VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 52. stavak 2. Carinskog zakona ("Narodne novine", broj 53A/91, 33/92, 40/92 i 61/92), Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 2. listopada 1992. godine, donijela je

UREDBU

o uvjetima i postupku propisivanja i plačanja dopunske carine

Dopunska carina iz članka 52. stavak 1, Carinskog zakona propisuje se i naplaćuje po uvjetima i postupku utvrđenom ovom uredbom.

Na robu koja se uvozi po cijeni nižoj od ugovorene cijene (članak 36. Carinskog zakona), ako uvoz takove robe može nanijeti štetu hrvatskom gospodarstvu, propisat će se plaćanje dopunske carine u svoti koja predstavlja razliku između ugovorene cijene i cijene po kojoj se roba uvozi.

Smatra se da uvoz robe po cijeni nižoj od ugovorene cijene nanosi ili može nanijeti štete hrvatskom gospodarstvu, ako bi takav uvoz usporio razvoj određene gospodarske grane ili hrvatskog gospodarstva u cjelini.

Smatra se da se roba uvozi po cijeni koja je niža od ugovorene cijene :

1. ako je cijena robe koja se uvozi niža od cijene po kojoj se takva roba prodaje između međusobno neovisnih kupaca i prodavača, uvećana za troškove prijevoza, osiguranja, taksi i drugih izdataka u svezi s prodajom i dopremanjem.

2. ako je cijena robe koja se uvozi niža od cijene po kojoj se takva ili slična roba prodaje na domaćem tržištu zemlje izvoznice, umanjena za pristojbe i takse propisane za promet takve robe u toj zemlji,

3. ako manjkaju podaci o cijeni odgovarajuće robe na domaćem tržištu zemlje izvoznice, a cijena robe koja se uvozi je:

- niža od troškova proizvodnje takvog proizvoda u zemlji porijekla, uvećanih za svotu uobičajenih troškova trgovine i normalne dobiti,

- niža od najveće usporedive izvozne cijene po kojoj se redovnim komercijalnim poslovima takva ili slična roba izvozi u treće zemlje.

Dopunska carina može se propisati i ako se uvozi roba za koju je u zemlji porijekla ili zemlji izvoza odobrena subvencija, uključujući i subvenciju za prijevoz, u visini koja omogućava neutraliziranje subvencija.

Uvozi li se roba čiji je izvoz iz zemlje porijekla ili u zemlji izvoznici oslobođen od pristojbi i taksi koje se na tu robu plaćaju u prometu i potrošnji u zemlji porijekla, odnosno zemlji izvoza, svota takvog oslobođenja ne smatra se subvencijom prema stavku 1. ovog članka.

Pri utvrđivanju da li je cijena po kojoj se roba uvozi niža od ugovorene cijene, uzimaju se u obzir troškovi proizvodnje takve robe, uvjeti njene prodaje, način oporezivanja u proizvodnji i prometu, te drugi činitelji koji mogu utjecati na strukturu formiranja i visinu cijene.

Zahtjev za propisivanje dopunske carine za pojedinu robu mogu podnijeti zainteresirana poduzeća i druge gospodarske jedinice ili njihove udruge.

Zahtjev za propisivanje dopunske carine podnosi se Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Zahtjev za propisivanje dopunske carine prilaže se raspoloživa dokumentacija o postojanju jednog ili više uvjeta za propisivanje dopunske carine (članak 3.), posebice:

1. podaci o cijenama po kojima se odgovarajuća roba uvozi u Hrvatsku,

2. podaci o normalnoj cijeni po kojoj se takva ili slična roba prodaje u međunarodnoj robnoj razmjeni,

3. podaci o visini unutarnjih taksa i pristojbi i o visini i strukturi cijena takve ili slične robe na domaćem tržištu zemlje izvoznice,

4. podaci o cijeni proizvodnje odgovarajuće robe u zemlji porijekla (cijena koštanja uvećana za prosječnu dobit).

5. podaci o cijenama odgovarajuće ili slične robe po kojima ih zemlja izvoznica prodaje kupcima iz trećih zemalja.

Cijena robe iz točke 1, 2. i 5. stavka 1. ovog članka iskazuje se po paritetu CIF hrvatska luka ili franco hrvatska granica.

Uz zahtjev za propisivanje dopunske carine podnositelj zahtjeva prilaže i podatke:

1. o nazivu robe, njenom tehnološko-tehničkom opisu i razvrstavanju prema Carinskoj tarifi,

2. o cijeni proizvodnje i prodajnoj cijeni takve robe franco-skladište proizvodača na domaćem tržištu, s naznakom tvrtke i lokacije skladišta proizvodača, te

3. o obujmu i strukturi domaće proizvodnje odgovarajuće robe, njenoj ukupnoj realizaciji na domaćem tržištu, visini i strukturi uvoza i izvoza, te zalihama takve robe po vrijednosti i naturalnoj strukturi.

Podnese li se zahtjev za propisivanje dopunske carine zbog toga što se u zemlji porijekla ili zemlji izvoznici na odgovarajuću robu daju subvencije (posredne ili neposredne), uz takav zahtjev prilažu se i podaci o visini i strukturi tih subvencija.

Zahtjev za propisivanje dopunske carine s pratećom dokumentacijom stručno se obrađuje u Hrvatskoj gospodarskoj komori te s utvrđenim prijedlogom u svezi s propisivanjem dopunske carine dostavlja Ministarstu financija, Ministarstvu industrije, brodogradnje i energetike, te Ministarstvu turizma i trgovine.

Ministarstvo industrije, brodogradnje i energetike i Ministarstvo turizma i trgovine o svom stavu izvješćuju Ministarstvo financija, koje može Vladi Republike Hrvatske podnijeti prijedlog za propisivanje dopunske carine.

Ako utvrdi da nisu ispunjeni ovom uredbom utvrđeni uvjeti za propisivanje dopunske carine, Ministarstvo financija će zahtjev odbiti i o tome u pisanom obliku izvijestiti podnositelja zahtjeva.

Ako bi zbog dugotrajnosti postupka u svezi s podnesenim zahtjevom za propisivanje dopunske carine mogla nastupiti znatna šteta za hrvatsko gospodarstvo u cjelini ili u odgovarajućoj gospodarskoj grani, ministar turizma i trgovine u suglasnosti s ministrom industrije, brodogradnje i energetike i ministvom financija može odrediti kontingent na uvoz odgovarajuće robe iz odnosne zemlje.

Kontingenti iz stavka 1. ovoga članka propisuju se za razdoblje koje ne može biti dulje od šest mjeseci, počev od dana kada je Hrvatska gospodarske komora dostavila Ministarstvu financija svoje mišljenje u svezi s propisivanjem dopunske carine.

Dopunska carina obračunava se i namiruje po propisima o carini.

Svota dopunske carine sastavni je dio carinske osnovice pri obračunavanju visine carine za odgovarajuću robu.

Propise za primjenjivanje ove uredbe donosi ministar financija, na prijedlog direktora Carinske uprave Republike Hrvatske.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje važiti Uredba o uvjetima i postupku propisivanja i naplaćivanja dopunske i kompenzacijske carine ("Službeni list", broj 35/76 i "Narodne novine", broj 53A/91, 33/92, 40/92 i 61/92).

Ova uredba stupa na snagu osmi dan od dana objave u " Narodnim novinama".

Klasa: 413-01/92-01/04

Urbroj : 5030116-92-1

Zagreb, 2. listopada 1992.