MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE SKRBI

Na temelju članka 56. stavka 1. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine", broj 33/92) ministar rada i socijalne skrbi donosi

PRAVILNIK

za utvrđivanje postotka oštećenja organizma vojnih i civilnih invalida rata

Ovim se pravilnikom propisuje način utvrđivanja postotka oštećenja organizma koje je nastalo kao posljedica rane, povrede, ozljede ili bolesti dobivene pod okolnostima predviđenim Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (u daljnjem tekstu: Zakon) i drugim uvjetima i kriterijima za utvrđivanje vojnog i civilnog invaliditeta, te utvrđuju oštećenja organizma po osnovi kojih se može podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma prije isteka roka iz članka 83. stavka 1. Zakona.

Postotak oštećenja organizma utvrđuje se na temelju odredaba ovoga pravilnika i Liste postotaka oštećenja organizma (u daljnjem tekstu: Lista) što je tiskana uz ovaj pravilnik i njegovim je sastavnim dijelom.

Za jedan dio tijela (u daljnjem tekstu: organ) što je oštećen u velikoj mjeri utvrđuje se, u pravilu, postotak manji od predviđenog u Listi za potpuni gubitak (amputaciju) toga organa.

Ako je organ oštećen u tolikoj mjeri da funkcionalno nije upotrebljiv, može se utvrditi postotak koji je u Listi predviđen za potpuni gubitak (amputaciju) toga organa.

Ako je oštećenje organizma nastalo kao posljedica više rana, povreda, ozljeda, ili bolesti, postoci predviđeni u Listi za pojedina oštećenja ne zbrajaju se, već se kao osnova uzima oštećenje koje povlači največi postotak, pa se taj postotak povećava prema utjecaju drugih oštećenja na cijeli organizam, ali najviše do 100% - II. grupa.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako zbog svih oštećenja iz toga stavka postoji oštećenje organizma zbog kojega takva osoba nije pokretna i nije u stanju obavljati osnovne fiziološke potrebe bez pomoći druge osobe određuje se 100% - I. grupa.

Za žene kod kojih postoje anatomska i funkcionalna oštećenja pojedinih dijelova tijela (amputacija kontraktura, paraliza, skraćenje noge više od 3 cm, gubitak oka, pseudoartroza, teški varikoziteti s elefantijazom, posttraumatska epilepsija, gluhoća, parkinsonizam, teški osteomielitis s fistulom), postoci predviđeni u Listi mogu se povećati za 10 ako su manji od 60%, a ako su 60% ili veči od 60% mogu se povećati za 20. To povećanje može iznositi do 100% - II. grupa.

Ako je kod osoba, koje su bile bez jednoga parnoga organa, došlo do gubitka ili oštećenja najmanje 60% drugoga parnog organa pod okolnostima iz članaka 5., 6., 7. i 8. Zakona, postotak oštećenja organizma utvrđuje se kao da je oštećenje oba parna organa nastalo pod tim okolnostima, pri čemu se postotak može odrediti do 100% - I. grupa.

Ako je jedan parni organ izgubljen ili teško oštećen pod okolnostima iz članaka 5., 6., 7. i 8. Zakona, a drugi parni organ, nakon toga i neovisno o posljedicama oštećenja organizma pod tim okolnostima, izgubljen ili oštećen najmanje 60%, postotak oštećenja organizma utvrđuje se za gubitak, odnosno oštećenje oba parna organa i umanjuje za 20. Ako se za ovako nastalo oštećenje organizma u Listi predviđa 100% - I. grupa, može se odrediti najviše 100% II. grupa.

Oštećenje drugoga oka u smislu st.1. i 2. ovoga članka smatra se smanjenje funkcije oka za najmanje jednu polovicu (smanjenje vida najmanje 5/10).

Postotak oštećenja organizma.predviđen u Listi za amputiranu ruku ili nogu može se povećati za 10 ako patrljak nije prikladan za nošenje proteze.

Ako se kliničkim promatranjem i dokumentiranom anamnezom mogu dokazati neuromi s bolovima i eventualnim smetnjama u fantomskom udu, te u slučaju kauzalgije, postotak oštećenja organizma predviđen u Listi može se povećati za 10 do 30.

Osobi koja je u vrijeme rata kao maloljetnik ili zarobljenik bila izložena teškim životnim uvjetima i zbog toga je nastupilo oštećenje organizma psihosomatskoga karaktera, postotak oštećenja organizma predviđen u Listi može se povećati za 10 ili 20.

Vojnom, odnosno civilnom invalidu koji je u vrijeme nastanka oštećenja organizma bio maloljetan, a kod kojega je zbog toga oštećenja nastupilo i psihosomatsko oštećenje najkasnije u roku jedne godine od nastanka oštećenja organizma, postotak predviđen u Listi može se povećati za 10 ili 20.

Postotak oštećenja organizma povećan prema stavku 1. ili 2. ovoga članka može iznositi najviše 100% - II. grupa.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ne uzimaju se u obzir bolesti nepoznete, odnosno nedovoljno poznate etiologije koje uzrokuje endogena i druga urođena ili stečena sklonost osobe.

Ako su prve pojave bolesti iz stavka 1. ovoga članka nastupile pod okolnostfma iz članka 5. stavka 1. točke 1, članka 7. stavka 1. i članka 8. stavka 2. Zakona, ili se pod tim okolnostima bolest znatno pogoršala, uzima se u obzir i tako nastalo oštećenje organizma, s tim što se u takvim slučajevima, kao i u slučajevima pogoršanja bolesti poznate etiologije, postotak utvrđuje u skladu s odredbom članka 15. stavka 4. Zakona.

Bolesti iz stavka 1. ovoga članka su: shizofrenija, manijakalnodepresivne psihoze, epileptička bolest (kao izrazito konstitucionalno uzrokovana), neuroze, psihopatije (kao bolesna reakcija nedovoljno harmonično strukturalne osobe na životne uvjete), ambiotrofične nervne bolesti, multipla skleroza, dijabetes, sve endokrine bolesti (osim Addisonove bolesti tuberkulozne etiologije), ulkusna bolest, alergične bolesti, spondiloze, spondilartroza, reumatoidni artritis, diskopatija, esencijalne hipertenzije, urođene srčane mane, litijaze, policistične bolesti, maligni neoplastični procesi, trofične promjene ekstremiteta ako nlsu posljedica smrzavanja i pjegavca i sve druge bolesti endogene i nepoznate etiologije.

Postotak oštećenja organizma za maligne neoplastične procese koji su nastali kao posljedica rane, povrede ili ozljede, te za šećernu bolest koja je nastala kao posljedica rane, povrede ili ozljede, utvrđuje se bez primjene stavka 1 i 2. ovoga članka.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ožiljci se uzimaju u obzir samo ako ometaju funkciju nekoga organa ili dijela tijela, odnosno ako predstavljaju nagrđenost.

Postotak oštećenja organizma zbog upale zglobova, odnosno posljedica takve bolesti, utvrđuje se kao za traume zglobova ili kao za posljedicu koju je upala zglobova uzrokovala na srcu.

Oštećenje organizma I. grupe može se utvrditi samo za oštećenja za koja je u Listi predviđen postotak 100% - I. grupa i u slučajevima iz članka 4. stavka 2. i članka 6. stavka 1. ovoga pravilnika.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ne uzimaju se u obzir oštećenja koja su posljedica starenja.

Na utvrđivanje postotka oštećenja organizma ne mogu utjecati stručna sprema, zanimanje, starosna dob, materijalno stanje, nadarenost i druge činjenice, ako ovim pravilnikom nije drukčije propisano.

Postotak oštećenja organizma utvrđuje se trajno ili privremeno.

Privremeni postotak oštećenja organizma utvrđuje se samo ako postoje izgledi da će se oštećenje organizma invalida u znatnoj mjeri promijeniti.

Ako oštećenje organizma nije predviđeno ovim pravilnikom, odnosno Listom, postotak oštećenja organizma utvrđuje se prema načelima medicinske znanosti i analognom primjenom odredaba ovoga pravilnika, odnosno Liste, koje se odnose na slična oštećenja s tim da se može utvrditi i manji postotak od postotka predviđenoga u Listi za analogno oštećenje organizma.

Vojni i civilni invalidi kod kojih, u svezi s utvrđenim invaliditetom, nastanu oštećenja organizma: kirurško odstranjivanje organa, kirurški zahvati na vitalnim organima, dekompenzacije srca, jetre, pluća, bubrega gušterače i paralize živaca, aktivna tuberkuloza, te gubitak ili teško oštećenje parnoga organa mogu, na osnovi tih oštećenja, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novoga postotka oštećenja organizma i prije isteka roka iz članka 83. stavka 1. Zakona.

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 011-02-01 /10

Urbroj : 524-05/ 1-92-2

Zagreb, 1. listopada 1992.

GLAVA I - RUKA

A. Šaka

1. Ograničena pokretljivost svih prstiju šake:

a) u manjem stupnju 20%

b) ako su takve promjene na objema rukama 30%

2 Ograničena pokretljivost svih prstiju šake:

a) u većem stupnju 30 do 50%

b) ako su takve promjene na objema rukama 40 do 60%

3. Oganičena pokretljivost palca:

a) jedne šake u oba zgloba manje od 20%

b) ako su takve promjene na objema rukama 20%

4. Ograničena pokretljivost bilo kojega drugog prsta pojedinačno manje od 20%

5. Ograničena pokretljivost većine prstiju:

a) jedne šake, osim palca, prema stupnju. 20 do 40%

b) ako su takve promjene na objema rukama, prema stupnju 30 do 60%

6. Postotak pri vrlo izraženim kontrakturama u lošem položaju, koje praktično isključuju svaku funkciju, utvrđuje se kao kod amputacije.

7. Pri primjeni toč. 2. i 5. ove liste vodi se računa o funkcionalnom značenju pojedinih prstiju za

funkciju šake kao cjeline. ·

8. Ankiloza palca u interfalangealnom zglobu:

a) jedne šake manje od 20%

b) na objema šakama 20%

9. Ankiloza palca u interfalangealnom zglobu, u nepovoljnom položaju:

a) jedne šake 20%

b) na objema šakama 30%

10. Ankiloza palca u metakarpofalangealnom zglobu :

a) jedne šake 20%

b) na objema šakama 30%

11. Ankiloza palca u metakarpofalangealnom zglobu u nepovoljnom položaju:

a) jedne šake 30%

b) na objema šakama 40%

12. Ankiloza većine prstiju, osim palca šake, prema položaju povoljnom ili nepovoljnom za funkciju:

a) jedne šake 30 do 40%

b) na objema šakama 40 do 60%

13. Ankiloza svih prstiju šake, prema povoljnom ili nepovoljnom položaju:

a) jedne šake 40 do 60%

b) ako su takve promjene obostrane u povoljnom položaju 70 do 80%

c) ako su takve promjene obostrane u nepovoljnom položaju 90 do 100%

- II. grupa

14. Amputacija palca, obje falange 30%

15 Amputacija obiju falangi palca s metakarpalnom kosti 40%

16. Amputacija bilo kojega prsta, osim palca ili kažiprsta manje od 20%

17. Amputacija kažiprsta:

a) jedne šake 20%

b) obje šake 30%

18. Amputacija dva prsta bez metakarpalne kosti 20%

19. Amputacija kažiprsta i srednjega prsta

a) jedne šake 30%

b) ako su promjene obostrane (s obzirom na značenje amputiranih prstiju 30 do 50%)

20. Amputacija dva prsta s metakarpalnim kostima:

a) palca i kažiprsta 50%

b) kažiprsta i srednjega prsta 40%

c) srednjega prsta i prstenjaka 40%

d) prstenjaka i maloga prsta 30%

21. Amputacija tri prsta i više prstiju sa sačuvanim metakarpalnim kostima:

a) palca bilo s koja dva prsta (osim kažiprsta) 50%

Ako je amputiran 1 kažiprst određuje se + 10%

b) kažiprsta, srednjega i maloga prsta 40%

c) četiri posljednja prsta jedne šake 50%

d) četiri posljednja prsta obje šake 80%

e) palca bilo s koja tri prsta iste šake 60%

22. Amputacija svih prstiju:

a) jedne šake 70%

b) obiju šaka 100%

- I. grupa

23. Amputacija oba palca i jednoga kažiprsta 60%

24. Amputacija oba palca 50%

25. Amputacija oba palca, jednoga kažiprsta i jednoga srednjega prsta 70%

26. Amputacija oba palca i oba kažiprsta 80%

27. Amputacija oba palca i druga tri prsta, ali ne svih prstiju na istoj šaci 80%

28. Amputacija tri prsta s metakarpalnim kostima:

a) palca, kažiprsta i srednjega prsta 60%

b) kažiprsta, srednjega i maloga prsta 50%

c) srednjega, prstenjaka i maloga prsta 40%

29. Djelomična amputacija jednoga članka palca i dva članka kažiprsta 20%

30. Djelomična amputacija jednoga članka palca i dva članka kažiprsta, sa slabo pokretnim patrljcima 30 do 40%

31. Pri djelomičnoj amputaciji više prstiju postotak se određje prema danoj shemi, zbrajajući za gubitak članka svakoga prsta odgovarajuće postotke, pa ako je zbroj veći od 15% - određuje se 20%, ako je veći od 25% - određuje se 30%

itd:

- za jedan članak palca 8%

- za jedan članak kažiprsta 6%

- za jedan članak ostalih prstiju 4%

32. Prijelomi metakarpalnih kostiju bez poremećaja funkcije manje od 20%

33. Prijelomi metakarpalnih kostiju s jačom deformacijom ili iščašenjem karpometakarpusa s oštećenom funkcijom, prema stupnju oštećenja, imajući na umu oštećenje šake pojedinih prstlju:

a) jedne šake 20 do 40%

b) ako su takve promjene obostrane 30 do 60%

34. Ograničena pokretljivost šake većeg stupnja:

a) jedne šake 20 do 30%

b) obiju šaka 30 do 40%

35. Ankiloza zgloba šake u povoljnom položaju:

a) jedne šake 30%

b) obiju šaka 50%

Za ankilozu u nepovoljnom položaju postotak se povećava za 10 ili 20, prema oštećenju funkcije.

36. Amputacija jedne šake 70%

37. Amputacija obiju šaka 100%

- I. grupa

B. Podlaktica

38. Krivo srasli prijelomi s bitno ograničenim pokretima pronacije i supinacije 20 do 30%

39. Krivo srasli prijelami s potpunom ukočenošću pronacije i supinacije, a položaj šake povoljan

u pronaciji ili u srednjem položaju 40%

40. Krivo srasli prijelomi s potpunom ukočenošću pronacije i supinacije, a položaj šake u supinaciji 50%

41. Lažni zglob jedne kosti:

a) na jednoj ruci 20 do 30%

b) na objema rukama 30 do 40%

42. Lažni zglob obje kosti:

a) na jednoj ruci 40 do 50%

b) na objema rukama 60 do 70%

43. Amputacija u podlaktici 70%

44. Amputacija u podlaktici - obostrano 100%

C. Lakat

Ograničena pokretljivost (kontraktura)

45. Pokretljivost očuvana između 105( do pune fleksije 40%

46. Pokretljivost očuvana između 75( i 90( ili između 90( i 105( 30%

47. Pokretljivost očuvana između 0( i 75(, ruka u nepovoljnom položaju 40 do 50%

48. Ukočenost pod pravim kutom ili nešto manje (90( do 105"() 40%

49. Ukočenost pod oštrim kutom (više od 105(') 50%

50. Ukočenost lakta u punoj fleksiji 70%

51. Ukočenost u nepovoljno ispruženom položaju (od 75( do 0() 50 do 70%

52. Ako su promjene u toč. 48. do 51. ove liste obostrane, postotak se povećava za 20 ili 30.

53. Labav zglob, prema stupnju 30 do 50%

54. Postotak za prijelome i išćašenja utvrđuje se prema štetnim posljedicama za funkciju lakatnoga zgloba. Jednako se ocjenjuju i zastarjela iščašenja i posljedice iščašenja.

55. Amputacija ruke u laktu (eksartikulacija) 80%

56. Amputacija obiju ruku u laktu 100%

- I. grupa

D. Nadlaktica

57. Nepravilno srastao prijelom nadlaktične kosti sa skraćenjem, ali bez štetnih posljedica u susjednim zglobovima manje od 20%

58. Pseudoartroza nadlaktične kosti:

a) operativno uklonjena 40%

b) inoperabilna (potreban ortopedski aparat) 60%

c) ako su takve promjene obostrane 60 do 80%

59. Amputacija jedne ruke u nadlaktici 90%

60. Amputacija obiju ruku u nadlaktici 100%

- I. grupa

E. Rame

61. Ograničena pokretljivost ramena, u težem stupnju (ruka se ne može podići iznad horizontale), prema stupnju oštećenja funkcije:

a) jedne ruke 20 do 40%

b) obiju ruku 30 do 60%

62. Potpuna ankiloza ramena, prema položaju:

a) jedne ruke 40 do 60%

b) obiju ruku 60 do 80%

63. Habituelno iščašenje zgloba jednoga ramena, privremeno 30 do 40%

Ako izlječenje nije moguće operacijom, odredit će se stalan postotak.

64. Habituelno iščašenje obaju ramena 50 do 60%

65. Zastarjela i nenamještena iščašenja ocjenjuju se kao kontrakture i ankiloze.

66. Eksartikulacija jedne ruke u ramenu 100%

- II. grupa

67. Eksartikulacija obiju ruku u ramenu 100%

- I. grupa

-67a. Prijelom lopatice (skapule) s pomakom i posljedicama 20 d0 30%

68. Neoperirano iščašenje akromioklavikurarnoga zgloba sa smetnjama funkcije 20 do 30%

Prijelomi ključne kosti uzimaju se u obzir za utvrđivanje postotka oštećenja organizma samo ako postoji ograničena pokretljivost ramenoga zgloba, ili komplikacije u svezi sa susjednim živcima ili krvnim žilama.

F. ŽlVC1

69. Potpuna uzetost (paraliza) cijeloga pleksus brachialisa 90%

70. Uzetost gornjega dijela pleksus brachialisa:

a) djelomična 20 do 40%

b) potpuna 60%

71. Uzetost (paraliza) donjega dijela pleksus brachialisa:

a) lakšega stupnja 20%

b) težega stupnja 50%

c) potpuna paraliza 70%

72. Paraliza n. aksilaris 30%

73. Pareza n. aksilarisa 20%

74. Paraliza n. medianusa ili n. radialisa ili ulnarisa 50%

75. Paree n. medianusa ili n. radialisa ili ulnarisa 20 do 40%

76. Paraliza n. musculocutaneusa 30%

77. Pareza n. musculocutaneusa 20%

78. Potpuna uzetost obiju ruku 100%

- I. grupa

79. Kod paralize bilo kojega od spomenutih živaca

na objema rukama u toč. 69. do 77. postotak se povećava za 20 ili 30. Za bolesti iz toč. 70., 71. i 75. ove liste postotak se određuje ovisno o motornoj slabosti i promjeni elektromiografskoga nalaza i nalaza specijaliste neurologa

GLAVA II - NOGA

A. Stopalo

80. Lakše ograničena pokretljivost prstiju manje od 20%

81. Postotak kod ankiloze svih prstiju u lošem položaju koji ometa hod utvrđuje se kao kod amputacije prstiju.

82. Amputacija palca bez metatarzalne kosti manje od 20%

83. Amputacija palca s metatarzalnom kosti 20%

84. Amputacija dva ili tri prsta, s metatarzalnim kostima 30%

85. Amputacija svih prstiju na jednoj nozi bez metatarzalne kosti prema stanju ožiljka 20 do 30%

86. Ako je riječ o amputaciji iz toč. 83, 84. i 85. ove liste na objema nogama, postotak se povećava

za 10 ili 20.

87. Prijelom jedne ili više metatarzalnih kostiju, samo ako ima za posljedicu deformaciju stopala i

prstiju i otežava hod 20 do 30%

88. Amputacija stopala po Lisfrancku (exarticulatio tarsometatarsea), prema stanju ožiljka:

a) jedne noge 30 do 40%

b) obiju nogu 50 do 70%

89. Prijelomi jedne ili više tarzalnih kostiju s deformacijom stopala 20 do 40%

90. Amputacija po Chopartu (exarticulatio tarsitransversa), prema stanju ožiljka:

a) na jednoj nozi 40 do 50%

b) na objema nogama 60 do 80%

91. Kontraktura stopala u equinusu, prema stupnju20 do 30%

Ako su promjene obostrane postotak se povećava za 20.

92. Kontraktura stopala u calcaneusu:

a) na jednoj nozi 30%

b) na objema nogama 50%

93. Anikoloza skočnog zgloba:

a) pod pravim kutom 20%

b) u nepovoljnom položaju bilo pod kojim drugim kutom 30 do 60%

c) obostrano 50 do 70%

94. Amputacija u skočnom zglobu po Pirogovu:

a) na jednoj nozi 60%

b) na objema nogama prema oštećenju hoda 80 do 100%

- II. grupa

95. Eksartikulacija u skočnom zglobu:

a) na jednoj nozi 60%

b) na objema nogama prema oštećenju hoda 80 do 100%

- II. grupa

B. Potkoljenica

96. Dobro srasli prijelomi potkoljenice bez atrofije mišića sa sačuvanom pokretljivošću susjednih

zglobova:

a) bez skračenja manje od 20%

b) sa skračenjem do 3 cm 20%

c) sa skračenjem većim od 3 cm 30%

97. Loše srasli prijelomi potkoljenice:

a) sa skraćenjem do 3 cm 30%

b) sa skraćenjem više od 3 cm prema stupnju skraćenja 30 do 40%

98. Loše srasli prijelomi potkoljenice s deformacijom, s devijacijom stopala velikim dubokim ožiljcima, atrofijom mišića, stalnim otokom, prema stupnju gubitka funkcije hoda ili oštećenja funkcije susjednih zglobova 40 do 50%

99. Ako su promjene iz toč. 96. do 98. obostrane postotak se povečava za 20 ili 30.

100. Lažni zglob potkoljenice (tibije) prema težini slučaja:

a) na jednoj nozi 50 do 60%

b) na objema nogama 70 do 100%

- II. grupa

101 Amputacija u potkoljenici:

a) jedne noge 70%

b) obiju nogu 100%

- II. grupa

102. Amputacija obiju potkoljenica, s kratkim ili zgrčenim patrljcima neprikladnim za proteze

ili s ograničenim pokretima u koljenu 100%

- I. grupa

C.Koljeno

103. Lažni zglob čašice ili patelektomija prema stupnju oštećenja funkcije zgloba:

a) jedne noge 20 do 30%

b) obiju nogu 40 do 50%

104. Kontraktura koljena desmogenoga ili artrogenoga porijekla, s mogučnošću ekstenzije, prema stupnju moguće ekstrenzije:

a) od 30( do 10( 20 do 40%

b) više od 30( 50 do 60%

Za obostranu kontrakturu koljena postotak0 se povečava za 20 ili 30.

105. Artroplastika i umjetni zglob koljena 40 do 60%

Za obostranu artroplastiku i umjetni zglob postotak se povećava za 20 ili 30.

106. Ankiloza koljena u povoljnom položaju, opruženom ili gotovo opruženom:

a) jedne noge 40%

b) obiju nogu 70%

107. Ankiloza koljena u lošem položaju (u fleksiji od 30( do potpune fleksije) ovisno o kutu:

a) jedne noge 50 do 60%

b) obiju nogu 70 do 100%

- II.grupa

108. Labav zglob koljena prema stupnj oštećenja funkcije 20 do 40%

D: Natkoljenica

109. Prijelom natkoljenice:

a) u fazi liječenja 20 do 40%

b) stanje nakon uredno saniranoga prijeloma sa skraćenjem noge do 3 cm, bez atrofije mišića i kontrakture zglobova manje od 20%

110. Prijelom natkoljenice sa skraćenjem noge više od 3 do 6 cm 20 do 40%

Ako osim skraćenja postoji deformacija ili kontraktura u susjednim zglobovima, postotak se

povečava za 10 ili 20.

111. Prijelom natkoljenice sa skraćenjem većim od 6 cm 50 do 60%

Ako osim skraćenja postoji deformacija ili kontraktura u susjednim zglobovima, postotak se

povećava za 10 ili 20.

112. Loše srastao prijelom vrata natkoljenice prema stupnju oštećenja funkcije 40 do 60%

Ako su oštećena oba susjedna zgloba, postotak se povećava za 20.

113. Lažni zglob natkoljenice 60 do 70%

Ako su promjene obostrane postotak se povećava za 20.

114. Lažni zglob vrata natkoljenice 60 do 80%

Ako su promjene obostrane, postotak se povećava za 20.

115.Eksartikulacija u koljenu:

a) jedne noge 80%

b) obiju nogu 100%

- I. grupa

116.Amputacija u natkoljenici

a) jedne noge 90%

b) obiju nogu 100%

- I. grupa

E. Kuk

117.Ograničena pokretljivost u zglobu kuka 20 do 40%

Ako su promjene obostrane, postotak se povećava za 20 ili 30.

118.Ograničena pokretljivost kuka, noga u fleksiji, prema stupnju fleksije ili noga u abdukciji,

unutarnjoj ili vanjskoj rotaciji ili drugome nepovoljnom položaju 40 do 60%

Ako su promjene obostrane, postotak se povečava za 20 ili 30.

119.Umjetni zglob kuka 40 do 60%

120. Ankloza kuka:

a) u povoljnom položaju 50%

b) u nepovoljnom položaju 60 do 70%

c) oba kuka bilo u kojem položaju 100%

- I. grupa

121.Eksartikulacija u kuku:

a) jedne noge 100%

- II. grupa

b) obiju nogu 100%

- I.grupa

122.Amputacija jedne ruke i jedne noge ili potpuna neupotrebljivost jedne ruke i jedne noge 100%

- I.grupa

F. ŽIVCI

123.Paraliza cijeloga lumbosakralnoga pleksusa 90%

124.Obostrana paraliza lumbosakralnoga pleksusa 100%

- I.grupa

125. Paraliza ishijadičnoga živca 60%

126. Paraliza ishijadičnoga živca 20 do 50%

127. Paraliza n.peroneusa 40%

128. Pareza n.peroneusa 20 do 30%

129. Paraliza n.tibialisa 50%

130. Paraliza n.tibialisa 230%

131. Paraliza n.femoralisa 50%

132. Pareza n.femoralis 30%

133. Ako su paralize odnosno pareze iz toč.125. do 132.ove liste obostrane, postotak se povećava

za 20 do 30. Za oštećenje perifernih živaca donjih ekstremiteta (toč.125. do 132) postotak oštećenja organizma ocjenjuje se na temelju kliničkoga i laboratorijskoga nalaza koji će omogućiti ocjenu stupnja funkcionalnoga oštećenja ili ispada.

G. Krvne žile

134. Aneurizme manjih arterija šake ili stopala, jedne arterije podlaktice ili podkoljenice i dr. ako

ne izazivaju veće funkcionalne smetnje 20%

135. Aneurizme obiju arterija šake ili stopala 30 do 40%

136. Aneurizme obiju arterija podlaktice ili podkoljenice 30 do 50%

137. Aneurizme art. femoralis ili art. popliteae 40 do 60%

138. Aneurizme art. axilaris ili art. brachialis 50 do 70%

139. Aneurizme art. carotis:

a) eksterne 50%

b) interne 70 do 80%

140. Aneurizme važnih i teže pristupačnih arterija za kiruršku intervenciju, kao art. iliaca, femoralis iznad račvanja, axilaris, subclavia, ocjenjuju se prema težini slučaja 50 do 80%

141. Proširenje vena na nozi, većega stupnja (varices) 20 do 30%

142. Proširenje vena na nozi s ranicama i edemom 30 do 50%

143. Elefantijaza kao posljedica limfnoga zastoja noge 30 do 50%

144. Tromboflebitis s elefantijazom kao posljedicom ranjavanja ili kao komplikacija u postoperativnom tijeku:

a) na jednoj nozi 30 do 50%

b) na objema nogama 40 do 70%

145. Ako su promjene iz toč. 141. do 143. obostrane, postotak oštećenja organizma ovisno o stupnju

oštećenja, povećava se za 10 ili 20.

GLAVA III - GLAVA

A. Lubanja i mozak

146. Skalpirana koža na glavi većih razmjera 20 do 40%

147. Fraktura lubanje bez koštanih defekata i bez živčanih poremećaja manje od 20%

148. Fraktura lubanje, s defektom kosti ili impresijom bez živčanih poremećaja, ovisno o veličini

i lokalizaciji defekta odnosno impresije 20 do 30%

149. Povreda lubanje s frakturom ili bez frakture, ali s pojavama traumatske encefalopatije, prema težini:

a) lake pseudoneurastenične pojave 20 do 30%

b) izražene pseudoneurastenične pojave 40 do 60%

c) teške pseudoneurastenične pojave 70 do 90%

Traumatska encefalopatija priznaje, se samo ako postoje objektivni znaci i pozitivni laboratorijski nalazi. Subjektivni stndrom ne ocjenjuje se kao postraumatska encefalopatija.

Za ocjenu postotka oštećenja organizma po ovoj točki nužno je uraditi: fundus, EEG, psihologijsko testiranje i CT mozga.

150. Klinički utvrđena epilepsija nastala zbog povrede ili bolesti:

a) kad su napadi rijetki 20 do 30%

b) kad su napadi česti, 1 do 3 puta mjesečno 40 do 60%

c) kad su napadi vrlo česti, 1 do 3 puta tjedno 60 do 80%

d) kad su napadi vrlo česti, jedanput ili više puta dnevno 80 do 100%

- I. grupa

e) ako uz epileptične napade, bez obzira na njihovu učestalost, postoje trajne psihičke promjene koje teško kompromitiraju socijalno ponašanje zbog poremećaja u inteligenciji, ili zbog karakternih poremećaja, postotak se povećava za 40 do 60, a u najtežim slučajevima iznosi 100%

- I. grupa

Postotak oštećenja organizma po ovoj točci može se utvrdivati nakon obavezno provedene bolničke opservacije na neurološkom odjelu sa svim utvrđenim elementima bitnima za ocjenu postotka invaliditeta (uzrok, učestalost napada i stupanj psihičkih promjena). Ako je udovoljeno ovim uvjetima, ocjena se može dati i tijekom liječenja.

B. Vilica

151. Prijelom gornje vilice s deformacifom, prema stupnju 20 do 50%

152. Loše srastao prijelom donje vilice, s poremećenom artikulacijom preostalih zuba prema težini

20 do 30%

153. Prljelom donje vilice s ograničenjem otvaranja usta između :

a) 30 i 20mm 20 do 30%

b) 20 i 10 40 do 50%

c) maksimalno otvaranje manje od 10 mm, pa do potpunog sastavljanja zuba gornje i donjevilice 50 do 80%

154. Pseudoartroza donje vilice, privremeno 30 do 50%

155. Pseudoartroza donje vilice s većim defektom koštanoga masiva zajedno sa zubima, tako da otežava ili potpuno onemogućuje protezu ili žvakanje, prema težini 60 do 80%

C. Oči

156. Gubitak jednoga oka, potpun gubitak vida jednoga oka ili vrlo veliko smanjenje vida (oštrina

vida manja od 0,05) 50%

Ako je vid na jednom oku izgubljen a na drugom oku smanjen, postotak od 50% povećava se za 10 za svakih 0,20 smanjenja vida.

Za smanjenje vida na drugom oku za 0,40 od 50 na 70% itd. Na isti se način ocjenjuje i smanjenje vida na oba oka (na primjer VOD jednako 0,80, VOS jednako 0,60).

Ukupan postotak iznosi 30 za smanjenje vida za 0,20 na desnom oku i smanjenje vida za 0,40 na lijevom oku.

Smanjenje vida se ocjenjuje s korekcijom.

157. Sljepilo odnosno gubitak vida na oba oka 100%

Pod potpunim gubitkom vida jednog oka razumijeva se oštrina vida manja od 0,05.

158. Bitemporalna hemianopsija kvadrantne binazalne i gornje horizontalne hemianopsije 30%

159. Veći trajni defekti u vidnom polju na oba oka pod kojima treba razumijevati apsolutno paracentralne skotome čiji je najmanji promjer veći od 30( 30%

160. Ptoza jednostrana ocjenjuje se prema oštrini vida i vidnom polju 20 do 30%

161. Lagoftalamus na oba oka ocjenjuje se prema stupnju oštečenja vida 30 do 60%

162. Stalno suzenje kao posljedica povrede suznoga kanala:

a) na jednom oku 20%

b) na oba oka 30 do 40%

D. Nos

163. Gubitak nosa (potpun) 60%

164. Djelomičan gubitak nosa, prema stupnju oštećenja funkcije i nagrđenosti 20 do 50%

E. Usta i zubi

165. Ožiljak na ustima koji se ne može popraviti operacijom, a ometa govor, hranjenje, ne zadržava pljuvačku itd., prema težini 30 do 60%

Ako se može popraviti operacijom, postotak se određuje privremeno.

166. Povrede nepca i jezika koje otežavaju gutanje i govor:

a) u manjoj mjeri 30 do 40%

b) u znatnoj mjeri 50 do 80%

167. Potpun gubitak ili potpuna paraliza jezika 90%

168. Djelomična paraliza jezika i nepca, s otežanim govorom i gutanjem 40 do 60%

169. Gubitak gotovo svih zuba:

a) s mogučom protezom 30%

b) proteza nije moguća 50%

170. Stalna pljuvačna fistula - neoperabilna 20%

171. Kserostomija (atrofija obiju pljuvačkih žlijezda) 20 do 40%

F. Uši i sluh

172. Potpun gubitak sluha na oba uha 70%

173. Obostrano teško oštećenje sluha više od 90% po Fowleru 60%

174. Obostrana teška nagluhost:

a) ukupan gubitak sluha više od 70 do 90% po Fowleru 40%

b) ukupan gubitak sluha 60 do 70% po Fowleru 30%

Oštečenje organizma ocjenjuje na temelju otološkoga i audiometrijskoga nalaza.

175. gubitak ušne školjke:

a) jednoga uha 30%

b) oba uha 50%

G. Nagrdenost (unakeženje)

176. Nagrđenost se ocjenjuje prema težini nagrđenosti glave i vrata, osim u slučaju iz točke 164. Liste, uzimajući u obzir spol i godine života invalida:

a) nagrđenost 20 do 30%

b) unakaženje kao teži oblik nagrđenosti 40 do 60%

Za invalide - žene ocjenjuje se nagrđenost (unakaženje) i drugih izloženih dijelova tijela (ruke i noge), ako nije dana ocjena po članku 5 ovoga pravilnika.

H. Moždani živci

177. Oštećenje (anozmija) n. olfactoriusa, obostrano 20%

178. Paraliza abducensa ili trohlearisa 30%

179. Paraliza oculomotoriusa 40%

180. Pareza oculomotoriusa 20 do 30%

181. Paraliza svih triju živaca pokretača oka:

a) na jednom oku 50%

b) na oba oka 60 do 80%

182. Pareza svih triju živaca pokretača 30 do 40%

183. Potpuna paraliza s obostranom kompletnom ptozom kapaka 100%

- II. grupa

184. Potpuna atrofija vidnoga živca:

a) jednoga oka 50%

b) oba oka 100%

- I. grupa

Nepotpune atrofije vidnoga živca ocjenjuju se, prema stupnju oštećenja vida.

185. Paraliza živca lica (facijalni):

a) s jedne strane 50%

b) obostrana 70%

186. Pareza živca lica 30%

187. Pareza živca lica kada se oko zatvara:

a) jednoga oka manje od 20%

b) oba oka 20%

188. Izolirano nekompenzirano oštećenje vestibularnoga aparata:

a) jednoga uha 20 do 60%

b) oba uha 30 do 80%

Postotak oštećenja organizma određuje se privremeno za dvije godine, a nakon toga ponovno ocjenjuje uz obavezan klinički i laboratorijski nalaz.

189. Oštećenje n. trigeminusa:

a) n. oftalmicusa - senzitivne grane, ako postoje komplikacije u vidu neuroparalitičkoga keratitisa i sekundarnoga oštećenja vida, prema stupnju oštećenja vida 30 do 40%

b) pri potpunom gubitku vida 50%

c) oštećenje motornoga dijela trigeminusa s atrofijom muskulature za žvakanje 30 do 40%

190. Klinički utvrđena neuralgija n. trigemini:

a) u težim slučajevima. 30 do 40%

b) u težim slučajevlma sa svakodnevnim napadima 50 do 70%

c) u najtežim slučajevima poslije neuspjelih pokušaja liječenja kirurškim putem 60 do 100%

- I. grupa

191. Oduzetost bulbarnih živaca 30 do 80%

192. Najteži slučajevi bulbarne paralize do 100%

- I. grupa

193. Hemipareza:

a) lakšega stupnja 30 do 50%

b) teškoga stupnja 60 do 70%

194. Hemiplegija 80 do 100%

- I. grupa

Dodatak za njegu i pomoć druge osobe određuje se samo za svježe hemiplegije - privremeno za jednu godinu, a trajno ako je riječ o kontrakturi noge u fleksiji te hod unatoč pomagalu nije moguć.

195. Talamični sindrom:

a) lakšega stupnja 30 do 50%

b) srednjega stupnja 60 do 80%

c) teškoga stupnja 90 do 100%

- II. grupa

Oštećenje organizma ocjenjuje se uz obaveznu hospitalizaciju u neuropsihijatrijskoj zdravstvenoj ustanovi.

196. Organski traumatski psihosindrom prema težini psihičkih poremećaja:

a) izraženi poremećaji 50 do 60%

b) teški poremećaji 70 do 100%

- I. grupa

Oštećenje organizma ocjenjuje se na temelju dokaza o neposrednoj vezi između povrede mozga i psihičkih poremećaja. Postotak oštećenja organizma određuje se na temelju potankoga ispitivanja psihičke funkcije (stanje intelektualnih funkcija, pamćenje, pažnja, afektivne promjene itd.).

197. Afazije, bez drugih poremećaja

a) motorne 20do 40%

b) mješovite ili senzorne 30 do 60%

198.Teška afazija s izraženim psihičkim poremećajima 60 do 100%

- II.grupa

199.Multipla skleroza:

a) srednje teški slučajevi 70%

b) teški slučajevi 80 do 90%

c) najteži slučajevi 100%

- II.ili I. grupa

200.Parkinsonizam, ako se njegov početak može pouzdano dovesti u vezu s encefalitisom, egzogenom intoksikacijom ili težom povredom mozga:

a) lakšega stupnja 20 do 30%

b) srednjega stupnja 40 do 60%

c) težega stupnja 70 do 100%

- II.grupa

d) najtežega stupnja 100%

- I.grupa

GLAVA IV - KRALIEŠNICA I LEĐNA MOŽDINA

201. Hernija interverterbralnoga diska, ako se ispoljila nakon verificirane traume i provedenoga stacionarnoga liječenja i ako postoje trajna oštećenja korijena lumbosakralnoga ili cervikobrahjalnoga pleksusa:

a) lakšega oblika, s lakšim oštećenjima motiliteta i senzibiliteta 20 do 30%

b) teškoga oblika 40 do 50%

c) teškoga oblika s izraženim oštećenjem motiliteta, atrofijama i trofičnim pojavama iz određene radikularne zone ili segmenta leđne moždine 60 do 100%

- II. grupa

202. Postraumatska spondiloza, artroza ostehondroza te upalne promjene kralješnice ako su potvrđene rentgenskim, kliničkim ili laboratorijskim nalazom:

a) bez poremećaja funkcije kralješnice manje od 20%

b) s oštećenjem funkcije kralješnice i neurološkim ispadima 20 do 50%

c) s teškim oštećenjem funkcije kralješnice 60 do 100%

- II. grupa

203. Svježe frakture kralješniaka bez živčanih poremećaja, prve dvije godine privremeno 40 do 60%

204. Konsolidirane frakture kralješnjaka bez živčanih poremećaja, nakon dvije godine trajno:

a) s manjim deformacijama 20 do 30%

b) s većim deformacijama 40 do 50%

205. Konsolidirane frakture kralješnice s paraparetičnim pojavama, za prve dvije godine privremeno, a poslije trajno:

a) lakšega stupnja 40 do 50%

b) srednjega stupnja 60 do 70%

c) težega stupnja (hod moguć pomoću pomagala)80 do 100%

- II. grupa

206. Konsolidirane frakture kralješnice s flakcidnom paraplegijom ili spastičnom paraplegijom

u fleksiji - trajna nepokretnost i vezanost za kreve 100%

- I.grupa

207. Konsolidirane frakture cervikalnoga dijela kralješnice s lezijom cervikalne medule i paretičnim pojavama na gornjim i donjim ekstremitetima:

a) lakši oblici 40 do 50%

b) izraženi oblici 60 do 70%

c) teži oblici 80 do 100%

- II.grupa

d) najteži oblici - invalid nepokretan i ne može se služiti rukama 100%

- I.grupa

208. Ataktički sindrom nakon traume (za prve dvije godine privremeno, a poslije trajno):

a) laki oblici 20 do 30%

b) umjereno izraženi oblici 40 do 60%

c) teži oblici 70 do 90%

d) najteži oblici - nemogućnost kretanja zbog ataksije 100%

- I. grupa

209. Klinički utvrđen polineuritički sindrom do stabilizacije ocjenjuje se privremeno, a nakon toga trajno:

a) laki oblici s oštećenjem motiliteta 20 do 40%

b) srednje teški oblici, umjerena oštećenja motiliteta 50 do 60%

c) teški oblici s izraženim oštećenjem motilitetima, senzibiliteta i trofike, hod moguć pomoću pomagala 70 do 100%

- II.grupa

d) najteži oblici, teška oštećenja motiliteta s atrofijama, teškim trofičnim smetnjama i potpunom uzetošću ekstremiteta - invalid nepokretan 100%

- I.grupa

Postotak oštećenja organizma za stanje iz toč. 205. do 209. ocjenjuje se na temelju kliničkoga i

laboratorijskoga nalaza, a prema potrebi i bolničke obrade.

GLAVA V - GRLO (LARYNX)

210. Suženje grla s otežanim disanjem nakon povrede, prema stupnju 20 do 40%

211. Suženje grla zbog povrede grkljana ili dušnika, s otežanim disanjem u velikoj mjeri (dispneja u

miru), prema težini : 50 do 80%

212. Potrebno stalno nošenje kanile 80%

213.Uzetost grla:

a) jednostrana 20 do 40%

b) obostrana 50 do 70%

214.Tuberkuloza grla ocjenjuje se kao otvorna tuberkuloza pluća 50 do 100%

- II.grupa

GLAVA VI - ŽDRIJELO (PHARYNX)

215.Uzetost ždrijela, prema težini 20 do 50%

216. Suženje jednjaka:

a) bez potrebe bužiranja 20 do 40%

b) uz potrebu stalnog bužiranja (kalibar suženja, učestalost bužiranja, poremećaj hranjenja, opće stanje) 50 do 70%

217. Jednjak sasvim zatvoren, hranjenje kroz gastričnu fistulu (gastrostomija), prema težini, općem stanju, uhranjenosti i inkontinenciji fistule 80 do 100%

- II. grupa

GLAVA VII - PRSNI KOŠ (THORAX)

218. Prijelom prsne kosti manje od 20%

219. Prijelom rebara konsolidiran bez znatnije deformacije prsnoga koša manje od 20%

220. Prijelom rebara loše konsolidiran, s većim deformacijama prsnoga koša:

a) bez reperkusija izraženih na srcu i plućima 20 do 40%

b) ako istodobno postoji respiratorna ili srčana insuficijencija, prema težini insuficijencije 50 do 100%

- II.grupa

221. Pleuropulmonalna fistula kao posljedica pyothoraxa 30 do 50%

222. Pleuropulmonalna skleroza kao posljedica ranjavanja, deformacije prsnoga koša, iskrivljenosti kralješnice s umjerenom respiratornom insuficijencijom, ali bez srčane insuficijencije 20 do 40%

223. Opsežna pleuropulmonalna skleroza, plućna bronhiektazija i druge kronične plućne supuracije, znatnije deformacije prsnoga koša (fibrothorax), teža iskrivljenost stupa kralješnice, s razvijenom respiratornom insuficijencijom (dispneja, cijanoza), srčanom insuficijencijom (cor pulmonale chronicum) ili amiloidozom, prema težini 50 do 100%

- II.grupa

Za ocjenu postotka oštećenja organizma po ovoj točci nužno je učiniti ergospiromemetriju i analizu plinova u krvi.

224.Unakaženost dojki većega stupnja 20 do 30%

225.Gubitak jedne dojke 30%

226.Gubitak obiju dojki 50%

GLAVA VIII - ZDJELICA (PELVIS)

227. Uredno konsolidirani prijelom zdijeličnih kostiju, bez oštećenja funkcije manje od 20%

228. Konsolidirani prijelom zdjeličnih kostiju s dislokacijom simfize, s lakšim i srednje teškim tegobama pri hodu, bez komplikacija na ostalim organima zdjelične šupljine 20 do 40%

229. Konsolidirani prijelom zdjeličnih kostiju, s istodobnom povredom susjednih organa - postotak se određuje za najviše oštećeni organ i povećava se od 10 do 30 prema težini svih povreda.

GLAVA IX - NEUROZE I PSIHOZE

230. Klinički utvrdeni neurotični poremećaji:

a) lakši manje od 20%

b) teški (anksiozno-depresivne, fobično - opsesivne i fiksirane konverzivne neuroze) 20 do 60%

Postotak oštećenja organizma određuje se privremeno do pet godina, a nakon toga trajno.

231. Klinički utvrđene psihoze:

a) endogene (shizofrenija, manijakalno-depresivna psihoza) 60 do 80%

b) egzogene (psihogena psihoza, reaktivna depresija, reaktivna konfuzna delirantna stanja kao pokušaji samoubojstva) 60 do 80%

Postotak oštećenja organizma određuje se privremeno do pet godina, a nakon toga trajno.

232. Neuroze i psihoze koje su se prvi put pojavile pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 1., članka 7. stavka 1., i članka 8. stavka 2. Zakona, za koje je utvrđeno da se mogu više otkloniti ili ublažiti psihoterapijskim ili drugim postupcima, uzimaju se u obzir kao osnova za utvrđivanje postotka oštećenja organizma kao bolest na čije su nastajanje znatno utjecali napori pod tim okolnostima. Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma osim težine bolesti uzimaju se u obzir trajanje i vrsta tegoba kojima je invalid bio izložen.

233. Psihički poremećaji ispoljeni u ratu.

a) posttraumatski stresni poremećaji (Posttraumatic stress disorder - PTSD) privremeno do 3godine, a nakon toga trajno 40 do 60%

b) toksikomanija uzrokovana davanjem analgetika zbog ranjavanja privremeno do 3godine, a nakon toga trajno 20 do 40%

c) alkoholizam ispoljen pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona, privremeno do 3godine, a nakon toga trajno 20 do 40%

GLAVA X - TUBERKULOZA

A.Tuberkuloza pluća

234.Potpuno izliječena ili kalcificirana žarišta u hilusu ili plućima, manjega opsega, manje priraslice pleuremanje od 20%

235. Inaktivna (ožiljna) plućna tuberkuloza srednjega i većega opsega:

a) bez respiratorne i kardiovaskularne insuficijencije 20 do 30%

b) s obliteriranim pleuralnim sinusima prema stupnju oštećenja respiratorne funkcije 30 do 50%

236. Aktivna jednostrana plućna tuberkuloza, ili tuberkuloza plućne maramice s izljevom, pulmonalne ili pleuralne fistule s empijemom 60 do 80%

237. Obostrana ili ekstenzivna jednostrana aktivna (otvorena ili zatvorena) tuberkuloza pluća, progresivna, ali još uvijek pristupačna liječenju i razne pulmonalne i pleuralne fistule s empijemom i općom tjelesnom slabošću većega stupnja 80 do 100%

- II.grupa

238. Progresivna raširena aktivna obostrana plućna tuberkuloza s razvijenom kaheksijom i drugim teškim komplikacijama (respiratorna kardiovaskularna i slična insuficijencija, amiloidoza itd.) 100%

- I.grupa

239. Stanje nakon operativnih intervencija na prsnom košu zbog tuberkuloze pluća ocjenjuje se ovisno o vremenu proteklom od operativnoga zahvata, vrsti i veličini zahvata, te o funkcionalnom oštećenju preostalih dijelova:

a) ekscizija tuberkuloma i kazeoznih žarišta, resekcija 1-2 segmenta, gornja torakoplastika do 4 rebra 40 do 60%

b) lobektomija torakoplastika 5do 7rebara, kavernotomija 50 do 70%

c) pulmektomija, torakoplastika 8 ili više rebara 60 do 80%

U prvoj godini nakon operacije postotak se povećava za 20, ovisno o kardiorespiratornoj funkciji, uz obaveznu kontrolu na komisiji najkasnije šest mjeseci nakon operativnoga zahvata.

B. Tuberkuloza kostiju i zglobova

240. Pri aktivnoj tuberkulozi kostiju i zglobova u razvitku i to pri lokaciji na kralješnici, sakroilijakalnom zglobu, kuku i koljenu:

a) ako invalid nije potpuno nepokretan 60 do 100%

- II. grupa

b) ako je nepokretan 100%

- I. grupa

241. Kod tuberkuloze drugih kostiju i zglobova koji nisu navedeni u točci 239. postotak oštećenja organizma utvrđuje se prema važnosti organa i aktivnosti procesa.

242. Nakon izliječenoga procesa tuberkuloze kostiju i zglobova, posljedice te bolesti ocjenjuju se kao kod traume odgovarajućih organa, s tim što se postotak oštećenja organizma povećava za 10 do 30, ovisno o prirodi bolesti, kvaliteti izlječenja i potrebi preventivne imobilizacije.

C. Tuberkuloza drugih organa

243. Pri tuberkulozi drugih organa postotak oštećenja organizma utvrđuje se kao kod drugih bolesti dotičnoga organa, uzimajući u obzir tuberkuloznu prirodu proces i opće zdravstveno stanje.

D. Zajedničke odredbe o tuberkulozi

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma uslijed tuberkuloze ne primjenjuju se odredbe članka 15. stavka 4. Zakona odnosno članka 10. ovoga Pravilnika i kada je u pitanju pogoršanje, već se smatra da je bolest nastala pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. t. 1. članka 7. stavka 1. članka 8. stavka 2. Zakona.

Postotak za tuberkulozu utvrđuje se privremeno do tri godine, a nakon toga trajno.

GLAVA XI - SRČANE BOLESTI

A. Kompenzirane srčane bolesti bez razvijenih znakova zastoja u plućima ili u velikom krvotoku

244. Preležana reumatska groznica sa znacima i bez znakova karditisa ocjenjuje se privremeno

na godinu dana 60%

Nakon toga ako nema znakova oštećenja na srcu 20%

245. Organske bolesti srčanih zalistaka ovisno o težini anatomskoga oštećenja zalistaka i srčanoga mišića i prema stupnju povećanja srca:

a) bez znatnijeg povećanja srca i bez pojave srčane dekompenzacije

b) prema stupnju povećanja srca i težine anatomskog oštećenja srčanih zalistaka bez znakova dekonpenzacije srca 30 do 50%

246. Oštećenja srčanoga mišiča i perikarda (koronarna i ostala) ili teški poremećaji ritma - prema težini 40 do 70%

Veličina i težina oštećenja srčanih zalistaka, srčanoga mišića i perikarda i stupanj povećanja srca dokazuje se i utvrđuju, osim kliničkim pregledom, obavezno rentgenološki i elektrokardiografski, a prema potrebi i polimehanokardiografski, ehokardiografski, ergometrijski, radioizotopima, kateterizacijom srca i drugo.

B. Dekompenzirane srčane bolesti sa znacima zastoja u plućima ili u velikom krvotoku

247. Početna srčana insuficijencija s umjereno razvijenim plućnim zastojem ili umjerenim povećanjem jetre, ali takva koja se dobro popravlja liječenjem 60 do 80%

248. Potpuno razvijena srčana insuficijencija:

a) koja se nedovoljno popravlja liječenjem i koja isključuje svaki fizički napor 80 do 100%

- II. grupa

b) u najtežim slučajevima 100%

- I. grupa

249. Ako je riječ o posttraumatskoj penetrirajućoj (ubod, metak i sl.) ili nepenetrirajućoj povredi (udarac u predjelu srca, zračni udar, gnječenje i sl.) srca, s povredom i oštećenjem srčanih zalistaka perikarda ili srčanoga mišića, te nakon izvršene operacije na srcu, postoci u toč. 245. i 246. mogu se povećati za 10 do 30, a najviše do 100 - II. grupa.

C. Kirurški zahvati na srcu

250. Operativna zamjena valvula:

a) zamjena jedne valvule ili dviju valvula u sinusnom ritmu bez dekompenzacija srca 30 do 60%

b) zamjena jedne valvule ili dviju valvula s apsolutnom aritmijom komore uz povremenu dekompenzaciju 80%

c) zamjena svih triju valvula 100%

- lI. grupa

d) s stalnom srčanom dekompenzacijom 100%

- I. grupa

D. Opće odredbe za srčane bolesti

Involutivne i staračke promjene kardiovaskularnog aparata ne uzimaju se u obzir pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma. Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma za organske bolesti srčanih zalistaka i miokarda koje su nastale pod okolnostima iz članka 5. stavak 1. točke 1. članka 7. stavka 1. i članka 8. stavka 2. Zakona, uzima se u obzir cjelokupno oštećenje srca.

GLAVA XII - TRBUH (ABDOMEN)

251. Fistule na želucu zbog povrede, prema veličini fistule i reperkusija na opće stanje, privremeno 50 do 100%

- II. grupa

252. Smetnje u crijevnoj pasaži kao posljedica povrede ili ulkusne bolesti, bez stenotičnih pojava 20 do 40%

253. Smetnje popraćene stenotičnim promjenama na pilorusu ili bilo kojem dijelu digestivnoga trakta, prema težini 30 do 60%

254. Za akutne ulkusne bolesti, verificirane rentgenološki i gastroskopski određuje se privremeno na jednu godinu 60%

255. Postoperativne smetnje i stanje nakon resekcije želuca (bilo kojom metodom) 30 do 60%

256. Teške pothranjenosti i postoperativni malapsorpcijski sindrom 60 do 80%

257. Stalni anus prater naturalis, prema kontinenciji 80 do 100%

- II. grupa

258. sterkoralne fistule, uske, defekacija normalna, opće zdravstveno stanje dobro, privremeno 20 do 40%

259. Fistule, široke, visoko na tankom crijevu, s teškim pojavama denutricije, privremeno 70 do 100%

- II. grupa

260. Sterkoralne fistule, široke, niske, bez znatnijeg utjecaja na opće zdravstveno stanje, privreme 40 do 70%

261. Fistule analne, prema težini 20 do 40%

262. Inkontinencija ili suženje analnoga sfinktera te ozljeda anusa s inkontinencijom prema trežini slučaja 40 do 100%

- II. grupa

263. Kila nastala na mjestu povrede, privremeno 20 do 40%

Netraumatske kile ne uzimaju se u obzir pri ocjeni oštećenja organizma.

264. Eventracije nakon povrede, prema težini, privremeno, ako se mogu operacijom otkloniti 30 do 60% 265. Povreda jetre - prema posljedicama 30 do 80%

266. Kronični hepatitis - prema znacima oštećenja funkcije jetre 30 do 60%

267. Za akutni hepatitis određuje se privremeno za dvije godine 60%

Nakon toga, ako nema oštećenja jetre manje od 20%

268. Ciroza jetre kao posljedica preboljeloga infektivnog hepatitis, u kompenziranom stanju 60%

269. Ciroza jetre sa znacima dekompenzacije 70 do 100%

- II. grupa

270. Žučne fistule nastale nakon povrede žučnih kanala (privremeno, ako su operabilne), prema

težini 20 do 80%

271. Nedostatak slezene nakon traume (privremeno za dvije godine) 30%

Nakon dvije godine, ako nema znakova oštećenja hematopoeze manje od 20%

GLAVA XIII - UROPOETIČNI ORGANI

272. Stanje nakon preboljeloga akutnoga difuznoga glomerulonefritisa ocjenjuje se privremeno za

jednu godinu 60%

273. Jednostrani kronični pijelonefritis, prema težini 20 do 40%

274. Obostrani kroniči pijelonefritis 40 do 70%

Kod znatnih oštećenja funkcije bubrega ocjenjuje se kao kod nefritisa.

275.Lakši oblici kroničnog nefritisa (umjerena albuminurija s manjim promjenama u sedimentu bez drugih renalnih ili općih poremećaja) 20 do 30%

276. Srednje teški oblici nefritisa ili nefroza:

a) s obilnom albuminurijom, s teškim promjenama u sedimentu, umjerenim edemima, umjerenom hipertenzijom, hipostenurijom bez dušične retencije, manjim promjenama na očnoj pozadini 40 do 60%

b) s lako povećanom dušičnom retencijom, hipertenzijom i izraženim promjenama na očnoj pozadini 60 do 80%

277. Teški oblici nefritisa (izostenurije, dušična retencija, masivni i rezistentni edemi, teška hipertenzija s povećanjem srca, edem papile optičnog živca) 80 do 100%

- II grupa

278. Najteži oblici zatajivanja funkcije bubrega koji zahtijevaju trajnu hemodijalizu ili nakon izvršene transplatacije bubrega 100%

- I grupa

279. Nefrektomija:

a) ako je drugi bubreg zdrav 50%

b) ako postoji lakše oštećenje preostalnog bubrega 60%

c) ako postoji srednje teško oštećenje preostalog bubrega 70 do 90%

d) ako postoji teško oštećenje preostaloga bubrega 90 do 100%

- II. grupa

e) ako bolest zahtijeva trajnu hemodijalizu 100%

- I. grupa

280. Aktivna tuberkuloza bubrega:

a) jednoga bubrega, privremeno 60 do 90%

b) obaju bubrega, privrmeno 80 do 100%

- II. grupa

c) u najtežim slučajevima 100%

- I. grupa

281. Cistitis, kronični, traumatični:

a) prema težini slučaja 20 do 50%

b) u najtežim slučajevima, sa stalnom inkontencijom, skvrčenim mjehurom i polipozom 60 do 80%

282. Mokraćne fistule uretera, mjehura lli uretre, kroz koje stalno curi mokraća, privremeno 40 do 80% 283. Suženje mokraćnog kanala, prolazno za katetere koje se dade širiti 20 do 40%

284. Teško prolazna suženja (filiformna) s čestim retencijama, prema težini slučaja 50 do 80%

Ako postoji komplikacija mjehura ili bubrega, postotak se utvrđuje prema postotku iz točke u kojoj se predviđa odgovarajuća komplikacija.

GLAVA XIV - SPOLNI ORGANI

A. Muški

285. Ablatio penis totalis 60 do 80%

286. Ablatio penis totalis ako se komplicira sa stenozom orificijuma 100%

- II. grupa

287. Epididimitis chronica bilateralis s azospermijom 20%

289. Ablatio testis, obostrano:

a) bez sekundarnih distrofičnih pojava 50%

b) sa sekundarnim distrofičnim pojavama 70%

290. Ablatio penis et testicularum (demasculatio totalis) 100%

- II. grupa

291. Haematocoele, privremeno 20%

292. Posttraumatska atrofija testisa 30%

B. Ženski

293. Gubitak jednoga jajnika 20%

294. Gubitak obaju jajnika 40 do 80%

295. Gubitak maternice ili jednoga jajnika i maternice 30 do 60%

296. Gubitak obaju jajnika sa maternicom 40 do 80%

297. Oštećenje vulve i vagine, prema težini 20 do 50%

GLAVA XV - RAZNE DRUGE OZLJEDE I BOLESTI

298. Šećerna bolest (diabetes mellitus) ocjenjuje se, u pravilu, prema stupnju intolerancije na ugljične hidrate :

a) lakši oblici (bez pothranjenosti, bez glukozurije, pri odgovarajućoj dijeti) 20 do 30%

b) srednje teški oblici (koji zahtijevaju davanje inzulina kako bi se osigurala ravnoteža prehrane 40 do 60%

c) teški oblici što se teško reguliraju unatoč primanju visokih doza inzulina (s pothranjenošću i čestim pojavama acidoze i komplikacijama na drugim organima) 70 do 100%

- I. grupa

Pri ocjeni oštećenja organizma vodit će se računa i o postojećim komplikacijama (tuberkuloze pluća, kardiovaskularne, živčane i očne).

299. Oštećenja funkcije gušterače kao posljedica povrede i ozljede cijeni se prema stupnju oštećenja njezine funkcije:

a) lakši oblici 30%

b) srednji oblici 50%

c) teški oblic 50 do 80%

300. Kronična malarija s trajnim posljedicama, prema težini 20 do 40%

301. Intoksikacije (trovanja) i ozljede od bojnih otrova, radijacijskih oštećenja ili pri nekom osobitom poslu u službi - ocjenjivat će se analogno ozljedama i posljedicama na pojedinim organima 30 do 100%

- I. grupa

301. Kronični osteomijelitis sa stalnim fistulama, sa čestim egzacerbacijama 20 do 40%

303. Amiliodozno oštećenje unutrašnjih organa ili kaheksije 50 do 100%

- II. grupa

304. Kronični osteomijelitis što ne stvara funkcionalne smetnje, bez otoka i fistula manje od 20%

Ako pri loše sraslom prijelomu, pseudoartrozi, kontrakturi ili ankilozi postoji i kronični osteomijelitis, postotak se može povećati za 10.

305. Hipertireoza (privremena, dok traje bolest) 30 do 60%

306. Hipotireoza:

a) djelomična 20 do 30%

b) totalna 40 do 70%

307. Hipoadenokorticizam (m. Addisoni) prema stupnju 40 do 80%

308. Iskrivljenost vrata kao posljedica povrede bilo koje vrste, prema stupnju 20 do 40%

309. Veće povrede mišića sa smetnjama njihove funkcije 20 do 40%

310. Fizičke i psihičke posljedice nasilnog spolnog općenja (silovanje), privremeno do 3 godine, a

nakon toga trajno 50 do 100%

- II. grupa