanim uvjetima za željezničku prugu na kojoj se prevozi ili koristi, a i drugim propisanim uvjetima za željeznička vozila.

Željezničko vozilo koje ne udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka (izvanredna pošiljka) iznimno se prevozi, odnosno koristi prema posebnlm uvjetima prijevoza za siguran željeznički promet.

Posebni uvjeti za prijevoz željezničkih vozila iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se općim aktom što ga donosi javno poduzeće.

Prijevoz izvanrednih pošiljaka u međunarodnom željezničkom prometu na prugama u Republici Hrvatskoj odobrava javno poduzeće.

O prometu vlakova javno poduzeće dužno je voditi evidenciju i druge podatke važne za siguran tijek prometa.

Način vodenja evidencije i drugih podataka iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje javno poduzeće u općem aktu.

5. Signalna pravila

U željezničhom prometu koriste se željeznički signali i signalne oznake pomoću kojih se djelatnici koji obavljaju željeznički promet mogu brzo i pouzdano obavještavati i sporazumijevati i kojima se daju zabrane, ograničenja, naredbe, upozorenja i obavijesti za siguran tijek prometa.

Željezničkim signalima daju se propisani signalni znaci.

Signalnim oznakama označava se posebno važno mjesto na pruzi.

Signali, signalni znaci i signalne oznake moraju odgovarati organizaciji i procesu rada u željezničkom prometu i moraju udovoljavati zahtjevima sigurnosti prometa.

Značenje signalnih znakova i signalnih oznaka mora biti jedinstveno na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

Signali, signalni znaci i signalne oznake, njihov izgled, značenje i uporaba utvrđuju se općim aktom što ga donosi javno poduzeće.

Željeznička pruga mora biti opremljena propisanim signalima i signalnim oznakama.

Propisanim signalima i signalnim oznakama moraju se označiti i privremene zabrane, ograničenja i druge opasnosti u prometu, a ti signali i signalne oznake moraju se ukloniti čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni.

Vlak u prometu mora biti označen na čelnoj strani noću, a na svojem kraju danju i noću, propisanim signalima.

Željeznički promet mora se obavljati prema propisanim signalnim znacima i signalnim oznakama u skladu s prometnim i signalnim pravilima.

6. Uvjeti kojima moraju udovoljavati izvršni djelatnici

Djelatnik koji obavlja poslove na kojima neposredno sudjeluje u obavljanju željezničkog prometa (u daljnjem tekstu: "izvršni djelatnik") mora udovoljavati propisanim uvjetima stručne i zdravstvene sposobnosti i drugim propisanim uvjetima.

Poslovi što ih u željezničkom prometu obavljaju izvršni djelatnici utvrsiuiu se propisom što ga donosi ministar pomorstva, prometa i veza.

6.1. Stručna sposobnost

Izvršni djelatnik, ovisno od poslova koje obavlja, mora imati propisano obrazovanje, svladati program stručne izobrazbe (praktični rad pod nadzorom i dr.) i položiti stručni ispit za te poslove.

Izvršni djelatnik na određenim poslovima, koje odredi javno poduzeće, mora se stručno ušavršavati, odnosno podučavati, a njegovo znanje, u opsegu značajnom za sigurnost prometa, mora se periodično, a u propisanim prilikama i izvanredno provjeravati.

Provedbu stručne izobrazbe, stručnog ispita, stručnog ušavršavanja, odnosno poduke i provjere znanja obavlja javno poduzeće.

Obrazovanje, program i provedba stručnog ispita i stručne izobrazbe, način stručnog usavršavanja, odnosno poduke i provjere znanja izvršnih djelatnika utvrđuje se općim aktom što ga donosi javno poduzeće.

6.2. Zdravstvena sposobnost

Izvršni djelatnik i osoba na stručnoj izobrazbi za izvršnog djelatnika, ovisno od poslova koje obavlja, mora udovoljavati propisanim zdravstvenim uvjetima i biti duševno i tjelesno sposobna za obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: "zdravstvena sposobnost").

Zdravstvena sposobnost izvršnog djelatnika mora se periodično, a u propisanim prilikama i izvanredno provjeravati.

Utvrđivanje i provjera zdravstvene sposobnosti obavlja se zdravstvenim pregledom.

Zdravstveni pregled iz stavka 3. ovoga članka obavlja zdravstvena ustanova koja udovoljava propisanim uvjetima i koju ovlasti Ministarstvo zdravstva.

Uvjeti zdravstvene sposobnosti izvršnih djelatnika, način njezina utvrđivanja i provjere, rokovi periodične i prilike u kojima se obavlja izvanredna provjera te sposobnosti i uvjeti kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvene preglede, utvrđuju se propisom što ga u suglasnosti s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza donosi ministar zdravstva.

Izvršni djelatnik ne smije početi obavljati svoje poslove ako je toliko umoran ili bolestan, ili je u takvu duševnu stanju, ili pod utjecajem droga ili psihoaktivnih sredstava da je nesposoban te poslove sigurno obavljati odnosno mora prekinuti s radom ako te okolnosti nastupe tijekom rada.

Izvršni djelatnik dužan je o okolnostima iz stavka 1. ovoga članka odmah obavijestiti u procesu rada neposredno nadležnog djelatnika.

Izvršni djelatnik ne smije uzimati alkoholna pića niti smije početi obavljati svoje poslove ako ima alkohola u organizmu.

Izvršni djelatnik dužan je na zahtjev ovlaštenog djelatnika javnog poduzeća pristupiti ispitivanju ima li alkohola u organizmu.

Smatrat će se da ima alkohola u organizmu izvršni djelatnik za kojeg se propisanim načinom ispitivanja odgovarajućim sredstvima ili aparatima utvrdi prisutnost alkohola u organizmu.

Način i postupak utvrđivanja prisutnosti alkohola u organizmu utvrđuje se propisom što ga donosi ministar zdravstva.

6.3. Stjecanje prava na reguliranje prometa i prava na upravljanje vučnim vozilom

Reguliranje prometa i upravljanje vučnim vozilom može obavljati samo osoba koja je stekla pravo na obavljanje tih poslova.

Pravo na reguliranje prometa i pravo na upravljanje vučnim vozilom može steći osoba koja udovoljava ovim uvjetima:

1) da ima propisanu zdravstvenu sposobnost;

2) da je navršila 18. godinu;

3) da je obavila praktičnu izobrazbu na poslovima reguliranja prometa, odnosno upravljanja vučnim vozilom;

4) da je položila propisani stručni ispit;

5) da joj odlukom nadležnog tijela nije zabranjeno regulirati promet, odnosno upravljati vučnim vozilom.

Iznimno, od odredbe stavka 1. točke 2) ovoga članka, pravo na upravljanje vučnim vozilom ekspresnog, poslovnog i brzog vlaka za prijevoz putnika može steći samo osoba koja je navršila 21. godinu.

6.4. Radno vrijeme, trajanje smjene i odmora između dvije uzastopne smjene

Pod radnim vremenom, u smislu ovoga Zakona, smatra se vrijeme što ga izvršni djelatnik provede u obavljanju svojih poslova u jednoj smjeni.

Radno vrijeme izvršnog djelatnika u jednoj smjeni ne smije trajati duže od 12 sati.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, radno vrijeme izvršnog djelatnika koji upravlja vučnim vozilom ekspresnog, poslovnog ili brzog vlaka za prijevoz putnika ne, smije trajati duže od 10 sati.

Izvršni djelatnik između dvije uzastopne smjene mora imati neprekidni odmor od najmanje 12 sati.

Iznimno, od odredbe stavka 4. ovoga članka, kad izvršni djelatnik koji obavlja svoje poslove na vlaku (vozno osoblje) koristi odmor izvan mjesta svoje organizacijske jedinice, taj odmor može biti kraći od 12 sati ali ne kraći od 6 sati.

Radno vrijeme, trajanje smjene i odmora između dvije uzastopne smjene, ovisno o organizaciji i gustini prometa, vrsti poslova, brzini vlakova, uvjetima rada i drugim uvjetima koji utječu na duševnu i tjelesnu sposobnost izvršnih djelatnika utvrđuje se općim aktom što ga u suglasnosti s Ministarstvom rada i socijalne skrbi donosi javno poduzeće.

Javno poduzeće ne smije rasporediti, odnosno dopustiti izvršnom djelatniku da radi protivno odredbama općeg akta iz stavka 6. ovoga članka.

7. Križanje željezničke pruge i ceste

Križanje željezničke pruge i autoceste, križanje magistralne željezničke pruge i magistralne ceste i križanje željezničke pruge i ceste na kolodvorskom prostoru između ulaznih skretnica od kojih počinju kolodvorski kolosijeci, ne može biti u istoj razini.

Križanje željezničke pruge i ceste ne može biti u istoj razini i prema kriterijima ako je željeznički i cestovni promet vrlo gust, ili ako to zahtijevaju mjesne prilike ili drugi razlozi sigurnosti prometa.

Kriteriji za utvrđivanje križanja iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se propisom što ga donosi ministar pomorstva, prometa i veza.

Odredbe stavka 1. ovoga članka, propisane za križanje u kolodvorskom prostoru, odnose se i na ukrižje.

Prelaženje vozila i drugog sudionika u cestovnom prometu preko željezničke pruge dopušteno je samo na cestovnom prijelazu, a prelaženje pješaka preko željezničke pruge dopušteno je i na pješačkom prijelazu.

Vlak odnosno željezničko vozilo ima na cestovnom ili pješačkom prijelazu pravo prednosti prolaska u odnosu na cestovno vozilo ili drugog sudionika u cestovnom prometu.

Sigurnost prometa na cestovnom i pješačkom prijelazu osigurava se uređajem ili propisanom preglednošću s ceste odnosno pješačke staze na željezničku prugu.

Uređaj za osiguravanje cestovnog prijelaza je uređaj za zatvaranje cestovnog prijelaza (branici ili polubranici) ili uređaj za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili željezničkog vozila.

Uređaj za osiguravanje pješačkog prijelaza je uređaj za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili željezničkog vozila.

Uređaji iz stavka 2. i 3. ovoga članka moraju udovoljavati posebnim tehničkim uvjetima i biti u skladu sa zakonom kojim se uređuje sigurnost prometa na cestama.

Posebni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati uređaji iz stavka 2. i 3. ovoga članka utvrđuju se općim aktom što ga donosi javno poduzeće.

Uređaje za osiguravanje cestovnog i pješačkog prijelaza na željezničkoj pruzi postavlja i održava javno poduzeće, a na industrijskom kolosijeku poduzeće koje je vlasnik tog kolosijeka. .

Na pješačkom prijelazu na željezničkoj pruzi moraju biti postavljene mimoilazne zaštitne ograde za pješake.

Mimoilazna zaštitna ograda mora udovoljavati propisanim uvjetima.

Mimoilazne zaštitne ograde postavlja i održava javno poduzeće.

Cestovni ili pješački prijelaz smatra se sastavnim dijelom željezničke pruge odnosno industrijskog kolosijeka u širini od tri metra, računajući od osi krajnjeg kolosijeka.

Održavanje kolnika, odnosno pješačke staze na dijelu cestovnog i pješačkog prijelaza iz stavka 1. ovoga članka obavlja na željezničkim prugama javno poduzeće, a na industrijskim kolosijecima poduzeće koje je vlasnik toga kolosijeka.

Na željezničkoj pruzi ispred cestovnog ili pješačkog prijelaza, na kojem se sigurnost prometa osigurava propisanom preglednošču na željezničku prugu mora se postaviti propisana signalna oznaka za obavještavanje izvršnih djelatnika, koji upravljaju željezničkim vozilima, o približavanju takvom prijelazu i o obvezi davanja propisanih signalnih znakova sa željezničkog vozila.

Signalna oznaka iz stavka 1. ovoga članka mora biti prevučena reflektirajućom tvari.

Križanja željezničke pruge sa cestama u istoj razini na dijelu gdje postoji više takvih križanja, moraju se svesti na najneophodniji broj usmjeravanjem dvije ili više cesta na zajedničko mjesto križanja.

Kriteriji i postupak za svođenje i utvrđivanje zajedničkog mjesta i načina križanja željezničke pruge i ceste iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se propisom što ga donosi ministar pomorstva, prometa i veza.

Na cestovnom i pješačkom prijelazu i križanju industrijskog kolosijeka s prugom gradske željeznice, sigurnost prometa mora se osigurati na propisani način i moraju se poduzeti i druge propisane mjere.

Cestovni i pješački prijelaz i križanje industrijskog kolosijeka s prugom gradske željeznice, mora se održavati u stanju za siguran tijek prometa.

Način osiguravanja sigurnosti prometa na cestovnim i pješačkim prijelazima i križanjima industrijskog kolosijeka s prugom gradske željeznice, uvjeti kojima moraju udovoljavati mimoilazne zaštitne ograde, propisana preglednost na željezničku prugu odnosno industrijski kolosijek i druge mjere koje se moraju poduzeti za siguran tijek prometa, ovisno o značaju i vrsti željezničke pruge i ceste, gustini prometa, brzini vožnje i drugim uvjetima značajnim za sigurnost prometa utvrđuje se propisom što ga donosi ministar pomorstva, prometa i veza.

Na elektrificiranoj pruzi mora se na cesti, s obiju strana cestovnog prijelaza, na propisanoj udaljenosti postaviti zaštitna zapreka za cestovna vozila čija visina, zajedno s teretom na njima, premašuje propisanu najveću dopuštenu visinu.

Zaštitna zapreka iz stavka 1. ovoga članka postavlja se na udaljenosti od najmanje 8 m od najbliže tračnice mjereno po osi ceste i na visini od najmanje 4,5 m iznad kolnika ceste.

Zaštitne zapreke iz stavka 1. ovoga članka postavlja i održava javno poduzeće.

Prelazak preko cestovnog prijelaza vozila koje se kreće na cesti s dozvolom za izvanredni prijevoz (ako s teretom ili bez tereta premašuje propisanu najveću dopuštenu masu, najveće dopušteno osovinsko opterećenje ili najveće dopuštene dimenzije) dopušten je samo uz suglasnost i uvjete koje odredi javno poduzeće.

8. Postupak kod izvanrednih događaja

Izvršni djelatnik, koji se zatekne ili naiđe na mjesto izvanrednog.đogađaja, u kojem ima ozlijeđenih ili poginulih osoba, dužan je sudjelovati u njihovom spašavanju, pružiti im pomoć i o tom izvanrednom događaju odmah obavijestiti javno poduzeće.

Na način iz stavka 1. ovoga članka dužna je postupiti i druga osoba koja se zatekne ili naiđe na mjesto takvog izvanrednog događaja.

Javno poduzeće, čim sazna za izvanredni događaj iz stavka 1. ovoga članka, dužno je odmah o tom izvanrednom događaju obavijestiti zdravstvenu ustanovu najbližu mjestu tog događaja.

Javno poduzeće dužno je poduzeti mjere za spašavanje osoba i pružanje pomoći ozlijeđenim osobama u izvanrednim događajima.

Na određenim poslovima u službenom mjestu i u vlaku, koje odredi javno poduzeće, izvršni djelatnik mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći ozlijeđenim osobama u izvanrednim događajima.

Osposobljavanje izvršnih djelatnika iz stavka 1. ovoga članka obavlja liječnik, osposobljen za obučavanje iz pružanja prve pomoći.

Vučno vozilo, vlak za prijevoz putnika i službeno mjesto na pruzi moraju biti opremljeni propisanim priborom za prvu pomoć.

Sadržaj, smještaj i uporaba pribora za prvu pomoć utvrđuje se općim aktom što ga u suglasnosti s Ministarstvom zdravstva donosi javno poduzeće.

Ako je zbog izvanrednog događaja došlo do prekida željezničkog prometa, javno poduzeće dužno je poduzeti mjere na uspostavljanju prometa u što kraćem roku.

Javno poduzeće dužno je o izvanrednom događaju, u kojem je bilo poginulih ili ozlijeđenih osoba ili je nastala veća materijalna šteta, odmah obavijestiti nadležnu policijsku upravu, odnosno policijsku stanicu.

Ovlaštene osobe nadležnih tijela, koje obavljaju uviđaj o izvanrednom događaju, dužne su to činiti na način da ne ometaju željeznički promet odnosno da ometanje bude što kraće.

Javno poduzeće dužno je utvrditi uzrok, okolnosti u kojima je nastao, posljedice i odgovornost za izvanredni događaj i poduzimati mjere za spriječavanje nastanka izvanrednih događaja.

Razvrstavanje izvanrednih događaja, način i postupak utvrđivanja uzroka, posljedica, okolnosti pod kojima su nastali i odgovornosti za izvanredne događaje, veća materijalna šteta i veći prekid prometa, način obavještavanje zdravstvene ustanove i policije o izvanrednim događajima i način vođenja evidencije i drugih podataka o izvanrednim događajima utvrđuje se općim aktom što ga donosi javno poduzeće.

9. Dužnosti i odgovornosti djelatnika javnog poduzeća

Izvršni djelatnik dužan je pridržavati se odredaba ovoga Zakona, propisa i općih akata donesenih na temelju ovoga Zakona o prometnim i signalnim pravilima, o održavanju željezničkih pruga i željezničkih vozila, te o radnom vremenu i trajanju odmora između dvije uzastopne smjene.

Nepridržavanje odredbe stavka 1. ovoga članka predstavlja i povredu radne obveze.

Javno poduzeće općim aktom utvrđuje povrede radne obveze za nepridržavanje odredbi iz štavka 1. ovoga član

Djelatnik ovlašten za obavljanje kontrole sigurnog tijeka željezničkog prometa, i drugi ovlašteni djelatnik javnog poduzeća odgovoran za siguran tijek željezničkog prometa, dužan je organizirati, odnosno trajno obavljati kontrolu nad primjenom odredaba ovog zakona i drugih propisa o obavljanju željezničkog prometa, a osobito poduzimati mjere u svezi s primjenom odredaba članka 43. stavka 1. i 2. članka 44. stavka 1. i 2., članka 45. stavka 1., članka 47., članka 48. stavka 5. i članka 65. stavka 1. ovoga Zakona.

10. Unutarnji red i zaštita željezničkih pruga i vozila

Pristup i kretanje osoba i cestovnih vozila na željezničkom području dopušteni su samo na mjestima koje odredi javno poduzeće.

Na mjestima predviđenim za pristup i kretanje na željezničkom području i u vlakovima, sve osobe dužne su pridržavati se unutarnjeg reda u željezničkom prometu.

Ovlaštene službene đsobe Ministarstva unutarnjih poslova, na zahtjev djelatnika javnog poduzeća, dužne su pružiti potrebnu pomoć u održavanju unutarnjeg reda sukladno pozitivnim propisima.

Unutarnji red u željezničkom prometu dužno je održavati javno poduzeće.

Djelatnici ovlašteni za provedbu unutarnjeg reda moraju imati propisanu iskaznicu, koju izdaje javno poduzeće i dužni su je prilikom provođenja unutarnjeg reda pokazati osobama kojima ukazuju na nepridržavanje unutarnjeg reda.

Djelatnici iz stavka 2. ovoga članka imaju pravo od osoba, koje se ne pridržavaju unutarnjeg reda, zatražiti na uvid osobnu iskaznicu.

Unutarnji red u željezničkom prometu, način i ovlasti djelatnika za njegovu provedbu i obrazac iskaznice utvrđuju se općim aktom što ga donosi javno poduzeće i objavljuje se u "Narodnim novinama".

Ovlašteni djelatnici na određenim poslovima, utvrđeni općim aktom javnog poduzeća, podnose zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv prekršitelja unutarnjeg reda.

Zabranjeno je oštećivati željezničku prugu i željeznička vozila, bacati ili stavljati na željezničku prugu bilo kakve predmete i otpadne tvari, bacati predmete na željeznička vozila ili iz tih vozila, ometati rad djelatnika javnog poduzeća ili na koji drugi način ugrožavati ili ometati željeznički promet.

Pokraj željezničke pruge, a osobito u blizini željezničkih signala, ne smije se saditi visoko drveće i postavljati znakove, oznake, izvore obojene ili zaslijepljujuće svjetlosti, ili koje druge predmete i naprave koje bojom, oblikom ili svjetlošću smanjuju vidljivost željezničkih signala ili koje mogu dovesti u zabludu izvršne djelatnike glede značenja signalnih znakova.

Na željezničkoj pruzi ne smiju se, bez prethodne suglasnosti javnog poduzeća, obavljati bilo kakvi radovi.

Postupanje protivno odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka smatra se narušavanjem unutarnjeg reda u željezničkom prometu.

Javno poduzeće dužno je od vlasnika zatražiti da hitno ukloni drveće, naprave ili predmete iz stavka 2. ovoga članka, koji smanjuju vidljivost željezničkih signala, ili koji mogu dovesti u zabludu izvršne djelatnike glede značenja signalnih znakova, i o tome odmah izvijestiti inspekciju sigurnosti željezničkog prometa.

Ako vlasnik ne postupi po zahtjevu javnog poduzeća u prilikama iz stavka 5. ovoga članka, javno poduzeće učinit će to o trošku vlasnika.

Javno poduzeće dužno je na mjestima odrona, bujica i na mjestima izloženim vijavicama i jakim vjetrovima, na kojima može doći do ometanja ili ugrožavanja željezničkog prometa, samostalno ili zajedno s drugom pravnom osobom, pravovremeno poduzimati potrebne mjere tehničke i fizičke zaštite željezničke pruge i objekata na pruzi od elementarnih nepogoda radi osiguravanja sigurnog tijeka željezničkog prometa.

Prijevoz za vlastite potrebe na željezničkim prugama obavlja javno poduzeće.

Prijevoz za vlastite potrebe na industrijskim kolosijecima obavlja industrijska željeznica.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na javni prijevoz, odgovarajuće se primjenjuju i na prijevoz iz stavka 1. ovoga članka.

Industrijski kolosijek mora udovoljavati propisanim uvjetima za sigurno obavljanje željezničkog prometa.

Uvjete za sigurno obavljanje željezničkog prometa, kojima mora udovoljavati industrijski kolosijek, ovisno o tehničkim svojstvima željezničke pruge na koju se priključuje, svojstvima željezničkih vozila koja se dostavljaju ili koriste na tom kolosijeku, mjesnim prilikama i drugim uvjetima, utvrđuje javno poduzeće za svaki industrijski kolosijek.

Poduzeće koje je vlasnik industrijskog kolosijeka dužno je taj kolosijek održavati u stanju za sigurno obavljanje željezničkog prometa.

Željezničko vozilo industrijske željeznice mora udovoljavati propisanim uvjetima za sigurno obavljanje željezničkog prometa i mora se održavati.

Djelatnik industrijske željeznice mora udovoljavati propisanim uvjetima stručne i zdravstvene sposobnosti i drugim propisanim uvjetima za sigurno obavljanje željezničkog prometa na industrijskom kolosijeku.

Uvjeti za sigurno obavljanje željezničkog prometa na industrijskom kolosijeku, kojima moraju udovoljavati željeznička vozila i djelatnici industrijske željeznice, utvrđuju se općim aktom industrijske željeznice u skladu s ovim Zakonom.

Industrijska željeznica mora željeznički promet na industrijskom kolosijeku obavljati na propisani način i uz propisane uvjete.

Način i uvjeti za obavljanje željezničkog prometa na industrijskom kolosijeku utvrđuju se općim aktom industrijske željeznice u skladu s ovim Zakonom.

Javno poduzeće i industrijska željeznica zajednički utvrđuju mjesto, način i uvjete za međusobnu dostavu željezničkih vozila i druge uvjete za siguran promet na industrijskom kolosijeku.

Na industrijskom kolosijeku ne smije se obavljati promet vlakova.

Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza može odobriti da se na pojedinim industrijskim kolosijecima obavlja i promet vlakova, ako se na tim kolosijecima može udovoljiti uvjetima za siguran promet, te po potrebi može propisati i odgovarajuće mjere sigurnosti prometa.

Željezničko vozilo ili djelatnik industrijske željeznice mora, kada iznimno sudjeluje u prometu na željezničkoj pruzi, udovoljavati uvjetima što su ovim Zakonom propisani za željeznička vozila i izvršne djelatnike u javnom prijevozu.

Željezničko vozilo ili djelatnik iz stavka 1. ovoga članka mogu sudjelovati u prometu na željezničkoj pruzi samo po odobrenju i uz uvjete koje odredi javno poduzeće.

Javno poduzeće dužno je privremeno zabraniti obavljanje poslova izvršnom djelatniku:

1) ako na provjeri znanja ne pokaže potrebno znanje za određene poslove - dok ne pokaže potrebno znanje;

2) ako ne pristupi provjeri znanja na koju je upućen dok toj provjeri ne pristupi;

3) ako je na temelju ocjene ovlaštene zdravstvene ustanove nesposoban za obavljenje određenih poslova - dok ta nesposobnost traje;

4) ako ne pristupi zdravstvenom pregledu na koji je upućen - dok tom pregledu ne pristupi;

5) ako mu je izrečena mjera zabrane obavljanja određenih poslova - dok ta zabrana traje.

Način i postupak provedbe privremene zabrane iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje javno poduzeće općim aktom u skladu sa zakonom.

Ovlašteni djelatnik javnog poduzeća dužan je na mjestu dogadaja privremeno udaljiti izvršnog djelatnika od obavljanja poslova:

1) ako pokuša obavljati, ili ako obavlja svoje poslove, a očito je toliko umoran ili bolestan, ili je u takvu duševnu stanju, ili je pod utjecajem droga ili psihoaktivnih sredstava da nije sposoban te poslove sigurno obavljati;

2) ako na propisani način utvrdi da pokušava obavljati, ili obavlja svoje poslove, a ima alkohola u organizmu;

3) ako odbije pristupiti ispitivanju ima li alkohola u organizmu;

4) ako obavlja poslove duže od dopuštenog radnog vremena smjene;

5) ako osnovano sumnja da je nepažnjom ili na koji drugi način prouzročio izvanredni događaj u kojem je najmanje jedna osoba poginula ili je ozlijeđena, ili je nastala veća materijalna šteta ili veći prekid prometa, ili je na koji drugi način ugrožena sigurnost željezničkog prometa.

Način, postupak i ovlasti za privremeno udaljenje iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje javno poduzeće općim aktom u skladu sa zakonom.

Izvršni djelatnik kojem je na temelju članka 78. stavka 1. toćke 1) do 5) ovoga Zakona privremeno zabranjeno obavljati poslove, odnosno koji je na temelju članka 79. stavka 1. točke 1) do 5) ovoga Zakona privremeno udaljen od obavljanja poslova, ne smije te poslove obavljati za vrijeme trajanja zabrane, odnosno privremenog udaljenja.

Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ovoga Zakona, propisa i općih akata donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa koji se odnose na siguran tijek željezničkog prometa, obavlja inspekcija sigurnosti željezničkog prometa Ministarstva pomorstva, prometa i veza.

Inspektor sigurnosti željezničkog prometa (u daljnjem tekstu: "inspektor") nadzire osobito:

1) obavlja li se željeznički promet na način i uz uvjete utvrđene ovim Zakonom, propisima i općim aktima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim propisima;

2) održavaju li se željezničke pruge i željeznička vozila u propisanom stanju za siguran tijek željezničkog prometa;

3) provode li se na cestovnim i pješačkim prijelazima propisane mjere sigurnosti prometa;

4) udovoljavaju li izvršni djelatnici i djelatnici industrijske željeznice propisanim uvjetima;

5) da li je organizirana i da li se trajno, na propisani način, obavlja kontrola nad sigurnim tijekom željezničkog prometa i da li se poduzimaju propisane i druge potrebne mjere.

Radi obavljanja inspekcijskog nadzora, inspektor je ovlašten pregledati željezničke pruge, željeznička vozila, obavljanje željezničkog prometa i izvođenje radova na željezničkim prugama, željezničkim vozilima i u zaštitnom pružnom pojasu, te pregledati tehničku i drugu dokumentaciju koja se odnosi na željezničke pruge, željeznička vozila, sposobnost izvršnih djelatnika, izvođenje radova na željezničkim prugama i željezničkim vozilima i obavljanje željezničkog prometa.

Javno poduzeće, industrijska željeznica i druge pravne osobe, dužni su inspektoru ornogućiti i osigurati nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora.

Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora ovlašten:

1) privremeno zabraniti uporabu željezničke pruge ili pojedinih objekata, postrojenja ili uređaja na pruzi, industrijskog kolosijeka i željezničkog vozila, koji ne udovoljavaju propisanim uvjetima za siguran željeznički promet, ili se koriste prije obavljenog tehničkog pregleda ili bez dozvole za uporabu;

2) obustaviti izvršenje naređenja ili zabraniti daljnje poduzimanje nepravilnih radnji, kojima bi se mogla ugroziti sigurnost željezničkog prometa;

3) narediti da se u određenom roku uklone nepravilnosti i nedostaci u obavljanju željezničkog prometa, na željezničkim prugama, industrijskim kolosijecima i željezničkim vozilima, te po potrebi odrediti mjere sigurnosti koje privremeno treba poduzeti;

4) privremeno obustaviti radove koji se izvode na željezničkoj pruzi. u zaštitnom pružnom pojasu ili na željezničkom vozilu, ako bi se njihovim izvođenjem mogla ugroziti sigurnost željezničkog prometa, ili se izvode bez odobrenja ako je ono propisano, a i kad se izvode bez poduzetih mjera za sigurnost želježničkog prometa;

5) narediti odnosno zahtijevati da se privremeno zabrani rad izvršnom djelatniku ili djelatniku industrijske željeznice, ili da se privremeno udalji od obavljanja određenih poslova u željezničkom prometu, ili da pristupi ispitivanju ima li alkohola u organizmu, a i da se uputi na izvanrednu provjeru zdravstvene sposobnosti ili znanja, u prilikama i na način utvrđen ovim Zakonom;

6) uzimati izjave i saslušavati izvršitelja povrede propisa i utvrđivati identitet osoba.

Inspektor je ovlašten poduzimati i druge mjere u skladu sa zakonom i propisom donesenim na temelju zakona.

Ukoliko nađe da je povrijeden ovaj Zakon ili drugi propis koji se odnosi na siguran tijek željezničkog prometa, inspektor ima pravo i dužnost podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, prijavu zbog privrednog prijestupa odnosno kaznenog dijela.

Zabrane, naredbe i druge mjere inspektor određuje pisanim rješenjem.

Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, kad se moraju poduzeti hitne mjere radi otklanjanja neposredne opasnosti za sigurnost željezničkog prometa. inspektor može donijeti rješenje i usmeno.

Javno poduzeće, industrijska željeznica i druge pravne i fizičke osobe dužne su postupiti po rješenju inspektora u zadatom roku.

Protiv rješenja inspektora nije dopuštena žalba. Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.

Tužba se podnosi Upravnom sudu u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

Javno poduzeće i industrijska željeznica dužni su inspekciji sigurnosti željezničkog prometa pravovremeno, bez posebnog zahtjeva dostavljati:

1) opće akte donesene na temelju ovoga Zakona i opće akte, odnosno upute kojima je detaljnije razrađeno provodenje pojedinih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona;

2) utvrđeni vozni red vlakova;

3) obavijest o izvođenju radova na željezničkoj pruzi i u zaštitnom pružnom pojasu, koji ugrožavaju sigurnost željezničkog prometa;

4) obavijest o izvanrednom događaju u kojem je najmanje jedna osoba poginula ili je ozlijeđana, ili je nastala veća materijalna šteta ili veći prekid prometa;

5) obavijest o početku uporabe u prometu željezničkih pruga ili pojedinih objekata, postrojenja ili uređaja na pruzi i željezničkih vozila.

Na zahtjev inspekcije sigurnosti željezničkog prometa, javno poduzeće i industrijska željeznica dužni su dostaviti u zadanom roku i druge akte ili podatke koji se odnose na željeznički promet.

Inspekcija sigurnosti željezničkog prometa može ovlastiti stručnjake drugih tijela i ustanova, odnosno drugih pravnih osoba, da izvrše pojedine radnje u svezi s obavljanjem inspekcijskog nadzora, ako je za njihovo izvršenje potrebna posebna stručnost ili oprema.

Novčanom kaznom od 50.000 do 500.000 hrvatskih dinara kaznit će se za privredni prijestup javno ili drugo poduzeće:

1) ako ne organizira ili ako trajno ne obavlja kontrolu nad sigurnim tijekom prometa (članak 6. stavak 1.);

2) ako između pruge i ceste ne postavi sigurnosne ograde (članak 14. stavak 3.);

3) ako postavi, ili izvede, ili koristi cjevovode ili električne ili druge zračne vodove, ili podzemne kabele ili druge slične instalacije tako da ugrožavaju sigurnost prometa, ili ometaju njegovo obavljanje i razvoj, ili ako te instalacije postavi bez suglasnosti ili protivno utvrđenim uvjetima (članak 15. stavak 1. i 2.);

4) ako željezničku prugu ne održava u stanju za siguran tijek prometa (članak 19. stsvak 1.);

5) ako željezničku prugu ne opremi propisanim signalima ili signalnim oznakaina (članak 39. stavak 1.);

6) ako na pješačkom prijelazu ne postavi mimoilazne zaštitne ograde (članak 52. stavak 1.);

7) ako na cestovnom ili pješačkom prijelazu ili križanju industrijskog kolosijeka s prugom gradske željeznice sigurnost prometa ne osigura na propisani način, ili ako ne poduzme druge propisane mjere, ili ako taj prijelaz ili križanje ne održava u stanju za siguran tijek prometa (članak 56. stavak 1. i 2.);

8) ako s obiju strana cestovnog prijelaza na elektrificiranoj pruzi ne postavi na propisanoj udaljenosti zaštitne zapreke (članak 57. stavak 1.);

9) ako pravovremeno ne poduzme potrebne mjere tehničke i fizičke zaštite željezničkih pruga, ili objekata na pruzi, za osiguravanje sigurnog tijeka prometa na mjestima odrona, bujica, ili na mjestima izloženim vijavicama ili jakim vjetrovima, na kojima može doći do ometanja ili ugrožavanja željezničkog prometa (članak 70.).

Za privredni prijestup iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u javnom ili drugom poduzeću novćanom kaznom od 10.000 do 50.000 hrvatskih dinara.

Novčanom kaznom od 40.000 do 400.000 hrvatskih dinara kaznit će se za privredni prijestup javno ili drugo poduzeće:

1) ako počne koristiti u prometu prototip željezničkog vozila bez odobrenja za uporabu (članak 22. stavak 1.);

2) ako prototip u prometu ne koristi uz propisane uvjete, ili ako prototip ne prestane koristiti protekom roka važnosti privremenog odobrenja za uporabu (članak 23. stavak 5.);

3) ako počne koristiti u prometu željezničko vozilo koje nije tehnički pregledano (članak 25. stavak 1.);

4) ako izda potvrdu o tehničkoj ispravnosti za željezničko vozilo koje nije tehnički pregledano, ili za koje nije utvrđeno da udovoljava propisanim uvjetima (članak 25. stavak 2.);

5) ako željezničko vozilo koje koristi u prometu ne održava u stanju za siguran tijek prometa (članak 27. stavak 1.).

Za privredni prijestup iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u javnom ili drugom poduzeću novčanom kaznom od 7.000 do 35.000 hrvatskih dinara.

Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj javno ili drugo poduzeće ili druga pravna osoba:

1) ako u pružnom pojasu gradi objekte ili postrojenja, koja služe utovaru i istovaru stvari, bez prethodne suglasnosti ili protivno utvrđenim uvjetima (članak 16. stavak 1. i 2.);

2) ako ne osigura siguran željeznički promet na mjestu izvođenja radova na željezničkoj pruzi, ili ako ne poduzme mjere za sigurnost djelatnika koji te radove izvode, ili ako nakon završenih radova na željezničkoj pruzi s pruge ne ukloni ostatke materijala, ili sredstva rada ili druge predmete, ili ako ne postavi ili ako ne stavi u uporabu signalnosigurnosne i druge uređaje i postrojenja koji su za vrijeme radova bili privremeno uklonjeni odnosno isključeni iz uporabe (članak 18. stavak 1. i 2.);

3) ako ne vodi evidenciju ili druge tehničke podatke o željezničkim prugama (članak 20. stavak 1.);

4) ako ne vodi evidenciju ili druge tehničke podatke o željezničkim vozilima (članak 28. stavak 1.);

5) ako za promet svakog vlaka ne utvrdi vozni red, ili ako unaprijed ne utvrdi vozni red vlakova za javni prijevoz, ili ako ne utvrdi rok u kojem vozni red važi (članak 29. stavak l. i 2.);

6) ako promet vlakova ne obavlja prema utvrđenom voznom redu, ili ako ne poduzima mjere potrebne za njegovu sigurnu, urednu i nesmetanu provedbu (članak 29. stavak 4.);

7) ako vozni red vlakova za redoviti prijevoz putnika ne objavi najmanje 15 dana prije dana od kojeg važi (članak 30. stavak 1.);

8) ako ukine vozni red vlakova za redoviti prijevoz putnika u roku u kojem važi (članak 31. stavak 1.);

9) ako željeznički promet ne obavlja na način i uz uvjete što su propisani za obavljanje sigurnog tijeka željezničkog prometa, ili prema drugim propisanim uvjetima (članak 32. stavak 1.);

10) ako unutrašnjost vagona u vlaku za prijevoz putnika noću, a u tunelima u kojima vožnja traje duže od tri minute i danju, ne osvijetli, ili ako unutrašnjost vagona ne zagrije na najmanje + 18oC ako je vanjska temperatura niža od + 12oC, ili ako vlak za prijevoz putnika sa strane ne obilježi putokaznim pločama, ili ako u vagonu za prijevoz putnika ne obilježi sjedalo za težeg invalida (članak 33. stavak 1., 2. i 3.);

11) ako prijevoz putnika i stvari obavlja željezničkim vozilom koje za te svrhe konstrukcijski nije namijenjeno, ili ako prijevoz opasnih tvari ne obavlja u skladu sa zakonom i drugim propisima o prijevozu tih tvari (članak 34. stavak 1. i 2.;

12) ako prevozi ili koristi željezničko vozilo koje, s teretom ili bez tereta, glede profila vozila, osovinskog opterećenja, opterećenja po dužinskom metru, konstrukcijskih, tehničkih ili drugih svojstava ne udovoljava propisanim uvjetima za željezničku prugu, ili drugim propisanim uvjetima za željeznička vozila, ili ako takvo vozilo iznimno prevozi ili koristi protivno utvrđenim posebnim uvjetima za siguran željeznički promet (članak 35. stavak 1. i 2.);

13) ako o prometu vlakova ne vodi evidenciju i druge podatke važne za siguran tijek prometa (članak 36. stavak 1.);

14) ako propisanim signalima ili signalnim oznakama ne označi privremene zabrane, ili ograničenja, ili druge opasnosti u prometu, ili ako te signale, ili signalne oznake ne ukloni čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni (članak 39. stavak 2.);

15) ako vlak u prometu ne označi propisanim signalima (članak 40.);

16) ako željeznički promet ne obavlja prema propisanim signalnim znacima i signalnim oznakama u skladu s prometnim i signalnim pravilima (članak 41.);

17) ako na željezničkoj pruzi ispred cestovnog ili pješačkog prijelaza ne postavi propisanu signalnu oznaku, ili ako tu oznaku ne prevuče reflektirajućom tvari (članak 54. stavak 1. i 2.);

18) ako preko cestovnog prijelaza prijeđe sa vozilom, koje se kreće na cesti s dozvolom za izvanredni prijevoz, bez suglasnosti ili protivno utvrđenim uvjetima (članak 58.);

19) ako je obaviještena o izvanrednom događaju u kojem je bilo ozlijeđenih ili poginulih osoba, a o tom odmah ne obavijesti zdravstvenu ustanovu, ili ako ne poduzme mjere za spašavanje i pružanje pomoći ozlijeđenim osobama u izvanrednim događajima (članak 59. stavak 3. i 4.);

20) ako vučno vozilo, ili vlak za prijevoz putnika, ili službeno mjesto na pruzi ne opremi priborom za prvu pomoć (članak 61. stavak 1.);

21) ako ne poduzme mjere za uspostavu prometa, koji je prekinut radi izvanrednog događaja, u što kraćem roku (članak 62.);

22) ako ne obavijesti nadležnu policijsku stanicu odnosno policijsku upravu o izvanrednom događaju u kojem je bilo poginulih, ili ozlijeđenih osoba, ili je nastala veća materijalna šteta (članak 63. stavak 1.);

23) ako ne utvrdi uzrok, okolnosti u kojima je nastao, posljedice i odgovornost za izvanredni događaj, ili ako ne poduzme mjere za spriječavanje nastanka izvanrednih događaja (članak 64. stavak 1.);

24) ako ne održava unutarnji red u željezničkom prometu (članak 68. stavak 1.);

25) ako industrijski kolosijek ne udovoljava propisanim uvjetima za sigurno obavljanje željezničkog prometa (članak 72. stavak 1.);

26) ako ne održava industrijski kolosijek u stanju za sigurno obavljanje prometa (članak 72. stavak 3.);

27) ako željezničko vozilo ne udovoljava propisanim uvjetima za sigurno obavljanje željezničkog prometa, ili ako to vozilo ne održava (članak 73. stavak 1 );

28) ako ne obavlja željeznički promet na industrijskom kolosijeku na propisani način i uz propisane uvjete (članak 74. stavak 1.);

29) ako promet vlakova na industrijskom kolosijeku obavlja bez odobrenja, ili ako odobreni promet vlakova ne obavlja prema propisanim mjerama sigurnosti prometa (članak 76. stavak 1 i 2.);

30) ako željezničko vozilo, ili djelatnik industrijske željeznice, kada iznimno sudjeluje u prometu na željezničkoj pruzi ne udovoljava propisanim uvjetima, ili ako nema odobrenje, ili se ne pridržava uvjeta koje odredi javno poduzeće (članak 77. stavak 1. i 2.);

31) ako inspektoru ne omogući, ili ne osigura nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora (članak 83. stavak 2.);

32) ako ne postupi po rješenju inspektora u zadatom roku (članak 85. stavak 3.);

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članak kaznit će se i odgovorna osoba u javnom ili drugom poduzeću ili drugoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 hrvatskih dinara.

Novćanom kaznom od 5.000 do 50.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj javno ili drugo poduzeće:

1) ako izvršni djelatnik nema propisano obrazovanje, ili nije svladao program stručne izobrazbe, ili nije položio stručni ispit za poslove koje obavlja (članak 43. stavak 1.);

2) ako izvršnog djelatnika na određenim poslovima stručno ne usavršava odnosno ne podučava, ili ako njegovo znanje ne provjerava (članak 43. stavak 2.);

3) ako izvršni djelatnik ili osoba na stručnoj izobrazbi, ovisno od poslova koje obavlja, ne udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima, ili ako zdravstvenu sposobnost izvršnog djelatnika ne provjerava (članak 44. stavak 1. i 2.);

4) ako dopusti da reguliranje prometa, ili upravljanje vučnim vozilom obavlja osoba koja nije stekla pravo na obavljanje tih poslova (članak 47. stavak 1.);

5) ako rasporedi, ili ako dopusti izvršnom djelatniku da radi protivno odredbama općeg akta iz članka 48. stavka 6. (članak 48. stavak 7.);

6) ako na određenim poslovima izvršni djelatnik nije osposobljen za pružanje prve pomoći (članak 60. stavak 1.);

7) ako djelatnik industrijske željeznice ne udovoljava propisanim uvjetima (članak 73. stavak 2.);

8) ako privremeno ne zabrani obavljanje određenih po slova izvršnom djelatniku u prilikama propisanim u članku 78. stavku 1. točki 1) do 5) ovoga Zakona (članak 78. stavak 1.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u javnom ili drugom poduzeću novčanom kaznom od 3.000 do 15.000 hrvatskih dinara.

Novčanom kaznom od 3.000 do 15.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj djelatnik ovlašten za obavljanje kontrole, ili drugi ovlašteni djelatnik odgovoran za siguran tijek prometa;

1) ako ne organizira, ili ako trajno ne obavlja kontrolu nad primjenom odredaba ovoga Zakona, propisa i općih skata donesenih na temelju ovoga Zakona, ili drugih propisa o obavljanju željezničkog prometa, ili ako ne poduzima mjere u svezi s primjenom odredaba ovoga Zakona (članak 66. stavak 1.);

2) ako, privremeno ne udalji izvršnog djelatnika od obavljanja poslova u željezničkom prometu u prilikama utvrđenim u članku 79. stavku 1. točki 1) do 5) ovoga Zakona (članak 79. stavak 1.).

Novčanom kaznom od 2.000 do 10.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj izvršni djelatnik:

1) ako uzima alkoholna pića ili ako poćne obavljati svoje poslove a ima alkohola u organizmu (članak 46. stavak 1.);

2) ako odbije pristupiti ispitivanju ima li alkohola u organizmu (članak 46. stavak 2.);

3) ako se zatekne, ili ako naiđe na mjesto izvanrednog događaja u kojem je bilo poginulih ili ozlijeđenih osoba, a ne sudjeluje u njihovu spašavanju, ili ako o tome izvanrednom događaju odmah ne obavijesti javno poduzeće (članak 59. stavak 1.);

4) ako se ne pridržava odredaba ovoga Zakona, propisa ili općih akata donesenih na temelju ovoga Zakona o prometnim i signalnim pravilima, o održavanju željezničkih pruga i željezničkih vozila, ili o radnom vremenu i trajanju odmora između dvije uzastopne smjene (članak 65. stavak 1.);

5) ako obavlja poslove za vrijeme dok mu je obavljanje tih poslova zabranjeno ili je s tih poslova privremeno udaljen (članak 80.).

Novčanom kaznom od 2.000 do 10.00 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj osoba:

1) ako prelazi željezničku prugu izvan cestovnog ili pješačkog prijelaza (članak 50. stavak 1);

2) ako se zatekne, ili ako naiđe na mjesto izvanrednog događaja u kojem je bilo poginulih ili ozlijeđenih osoba, a ne sudjeluje u njihovu spašavanju, ili ako o tom izvanrednom događaju odmah ne obavijesti javno poduzeće (članak 59. stavak 2.);

3) ako pristupi, ili ako se kreće na željezničkom području na mjestima koja za to nisu određena, ili ako se na mjestima predviđenim za kretanje na željezničkom području ili u vlaku ne pridržava unutarnjeg reda u željezničkom prometu (članak 67. stavak 1. i 2);

4) ako postupi protivno odredbama članka 69. stavka 1., 2. i 3. (članak 69. stavak 1., 2. i 3.).

Uz kaznu za prekršaj iz članka 94. ovoga Zakona, poćinitelju prekršaja može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova izvršnog djelatnika ik trajanju od tri mjeseca do jedne godine.

VII. PRIJELAZNE I ZAVR(NE ODREDBE

Akt o razvrstavanju željezničkih pruga prema odredbama članka 8. stavka 3 i 4 ovoga Zakona, nadležna tijela dužna su donijeti u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Usklađivanje postojećih križanja željezničkih pruga i cesta s uvjetima utvrđenim u članku 49. stavku 1. i 2. ovoga Zakona, mora se obaviti u skladu s planovima razvoja i održavanja željezničke infrastrukture odnosno cesta.

Osposobljavanje izvršnih djelatnika za pružanje prve pomoći, utvrđeno u članku 60. stavku 1 ovoga Zakona, mora se obaviti u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ministar pomorstva, prometa i veza u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će propise iz članka 9. stavka 3., članka 21. stavka 2., članka 26. stavka 2., članka 32. stavka 2., članka 42. stavka 2., članka 49. stavka 3., članka 55. stavka 2. i članka 56. stavka 2. ovoga Zakona.

Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka osim naredbi koje su suprotne ovom Zakonu, ostaju na snazi :

1) Pravilnik o tehničkom pregledu i predaji prometu prototipova željezničkih vozila ("Narodne novine", br. 1/76.);

2) Pravilnik o preglednosti na željezničku prugu s oboje strane ceste i načinu osiguranja cestovnih prijelaza i križanja gradskih željeznica s prigradskim i industrijskim žeIjeznicama ("Narodne novine", br. 16/81. i 34/90.);

3) Pravilnik o kriterijima za utvrđivanje mjesta križanja željezničke pruge s cestama ("Narodne novine", br. 16/81.);

4) Propisi iz članka 5. Zakona o preuzimanju zakona iz oblasti prometa i veza koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni ("Narodne novine", br. 53/91.).

Ministar zdravstva u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će propis iz članka 44. stavka 5. i članka 46. stavka 4. ovoga Zakona.

Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, osim odredbi koje su suprotne ovom Zakonu, ostaju na snazi propisi iz članka 3. i 5. Zakona o preuzimanju zakona iz oblasti prometa i veza koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni ("Narodne novine", br. 53/91.).

Ovlašćuje se nadležni ministar da u propisima iz članka 100. i 101. ovoga Zakona može propisati prekršaje, novčane kazne za prekršaje i zaštitne mjere.

Javno poduzeće u roku jedne godine od dana stupanja ovoga Zakona donijet će opće akte iz članka 6. stavka 2., članka 9. stavka 4., članka 19 stavka 2, članka 21. stavka 3., članka 27. stavka 2., članka 30. stavka 3., članka 35. stavka 3., članka 38. stavka 3., članka 43 stavka 4., članka 48. stavka 6., članka 51. stavka 5., članka 61. stavka 2., članka 64. stavka 2. i članka 68. stavka 4. ovoga Zakona.

Opće akte iz stavka 1. ovoga članka javno poduzeće donosi u suglasnosti s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Do stupanja na snagu općih akata iz stavka 1. ovoga članka, osim odredbi koje su suprotne ovom Zakonu ostaju na snazi propisi iz članka 5. Zakona o preuzimanju zakona iz oblasti prometa i veza koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni ("Narodne novine", br. 53/91.).

Opći akti iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u službenom glasilu javnog poduzeća.

Javno poduzeće i industrijske željeznice dužni su odgovarajuće opće akte, čije donošenje nije utvrđeno ovim Zakonom, uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti odredba točke 1. stavka t. članka 1. Zakona o preuzimanju zakona iz oblasti prometa i veza koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni ("Narodne novine", br. 53/91.).

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 24., 25., 26., 27., 30., 31. i 36. Zakona o hrvatskim željeznicama (Narodne novine", br. 42/90., 61/91., 19/92. i 54/92.).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 341-06/92-01/01

Zagreb, 5. studenoga 1992.