ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o športu

Proglašavam Zakon o športu, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 25. rujna 1992.

Broj : PA4-73/ 1-92.

Zagreb, 25. rujna 1992.

ZAKON O ŠPORTU

Ovim Zakonom uređuje se djelatnost športa koja obuhvaća: dio tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži, aktivnosti športaša, športsko-rekreacijske aktivnosti građana i kineziterapijske aktivnosti.

Republika Hrvatska potiče i pomaže skrb o športu, a posebno javne potrebe u športu od interesa za Republiku.

Športsku djelatnost obavljaju športske organizacije, športska poduzeća, obrazovne ustanove, učenička i studentska športska društva, te druge pravne osobe i građani samostalnim osobnim radom.

U smislu ovoga Zakona:

- dio tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži obuhvaća kraće programe aktivnosti djece predškolske dobi i izvannastavne i izvanškolske aktivnosti učenika i studenata;

- aktivnosti športaša obuhvaćaju trening i natjecanja športaša radi osposobljavanja za postizanje športskih rezultata;

- športsko-rekreacijske aktivnosti građana obuhvaćaju organizirane aktivnosti radi očuvanja i unapređenja zdravlja, osmišljenog korištenja odmora i slobodnog vremena;

- kineziterapijske aktivnosti obuhvaćaju tjelesno vježbanje radi poboljšanja životnih funkcija i unapređenja zdravlja.

Športske aktivnosti djece i mladeži temelj su svekolike djelatnosti športa.

Športska djelatnost pridonosi zdravom životu građana, odgoju i obrazovanju, gospodarskom promicanju društva, te je činitelj razvoja humanih odnosa među ljudima i narodima.

Športska djelatnost temelji se na dobrovoljnosti, sklonosti i sposobnosti, gospodarskim postignućima, etićkim i moralnim načelima, znanstvenim i stručnim spoznajama, te načelima olimpijskog pokreta i pravilima športa.

Osnovu financiranja u športu čine sredstva ostvarena vlastitom djelatnošću, prodajom usluga na tržištu, članarinom, donacijom i iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

Zakonom i na osnovi zakona određuju se aktivnosti, poslovi i djelatnosti u športu koje predstavljaju javne potrebe, a financiraju se, osim sredstvima iz stavka 1. ovoga članka, i sredstvima iz proračuna Republike, općine, odnosno Grada Zagreba.

Športsko-rekreacijske aktivnosti zaposlenih i građana, kada su u funkciji neposrednog unapređenja radnih sposobnosti i očuvanja zdravlja, mogu financirati poduzeća, sindikati i druge organizacije u kojima su zaposleni, odnosno neposredno građani.

Poslovi tjelesne kulture i športa koje, prema ovom Zakonu, ne obavljaju tijela državne vlasti i državne uprave i ne obavljaju ih pravne osobe koje imaju javne ovlasti, lokalni su poslovi koje obavljaju tijela jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba.

1. Športske organizacije

Športske organizacije oblik su slobodnog udruživanja građana, koje se osnivaju, ustrojavaju, djeluju i prestaju u skladu s propisima kojima se uređuje slobodno udruživanje građana, ako ovim Zakonom, za pojedina pitanja, nije drukčije određeno.

Svoje ustrojstvo i način djelovanja športska organizacija uređuje statutom i drugim aktom u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Športske organizacije imaju svojstvo pravne osobe koje stječu upisom u registar kod zakonom određenog tijela državne uprave, odnosno lokalne samouprave.

Pod športskom organizacijom, u smislu ovoga Zakona, smatra se klub, odnosno društvo jedne športske grane ili aktivnosti.

Športske organizacije iz stavka 1. ovoga članka mogu se udruživati u športska društva.

Športske organizacije mogu, radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadaća, te radi pribavljanja sredstava neposredno obavljati gospodarske i druge djelatnosti u skladu s propisima.

Učenička i studentska športska društva osnivaju se i djeluju pri školama i fakultetima, kao oblik izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti učenika i studenata, u skladu s posebnim propisima.

2. Športska poduzeća i druge pravne osobe

Športska poduzeća osnivaju se kako bi se bavila športskom djelatnošću te koristila i održavala športske objekte i upravljala njima.

Na športska poduzeća primjenjuju. se propisi koji se primjenjuju na poduzeća koja obavljaju gospodarsku djelatnost, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Poduzeća i druge pravne osobe koje obavljaju gospodarsku ili društvenu djelatnost, mogu obavljati športsku djelatnost ukoliko ispunjavaju uvjete određene ovim Zakonom.

Športske organizacije, športska poduzeća i građani koji samostalnim osobnim radom obavljaju športsku djelatnost, mogu provoditi kraće programe aktivnosti djece predškolske dobi, te izvannastavne i izvanškolske aktivnosti učenika i studenata, ako im to povjere organizacije predškolskog odgoja, osnovne, srednje i više škole i fakulteti.

3. Samostalni osobni rad

Pod uvjetima utvrđenim odredbama ovoga Zakona samostalni rad mogu obavljati:

1) osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu odnosno koje su stručno osposobljene za obavljanje stručnih poslova u športu;

2) vrhunski športaši.

Vrhunski športaš stječe pravo na obavljanje djelatnosti samostalnim osobnim radom upisom u registar vrhunskih športaša koji vodi Hrvatski olimpijski odbor.

Osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom, a nalaze se u radnom odnosu, mogu obavljati športsku djelatnost osobnim radom kao sporedno zanimanje.

Djelatnost športa samostalnim osobnim radom ne mogu obavljati osobe koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv ličnosti i morala.

Osoba koja ima stručnu spremu odnosno stručnu osposobljenost propisanu člankom 57. stavkom 3. ovoga Zakona za obavljanje stručnih poslova u športu, može samostalnim osobnim radom obavljati poslove iz članka 57. stavka 1. ovoga Zakona.

Vrhunski športaš koji samostalnim osobnim radom obavlja natjecateljsku športsku djelatnost može se natjecati samo u športskoj grani u kojoj je postigao stupanj vrhunskog športaša prema kategorizaciji Hrvatskog olimpijskog odbora.

Vrhunski športaš, koji samostalnim osobnim radom obavlja športsku djelatnost, može sudjelovati u športskim natjecanjima pod uvjetima koje utvrđuje odgovarajući nacionalni športski savez sukladno međunarodnim športskim pravilima.

Osoba koja obavlja djelatnost samostalnim osobnim radom za obavljanje stručnih poslova u športu može zaposliti djelatnike koji ispunjavaju uvjete propisane člankom 57. ovoga Zakona.

Osoba koja će obavljati samostalnu djelatnost dužna je prljaviti njezin početak s podacima o: vrsti poslova, stručnoj spremi, odnosno stručnoj osposobljenosti, poslovnom prostoru, djelatnicima i njihovoj stručnoj spremi, odnosno stručnoj osposobljenosti i nazivu tvrtke pod kojom će se djelatnost obavljati, organu uprave općine, odnosno Grada Zagreba, nadležnom za poslove športa na području gdje će je obavljati, a ako djelatnost obavlja na području više općina, organu uprave nadležnom za poslove športa u općini svog prebivališta.

Pravo na obavljanje djelatnosti samostalnim osobnim radom prestaje odjavom obavljanja djelatnosti ili rješenjem nadležnog organa uprave.

Organ uprave nadležan za poslove športa općine, odnosno Grada Zagreba, na području gdje je prebivalište osobe koja športsku djelatnost obavlja samostalnim osobnim radom, rješenjem će utvrditi prestanak obavljanja djeletnosti, ako osoba koja obavlja djelatnost:

a) umre,

b) izgubi potpuno ili djelomično poslovnu sposobnost,

c) izgubi opću zdravstvenu sposobnost ili posebnu zdravstvenu sposobnost tamo gdje je ona uvjet za obavljanje djelatnosti,

d) zasnuje radni odnos,

e) bude pravomoćno osuđena za kaznena djela protiv dostojanstvs ličnosti i morala ili joj bude izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

Organ uprave iz stavka 1. ovoga članka zabranit će obavljanje športske djelatnosti osobi koja obavlja djelatnost protivno odredbama ovoga Zakona i uvjetima za obavljanje djelatnosti.

Organ uprave koji u obavljanju nadzora utvrdi nedostatak u ispunjavanju uvjeta ili u obavljanju djelatnosti, može prije donošenja rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti odrediti rok za uklanjanje nedostataka.

U slučajevima bolesti, vojne obveze, specijalizacije, stručnog osposobljavanja ili drugih sličnih uzroka, obavljanje športske djelatnosti samostalnim osobnim radom, može nastaviti djelatnik koji ispunjava uvjete u pogledu stručne spreme, odnosno stručne osposobljenosti, propisane člankom 57. ovoga Zakona.

Za obavljanje djelatnosti športa samostalnim osobnim radom odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuje samostalno obavljanje gospodarskih djelatnosti osobnim radom, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Republika Hrvatska, općine, odnosno Grad Zagreb prihvaćaju programe javnih potreba u športu, te osiguravaju sredstva iz svog proračuna u skladu s ovim Zakonom.

Pri utvrđivanju programa iz stavka 1. ovoga članka polazi se od potreba i mogućnosti tržišnih odnosa i dostignuća u športu suvremenog svijeta.

Javne potrebe u športu za koje se sredstva osiguravaju i iz proračuna Republike jesu aktivnosti, poslovi i djelatnosti u svezi s:

1) poticanjem i promicanjem svekolikog športa, a osobito športa djece i mladeži,

2) djelovanjem Hrvatskog olimpijskog odbora i nacionalnih športskih saveza,

3) organiziranjem i provođenjem nacionalnih prvenstava i međunarodnih športskih natjecanja reprezentativne razine,

4) posebnom skrbi o vrhunskim športašima,

5) održavanjem i izgradnjom objekata od značenja za Republiku,

6) dodjeljivanjem Republičke nagrade športa "Franjo Bučar",

7) obavljanjem stručnog nadzora u športu,

8) istraživačko-razvojnim i stručnim radom te obrazovnom i informacijskom djelatnošću u športu, što predstavlja osnovu ili je u funkciji realizacije javnih potreba iz stavka 1. točke 1 -7. ovoga članka.

Prijedlog programa javnih potreba utvrđuje Vlada Republike Hrvatske, a donosi ga Sabor Republike Hrvatske s godišnjim proračunom.

Sredstva za zadovoljavanje potreba iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona izdvajaju se iz proračuna Republike na račun Ministarstva kulture i prosvjete, koje i raspolaže tim sredstvima.

Javne potrebe u športu za koje se sredstva osiguravaju i iz proračuna općine, odnosno Grada Zagreba jesu aktivnosti, poslovi i djelatnosti, za koje je određeno da su lokalnog značenja, u svezi s:

1. poticanjem i promicanjem športa,

2. provođenjem dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži,

3. djelovanjem općinskih, odnosno gradskih športskih saveza i udruženja športskih organizacija i saveza,

4. treningom, organiziranjem i provođenjem sustava domaćih i međunarodnih natjecanja, te opću i posebnu zdravstvenu zaštitu športaša,

5. športsko-rekreacijskim aktivnostima građana, kineziterapijskim aktivnostima, kao i drugim športskim aktivnostima koje su u funkciji unapređenja i čuvanja zdravlja i postizanja psihofizičke sposobnosti pučanstva,

6. tjelesnom kulturom i športskim aktivnostima invalida i drugih osoba oštećena zdravlja,

7. održavanjem i izgradnjom objekata od značenja za općinu, odnosno Grad Zagreb,

8. stručnim radom u športu, te obrazovnom i informacijskom djelatnošću u športu, što predstavlja osnovu ili je u funkciji realizacije javnih potreba iz stvka 1. točke 1-7 ovoga članka.

Prijedlog programa javnih potreba utvrđuje izvršno vijeće, a donosi ga skupština općine, odnosno Grada Zagreba, s godišnjim proračunom.

Sredstva za zadovoljavanje potreba iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona izdvajaju se iz proračuna općine, odnosno Grada Zagreba, na račun općinskog, odnosno gradskog organa uprave nadležnog za poslove športa koji i raspolaže tim sredstvima.

Ministar kulture i prosvjete, na prijedlog Hrvatskog olimpijskog odbora, propisat će kriterije za programiranje i dodjelu sredstava iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona, način njihovog raspoređivanja i dodjele, te način praćenja njihovog korištenja.·

Rukovoditelj općinskog, odnosno gradskog organa uprave nadležnog za poslove športa, na prijedlog općinskog, odnosno gradskog udruženja športskih organizacija i saveza, propisat će kriterije za programiranje i dodjelu sredstava iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona, način njihovog raspoređivanja i dodjele, te način praćenja njihovog korištenja.

Ministarstvo kulture i prosvjete, te organ uprave općine, odnosno Grada Zagreba, nadležan za poslove športa mogu, određene stručne i druge poslove u svezi s proračunskim financiranjem športa, povjeriti Hrvatskom olimpijskom odboru, odnosno udruženju športskih organizacija i saveza ili stručnoj službi druge organizacije.

Radi ostvarivanja potreba i interesa športskih organizacija, te ukupnih aktivnosti u području športa, osnivaju se športski savezi i udruženja športskih organizacija i saveza općine, odnosno Grada Zagreba.

Športski savezi i udruženja športskih organizacija i saveza općine, odnosno Grada Zagreba mogu se udruživati u područne športske saveze i područna udruženja športskih organizacija i saveza.

Športski savezi osnivaju se na području Republike kao nacionalni športski savezi.

Športski savezi i udruženja športskih organizactja i saveza, iz članka 35. ovoga Zakona, imaju svojstvo pravne osobe i upisuju se u registar zakonom određenog tijela državne uprave, odnosno lokalne samouprave.

Članovi općinskog, odnosno gradskog športskog saveza su športske organizacije odgovarajuće športske grane.

Članovi općinskog, odnosno gradskog udruženja športskih organizacija i saveza su sve športske organizacije i športski savezi općine, odnosno Grada Zagreba.

Članovi općinskog, odnosno gradskog udruženja športskih organizacija i saveza, sukladno pravilima tih udruženja, mogu biti i druge organizacije i udruženja s područja općine, odnosno Grada Zagreb, čija je djelatnost od značenja za sport.

Članovi nacionalnog športskog saveza su športske organizacije i športski savezi iste športske grane općina i Grada Zagreba.

Općinski, odnosno gradski športski savez osniva se ako na području općine, odnosno Grada Zagreba djeluju najmanje tri športske organizacije iste športske grane.

Nacionalni športski savez osniva se ukoliko na području Republike Hrvatske i to u različitim općinama djeluju najmanje tri športske organizacije iste športske grane.

U jednoj športskoj grani može se osnovati samo jedan nacionalni športski savez.

Športski savezi, u svom djelokrugu na odgovarajućoj razini, osobito:

- potiču i promiču odgovarajući šport, odnosno športsku aktivnost,

- usklađuju aktivnosti svojih članica,

- organiziraju i provode sustav natjecanja,

- skrbe o unapređenju stručnog rada i osposobljavanja stručnih djelatnika, te unapređenju športskih dostignuća,

- skrbe o vrhunskim športašima,

- obavljaju i druge poslove i zadaće određene zakonom, njihovim statutima i pravilima nacionalnog športskog saveza.

Nacionalni športski savezi, osim zadaća iz stavka 1. ovoga članka, nadgledaju svoju športsku granu, organiziraju nacionalna športska prvenstva, skrbe o nacionalnoj športskoj ekipi, te predstavljaju svoju športsku granu pred odgovarajućim međunarodnim športskim udruženjima.

Udruženja športskih organizacija i saveza općine, odnosno Grada Zagreba, u svom djelokrugu, osobito:

- potiču i promiču svekoliki šport na svom području, a osobito šport djece i mladeži,

- usklađuju aktivnosti svojih članica,

- objedinjuju i usklađuju programe športa na svom području, te predlažu program javnih potreba i skrbe o njegovom ostvarivanju,

- sudjeluju u stvaranju uvjeta za pripreme vrhunskih športaša za Olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva i druga međunarodna natjecanja,

- skrbe o športskim objektima,

- obavljaju i druge poslove i zadaće određene zakonom i njihovim statutima.

Športskim savezima i udruženjima športskih organizacija i saveza upravlja skupština, koju čine predstavnici članica saveza, odnosno udruženja.

Pravilima športskog saveza i udruženja športskih organizacija i saveza uređuju se pitanja sastava, djelokruga i načina rada skupštine športskog seveza, odnosno udruženja športskih organizacija i saveza, te druga pitanja u svezi s njihovim radom i zadaćama.

Hrvatski olimpijski odbor je najviše nacionalno športsko tijelo u koje se udružuju nacionalni športski savezi i druge organizacije i udruženja čija je djelatnost od značenja za promicanje športa, sukladno pravilima Hrvatskog olimpijskog odbora.

Hrvatski olimpijski odbor osniva svoje podružne pododbore.

Hrvatski olimpijski odbor stvara uvjete za nesmetan razvoj športa i olimpijskog pokreta u Republici.

Hrvatski olimpijski odbor je u svom djelovanju samostalan.

Hrvatski olimpijski odbor ima svojstvo pravne osobe i upisuje se u registar koji se vodi u Ministarstvu pravosuda i uprave.

Hrvatski olimpijski odbor ustrojava se prema načelima olimpijskog pokreta, Olimpijske povelje Međunarodnog olimpijskog komiteta i potrebama hrvatskog športa.

Hrvatski olimpijski odbor svojim pravilima određuje ustrojstvo i način rada, članstvo i način ostvarivanja prava i obveza članova, način uporabe i zaštite simbola i obilježja Međunarodnog olimpijskog komiteta i Hrvatskog olimpijskog odbora, te druga pitanja u svezi s djelokrugom i zadaćama Hrvatskog olimpijskog odbora iz članka 46.ovoga Zakona.

Zadaće Hrvatskog olimpijskog odbora su da:

- potiče, promiče, nadgleda i štiti svekoliki šport u Republici Hrvatskoj,

- sudjeluje u utvrđivanju i ostvarivanju politike promicanja športa u Republici,

- predlaže program svekolikih športskih aktivnosti i posebno program javnih potreba športa u Republici Hrvatskoj, sukladno članku 29. ovoga Zakona,

- skrbi i sudjeluje u organiziranju Olimpijskih igara i drugih važnih međunarodnih športskih natjecanja i priredbi,

- usklađuje aktivnosti nacionalnih športskih saveza na ostvarivanju ukupnog programa športa,

- provodi i skrbi o primjeni međunarodnih športskih pravila, te donosi akte u svezi s njihovom primjenom,

- djeluje na promicanju stručnog rada u športu i skrbi o osposobljavanju stručnih djelatnika,

- skrbi o promicanju vrhunskih športskih dostignuća hrvatskih športaša,

- promiče povezivanje Republike Hrvatske putem športa s drugim demokratskim državama radi većeg zbližavanja s drugim narodima, zbližavanja športaša i drugih sudionika na športskim priredbama,

- skrbi o širenju olimpijskih načela, etičkih i moralnih normi u športu,

- skrbi o zaštiti simbola i obilježja Međunarodnog olimpijskog komitete i Hrvatskog olimpijskog odbora,

- predstavlja svekoliki hrvatski šport pred Međunarodnim olimpijskim komitetom i odgovarajućim međunarodnim športskim organizacijama i udruženjima,

- obavlja i druge zadaće koje su utvrđene ovim Zakonom, drugim propisima i pravilima Hrvatskog olimpijskog odbora.

Radi sustavnog poticanja i promicanja športa djece i mladeži, kao temelja svekolikog razvoja športa u Republici Hrvatskoj, u sastavu Hrvatskog olimpijskog odbora djeluje Savjet za športske aktivnosti djece i mladeži.

Pravilima Hrvatskog olimpijskog odbora uređuju se pitanja u svezi s ustrojstvom, djelokrugom i načinom rada Savjeta iz stavka 1. ovoga članka.

Sudionicima u športskim aktivnostima smatraju se: športaši, osobe koje obavljaju stručne poslove u športu (u daljnjem tekstu: stručne osobe u športu) i športski djelatnici koji organizirano i aktivno djeluju u športu.

Status sudionika u športskim aktivnostima utvrđuje Hrvatski olimpijski odbor.

Športske aktivnosti obavljaju se amaterski i profesionalno.

Športske organizacije, športski savezi i udruženja športskih organizacija i saveza mogu sudionicima u športskim aktivnostima, koji športske aktivnosti obavljaju amaterski, osigurati besplatno korištenje objekata i opreme te nadoknaditi izgubljenu plaću, snositi putne troškove i troškove smještaja i prehrane za vrijeme športskih natjecanja i priprema za natjecanje.

Sudionicima u športskim aktivnosima, koji športsku aktivnost ovavljaju amaterski, mogu se dati novčane i druge naknade i nagrade za ostvarene športske rezultate i za obavljanje športskih aktivnosti.

Hrvatski olimpijski odbor utvrđuje kriterije za davanje iz stavka 2. ovoga članka.

Športaši, koji športske aktivnosti obavljaju profesionalno, svoja prava i obveze ostvaruju sukladno kolektivnom ugovoru, aktima nacionalnih športskih saveza i propisima Ministarstva kulture i prosvjete.

Vrhunskim športašima, ako nisu osigurani po drugoj osnovi, osiguravaju se prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja i pravo na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje u skladu sa zakonom.

Kategoriju vrhunskih športaša koji ostvaruju, prava iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje Hrvatski olimpijski odbor.

Doprinose za ostvarenje prava iz stavka 1. ovoga članka plaćaju vrhunski športaši ili športske organizacije ili športski savezi, odnosno udruženja športskih organizacija i saveza čiji članovi su vrhunski športaši.

Športske organizacije, športski savezi i udruženja športskih organizacija i saveza mogu, radi obavljanja športske djelatnosti, zasnovati radni odnos na neodređeno ili određeno vrijeme sa sudionicima u športskim aktivnostima.

Radi zasnivanja radnog odnosa, iz stavka 1. ovoga članka, ne mora se oglasiti potreba za djelatnikom.

Načela i osnovne uvjete sustava športskih natjecanja u Republici Hrvatskoj utvrđuje Hrvatski olimpijski odbor.

Sustav, uvjete i organizaciju športskih natjecanja u pojedinoj športskoj grani utvrđuje nacionalni športski savez u skladu s načelima i osnovnim uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, te pravilima športa i normama međunarodnih športskih udruženja.

Odluku o organizaciji športskih natjecanja za područje jedne ili više općina, odnosno Grada Zagreba, u skladu s aktom iz stavka 2. ovoga članka, donose i organiziraju natjecanja športski savezi osnovani za ta područja, a za područje Republike nacionalni športski savez.

Međunarodna športska natjecanja i priredbe organiziraju se u skladu s uvjetima koje propisuju međunarodna športska udruženja.

Prijedlog za održavanje Olimpijskih igara, svjetskih i europskih prvenstava, Sredozemnih igara i Svjetskih studentskih igara daje Hrvatski olimpijski odbor.

Suglasnost za održavanje međunarodnih športskih priredbi iz stavka 2. ovoga članka daje Vlada Republike Hrvatske nakon što je utvrdila izvore financiranja.

Organizatori športskog natjecanja i priredbe dužni su osigurati njihovo uredno i neometano održavanje uz primjenu mjera sigurnosti, te su odgovorni za održavanje reda na športskim objektima za vrijeme športskih natjecanja i priredbi u skladu sa zakonom i aktima nacionalnih športskih saveza.

Športske organizacije i športaši ne mogu sudjelovati na međunarodnim športskim natjecanjima I međunarodnim športskim priredbama, bez prethodne suglasnosti nacionalnog športskog saveza.

Odluku o sudjelovanju nacionalne športske ekipe na međunarodnim športskim natjecanjima i međunarodnim športskim priredbama donosi nacionalni športski savez.

Odluku o sudjelovanju nacionalnih športskih ekipa na Olimpijskim i Sredozemnim igrama donosi Hrvatski olimpijski odbor u dogovoru s nacionalnim športskim savezima.

Stručnim poslovima u športu, u smislu ovoga Zakona, smatraju se:

- programiranje i vođenje športskih aktivnosti djece i mladeži,

- poduka i trening djece i mladeži,

- programiranje i vođenje športske rekreacije građana,

- podučavanje i osposobljavanje građana u športskim znanjima i vještinama,

- dijagnosticiranje i kontrola psihofizičkih i funkcionalnih sposobnosti sudionika u športskim aktivnostima,

- kineziterapijsko vježbanje.

Stručne poslove iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu, odnosno stručnu osposobljenost, te koje nisu pravomoćno osuđivane za kaznena djela protiv dostojanstva ličnosti i morala.

Stručnu spremu, odnosno stručnu osposobljenost potrebnu za obavljanje stručnih poslova u športu iz stavka 1. ovoga članka, propisuje Ministarstvo kulture i prosvjete.

Stručno osposobljavanje osoba za obavljanje stručnih poslova u športu obavljaju obrazovne ustanove na temelju odobrenja Mfnistarstva kulture i prosvjete.

Ministarstvo kulture i prosvjete propisuje programe osposobljavanja iz stavka 1. ovoga članka, način njihova izvođenja i utvrđivanja osposobljenosti polaznika, te sadržaj i oblik isprave (svjedodžbe) o položenom ispitu, te strućnu osposobljenost.

Športske organizacije, športska poduzeća i druge pravne osobe koje obavljaju športsku djelatnost, građani koji samostalnim osobnim radom obavljaju športsku djelatnost i organizatori športskih natjecanja i priredbi dužni su osigurati zdravstvenu zaštitu sudionika športshih aktivnosti za vrijeme treninga, priprema za športska natjecanja i športskih natjecanja, odnosno održavanja športskih priredbi.

Organizator športskog natjecanja, odnosno športske priredbe dužan je za vrijeme natjecanja, odnosno priredbe, osigurati uvjete za pružanje medicinske pomoći sudionicima i gledateljima.

Športske organizacije, druge pravne osobe i osobe koje samostalnim osobnim radom obavljaju športsku djelatnost, dužne su osigurati utvrđivanje opće i posebne zdravstvene sposobnosti sudionika u športskim aktivnostima koje obavljaju, u skladu s aktom koji donosi Ministarstvo zdravstva u suglasnosti s Ministarstvom kulture i prosvjete, a na prijedlog Hrvatskog olimpijskog odbora, te aktima nacionalnih športskih saveza.

Sudionik se ne smije obvezivati da trenira ili sudjeluje u športskom natjecanju ili športskoj priredbi za vrijeme bolesti ili ozljede.

Zabranjeno je davati i uzimati stimulativna sredstva, te primjenjivati stimulativne postupke za koje je propisana takva zabrana.

Športske organizacije, športski savezi, organizatori športskih natjecanja i športskih priredbi i nadležni zdravstveni i športski organi imaju pravo i dužnost kontrolirati davanje i uzimanje zabranjenih stimulativnih sredstava (doping kontrola), te primjenu zabranjenih stimulativnih postupaka na način utvrđen aktom Hrvatskog olimpijskog odbora, u skladu s međunarodnim konvencijama.

Doping kontrola i kontrola primjene zabranjenih stimulativnih postupaka mora se provoditi i kada to zahtijevaju međunarodna športska udruženja i Međunarodni olimpijski komitet.

Oblici i način pružanja zdravstvene zaštite sudionicima u športskim aktivnostima ostvaruju se sukladno propisima kojima se uređuju pitanja organizacije zdravstva i zdravstvene zaštite.

Način organiziranja i pružanja posebnih zdravstvenih usluga sudionicima u športskim aktivnostima uređuje se ugovorom između pravne ili fizičke osobe iz članka 59. ovoga Zakona i organizacije zdravstva.

Infornacijski sustav u športu omogućave ostvarivanje zadaća u šporuu, a naročito:

- prikupljanje, čuvanje, obrađivanje i razašiljanje podataka od značenja za šport;

- pravodobno utvrđivanje stanja i praćenje zbivanja u športu,

- uočavanje nastalih promjena i mogućnosti utjecanja na njih,

- osiguravanje potrebnih elemenata za ostvarivanje politike i promicanje športa,

- protok podataka i informacija za djelotvornu javnu uporabu.

Ustrojstvo informacijskog sustava u športu utvrđuje Hrvatski olimpijski odbor, uz suglasnost Ministarstva kulture i prosvjete.

U športu se uspostavljaju evidencije:

1. športskih organizacija,

2. poduzeća u području športa,

3. osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost,

4. športskih sveza i udruženja športskih organizacija i saveza,

5. športaša i drugih sudionika u športu,

6. stručnih djelatnika u športu,

7. športskih objekata,

8. sustava športskih natjecanja,

9. međunarodnih športskih aktivnosti,

10. velikih športskih priredbi,

11. znanstveno-istraživačkog i stručnog rada u športu,

12. nakladničke djelatnosti u športu,

13. financijskog poslovanja.

Ministarstvo kulture i prosvjete donosi akt kojim se uređuju pitanja u svezi s uspostavljanjem evidencija u športu.

Nadzor nad stručnim radom u športu je sustavno i organizirano praćenje stručnog rada u športskim organizacijama, poduzećima i drugim fizičkim i pravnim osobama koje se bave djelatnošću športa.

Postupak u nadzoru i osobe koje provode nadzor nad stručnim radom u športu propisuje svojim aktom Ministarstvo kulture i prosvjete.

O obavljenom nadzoru nad stručnim radom podnosi se izvješće Ministarstvu kulture i prosvjete.

Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži prikaz utvrđenog stanja, prijedlog mjera koje treba poduzeti za otklanjanje utvrđenih nedostataka i rokove u kojima se ti nedostaci moraju otkloniti.

Ministarstvo kulture i prosvjete zabranit će obavljanje djelatnosti športskoj organizaciji, odnosno drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi, koja se bavi športskom djelatnošću, ako se na osnovi izvješća o izvršenom nadzoru nad stručnim radom utvrdi da su nedostaci u njihovom radu takve naravi da bi nastavljanje djelatnosti moglo prouzročiti štetne posljedice i opasnost za život i zdravlje sudionika u športu.

O donesenoj odluci Ministarstvo kulture i prosvjete obavijestit će organ uprave općine, odnosno Grada Zagreba, nadležan za poslove športa radi poduzimanja mjera u njihovoj nadležnosti.

Nadzor nad zakonitošću rada športskih organizacija, športskih saveza i udruženja športskih organizacija i saveza, športskih poduzeća i drugih pravnih i fizičkih osoba koje se bave športskom djelatnošću, obavlja organ uprave nadležan za poslove športa općine, odnosno Grada Zagreba, na području kojeg je sjedište športskih organizacija, športskih saveza i udruženja športskih organizacija i saveza, športskih poduzeća i pravnih i fizičkih osoba, koje obavljaju djelatnost športa.

Nadzor nad zakonitošću rada nacionalnih športskih saveza, Hrvatskog olimpijskog odbora i organizacija u športu koje obavljaju športsku djelatnost od značaja za Republiku Hrvatsku, obavlja Ministarstvo kulture i prosvjete.

Ako se na osnovi izvješća o obavljenom nadzoru nad zakonitošću rada utvrdi da nisu ispunjeni zakonski i drugi uvjeti utvrđeni za obavljanje športske djelatnosti, organ uprave nadležan za poslove športa, odnosno Ministarstvo kulture i prosvjete, utvrdit će rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka, a ako nedostaci ne budu otklonjeni, donijet će rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti.

Športskim objektima u smislu ovoga Zakona, smatraju se zatvoreni i otvoreni objekti kao i prirodne uređene površine koje su u javnoj uporabi i udovoljavaju uvjetima za obavljanje djelatnosti športa (u daljnjem tekstu športski objekti).

Radi planske izgradnje i obnove športskih objekata, te promicanja športa na određenom području, u postupku prostornog planiranja i uređivanja prostora, izrađuje se sustav športskih objekata.

Ministarstvo kulture i prosvjete, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša, propisuje prostorne uvjete, standarde i normative za izradu sustava športskih objekata.

Pri planiranju izgradnje stambenih naselja, obavezno se planira izgradnja športskih objekata koji služe djeci, mladeži i građanima za športsku i športsko-rekreacijsku djelatnost.

Ministarstvo kulture i prosvjete, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša, propisuje uvjete u svezi s projektiranjem, izgradnjom, opremanjem i održavanjem športskih objekata.

Za uređena skijališta i kupališta, Ministarstvo kulture i prosvjete propisuje uvjete koji se odnose na sigurnost korisnika tih objekata.

Skupština općine, odnosno skupština Grada Zagreba, u skladu s kriterijima, utvrđuje športske objekte od značenja za općinu, odnosno Grad Zagreb.

Kriterije iz stavka l. ovoga članka utvrđuje općinski, odnosno gradski organ uprave nadležan za poslove športa u skladu sa stupnjem iskorištenosti objekata i brojem korisnika.

Športski objekt od značenja za Republiku Hrvatsku je Hrvatski olimpijski centar "Bjelolasica".

Sabor Republike Hrvatske može, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske utvrditi i druge športske objekte od značenja za Republiku na osnovi posebnih kriterija.

Kriterije za utvrđivanje športskih objekata od značenja za Republiku donosi Ministarstvo kulture i prosvjete.

Kada se održavanje, odnosno izgradnja športskih objekata od značenja za Republiku, općinu, odnosno Grad Zagreb financira iz proračuna Republike, općine, odnosno Grada Zagreba, a športski objekt nije u njihovom vlasništvu, ugovorom između vlasnika objekta i Republike, općine, odnosno Grada Zagreba uredit će se način upravljanja, korištenja i održavanja objekta.

Športskim objektima upravljaju pravne i fizičke osobe koje su stekle pravo vlasništva nad tim objektima u skladu s propisima kojima se uređuje stjecanje prava vlasništva, odnosno pravne i fizičke osobe koje su zaključile ugovor o zakupu s vlasnikom objekta ili upravljaju objektom na temelju odobrenja vlasnika.

Športskim objektima koji su izgrađeni na površinama koje su, prema prostornim planovima, namijenjene športu, namjena se može mijenjati u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost organa uprave nadležnog za poslove športa općine, odnosno Grada Zagreba, na području na kojem se nalaze.

Republička nagrada športa "Franjo Bučar" (u daljnjem tekstu: nagrada) najviše je priznanje što ga Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog znaćenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.

Nagrada se dodjeljuje stručnim i javnim djelatnicima u športu, športašima, športskim organizacijama, športskim poduzećima i drugim pravnim i fizičkim osobama iz članka 2. ovoga Zakona, te školskim i drugim organizacijama i poduzećima.

Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i nagrada za životno djelo.

Godišnje se dodjeljuje jedna nagrada za životno djelo. Nagrada se dodjeljuje u obliku medalje, posebnog priznanja i u novcu.

Nagrada se dodjeljuje svake godine u mjesecu studenom, a u povodu obljetnice rođenja Franje Bučara.

Nagrada za životno djelo dodjeljuje se pojedincima za trajan doprinos u promicanju športa i ugledu Republike Hrvatske.

Godišnja nagrada se dodjeljuje za neprekidno višegodišnje uspješno djelovanje u području športa a može se dodijeliti i za pojedino izuzetno znanstveno, stručno i pedagoško ostvarenje ili športsko dostignuće.

O dodjeli nagrade odlučuje Odbor Republičke nagrade športa. "Franjo Bučar" (u daljnjem tekstu: Odbor).

Odbor ima devet članova. Predsjednika i članove Odbora imenuje Sabor Republike Hrvatske iz reda športaša, športskih i javnih djelatnika, na prijedlog ministra kulture i prosvjete.

Ministarstvo kulture i prosvjete donosi Pravilnik o Republičkoj nagradi športa "Franjo Bučar", kojim se pobliže uređuju uvjeti za dodjelu nagrade, izgled medaje, način rada Odbora, te druga pitanja u svezi s nagradom.

Sredstva za dodjeljivanje nagrade i materijalne troškove, svake godine osiguravaju se u proračunu Republike Hrvatske i vode se na računu Ministarstva kulture i prosvjete.

Novčanom kaznom od 50.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj športska organizacija, športsko poduzeće i druga pravna osoba i građani koji:

1) daju novčane i druge naknade i nagrade protivno kriterijima za davanje tih naknada i nagrada sudionicima u športskim aktivnostima (članak 49. stavak 3.)

2) ne osiguraju uredno i neometano održavanje športskih natjecanja i priredbi (članak 55.),

3) povjere obavljanje stručnih poslova u športu osobi koja nema odgovarajuću stručnu spremu, odnosno stručnu osposobljenost ili osobi koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela protiv dostojanstva ličnosti i morala (članak 57. stavak 2.),

4) ne osiguraju zdravstvenu zaštitu ili pružanje medicinske pomoći ili utvrđivanje opće i posebne zdravstvene sposobnosti (članak 59. i članak 60. stavak 1.),

5) na uređenim skijalištima i kupalištima ne osiguraju propisane uvjete koji se odnose na sigurnost korisnika tih objekata (članak 71. stavak 2.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 50.000 do 90.000 hrvatskih dinara odgovorna osoba određena aktom pravne osobe.

Novčanom kaznom od 50.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj:

1) osoba koja u samostalnoj djelatnosti obavlja stručne poslove u športu, a nema odgovarajuću stručnu spremu, odnosno stručnu osposobljenost ili je pravomoćno osuđena za kazneno djelo protiv dostojanstva ličnosti i morala (članak 16. stavak 1. točka 1. i članak 18.),

2) osoba koja obvezuje sudionika u športskim aktivnostima da bolestan ili ozlijeđen trenira ili sudjeluje u športskom natjecanju ili športskoj priredbi (članak 60. stavak 2.),

3) osoba koja daje i osoba koja uzima zabranjena stimulativna sredstva ili primjenjuje zabranjene stimulativne postupke (članak 61. stavak 1.).

Za prekršaje propisane člankom 81. i 82. ovoga Zakona, uz novčanu kaznu, mogu se izreči i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene prekršajem ili zaštitne mjere zabrane rada, obavljanja djelatnosti i održavanja natjecanja, odnosno priredbi.

Zaštitne mjere zabrane rada, obavljanja djelatnosti i održavanja natjecanja, odnosno priredbi mogu se izreči na rok od 3 mjeseca do 5 godina.

Pravne i fizičke osobe iz članka 8., 35. i 42. ovoga Zakona uskladit će svoju organizaciju i akte s odredbama ovoga Zalsona u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ministarstvo kulture i prosvjete i Ministarstvo zdravstva donijet će propise za koje su ovlašteni ovim Zakonom u roku od 180 dana od dana njegovog stupanja na snagu.

Do donošenja propisa iz članka 85. ovoga Zakona primjenjuju se postojeći propisi.

Hrvatski športski savez prestaje s radom najkasnije u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, a njegova sredstva, prava i obveze, te djelatnike preuzima Hrvatski olimpijski odbor kao njegov pravni sljednik.

Sabor Republike Hrvatske može, u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odlučiti da neki športski objekt, za kojeg je utvrđeno da je od značenja za Republiku Hrvatsku, postaje vlasništvo Republike Hrvatske.

Skupština općine, odnosno Grada Zagreba može svojom odlukom preuzeti u svoje vlasništvo športski objekt za koji je utvrđeno da je od značenja za razvoj športa u općini ili Gradu Zagrebu, u roku od 90 dana od zadnjeg dana kad je Sabor mogao odlučiti u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

Športski objekti za koje nisu donesene odluke iz stavka 1. i 2. ovoga članka, te drugi športski objekti i sredstva u društvenom vlasništvu, kojima se koristi i na kojima pravo raspolaganja ima društvena športska organizacija, postaju istekom rokova iz stavka 1. i 2. ovoga članka, sredstva u vlasništvu športske organizacije organizirane prema odredbama ovoga Zakona, a koja je pravni sljednik odgovarajuće društvene športske organizacije.

Športske organizacije, koje prema odredbi stavka 3. ovoga članka postaju vlasnici športskih objekata, te objekte ne mogu otuđivati iz svojeg vlasništva bez suglasnosti organa uprave općine, odnosno Grada Zagreba nadležnog za poslove športa, a u slučaju prestanka i zabrane djelovanja športske organizacije, ti objekti postaju vlasništvo općine, odnosno Grada Zagreba, na području na kojem se nalaze.

Do isteka rokova iz stavka 1. i 2. ovoga članka postojeće društvene športske organizacije, odnosno športske organizacije organizirane kao udruženja građana, pravni sljednci postojećih društvenih organizacija, imaju pravo koristiti sredstva u društvenom vlasništvu, uz uvjet da nepokretnu imovinu ne mogu otuđiti iz društvenog vlasništva.

Odredbe članka 88. ovoga Zakona primjenjuju se i na imovinu športskih saveza, udruženja športskih organizacija i saveza i Hrvatskog športskog saveza, odnosno Hrvatskog olimpijskog odbora.

Danom stupanja na snagu ovoga.Zakona prestaje važiti Zakon o športu ("Narodne novine", br. 59/90.).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa:620-01/91-01/01

Zagreb, 25. rujna 1992.