ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 79. Ustava Republike Hrvatske, Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, na sjednici 24. rujna 1992., donosi

POSLOVNIK

Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske

Unutarnje ustrojstvo i način rada Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske uređuje se ovim poslovnikom.

Ovim se poslovnikom uređuju:

- način konstituiranja Doma, početak obavljanja zastupničke dužnosti i prestanak mandata zastupnika,

- ostvarivanje prava i dužnosti zastupnika u Zastupničkom domu,

- djelokrug Zastupničkog doma,

- prava i dužnosti predsjednika Zastupničkog doma, odnosno predsjednika Sabora,

- djelokrug, sastav i način rada radnih tijela Zastupničkog doma i njihovi međusobni odnosi,

- odnosi Zastupničkog doma i predsjednika Republike,

- način ostvarivanja prava Zastupničkog doma prema Vladi Republike Hrvetske (u daljnjem tekstu: Vlada),

- postupak donošenja akata i razmatranja pojedinih pitanja iz nadlžznosti Zastupničkog doma,

- postupak izbora i imenovanja, odnosno razrješenja u Zastupničkom domu,

- poslovni red na sjednicama Zastupničkog doma,

- javnost u radu Zastupničkog doma,

- obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova za potrebe Zastupničkog doma i rukovođenje tim poslovima,

- rad Zastupničkog doma u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike.

Zastupnički dom Sabora saziva na prvo zasjedanje predsjednik Republike Hrvatske.

Do izbora predsjednika Zastupničkog doma, u pravilu dobno najstariji zastupnik zauzima mjesto privremenog predsjednika, ukoliko Dom ne odluči drugačije.

Privremeni predsjednik ima do izbora predsjednika Zastupničkog doma sva prava i dužnosti predsjednika Doma u pogledu predsjedanja i rukovođenja sjednicom, a do izbora Mandatno-imunitetske komisije i Odbora za izbor, imenovanja i administrativne poslove ovlašten je predlagati donošenje odluka, a to pravo pripada i najmanje desetorici zastupnika, ako ovim poslovnikom nije određeno da pojedine odluke predlaže određeno tijelo ili veći broj zastupnika.

Broj svih zastupnika u Zastupničkom domu je 124. uvećan za broj zastupnika koji se smatraju izabranima iz reda pripadnika etničke i nacionalne zajednice ili manjine, na temelju članka 21. stavka 1. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvstske ("Narodne novine". br. 22/92.).

Zastupnički dom konstituiran je danom na koji ga je predsjednik Republike Hrvatske sazvao na prvo zasjedanje, time da je na sjednici Doma utvrđena nazočnost najmanje dvije trećine svih zastupnika Zastupničkog doma.

Danom konstituiranja Zastupničkog doma prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Zastupničkog doma. Istoga dana prestaje zastupnicima člsnstvo u tijelima i organizacijama izvan Sabora, na koje ih je imenovao Zastupnički dom iz reda zastupnika, ako je imenovanje uvjetovano obavljanjem dužnosti zastupnika.

Nakon što je Zastupnički dom konstituiran izvodi se himna Republike Hrvatske "Lijepa naša domovino".

Zastupnički dom ima Mandatno-imunitetsku komisiju. .Mandatno-imunitetska komisija bira se na prvoj sjednici Zastupničkog doma na prijedlog privremenog predsjednika ili najmanje 10 zastupnika.

Mandatno-imunitetska komisija ima predsjednika i 6 članova.

Mandatno-imunitetska komisija

- na konstituirajućoj sjednici obavještava Dom o provedenim izborima za Zastupnički dom i imenima izabranih zastupnika, kao i o podnesenim ostavkama na Zastupničku dužnost, imenima zastupnika koji su stavili Zastupnički mandat u mirovanje, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati Zastupničku dužnost,

- predlaže Zastupničkom domu odluku o prestanku mandata zastupniku kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti i obavještava Zastupnički dom da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak Zastupničkog mandata zamjeniku zastupnika,

- predlaže Zastupničkom domu donošenje odluke o imunitetu zastupnika, a kada Dom ne zasjeda, odlučuje o imunitetu, time da odluku mora naknadno potvrditi Dom.

Od dana konstituiranja Zastupničkog doma, odnosno od dana utvrđivanja i objave rezultata ponovljenih izbora, zastupnik ima sva prava i dužnosti zastupnika određena Ustavom, zakonom i poslovnikom Zastupničkog doma, do prestanka mandata.

Nakon izvješća Mandatno-imunitetske komisije o provedenim izborima, privremeni predsjednik izgovora prisegu slijedećega sadržaja:

"Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštivati pravni poredak, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske".

Privremeni predsjednik, poslije pročitane prisege poziva pojedinačno zastupnike, a zastupnik nakon što je izgovoreno njegovo ime i prezime, ustaje i izgovara: "Prisežem".

Zastupnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici Doma, kao i zamjenik zastupnika kada počinje obavljati Zastupničku dužnost i zastupnik izabran na ponovljenim izborima, u skladu s odredbama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, polažu prisegu na prvoj idućoj sjednici Zastupničkog doma.

Danom konstituiranja Zastupničkog doma zastupnik počinje obavljati Zastupničku dužnost, a zamjenik zastupnika danom ostavke zastupnika podnesene Zastupničkom domu, odnosno danom podnošenja pismene izjave o stavljanju Zastupničke dužnosti u mirovanje.

U ostalim slučajevima prestanka Zastupničkog mandata, zamjenik zastupnika počinje obavljati Zastupničku dužnost nakon što je Zastupnički dom utvrdio da je pojedinom zastupniku prestao Zastupnički mandat.

Na konstituirajućoj sjednici Zastupničkog doma bira se Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove.

Po izboru Odbora iz stavka 1. ovoga članka pristupa se izboru predsjednika i potpredsjednika Zastupničkog doma, te predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Zastupničkog doma.

Nakon izbora predsjednika Zastupničkog doma, izabrani predsjednik Doma zauzima mjesto predsjednika.

Zastupnik čiji je izbor objavila Izborna komisija Repubjike Hrvatske može prije početka obavljanja zastupničke dužnosti podnijeti ostavku na Zastupnički mandat. Ostavka se podnosi pismeno Zastupničkom domu.

Na način određen u stavku 1. ovoga članka zastupnik podnosi ostavku i tijekom obavljanja zastupničke dužnosti.

Zastupnik može jedanput za trajanja saziva Zastupničkog doma, ukoliko je izabran ili imenovan na koju od dužnosti koja je nespojiva sa dužnošću zastupnika, staviti u mirovanje svoj Zastupnički mandat.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, zastupnik o početku i kraju mirovanja mandata obavještava Zastupnički dom pismenim izjavama.

Zastupnik je dužan, najkasnije u roku od osam dana od dana prestanka obavljanja dužnosti koja je nespojiva sa dužnošću zastupnika, izvijestiti pismenom izjavom Dom o tome da li će nastaviti obavljati Zastupničku dužnost. U slučaju da ne podnese u navedenom roku pismenu izjavu, smatrat će se da mu je prestao Zastupnički mandat.

Zastupniku prestaje Zastupnički mandat:

- ako je izabran ili imenovan na koju od dužnosti navedenih u članku 6. stavku 2. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, a nije podnio ostavku na tu dužnost, odnosno stavio zastupnički mandat u mirovanje, danom stupanja na tu dužnost,

- ako već obavlja koju od dužnosti koja je nespojiva sa Zastupničkom dužnošću, te nastavi obavljati tu dužnost, a nije podnio ostavku na tu dužnost, odnosno stavio Zastupnički mandat u mirovanje, danom konstituiranja Zastupničkog doma.

U ostalim slučajevima zastupniku prestaje mandat kada nastupe druge okolnosti predviđene Ustavom i zakonom za prestanak mandata.

Iznimno od odredbe članka 15. stavka 1. ovoga poslovnika, predsjedniku i članu Vlade, koji je izabran za zastupnika, ne smatra se da je prestao Zastupnički mandat sve dok nije izglasano povjerenje predsjedniku i članovima Vlade, time da za to vrijeme predsjednik, odnosno član Vlade, ne može obavljati Zastupničku dužnost.

Kada se po odredbama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske i ovoga poslovnika, ispune uvjeti za prestanak Zastupničkog mandata, Zastupnički mandat prestaje zastupniku danom kada je odluku o prestanku mandata donio Zastupnički dom, osim u slučaju iz članka 15. stavka 1. ovoga poslovnika.

Opće odredbe

Zastupnik ima prava i dužnosti:

- sudjelovati na sjednicama Doma i na njima govoriti i glasovati,

- podnositi prijedloge i postavljati pitanja,

- postavljati pitanja predsjedniku Vlade i članovima Vlade,

- sudjelovati na sjednicama radnih tijela i u njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati,

- prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama određi Dom, a jedino se nije dužan prihvatiti članstva u radnom tijelu ako je već prihvatio dužnost člana u dva radna tijela

Zastupnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena odredbama Ustava, zakona i odredbama ovoga poslovnika.

Zastupniku se dostavljaju:

- "Narodne novine", službeni list Republike Hrvatske,

- "Izvješća hrvatskog Sabora", glasilo Sabora Republike Hrvatske.

Izvješća, analize i drugi materijali, o kojima će se raspravljati u Zastupničkom domu, dostavljaju se zastupnicima u sažetku, a na njihov zahtjev dostavit će im se u izvorniku.

Zastupniku su dostupni svi službeni materijali koji se pripremaju ili prikupljaju u tijelima i Stručnoj službi Sabora, Vlade, ministarstvima i drugim organima državne uprave, a koji se odnose na teme o kojima se raspravljs u Zastupničkom domu.

Zastupnik može tražiti od ministara i dužnosnika koji rukovode radom drugih organa državne uprave obavijesti i uvid u materijal o temama koje su na dnevnom redu sjednica Zastupničkog doma ili se pripremaju za sjednicu Doma ili radnog tijela čiji je član, a i druge obavijesti koje su mu kao zastupniku potrebne.

Zastupnik može tražiti obavijesti i objašnjenje od predsjednika Zastupničkog doma i predsjednika radnih tijele o radu tijela kojima oni predsjedavaju.

Zastupnik može tražiti obavijesti i objašnjenja od tajnika Zastupničkog doma o radu Stručne službe Sabora.

Zastupnici su dužni čuvati službenu i vojnu tajnu i druge povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju zastupničke dužnosti i za to su odgovorni prema zakonu.

Za vrijeme dok obavlja Zastupničku dužnost zastupnik ne smije u obavljanju gospodarske i druge poduzimljivosti, bilo za sebe ili svog poslodavca, koristiti i isticati podatak da je zastupnik.

Zastupnik može tražiti da mu Stručna služba Sabora pruži pomoć u obavljanju njegove zastupničke dužnosti, a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadaća koje mu je povjerilo radno tijelo Zastupničkog doma, odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i praćenja problema na koje nailazi u obavljanju dužnosti zastupnika.

U Stručnoj službi Sabora stavljaju se na raspolaganje zastupnicima tehnička i informatička sredstva i materijali, koji su im potrebni za obavljanje njihove dužnosti, te osiguravaju tehnički i drugi uvjeti za njihov rad.

Zastupnicima se izdaje zastupnička iskaznica.

U Zastupničkoj iskaznici navodi se imunitetsko pravo

zastupnika.

O izdavanju Zastupničkih iskaznica i o evidenciji izdanih iskaznica brine se tajnik Zastupničkog doma.

Nije dozvoljena zloupotreba Zastupničke iskaznice.

Zastupnik od dana konstituiranja Zastupničkog doma, odnosno od stupanja na zastupničku dužnost do dana prestanka mandata ima pravo na novčanu naknadu u skladu sa zakonom i odlukama Doma.

Zastupnički imunitet

Zastupnik ima imunitet od dana konstituiranja Zastupničkog doma do prestanka zastupničkog mandata

Kad se steknu uvjeti za pritvor zastupnika ili za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, nadležno državno tijelo obvezno je prethodno zatražiti za to odobrenje Doma.

Zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, nadležno državno tijelo podnosi predsjedniku Zastupničkog doma radi upućivanja Mandatno-imunitetskoj komisiji Doma.

Mandatno-imunitetska komisija Doma dužna je bez odgode razmotriti zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, kao i izvješće o pritvoru zastupnika, zatečenog u činjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina, te podnijeti o tome izvješće Domu na prvoj idućoj sjednici.

Povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, Dom odlučuje na osnovi izvješća Mandatno-imuniteske komisije da li će dati odobrenje za pritvor, odnosno odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, ili će se primijeniti imunitet, ako je to potrebno radi obavljanja njegove Zastupničke dužnosti.

O donesenoj odluci povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, obavijestit će se nadležni sud radi donošenja odgovarajuće odluke.

Između sjednica Doma, odobrenje za lišenje slobode, odnosno za nastavljanje kaznenog postupka, daje i o primjeni imuniteta zastupnika odlučuje Mandatno-imunitetska komisija Doma, uz potvrdu Doma na prvoj idućoj sjednici.

Kad Dom, odnosno Mandatno-imunitetska komisija odobri pritvor zastupnika, odnosno da odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, zastupnik može biti pritvoren, odnosno kazneni se postupak protiv njega može voditi samo za kazneno djelo za koje je dano odobrenje.

Klubovi zastupnika

U Zastupničkom domu se mogu osnovati klubovi zastupnika prema stranačkoj pripadnosti, te klubovi nezavisnih zastupnika i zastupnika iz reda etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Klub mora imati najmanje tri člana.

Klubovi zastupnika obvezni su o svom osnivanju obavijestiti tajnika Zastupničkog doma, priložiti svoja pravila rada te podatke o članovima.

Tajništvo Sabora osigurat će klubovima zastupnika prostorne i druge tehničke uvjete za rad (dvoranu za sjednice, prijepis, umnožavanje, dostavu materijala i dr.).

IV. DJELOKRUG ZASTUPNIČKOG DOMA

Zastupnički dom:

- odlučuje o donošenju i promjeni Ustava,

- donosi zakone, državni proračun i završni račun državnog proračuna,

- odlučuje o ratu i miru,

- odlučuje o promjeni državnih granica,

- potvrduje međunarodne ugovore, kada je to određeno Ustavom,

- raspisuje referendum,

- iskazuje povjerenje predsjedniku i članovima Vlade,

- odlučuje o nepovjerenju predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini.

- odlučuje o pokroviteljstvu koje prima Sabor.

Zastupnički dom obavlja izbore, imenovanja i razrješenja:

- predsjednika i potpredsjednika Zastupničkog doma,

- predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Zastupničkog doma,

- članova stalnih delegacija Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama,

- tajnika Zastupničkog doma i njegovog zamjenika,

- sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske,

- predsjednika i sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih sudove za koje je to utvrđeno zakonom,

- javnih tužitelja, pučkog i javnog pravobranitelja i njihovih zamjenika,

- guvernera Narodne banke Hrvatske, direktora i članova Vijeća Hrvatske radio-televizije te

- drugih nositelja javnih funkcija i predstavnika Sabora u tijelima i institucijama određenim Ustavom i zakonom.

Zastupnički dom obavlja izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske do konstituiranja Županijskog doma na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i administrativne poslove.

Zastupnički dom obavlja imenovanja i razrješenja predsjednika i sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih sudova, javnih tužitelja, pučkog i javnog pravobranitelja i njihovih zamjenika do izbora Republičkog sudbenog vijeća, a na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i administrativne poslova.

Zastupnički dom nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru, u skladu s Ustavom i zakonom.

Zastupnički dom daje amnestiju za kaznena djela, te obavlja i druge poslove određene Ustavom i zakonom.

Zastupnički dom ima predsjednika i tri potpredsjednika.

Predsjednik Zastupničkog doma predsjednik je i Sabora Republike Hrvatske.

Potpredsjednici Zastupničkog doma su i potpredsjednici Sabora Republike Hrvatske.

Jedan potpredsjednik Zastupničkog doma bira se iz redova zastupnika manjinskih i oporbenih parlamentarnih stranaka ili iz reda zastupnika pripadnika etničke i nacionalne zajednice ili manjine.

Predsjednik Zastupničkog doma:

- predstavlja Zastupnički dom i Sabor Republike Hrvatske,

- saziva i organizira, te predsjeda sjednicama Zastupničkog doma.

- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,

- predlaže dnevni red sjednice Doma,

- brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata,

- usklađuje rad radnih tijela,

- objavljuje rezultate glasovanja Zastupničkog doma,

- potpisuje zakone i druge akte koje donosi Zastupnički dom,

- potpisuje akte Sabora Republike Hrvatske,

- upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja,

- daje suglasnost na putovanja zastupnika izvan države, kada mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od pojedine inozemne organizacije,

- brine se o suradnji Zastupničkog doma s Vladom Republike Hrvatske,

- određuje sastav privremenih delegacija Zastupničkog doma u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama,

- određuje predstavnike Zastupničkog doma u reprezentativnim i drugim prigodama,

- prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora,

- na prijedlog tajnika Doma podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Doma i Stručne službe Sabora,

- brine se o zaštiti prava zastupnika,

- prima prisege izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim poslovnikom, a ovo svoje pravo može povjeriti potpredsjedniku Doma, predsjednicima radnih tijela Doma, a u iznimnim slučajevima, kada se prisega prima izvan sjedišta Zastupničkog doma, i drugom zastupniku,

- uskladuje rad stalnih delegacija Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama,

- obavlja i druge poslove određene Ustavom, zakonom i ovim poslovnikom.

Predsjednik Zastupničkog doma, prema potrebi, a najmanje jedanput mjesečno, saziva međustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika klubova zastupnika.

Predsjednik Zastupničkog doma određuje, između izabranih potpredsjednika Zastupničkog doma, prvog potpredsjednika Zastupničkog doma koji ga zamjenjuje u slučaju njegove otsutnosti ili spriječenosti, a odluka o tome objavljuje se u "Narodnim novinama".

Potpredsjednici Zastupničkog doma pomažu u radu predsjedniku Zastupničkog doma i po njegovom ovlaštenju obavljaju. poslove iz njegovog djelokruga.

Zastupnički dom ima tajnika Doma.

Tajnik Zastupničkog doma ujedno je i tajnik Sabora Republike Hrvatske, a u pogledu prava prema Zakonu o pravima zastupnika u Saboru Republike Hrvatske ima rang predsjednika radnog tijela Doma.

Tajnik Zastupničkog doma pomaže predsjedniku Zastupničkog doma u pripremanju i organiziranju sjednica Zastupničkog doma, a obavlja i druge poslove utvrđene ovim poslovnikom ili koje mu povjeri predsjednik Zastupničkog doma.

Tajnih Sabora rukovodi Stručnom službom Sabora i donosi Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, načinu rada i sistematizaciji radnih mjesta u Stručnoj službi Sabora.

Tajnik Sabora priprema prijedlog za osiguravanje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora i nalogodavac je za financijsko i materijalno poslovanje Sabora i Stručne službe Sabora.

Tajnik Sabora zaključuje ugovore i obavlja druge pravne poslove Sabora.

Za svoj rad i za rad Stručne službe Sabora tajnik Sabora odgovoran je Zastupničkom i Županijskom domu.

Zamjenik tajnika Zastupničkog doma ujedno je i zamjenik tajnika Sabora.

Zamjenik tajnika Zastupničkog doma obavlja poslove iz djelokruga tajnika Zastupničkog doma koje mu povjeri predsjednik Zastupničkog doma ili tajnik Zastupničkog doma i zamjenjuje tajnika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

Za svoj rad zamjenik tajnika Zastupničkog doma odgovoran je Zastupničkom domu, a za poslove koje mu je povjerio tajnik Zastupničkog doma odgovoran je i njemu.

Tajnika Zastupničkog doma i zamjenika tajnika imenuje, donosno razrješava dužnosti Zastupnički dom, na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i administrativne poslove.

Tajnik Zastupničkog doma i zamjenik tajnika Zastupničkog doma imenuje se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani na tu funkciju.

1. Opće odredbe

Za proučavanje i razmatranje općih političkih pitanja, te pripremu i podnošenje odgovarajućih prijedloga za praćenje provođenja utvrđene politike i praćenje izvršavanja zakona i drugih akata Zastupničkog doma, za pripremu i proučavanje prijedloga zakona i drugih akata, za koordinaciju u rješavanju pojedinih pitanja, za proučavanje i raspravljanje i drugih pitanja iz nadležnosti Zastupničkog doma te za izvršavanje određenih zadaća od interesa za Zastupnički dom, ovim se poslovnikom osnivaju radna tijela Zastupničkog doma.

U radnim tijelima Zastupničkog doma razmatraju se i usuglašavaju stajališta izražena ili upućena zastupnicima o pojedinim pitanjima o kojima se odlučuje u Zastupničkom domu. Radna tijela Zastupničkog doma, nakon provedene rasprave, zauzimaju stajališta i o tome obavještavaju Zastupnički dom.

Radna tijela prate, u okviru svog djelokruga, rad Vlade i drugih tijela odnosno organizacija čiji rad nadzire Zastupnički dom u skladu s Ustavom i zakonom, zauzimaju stajališta i o tome izvješćuju Zastupnički dom.

Radna tijela razmatraju izvješća tijela i organizacija koji na temelju zakona podnose svoje izvješće Saboru, zauzimaju o tome svoja stajališta, a na njihov prijedlog o izvješću se može provesti rasprava i na sjednici Doma.

U radnim tijelima Zastupničkog doma razmatraju se mišljenja, primjedbe, prijedlozi i poticaji koji se odnose na donošenje zakona i drugih akata, na ocjenu izvršavanja utvrđene politike, na ostvarivanje političke kontrole ili na rješavanje pojedinih pitanja, značajnih za gospodarstvo, za građane i njihov položaj i drugih osobito opravdanih pitanja.

U radnim tijelima Zastupničkog doma razmatraju se predstavke i prijedlozi građana koje oni podnose Saboru te njihovi politički i drugi osobito opravdani poticaji.

Radi razmatranja i drugih pitanja Zastupnički dom može, uz radna tijela osnovana ovim poslovnikom, osnovati i druga radna tijela.

Odlukom o osnivanju drugih radnih tijela uređuje se njihov naziv, sastav, djelokrug i način rada.

Radno tijelo Zastupničkog doma ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova.

Predsjednik, potpredsjednik i članovi biraju se među zastupnicima u Zastupničkom domu, tako da sastav radnog tijela u pravilu odgovara stranačkoj strukturi Doma.

Mandat predsjednika, potpredsjednika i članova radnog tijela traje do isteka mandata saziva Zastupničkog doma.

Predsjednik radnog tijela Zastupničkog doma organizira rad radnog tijela, predlaže dnevni red i predsjeda njegovim sjednicama.

Predsjednik potiče razmatranje pojedinih tema i brine se o obavješćivanju članova o pitanjima iz djelokruga radnog tijela.

Predsjednik surađuje s predsjednikom Doma, predsjednicima drugih radnih tijela Zastupničkog doma, te s ministrima o pitanjima iz djelokruga radnog tijela Zastupničkog doma.

Predsjednik se brine o provođenju zaključaka radnog tijela Zastupničkog doma i obavlja druge poslove određene ovim poslovnikom.

Potpredsjednik radnog tijela Zastupničkog doma, u slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika, ima njegova prava, obveze i odgovornosti određene ovim poslovnikom.

U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika i potpredsjednika, sjednicom radnog tijela predsjeda član radnog tijela kojeg na to ranije ovlasti predsjednik radnog tijela.

Sjednicu radnog tijela Zastupničkog doma saziva predsjednik na vlastiti poticaj, a dužan ju je sazvati na osnovi zaključka Zastupničkog doma ili ako to zatraži predsjednik Zastupničkog doma, ili trećina članova radnog tijela Zastupničkog doma, uz navođenje pitanja koja treba razmotriti na sjednici.

Ako predsjednik ne sazove sjednicu kad je to obvezan učiniti, sjednicu radnog tijela Zastupničkog doma sazvat će predsjednik Zastupničkog doma.

Radna tijela Zastupničkog doma mogu zauzimati stajališta o pitanjima iz svog djelokruga ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odluke se donose većinom glasova nazočnih članova.

O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik.

Radna tijela Zastupničkog doma pokreću razmatranje tema iz svog djelokruga na vlastiti poticaj, a obvezatna su razmotriti svako pitanje iz svog djelokruga koje im uputi na razmatranje ili za koje to traži predsjednik Zastupničkog doma.

Tijekom pripreme zakona ili stručnog materijala koji uređuje pitanje iz djelokruga rada radnog tijela, radno tijelo može provesti prethodnu raspravu radi davanja mišljenja i prijedloga predlagatelju zakona.

Radi proučavanja pojedinih pitanja iz svog djelokruga i pripreme prijedloga o tim pitanjima, kao i radi sastavljanja izvješća i nacrta akata koje priprema za Zastupnički dom, radno tijelo može osnovati pododbore, a njegov predsjednik može osnovati posebnu radnu grupu. Članovi te radne grupe imenuju se izmeclu članova radnog tijela, a prema potrebi i znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika te predstavnika zainteresiranih tijela i organizacija.

Radno tijelo Zastupničkog doma može uključiti znanstvene i druge organizacije i pojedine stručnjake u pripremanje akata ili proučavanje pojedinog pitanja iz njegova djelokruga, ako su predviđena sredstva, a može predložiti Vladi da se ti poslovi povjere ministarstvima ili drugim organima državne uprave.

Kada te poslove valja, prema zaključku radnog tijela, obaviti na temelju ugovora, ugovor u ime Sabora zaključuje tajnik Sabora.

Radno tijelo Zastupničkog doma obvezno je o svojim primjedbama, mišljenjima, stajalištima i prijedlozima obavijestiti Zastupnički dom. Radno tijelo može izvjestiti o stajalištu manjine svojih članova, kad mišljenja ostanu podijeljena u pogledu prijedloga za rješenje pojedinog pitanja.

Kad podnosi izvješće ili prijedlog Zastupničkom domu, radno tijelo određuje izvjestitelja koji će, prema zaključku radnog tijela, na vlastit poticaj ili na zahtjev Zastupničkog doma, na sjednici obrazložiti stajalište ili prijedlog radnog tijela.

Izvjestitelj se na sjednici izjašnjava u ime radnog tijela Zastupničkog doma o pitanjima u vezi s izvješćem, odnosno stajalištem ili prijedlogom radnog tijela, ali ne može izmijeniti stajalište ili prijedlog radnog tijela ili odustati od njega, ako za to nije ovlašten od radnog tijela, niti se može izjašnjavati o pitanjima o kojima radno tijelo nije dalo svoje mišljenje ili zauzelo stajalište. Ako se takvo pitanje pojavi u raspravi, izvjestitelj može tražiti da se odgodi rasprava o njemu dok ga radno tijelo ne raspravi. Rasprava o takvom pitanju odgodit će se i ako se zatraži da radno tijelo dade o njemu svoje mišljenje, odnosno da zauzme stajalište.

Radna tijela Zastupničkog doma suraduju međusobno, a mogu održati i zajedničku sjednicu te Zastupničkom domu podnijeti i zajedničko izvješće o temi rasprave.

Sjednici radnog tijela Zastupničkog doma prisustvuje predstavnik Vlade kad se na sjednici razmatra prijedlog Vlade, a predstavnik ministarstva ili drugog organa državne uprave kad se na sjednici razmatra pitanje iz njihova djelokruga.

Predsjednik radnog tijela Zastupničkog doma obvezan je pravovremeno predstavnike tijela iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti o mjestu i vremenu održavanja sjednice.

Predstavnik Vlade ima pravo na sjednici radnog tijela sudjelovati u raspravi, a to pravo pripada predstavnicima, odnosno povjerenicima i drugih predlagatelja zakona i drugih akata Zastupničkog doma.

Radno tijelo Zastupničkog doma ima pravo tražiti od ministarstava i drugih organa državne uprave odgovarajuće obavijesti i druge podatke koji su mu potrebni za rad, a kojima ova tijela raspolažu ili su ih u svom djelokrugu obvezni prikupljati i evidentirati.

Radno tijelo Zastupničkog doma može na sjednice pozivati znanstvene, stručne i javne djelatnike i druge osobe radi iznošenja mišljenja o pitanjima koja se raspravljaju na sjednici.

Znanstveni, stručni i javni djelatnici izabrani u Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav i Odbor za zakonodavstvo imaju sva prava člana radnog tijela, osim prava odlučivanja.

Radno tijelo Zastupničkog doma može, u skladu s ovim poslovnikom, donijeti poslovnik o svom radu.

2. Posebne odredbe

Radna tijela Zastupničkog doma su:

1. Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustsv,

2. Odbor za zakonodavstvo,

3. Odbor za vanjsku politiku,

4. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost,

5. Odbor za financije i državni proračun,

6. Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu,

7. Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,

8. Odbor za rad, socijalnu politiku, zdravstvo, obitelj i mladež,

9. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša,

10. Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport,

11. Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo,

12. Odbor za pomorstvo, promet i veze,

13. Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove,

14. Odbor za predstavke i pritužbe.

Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav

Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav:

- prati, razmatra i analizira provedbu Ustava,

- razmatra načelna pitanja u vezi s usuglašavanjem zakonodavstva s Ustavom,

- razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Zastupničkom domu,

- u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema prijedloge odgovarajućih akata,

- predlaže donošenje i promjenu Poslovnika Zastupničkog doma,

- prati provedbu Poslovnika Zastupničkog doma.

U djelokrugu Odbora su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela u područjima koja se odnose na:

- udruživanja, okupljanja i javne prosvjede građana,

- biračko pravo, izbor za domove Sabora i za tijela lokalne samouprave i uprave, izbor predsjednika Republike i referendum,

- pravni položaj vjerskih zajednica,

- uporabu i zaštitu grba, zastave i himne Republike Hrvatske i drugih državnih simbola, republičke blagdane, nagrade i druga priznanja,

- opća pitanja ustavnosti i zakonitosti,

- javno informiranje,

- opća pitanja ustrojstva državne vlasti i rada državnih tijela, funkcioniranja političkog sustava te druga pitanja političkog sustava,

- obavlja i druge poslove određene ovim poslovnikom.

članak 63.

Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova imenuje se iz reda javnih znanstvenih i stručnih djelatnika.

Odbor za zakonodavstvo

Odbor za zakonodavstvo:

- razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Zastupnički dom u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom te u pogledu njihove pravne obrade i o tome daje mišljenje i prijedloge Zastupničkom domu,

- razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja bitna za jedinstvenu pravnu tehniku i terminološku uskladenost akata koje donosi Zastupnički dom,

- daje mišljenje i prijedloge da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje,

- brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje mišljenje o načelnim pitanjima izgradnje pravnog sustava ili jedinstvenu primjenu zakona,

- razmatra poticaje za donošenje zakona,

- razmatra akte koje potvrđuje ili na koje daje suglasnost Zastupničkog doma i o tome daje mišljenje,

- utvrđuje i izdaje proćišćene tekstove zakona i drugih akata Zastupničkog doma, ako je tim aktima Odbor za to ovlašten,

- razmatra prijedloge odnosno poticaje za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta Zastupničkog doma,

- obavlja i druge poslove određene ovim poslovnikom.

Odbor za zakonodavstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova Odbora imenuje se iz reda znanstvenih i stručnih djelatnika.

Odbor za vanjsku politiku

Odbor za vanjsku politiku:

- razmatra pitanja vanjske politike i međunarodnih odnosa o kojima raspravlja i odlučuje Zastupnički dom te priprema prijedloge akata iz nadležnosti Zastupničkog doma koji se odnose na to područje,

- surađuje s odgovarajućim odborima parlamenata drugih zemalja,

- razmatra izvješća stalnih ili privremenih delegacija Sabora u međuparlamentarnim institucijama,

- razmatra međunarodne ugovore koje Zastupnički dom potvrđuje i iznosi svoje prijedloge i mišljenja Zastupničkog doma,

- suraduje s tijelima u Republici koja djeluju na području vanjske politike i međunarodnih odnosa

Odbor za vanjsku politiku ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost

U djelokrugu Odbora za unutarnju politiku i nacoinalnu sigurnost su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, u područjima koja se odnose na:

- ustrojstvo i nadležnost državnih tijela i tijela jedinica lokalne samouprave,

- državljanstvo i osobni status gradana,

- obranu i zaštitu, državnu i javnu sigurnost, sigurnost prometa, zaštitu od požara i elementarnih nepogoda,

- nadzor zakonitosti rada Službe za zaštitu ustavnog poretka naročito u pogledu ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske i zakonom utvrđenih prava i sloboda čovjeka i građanina, pravnih osoba, državnih i drugih tijela. te prava i sloboda utvrđenih normama međunarodnog prava,

- pitanja osnivanja, ustrojstva, djelokruga i načina rada sudova,

- pitanja osnivanja, ustrojstva, djelokruga i načina rada državnog odvjetništva,

- pitanja ustrojstva i načina rada odvjetništva,

- pitanja vlasničkih, obveznih i drugih imovinsko-pravnih odnosa,

- pitanja utvrđivanja kaznenih djela i izvršavanja kaznenih sankcija,

- pitanja amnestije i pomilovanja,

- pitanja osnivanja, ustrojstva, djelokruga i načina rada tijela i organa državne uprave,

- pitanja i odnose iz djelokruga državne uprave te pitanja ostvarivanja zakonitosti u radu tijela državne uprave,

- izvješća republičkih tijela državne uprave o primjeni zakone i o općim problemima državne uprave,

- osnivanje, ukidanje, spajanje jedinica lokalne samouprave te funkcioniranje predstavničkih i drugih tijela jedinica lokalne samouprave,

- druga pitanja unutarnje politike, nacionalne sigurnosti i obrane.

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

Odbor za financije i državni proračun

U djelokrugu Odbora za financije i državni proračun su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, u područjima koja se odnose na:

- sustav financiranja javnih potreba u Republici,

- državni proračun, završni račun državnog proračuna i fondove,

- porezni sustav i poreznu politiku,

- financijske odnose s inozemstvom,

- devizni sustav,

- kreditne odnose s inozemstvom,

- carinski sustav,

- kreditni i bankarski sustav,

- državni trezor,

- vrijednosne papire,

- novčani i monetarni sustav,

- Narodnu banku Hrvatske,

- sustav osiguranja imovine i osoba te druga pitanja proračuna i financija.

Odbor za financije i državni proračun ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu

U djelokrugu Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike. a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, u područjima koja se odnose na

- obnovu ratom razrušenih gospodarskih objekata,

- koncepciju i strategiju gospodarskog razvitka Republike,

- osnove gospodarskog sustava i osiguranje uvjeta za djelovanje tržišta, robne rezerve, tekuća gospodarska kretanja, gospodarski razvitak svih krajeva Republike, a posebice onih koji zaostaju u gospodarskom razvitku,

- elektroprivredu, brodogradnju i druge industrijske grane,

- turizama,

- restrukturirsnje, i vlasničku pretvorbu,

- gospodarske čimbenike, razvoj poduzetništva, investicijska ulaganja od osobitog značenja za Republiku,

- osiguranje uvjeta za ulaganja stranih partnera i gospodarske odnose s inozemstvom,

- pitanja pojedinih gospodarskih djelatnosti te druga pitanja gospodarske politike, obnove i razvoja.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova

Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina

U djelokrugu Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propiss ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, u područjima koja se odnose na:

- provedbu potvrđenih međunarodnih pravnih akata koji uređuju zaštitu ljudskih prava,

- načelna pitanja, prijedloge i mišljenja u vezi s ostvarivanjem odredbi Ustava o slobodama, pravima i obvezama čovjeka i građanina,

- ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava;

- ostvarivanje prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina i drugih njihovih prava utvrđenih Ustavom i zakonima, i predlaganje mjera za ostvarivanje tih prava,

- pravni i stvarni položaj hrvatskih manjina u susjednim zemljama i predlaganje mjera za unapređivanje svekolike suradnje radi očuvanja njihovoga nacionalnog identiteta,

- međudržavne ugovore i programe međunarodne kulturne, prosvjetne i druge suradnje kada je to od interesa za pojedine etničke i nacionalne zajednice ili manjine,

- financiranje određenih potreba etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,

- druge poslove utvrđene ovim poslovnikom.

Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina surađuje sa znanstvenim i stručnim organizacijama koje djeluju na području zaštite ljudskih i etničkih prava, s odgovarajućim radnim tijelima parlamenata drugih država te s inozemnim i međunarodnim tijelima koja djeluju na području zaštite ljudskih i etničkih prava.

Odbor za zaštitu ljudskih prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina surađuje sa radnim tijelima nadležnim za predstavke i pritužbe i s drugim radnim tijelima Zastupničkog doma te može razmatrati i pitanja iz djelokruga tih radnih tijela, ako ocijeni da su od značenja za zaštitu ljudskih ili etničkih prava.

Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina ima predsjednika, potpredsjednika i 13 članova.

U Odboru mora biti najmanje po jedan zastupnik izabran iz reda pripadnika etničke i nacionalne zajednice ili manjine.

Odbor za rad, socijalnu politiku, zdravstvo, obitelj i mladež

U djelokrugu Odbora za rad, socijalnu politiku, zdravstvo, obitelj i mladež su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, u područjima koja se odnose na:

- rad i radno-pravni status zaposlenih u javnom i privatnom sektoru te zapošljavanje i stambenu politiku,

- brak, obitelj i starateljstvo, posebnu zaštitu djece i materinstva i mladeži,

- zaštitu žena na radu,

- planiranje obitelji i demografsku politiku,

- socijalnu skrb,

- zdravstvenu zaštitu i organizaciju zdravstvene službe,

- mirovinsko i invalidsko osiguranje,

- zaštitu vojnih invalida domovinskog rata, civilnih žrtava srbočetničkog terora, prognanih i raseljenih osoba, te svih sudionika domovinskog rata i njihovih obitelji,

- zaštitu prava bivših političkih zatvorenika,

- zaštitu žrtava fašističkog terora, žrtava komunistićkog terora, žrtava četničkog terora,

- zaštitu starih i imovinsko nezbrinutih osoba te druga pitanja socijalne politike i zdravstva.

Odbor za rad, socijalnu politiku, zdravstvo, obitelj i mladež ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša

U djelokrugu Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, u područjima koja se odnose na:

- prostorno uređenje i zaštitu graditeljske baštine,

- koordiniranje aktivnosti radi zaštite prostornih resursa i usklađivanja regionalnoga prostornog razvoja,

- promicanje uređenja prostora u svrhu učinkovitijeg gospodarenja prostorom, graditeljstva i koordinacije

izgradnje javnih objekata od posebnog interesa za Republiku.

- uređivanje građevinskog zemljišta i druga pitanja prostornog uređenja,

- temeljna rješenja zaštite i promicanja sveukupnih aktivnosti zaštite okoliša, sukladno svjetskim kriterijima,

- mjere praćenja, očuvanja i unapređivanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih dobara (more, voda, zrak, tlo, rudno blago, biljni i životinjski svijet) u odnosu na gospodarski razvitak,

- mjere korištenja i upravljanja pojedinim dijelovima okoliša, a posebice glede posebno zaštićenih objekata prirode,

- poticanje mjera za saniranje postoječeg stanja devastacije okoliša i daljnje sprečavanje onečišćenja radi promicanja kvalitete življenja i zdravlja ljudi,

- pritužbe upućene Zastupničkom domu kojima se ukazuje na štetne radnje glede devastacije okoliša, te ispitivanje njihove utemeljenosti.

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova.

Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport

U djelokrugu Odbora za naobrazbu, znanost, kulturu i šport su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, u područjima koja se odnose na:

- predškolski odgoj, osnovnu, srednju, višu i visoku naobrazbu,

- znanost, kulturu, šport i tehničku kulturu,

- međunarodnu znanstvenu i tehničku suradnju,

- zaštitu i korištenje spomenika kulture, povijesne grade i nasljeda, arhiva i arhivske građe, spomen-obilježavanja povijesnih događaja i osoba,

- suradnju s vjerskim zajednicama,

- informatiku te druga pitanja naobrazb,. znanosti, kulture i športa.

Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo

U djelokrugu Odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela u području poljodjelstva, šumarstva, vodoprivrede, sela i seljaštva.

Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

Odbor za pomorstvo, promet i veze

U djelokrugu Odbora za pomorstvo, promet i veze su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prave i dužnosti matičnog radnog tijela u području pomorstva, prometa i veza, te morskog ribarstva, marikulture, zaštite mora od onećišćenja s brodova, obalne straže i gospodarskog i socijalnog razvoja otoka.

Odbor za pomorstvo, promet i veze ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove

Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove:

- do konstituiranja Županijskog doina predlaže izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske,

- do izbora Republičkog sudbenog vijeća predlaže izbor, imenovanje i razrješenje predsjednika i sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih sudova, javnih tužitelja, pučkog i javnog pravobranitelja i njihovih zamjenika, te oglašava slobodna mjesta za izbor sudaca,

- predlaže izbor predsjednika i potpredsjednika Sabora,

- predlaže izbor i imenovanje, odnosno razrješenje drugih dužnosnika koje bira, odnosno imenuje Zastupnički dom.

- predlaže imenovanje tajnika i zamjenika tajnika Zastupničkog doma,

- imenuje na prijedlog tajnika Doma pomoćnika tajnika Zastupničkog doma, šefa Kabineta predsjednika i potpredsjednika Sabora, djelatnike koji upravljaju unutarnjim organizacijskim jedinicama i druge djelatnike koji u Stručnoj službi imaju položaj samostalnog savjetnika,

- daje suglasnost na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, načinu rada i sistematizaciji radnih mjesta u Stručnoj službi Sabora.

- predlaže imenovanja predstavnika Sabora u određena društvena tijela i organizacije,

- priprema i podnosi Zastupničkom domu prijedlog za izbor članova te predsjednika i potpredsjednika radnih tijela Zastupničkog doma,

- utvrđuje i Zastupničkom domu podnosi prijedloge propisa o plaćama i o naknadama plaća i o drugim primanjima zastupnika i dužnosnika koje bira ili imenuje Zastupnički dom, s i zastupnika i dužnosnika kojima je prestala dužnost, i u okviru ovlaštenja donosi pobliže propise za njihovo izvršavanje,

- sudjeluje u pripremanju propisa kojima se uređuju plaće i naknade plaća i druga primanja zastupnika i dužnosnika koje bira ili imenuje Zastupnički dom,

- donosi pojedinačna rješenja o naknadama plaća i drugim primanjima zastupnika i dužnosnika koje bira ili imenuje Zastupnički dom,

- surađuje s tajnikom Zastupničkog doma u pripremanju prijedloga za osiguranje sredsteva u državnom proračunu za rad Zastupničkog doma i Stručne službe Sabora,

- donosi akte za primjenu osnova i mjerila za plaće i za ostvarivanje drugih prava djelatnika, djelatnika u Stručnoj službi Sabora i utvrđuje njihove plaće, osim za djelatnike iz stavka 1. alineje 6. ovoga članka,

- obavlja i druge poslove određene zakonom i ovim poslovnikom.

Prije odlučivanja o kandidatima za izbor i imenovanje Odbor može pozvati kandidate na predstavljanje i razgovor sa članovima Odbora.

Način ostvarivanja pojedinih dužnosti Odbora za izbor, imenovanja i administretivne poslove može se urediti odlukom Zastupničkog doma.

Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova.

Odbor za predstavke i pritužbe

Odbor za predstavke i pritužbe:

- razmatra predstavke, pritužbe i prijedloge upućene Zastupničkom domu te ukazuje nadležnim tijelima na kršenje ustavnosti i zakonitosti i prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koje imaju javne ovlasti,

- ukazuje Zastupničkom domu na kršenje ustavnosti i ekonitosti i druge štetne pojave od šireg značenja i predlaže poduzimanje potrebnih mjera za njihovo otklanjanje,

- ispituje, putem nadležnih tijela, osnovanost predstavki, pritužbi, i prijedloga, te ukazuje nadležnim tijelima na potrebu poduzimanja na zakonu osnovanih mjera te o tome obavještava podnositelje predstavki i pritužbi, odnosno prijedloga.

Odbor za predstavke i pritužbe ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

Prijedlog za pokretanje postupka utvrđivanja posebne odgovornosti predsjednika Republike može Zastupničkom domu uputiti jedna petina svih zastupnika Zastupničkog doma.

Prijedlog za pokretanje postupka iz stavka 1. ovoga članka zajedno sa činjeničnim opisom, pravnom naznakom i dokazima o povredi Ustava koja se predsjedniku Republike stavlja na teret, dostavlja se pismeno predsjedniku Zastupničkog doma, uz vlastoručne potpise zastupnika, najkasnije 30 dana prije zakazane sjednice Zastupničkog doma na kojoj će se o tome raspravljati.

Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dostavit će predsjednih Zastupničkog doma predsjedniku Republike.

Predsjednik Republike ima se pravo očitovati, pismeno ili usmeno, na sjednici o prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka.

Prije odlučivanja o pokretanju postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika Republike, predsjednik Zastupničkog doma uputit će Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav akte iz stavka 2. ovoga članka radi davanja mišljenja Zastupničkom domu o utemeljenosti prijedloga.

Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja posebne odgovornosti predsjednika Republike donosi Zastupnički dom dvotrećinskom većinom svih zastupnika.

Predsjednik Republike može Saboru Republike Hrvatske upućivati poslanice, a jednom godišnje podnosi mu izvještaj o stanju u Republici. Predsjednik Republike može poslanicu izložiti pred zastupnicima.

O godišnjem izvještaju o stanju u Republici i o izloženim poslanicama ne vodi se rasprava.

1. Predstavljanje VIade Zastupničkom domu

Predsjednik Vlade, najkasnije 15 dana pošto je imenovan, predstavlja Vladu Zastupničkom domu i traži glasovanje o povjerenju Vladi.

Predsjednik Vlade udovoljio je obvezi iz stavka 1., ovoga članka, ako u roku od 15 dana od dana pošto je imenovan uputi Zastupničkom domu prijedlog kojim traži glasovanje o povjerenju Vladi.

Povjerenje je iskazano ako je za prijedlog glasovala većina svih zastupnika u Zastupničkom domu, a glasuje se za prijedlog u cjelini.

Ako se naknadno imenuje pojedini član Vlade, predsjednik Vlade na prvoj idućoj sjednici Zastupničkog doma predstavlja ga Domu i traži glasovanje o povjerenju tom članu Vlade.

O razrješenju pojedinog člana Vlade predsjednik Vlade izvješćuje Zastupnički dom u roku od 15 dana.

Nakon glasovanja o iskazivanju povjerenja predsjedniku i članovima Vlade, predsjednik i članovi Vlade daju svećanu prisegu.

Tekst svečane prisege glasi:

"Prisežem da ću dužnost člana Vlade savjesno obnašati i držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak, te da ću se zalagati za svekoliki napredak Republike Hrvatske."

Predsjednik Zastupničkog doma izgovara, a predsjednik i članovi Vlade ponavljaju za njim tekst svečane prisege, a nakon toga je potpisuju.

Član Vlade koji nije bio nazočan na davanju svečane prisege, odnosno koji je naknadno imenovan, daje svečanu prisegu na prvoj idućoj sjednici Zastupničkog doma.

Vlada određuje ministra, njegova zamjenika ili pomoćnika za svog predstavnika u Zastupničkom domu povodom rasprave o prijedlogu zakona i drugih akata.

Predstavnik Vlade, nazočan na sjednicama Zastupničkog doma i radnih tijela Doma, sudjeluje u njihovu radu, iznosi stajališta Vlade, daje obavijesti i stručna objašnjenja, izjašnjava se o podnesenim amandmanima ako je za to ovlašten, te obavještava Vladu o stajalištima i mišljenjima Doma, odnosno radnih tijela.

Ako na raspravi nije nazočan predstavnik Vlade, Zastupnički dom ili radno tijelo može, smatra li da je prisustvo predstavnika Vlade neophodno, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.

O sazvanim sjednicama predsjednik Zastupničkog doma i predsjednici radnih tijela Zastupničkog doma izvješćuju predsjednika Vlade. O zakazanim sjednicama Zastupničkog doma i radnih tijela Zastupničkog doma, na kojima će se razmatrati prijedlog akta ili drugi prijedlog što ga je podnijela Vlada, obavješćuju se i ovlašteni predstavnici Vlade.

Za tražena mišljenja, stajališta i prijedloge Vlade, u slučajevima kada ona nije predlagatelj Vlada je obvezna dostaviti Zastupničkom domu do početka rasprave u radnim tijelima Doma te određiti svog predstavnika.

2. Odgovornost Vlade Zastupničkom domu

Vlada je obvezna, na zahtjev Zastupničkog doma izvijestiti Zastupnički dom o svom radu, o politici koju provodi, u cjelini ili u pojedinom području, o izvršavanju zakona i drugih propisa te o drugim pitanjima iz svog djelokruga.

Vlada može i na vlastiti poticaj podnijeti Zastupničkom domu izvješće o svom radu i o stanju u pojedinim područjima.

Vlada je odgovorna Zastupničkom domu za svoj rad i odluke koje donosi.

Vlada je odgovorna Zastupničkom domu za rad ministarstava i drugih organa državne uprave.

Ministar je odgovoran Zastupničkom domu za svoj rad, i rad ministarstva na čijem je čelu.

Svaki zastupnik može postaviti Vladi pitanje o ostvarivanju njezinih ustavnih prava i dužnosti, a posebice o stanju u pojedinim područjima društvenog života, te o izvršavanju zakona i drugih akata Zastupničkog doma, odnosno o radu ministarstava i drugih organa državne uprave te organizacija koje imaju javne ovlasti.

Zastupnik može postaviti pitanje Vladi ili pojedinom ministru.

Radi rasprave o općim političkim i drugim pitanjima u vezi s radom Vlade ili pojedinog ministarstva, najmanje 10 zastupnika može podnijeti interpelaciju Zastupničkom domu.

Na prijedlog najmanje jedne desetine ukupnog broja zastupnika u Zastupničkom domu može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini.

Glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njezin predsjednik.

Ne može se glasovati o povjerenju Vladi prije nego proteknu tri dana od dana dostave prijedloga Zastupničkom domu.

Ako Zastupnički dom odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi, odnosno pojedinom njenom članu, zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije proteka roka od tri mjeseca.

Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade podnijet će ostavku predsjedniku Republike, a on će raspustiti Vladu.

Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade, predsjednik Vlade može podnijeti ostavku ili predložiti predsjedniku Republike da razriješi dužnosti člana Vlade kojemu je izglasano nepovjerenje.

Zastupnički dom, odnosno njegova radna tijela mogu tražiti od ministara i funkcionara koji rukovode radom drugih organa državne uprave, a oni su na postavljeni zahtjev obvezni:

- izvijestiti o pitanjima i pojavama u djelokrugu ministarstva, odnosno drugog organa državne uprave,

- podnijeti izvješće o izvršvanju i provođenju zakona i drugih akata, odnosno zadaća za čije su izvršavanje odgovorni,

- dostaviti podatke kojima raspolažu, ili koje su u svom djelokrugu obvezni prikupljati i evidentirati, te spise i drugo potrebno za rad Zastupničkog doma ili radnog tijela,

- odgovoriti na upućena pitanja

Županijski dom ima pravo predlagati zakone i druge akte koje donosi Zastupnički dom.

Županijski dom može predložiti da Zastupnički dom raspiše referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu pojedinog zakona ili o drugom pitanju iz djelokruga Zastupničkog doma.

Županijski dom raspravlja i može davati mišljenja o svim pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma.

Županijski dom predlaže Zastupničkom domu suce Ustavnog suda Republike Hrvatske, te predsjednika i članove Republičkog sudbenog vijeća.

Županijski dom daje Zastupničkom domu prethodno mišljenje u postupku donošenja Ustava te zakona kojima se uređuju nacionalna prava, razrađuju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i ustrojstvo lokalne samouprave i uprave.

Kada Županijski dom, prema odredbama Ustava Republike Hrvatske i ovoga poslovnika, upućuje Zastupničkom domu prethodna mišljenja, Zastupnički dom će pozvati na sjednicu predstavnika Županijskog doma koji može usmeno obrazložiti mišljenje Županijskog doma.

Predstavnik Županijskog doma u postupku iz stavka 1. ovoga članka ima prava i dužnosti predstavnika predlagatelja zakona.

Kada Županijski dom u roku od 15 dana od dana izglasavanja zakona u Zastupničkom domu, uz obrazloženo mišljenje vrati zakon na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu, predsjednik Doma uputit će zahtjev Županijskog doma svim zastupnicima, Odboru za zakonodavstvo, matičnom radnom tijelu i predlagatelju zakona, te Vladi ukoliko ona nije predlagatelj.

Predlagatelj i navedena radna tijela dužna su o zahtjevu Županijskog doma podnijeti izvješće Zastupničkom domu.

U postupku ponovnog odlučivanja o zakonu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovog poslovnika o hitnom postupku.

Na sjednici Zastupničkog doma zastupnici prije ponovnog odlučivanja o zakonu saslušat će izlaganje predstavnika Županijskog doma, a nakon toga predstavnika Odbora za zakonodavstvo, matičnog radnog tijela i predlagatelja zakona.

Ako tijekom rasprave i prije ponovnog odlučivanja o zakonu Dom odluči da bi u zakonu trebalo izvršiti izmjene ili dopune zakona, odlučit će da se sa zahtjevom Županijskog doma postupi na način određen za drugo čitanje zakona.

Ukoliko Zastupnički dom odluči da ne postupi po odredbi stavka 2. ovoga članka, o zakonu se ponovno odlučuje. Ako je za zakon glasovala natpolovična većina svth zastupnika, zakon ostaje na snazi.

Ako zakon prilikom ponovnog odlučivanja ne dobije natpolovičnu većinu glasova svih zastupnika, neće se objaviti u "Narodnim novinama".

X. AKTI ZASTUPNIČKOG DOMA

1. Opće odredbe

Zastupnički dom, na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom i ovim poslovnikom, donosi Ustav, zakone, državni proračun, završni račun državnog proračuna, odluke, deklaracije, rezolucije, povelje, preporuke i zaključke, te daje autentična tumačenja zakona.

Zastupnički dom može odlukom, poveljom, zahvalnicom ili drugim aktom domaćem ili stranom državljaninu ili organizaciji odati priznanje za njihov rad koji je od osobitog državnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Odluka se donosi kao akt uređivanja unutarnjeg ustrojstva, načina rada i odnosa u Zastupničkom domu.

Odlukom, kao aktom vršenja prava Zastupničkog doma, odlučuje se o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju, o imenovanju u određena tijela. o potvrdi akata organizacija i zajednica ili o davanju suglasnosti na takve akte kad je to određeno zakonom i izvršavaju se druga Ustavom i zakonom utvrđena prava.

Akti, kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo, način rada i odnosi u Zastupničkom domu ili vrše druga opća ovlaštenja donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika.

Deklaracijom se izražava opće stajalište Zastupničkog doma o pitanjima unutarnje ili vanjske politike te o drugim bitnim pitanjima važnim za državu.

Rezolucijom Zastupnički dom ukazuje na stanje i probleme u određenom području i na mjere koje bi trebalo provoditi u tom području.

Preporukom se ukazuje na podnesene predstavke i pritužbe o nepravilnostima u radu tijela koja imaju javne ovlasti s prijedlogom za njihovo razrješenje.

Zaključcima Zastupnički dom utvrđuje stajališta o određenim događajima i pojavama.

Svako radno tijelo Zastupničkog doma može, u okviru svoga djelokruga, donositi zaključke o svom radu i o radu Stručne službe Sabora.

Zastupnički dom može, na osnovi ocjene stanja u pojedinoj oblasti, zaključcima zauzimati stajališta. izražavati mišljenja ili utvrđivati obveze Vlade, ministarstava i drugih organa državne uprave u pogledu pripremanja prijedloga akata za izvršavanje zakona, ili u pogledu obavljanja drugih poslova iz njihovog djelokruga.

Zaključke kojima zauzimaju stajališta, izražavaju mišljenje i podnose prijedloge o temama koje su razmatrala donose i radna tijela Zastupničkog doma.

Tekst zakona potpisuju predsjednik Zastupničkog doma.

Akte Sabora potpisuje predsjednik Zastupničkog doma.

Zaključke koje donose radna tijela Zastupničkog doma potpisuje predsjednik tijela koje je donijelo zaključke.

Na izvornike zakona i drugih propisa i općih akata Zastupničkog doma stavlja se pečat Sabora.

Pod izvornikom zakona, odnosno drugog propisa i općeg akta Zastupničkog doma, razumijeva se onaj tekst zakona, odnosno drugog propisa i općeg akta, koji je usvojen na sjednici Zastupničkog doma

Izvornici akata Zastupničkog doma čuvaju se u Saboru.

O izradi izvornika akata Zastupničkog doma, o stavljanju pečata na izvornike tih akata, o čuvanju izvornika i o evidenciji o njima brine se tajnik Zastupničkog doma.

Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Zastupničkog doma, autentično tumačenje zakona; odluke o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju funkcionara koje bira ili imenuje Zastupnički dom, deklaracije. rezolucije i zaključci objavljuju se u "Narodnim novinama".

Akt o potvrđivanju međunarodnog ugovora s tekstom ugovora objavljuje se u "Narodnim novinama".

O objavljivanju akata Zastupničkog doma brine se tajnik Zastupničkog doma.

Tajnik Zastupničkog doma daje, na osnovi izvornika akta Zastupničkog doma, ispravke pogrešaka u objavljenom tekstu toga akta.

Zaključci kojima se zauzimaju stavovi, izražavaju mišljenja i utvrđuju obveze tijela Republike u pogledu izvršavanja zakona, objavljuju se u glasilu Sabora, a po odluci Zastupničkog doma i u "Narodnim novinama".

Ostali zaključci dostavljaju se tijelima i organizacijama na koje se odnose.

Ako predsjednik Zastupničkog doma ustanovi da podneseni prijedlog akta Zastupničkom domu, odnosno analiza, izvješće ili drugi akt nije sastavljen u skladu s odredbama ovoga poslovnika, zatražit će od predlagatelja da u određenom roku postupi i uskladi prijedlog akta s odredbama ovog poslovnika.

Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno podnositelj akta, ne otkloni nedostatke akta, smatrat će se da ne teku rokovi za razmatranje akata utvrđeni ovim poslovnikom, a ako nedostaci akta ne budu otklonjeni u roku 15 dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat će se da akt i nije upućen Zastupničkom domu.

2. Postupak donošenja akata Zastupničkog doma

a) Pokretanje postupke

Postupak donošenja zakona pokreće se prijedlogom zakona.

Pravo da predlaže zakone ima svaki zastupnik u Zastupničkom domu, radna tijela Zastupničkog doma, Županijski dom i Vlada Republihe Hrvatske.

Pravo predlaganja drugih akata imaju svi navedeni u stavku 1. ovoga članka, osim ako je Ustavom ili ovim poslovnikom propisano da pojedini prijedlog mogu podnijeti samo određena tijela ili određeni broj zastupnika.

Zastupnik i ostali predlagatelji zakona mogu se, prilikom ukazivanja na potrebu donošenja određenog zakona, pozivati i na predstavke ili prijedloge koje, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, imaju pravo podnositi građani, a u svom sadržaju ukazuju na potrebu donošenja ili izmjene pojedinog zakona. Ako je predstavka ili prijedlog gradana za donošenje zakona ili drugih akata upućena Zastupničkom domu, predsjednik Doma će je proslijediti predsjedniku matičnog radnog tijela koje je dužno najkasnije u roku od tri mjeseca izvijestiti podnositelja predstavke ili prijedloga o ishodu predstavke odnosno prijedloga.

b) Prethodni postupak

Zastupnički dom može posebnim zaključkom određiti da se, prije podnošenja prijedloga zakona, u radnim tijelima provede na osnovi prikaza stanja u pojedinim oblastima te izloženih teza o mogućim normativnim opredjeljenjima, a uz potrebna obrazloženja, prethodna rasprava o razlozima za donošenje zakona i o osnovnim pitanjima koja treba urediti zakonom.

Prijedlog za provođenje prethodne rasprave može podnijeti i ovlašteni predlagatelj zakona.

Na prijedlog radnog tijela prethodna rasprava može se provesti na sjednici Zastupničkog doma.

Nakon provedenoga prethodnog postupka sastavlja se izvješće o rezultatima provođenja tog postupka.

Izvješće se dostavlja predlagatelju koji je obvezan pri izradi prijedloga zakona uzeti u obzir stajališta, mišljenja i prijedloge dane u tom postupku te posebno obrazložiti one koje nije mogao usvojiti.

c) Prijedlog zakona

Sadržaj prijedloga

Prijedlog zakona sadrži:

- ustavnu osnovu donošenja zakona,

- ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći,

- ocjenu potrebnih sredstava za provođenje zakona,

- tekst prijedloga zakona, s obrazloženjem,

- tekst odredaba važećeg zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju, ako se predlaže izmjena ili dopuna zakona.

Uz prijedlog zakona može se podnijeti i odgovarajuća dokumentacija.

Tekst prijedloga zakona sadrži rješenja koje su formulirana u obliku pravnih odredaba.

Pojedina rješenja mogu se predložiti alternativno, s potrebnim obrazloženjima svake od predloženih alternativa.

U obrazloženju prijedloga zakona daje se objašnjenje pojedinih odredbi koje sadrži prijedlog zakona.

Kad se prijedlogom zakona određuje da pojedine njegove odredbe imaju povratno djelovanje, predlagatelj zakona dužan je obrazložiti osobito opravdane razloge koji to nalažu.

Na temelju mišljenja matičnog radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo, Zastupnički dom posebno utvrđuje postojanje osobito opravdanog razloga koji zahtijeva da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje.

d) Podnošenje i upućivanje prijedloga

Postupak donošenja zakona pokreće se u obliku prijedloga zakona s tekstom prijedloga zakona, a mora sadržavati sve sastojke iz članka 124. ovoga poslovnika.

Prijedlog zakona podnosi se predsjedniku Zastupničkog doma.

Predlagatelj zakona obvezan je obavijestiti predsjednika Zastupničkog doma tko će u tijelima i Zastupničkom domu davati obavještenja i objašnjenja, odnosno potrebna obrazloženja o podnesenom prijedlogu zakona.

Predsjednik Zastupničkog doma upućuje primljeni prijedlog zakona predsjednicima svih radnih tijela, svim zastupnicima i predsjedniku Vlade, kada Vlada nije predlagatelj.

Ako dva ili više predlagatelja podnesu posebne prijedloge zakona kojima se uređuje isto područje, predsjednik Doma će te prijedloge uputiti u proceduru u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a nakon izvješća matičnog radnog tijela pozvat će predlagatelje da eventualno objedine prijedloge zakona u jedan prijedlog zakona. U slučaju da se ne postigne dogovor, predsjednik Doma će u rokovima određenim ovim poslovnikom, unijeti posebne prijedloge u prijedlog dnevnog reda sjednice Doma.

Prijedlog zakona u gornjem desnom uglu naslovne stranice obvezatno sadrži oznaku: "PRIJEDLOG ZAKONA BR___

Svaki prijedlog zakona dobiva idući redni broj na kraju oznake iz stavka 1. ovoga članka, a tu oznaku mora sadržavati i svaki drugi pismeni materijal (izvješća, mišljenja, amandmani, konačni prijedlog zakona i dr.) koji se odnosi na prijedlog određenog zakona, sve do usvajanja zakona.

Redni brojevi iz prethodnog stavka počinju od broja jedan i nastavljaju se u nizu za jedan saziv Zastupničkog doma.

U roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona predlagatelj je obvezan podnijeti konačni prijedlog zakona.

Ako predlagatelj zakona ne podnese konačni prijedlog zakona u propisanom roku, obvezan je o razlozima za to obaviještiti Zastupnički dom, a ako to ne učini, smatrat će se da je postupak donošenja zakona obustavljen.

e) Razmatranje prijedloga u radnim tijelima

Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Zastupničkog doma, prijedlog razmatraju nadležna radna tijela u čijem djelokrugu rada su pitanja koja se zakonom uređuju.

Radna tijela izjašnjavaju se o svim elementima prijedloga zakona, a Odbor za zakonodavstvo posebno i o ustavnim osnovama zakona.

Ako su u prijedlogu zakona obuhvaćena pojedina pitanja koja su u djelokrugu drugih radnih tijela, prijedlog u pogledu tih pitanja mogu razmotriti i ova radna tijela.

Radna tijela koja su, uz matično, razmatrala prijedlog zakona dostavljaju svoja mišljenja, primjedbe i prijedloge matičnom radnom tijelu, vodeći računa kako bi matično radno tijelo moglo raspraviti njihova mišljenja i stajališta.

Kad razmotri prijedlog zakona, matično radno tijelo podnosi svoje izvješće Zastupničkom domu s mišljenjem, primjedbama i prijedlozima iznesenim u toku njegovog razmatranja.

Matično radno tijelo dužno je razmotriti mišljenja, primjedbe i prijedloge koje su mu dostavila druga radna tijela koja su prijedlog razmatrala. U izvješću, koje podnosi Zastupničkom domu, matično radno tijelo izražava i svoje stajalište o mišljenjima, primjedbama i prijedlozima tih radnih tijela.

Izvješća radnih tijela upućuju se predsjedniku Zastupničkog doma, koji ih dostavlja predlagatelju zakona, predsjednicima radnih tijela i svim zastupnicima.

Radno tijelo, kad razmotri prijedlog zakona, određuje izvjestitelja koji će na sjednici Zastupničkog doma izlagati stajališta, mišljenja i primjedbe te obrazlagati prijedloge tog tijela, odnosno u njegovo ime izjašnjavati se o prijedlozima drugih, ukoliko su bili razmotreni na sjednici radnog tijela.

Rasprava o prijedlogu zakona na sjednici Doma

Prvo čitanje zakona je prvi odjeljak u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Zastupničkog doma.

Prvo čitanje zakona obuhvaća usmeno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog, te usvajanje zaključka o potrebi donošenja zakona.

U prijedlog dnevnog reda sjednice Zastupničkog doma ne može se unijeti prijedlog za prvo čitanje zakona ako o njemu nije nakon provedene rasprave dalo svoje pismeno mišljenje matično radno tijelo i Odbor za zakonodavstvo.

Predlagatelj zakona, odnosno predstavnik kojeg on određi osim usmenog izlaganja na početku rasprave ima prava davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o iznesenim mišljenjima, primjedbama i prijedlozima.

Izvjestitelj radnog tijela koje je razmotrilo prijedlog zakona može iznositi mišljenja, primjedbe i prijedloge koje je zauzelo radno tijelo, a izvjestitelj matičnog radnog tijela može se očitovati i na stajališta drugih radnih tijela koja su razmatrala prijedlog zakona i podnijela svoja izvješća matičnom radnom tijelu.

Predstavnik Vlade može zatražiti riječ u raspravi i ako prijedlog zakona nije podnijela Vlada.

Na sjednici Zastupničkog doma vodi se o prijedlogu zakona, opća rasprava i rasprava o pojedinostima.

Opća rasprava o prijedlogu zakona obavlja se na način da zastupnici iznose svoja mišljenja o tome da li je potrebno donijeti zakon, o osnovnim pitanjima koja treba urediti zakonom, o ustavnom ovlaštenju da se predloženi odnosi urede zakonom i o opsegu i načinu zakonskog uređivanja tih odnosa.

Ako zastupnici ocijene da nije potrebno donijeti zakon, prijedlog zakona odbit će se zaključkom koji mora biti obrazložen i dostavljen predlagatelju.

Rasprava o pojedinostima obavlja se na taj način što se raspravlja i o tekstu prijedloga zakona.

Po završenoj raspravi zaključkom kojim se prihvaća donošenje zakona utvrđuju se stajališta, prijedlozi i mišljenja u vezi s prijedlogom zakona i upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.

Na osnovi zaključka Zastupničhog doma o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Dom.

U suglasnosti s predlagateljem zakona, može se određiti da konačni prijedlog zakona izradi radno tijelo Zastupničkog doma ili Vlada i tada se oni smatraju predlagateljem zakona, a raniji predlagatelj gubi to svojstvo.

Zaključkom o prihvaćanju prijedloga zakona, može se određiti da je predlagatelj zakona obvezan prije podnošenja konačnog prijedloga zakona pribaviti mišljenje pojedinih tijela, organizacija ili zajednica o pitanjima na koja se odnosi predloženi zakon.

Konačni prijedlog zakona

Sadržaj konačnog prijedloga, njegovo podnošenje i upućivanje te razmatranje u radnim tijelima

Kada je prvo čitanje zakona na sjednici Doma dovršeno zaključkom o potrebi donošenja određenog zakona postupak se nastavlja podnošenjem konačnog prijedloga zakona koji mora sadržavati i potrebno obrazloženje.

Konačni prijedlog zakona podnosi se u obliku u kojem se donosi zakon.

Obrazloženje obuhvaća razloge zbog kojih se zakon donosi, pitanja koja se njime rješavaju, objašnjenje odredaba predloženog zakona, podatke o financijskim sredstvima potrebnim za provođenje zakona i o načinu osiguranja tih sredstava te druge značajne okolnosti u vezi s pitanjima koja se zakonom uređuju.

Predlagatelj zakona dužan je u obrazloženju konačnog prijedloga zakona navesti razlike između rješenja koji predlaže u odnosu na rješenja iz prijedloga zakona, razloge zbog kojih su te razlike nastale te prijedloge i mišljenja koji su bili dani na prijedlog zakona, a koje predlagatelj nije prihvatio, uz navodenje razloga zbog kojih ih nije prihvatio.

Ako se konačnim prijedlogom zakona stvaraju materijalne obveze za državu i jedinice lokalne samouprave Zastupnički dom ne može odlučivati o konačnom prijedlogu zakona prije nego utvrđi da su za izvršenje tih obveza osigurana financijska sredstva

Ako se konačnim prijedlogom zakona predviđa da će pojedine njegove odredbe imati povrstno djelovanje, na osnovi posebnog obrazloženja predlagatelja žakona i izvješća matičnog radnog tijela i odbora za zakonodavstvo, posebno će se ocijeniti i zaključkom utvrđiti da za povratno djelovanje predloženih odredaba zakona postoje osobito opravdani razlozi. Bez toga se ne može pristupiti odlučivanju o povratnom djelovanju zakonshih odredaba.

Kod podnošenja konačnog prijedloga zakona shodno se primjenjuju odredbe ovoga poslovniha koje se odnos na prijedlog zakona.

Predsjednih Zastupničkog doma upućuje konačni prijedlog zakona predsjednicima radnih tijela i svim zastupnicima te Vladi kad nije predlagatelj. Predsjednik matičnog radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo dužni su konačni prijedlog zakona uvrstiti u dnevni red sjednice radnog tijela i provesti raspravu te podnijeti pismeno izvješće Zastupničkom domu.

Rasprava o konečnom prijedlogu zakona na sjednici Doma

Drugo čitanje zakona je drugi odjeljak u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Zastupničkog doma

Drugo čitanje zakona obuhvaća uvodno izlaganje predlagatelja, raspravu o pojedinostima, raspravu o stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona.

Predlagatelj zakona, odnosno njegov predstavnik može na počethu rasprave podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga, a kad konačni prijedlog zakona sadrži odredbe s povratnim djelovanjem dužan je posebno obrazložiti zašto se predlaže povratno djelovanje tih odredaba.

Predlagatelj zakona ima pravo uzimati riječ u tijeku rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama.

Predstavnik Vlade može tražiti riječ u tijeku rasprave o zakonu i kad Vlada nije predlagatelj. Ista prava ima i izvjestitelj matičnog radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo.

U tijeku rasprave o tekstu konačnog prijedloga zakona raspravlja se o prijedlogu po dijelovima, glavama, odnosno odjeljcima, a ako se na sjednici tako odluči, i po člancima. U tijeku te rasprave odlučuje se i o podnesenim amandmanima.

Rasprava o podnesenim amandmanima u pravilu se odvija cjelovito i odvojenood usvajanja pojedinih amandmana osim ako se ne odluči da se nakon rasprave o pojedinom amandmanu prijeđe na odlučivanje.

Nakon provedene rasprave i odlučivanju o amandmanima, odlučuje se o donošenju zakona.

Treće čitanje zakona je poseban odjeljak u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Zastupničkog doma a provodi se iznimno po odluci Doma, ili na prijedlog samog predlagatelja zakona i to u slučajevima kada se zbog podnesenih amandmana treba sačiniti pročišćeni tekst konačnog prijedloga zakona ili iz drugih razloga navedenih u ovom članku.

Kada je na konačni prijedlog zakona podnesen broj amandmana koji je jednak najmanje trećini broja članaka konačnog prijedloga zakona, Dom može odlučiti da se prije odlučivanja o amandmanima predlagatelj obveže da u konačni prijedlog zakona unese amandmane koje je prihvatio i izradi proćišćeni tekst.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka provest će se treće čitanje zakona koje može uslijediti i tijekom iste sjednice, pod uvjetom da je predlagatelj postupio u skladu s odredbom iz prethodnog stavka te da je pročišćeni tehst dostavljen zastupnicima najmanje jedan dan prije odlučivanja.

Na način iz stavka 3. ovoga članka postupit će se i kada to zahtijeva predlagatelj, neovisno o broju podnesenih amandmana, ili kad Dom odluči da treba provesti treće čitanje zakona iz razloga navedeniti u članku 158. ovoga poslovnika.

Prilikom trećeg čitanja zakona može se raspravljati o razlozima zbog kojih predlagatelj nije prihvatio pojedine amandmane, a pojedini zastupnik može govoriti najdulje jednu minutu prije stavljanja zakona na glasovanje. Tijekom trećega čitanja zakona nije dopušteno podnošenje novih amandmana a nakon odlučivanja o amandmanima koji nisu uneseni u pročišćeni tekst, odlučuje se o zakonu u cjelini.

Amandmani

Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pismeno u obliku amandmana, uz obrazloženje.

Pravo podnošenja amandmana imaju ovlašteni predlagatelji zakona.

Amandman se upućuje predsjedniku Zastupničkog doma, a predsjednik Doma ga prije odlučivanja dostavlja zastupnicima.

Predsjednik Zastupničkog doma dostavlja podnesene amandmane predlagatelju zakona i Vladi kad ona nije predlagatelj zakona.

Podnesene amandmane predsjednik Zastupničkog doma upućuje i matičnom radnom tijelu te Odboru za zakonodavstvo da dostave svoja izvješća s mišljenjima i prijedlozima o njima.

Iznimno, ako se većina prisutnih zastupnika s tim složi, zastupnik može podnijeti amandman na konačni prijedlog zakona i na sjednici, u tijeku rasprave. I takav amandman podnosi se pismeno uz potrebno obrazloženje.

Predlagatelj zakona može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave.

Vlada može, do zaključenja rasprave, podnositi amandmane i na konačni prijedlog zakona i kada ona nije predlagatelj.

Podneseni amandmani, prema odredbama ovoga članka, moraju se umnožiti i, prije rasprave i odlučivanja o njima, podijeliti zastupnicima.

Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od prihvaćenog prijedloga zakona, Dom može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se zastupnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.

Glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to zatraži Vlada, neovisno da li je ona predlagatelj zakona, ili ako to zatraži matično radno tijelo i Odbor za zakonodavstvo, nakon što su na sjednici na kojoj su trebali usvojiti izvješće s mišljenjem i prijedlozima o amandmanima, zaključili da treba odgoditi glasovanje o amandmanima iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka.

O amandmanima izjašnjava se predlagatelj i Vlada, neovisno da li je predlagatelj zakona ili ne.

Izjašnjavanje prema stavku 1. ovoga članka je u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave ili neposredno prije glasovanja o pojedinim ili svim amandmanima.

Prije glasovanja o amandmanu može se odlučiti da se rasprava prekine i amandman dostavi Odboru za zakonodavstvo radi utvrđivanja konačnog teksta određaba koje se mijenjaju amandmanom ili amandmanima, te radi usuglašavanja drugih odredaba prijedloga zakona koje su u vezi s tim odredbama.

Amandman koji je podnesen u roku postaje sastavnim dijelom konačnog prijedloga zakona i o njemu se odvojeno ne glasuje:

- ako ga je podnio predlagatelj zakona,

- ako ga je podnijelo matično radno tijelo ili Odbor za zakonodavstvo a suglasio se predlagatelj zakona,

- ako ga je podnio zastupnik ili radno tijelo i s njima se suglasio predlagatelj zakona.

Ako zastupnik ili matično radno tijelo, odnosno Odbor za zakonodavstvo zatraži da se o pojedinom amandmanu iz stavka 1. ovoga članka posebno izjašnjava, o tom se amandmanu glasuje odvojeno.

Ako konačni prijedlog zakona nije podnijela Vlada o amandmanu na prijedlog s kojim se nije suglasila Vlada glasuje se odvojeno.

Amandman, prihvaćen na sjednici Zastupničkog doma, postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona o kome se odlučuje.

O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka konačnog prijedloga zakona na koje se odnose.

Ako je na jedan članak konačnog prijedloga zakona podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja, i prema tom kriteriju dalje o ostalim amandmanima.

Donošenje zakona po hitnom postupku

Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprečavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu.

Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se konačni prijedlog zakona, koji sadrži sve što i prijedlog zakona, osim što se umjesto teksta prijedloga zakona prilaže tekst konačnog prijedloga zakona, a kada prijedlog podnosi zastupnik, tada mora imati pismenu podršku još 10 zastupnika.

U hitnom postupku, ne primjenjuju se odredbe ovoga poslovnika što se odnose na rokove koji su propisani za pojedine radnje u postupku donošenja zakona, a sam postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona.

Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Zastupničkog doma najkasnije jedan dan prije utvrđivanja dnevnog reda na sjednici. Predsjednik Doma bez odlaganja upućuje prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku predsjednicima radnih tijela i svim zastupnicima, te Vladi ako nije predlagatelj.

O prijedlogu iz članka 163. ovoga poslovnika odlučuje se prilikom utvrđivanja dnevnog reda na početku sjednice, a može se odlučivati i tijekom utvrđivanja dopune dnevnog reda.

Ako predsjednik Zastupničkog doma nije unio u prijedlog dnevnog reda sjednice prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku, a prijedlog je podnesen u rokovima i na način određen ovim poslovnikom, na zahtjev predlagatelja zakona, najprije se odlučuje, bez rasprave, o uvrštavanju u dnevni red, a ako prijedlog bude prihvaćen, odlučuje se o prijedlogu za hitan postupak.

Ako ne bude prihvaćen prijedlog za hitni postupak, o podnesenom prijedlogu raspravljat će se na način predviđen za redovito donošenje zakona.

Ako se prihvati prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku, prije rasprave u Zastupničkom domu predloženi zakon razmatraju nadležna radna tijela i Odbor za zakonodavstvo, a zastupnicima se pismena izvješća ovih radnih tijela moraju dostaviti jedan dan prije početka rasprave o tom predmetu na sjednici Doma.

Na predloženi zakon koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.

U postupku s amandmanima iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga poslovnika koje se odnose na amandmane na prijedloge zakona koji se donose po redovitom postupku.

Prijedlog odnosno poticaj za davanje autentičnog tumačnja zakona može zatražiti ovlašteni predlagatelj zakona, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Upravni sud Hrvatske, republički javni tužitelj i republički javni pravobranitelj.

Prijedlog, odnosno poticaj za davanje autentičnog tumačenja zakona podnosi se predsjedniku Zastupničkog doma, a mora sadržavati naziv zakona, naznaku odredbe za koju se traži tumačenje i razloge za to.

Predsjednik Zastupničkog doma upućuje prijedlog, odnosno poticaj za davanje autentičnog tumačenja zakona Odboru za zakonodavstvo, matičnom radnom tijelu i Vladi, ako ona nije podnositelj prijedloga, odnosno ptoticaja, radi ocjene njihove osnovanosti.

Odbor za zakonodavstvo, nakon što pribavi mišljenja od matičnih ili drugih radnih tijela te Vlade, ocjenjuje da li je prijedlog ili poticaj za davanje autentičnog tumačenja zakona osnovan.

Ako utvrđi da je prijedlog ili poticaj osnovan, Odbor za zakonodavstvo utvrđit će prijedlog teksta autentičnog tumačenja koji sa svojim izvješćem podnosi Zastupničkom domu.

Ako Odbor za zakonodavstvo ocijeni da prijedlog ili poticaj za davanje autentičnog tumačenja nije osnovan, on će o tome obavijestiti Zastupnički dom koji povodom toga izvješća donosi odluku.

Prijedlog državnog proračuna i završnog računa državnog proračuna podnosi predsjedniku Zastupničkog doma s potrebnim obrazloženjem Vlada.

Zajedno s prijedlogom državnog proračuna podnosi se i konačni prijedlog zakona o izvršenju državnog proračuna.

Predsjednik Zastupničkog doma upućuje prijedlog državnog proračuna i završnog računa državnog proračuna predsjednicima svih radnih tijela i svim zastupnicima.

Prijedlog državnog proračuna i završnog računa državnog proračuna raspravlja se najprije u naćelu, a zatim po razdjelima, a o amandmanima se glasuje nakon zaključivanja rasprave o razdjelu proračuna na koji se amandman odnosi.

Odlučivanje o prijedlogu državnog proračuna i završnog računa državnog proračuna obavlja se po postupku za odlučivanje o konačnim prijedlozima zakona pri čemu se može odlučiti da se o prijedlogu proračuna, odnosno završnog računa glasuje u cjelini.

U raspravi o završnom računu državnog proračuna, a na osnovi analiza izvršenih programa radova, mogu se utvrđivati osnove politike za iduće razdoblje ili pravci za izradu proračuna, a mogu se utvrđivati i uvjeti i kriteriji za financiranje zadaća državnih tijela i organizacija i za financiranje drugih potreba u državi.

Pri donošenju državnog proračuna i završnog računa državnog proračuna primjenjuju se odredbe ovoga poslovnika koje se odnose na postupak donošenja zakona, ako odredbama ovoga odjeljka nije drugačije određeno.

U pogledu postupka za donošenje odluka, deklaracija, rezolucija, preporuka i drugih akata Zastupničkog doma primjenjuju se odredbe ovoga poslovnika o postupku za raspravu o konačnom prijedlogu zakona, ako Dom ne odluči drugačije, s tim da je rasprava o tim aktima jedinstvena, ako se ne odluči da se o prijedlogu raspravlja najprije u načelu, a zatim o pojedinostima.

Postupak donošenja ostalih akata, neovisno o tome da li se donose po postupku za prijedlog zakona ili konačni prijedlog zakona, uvijek se pokreće prijedlogom akta.

Predlagatelj akata iz stavka 1. ovoga članka dužan je podnijeti prijedlog akta predsjedniku Zastupničkog doma, a prema naravi akta isti mora sadržavati obrazloženje, odnosno uvodno izlaganje kao temelj za provedbu rasprave i usvajanje odgovarajuće odluke.

Ako su izvješća, analize te ostale injormacije duže od 5 stranica, zastupnicima se dostavlja sažetak, a osnovni materijal stoji im na raspolaganju u Stručnoj službi Sabora.

Sažetak mora sadržavati sve bitne postavke osnovnog materijala i predlagatelj ga je obavezan dostaviti Zastupničkom domu istodobno s osnovnim materijalom.

Podnositelj izvješća, analize ili injormacije dužan je navesti izvore i dokumentaciju na kojoj se zasniva osnovni materijal.

Zastupnici mogu postavljati Zastupnička pitanja Vladi i pojedinim ministrima i to o pitanjima navedenim u članku 99. stavku 1. ovoga poslovnika.

Zastupnička pitanja mogu se postavljati usmeno i pismeno, a zastupnik je dužan navesti kome ga upućuje.

Pitanja Vladi, odnosno pojedinom ministru zastupnici mogu postavljati na sjednicama usmeno i pismeno. Zastupnik je dužan usmeno postavljeno pitanje predati predsjedniku Doma i pismeno formulirano.

Predsjednik Vlade, odnosno potpredsjednik ili ministar kome je pitanje upućeno, dužan je odgovoriti na pokvljeno pitanje na istoj sjednici na kojoj je Zastupničko pitanje postavljeno. U protivnom, dužan je navesti razloge zbog kojih ne može odgovoriti.

U razdoblju između sjednica Zastupničkog doma, zastupnici mogu, posredstvom predsjednika Zastupničkog doma, postavljati Zastupnička pitanja.

Pismeni odgovor na pismeno postavljeno pitanje daje se u roku od 20 dana od dana kada je pitanje dostavljeno Vladi, odnosno pojedinom ministru kome je upućeno. U istom roku Vlada, odnosno ministar dužni su odgovoriti na usmeno postavljeno pitanje, ako zastupnik nije dobio odgovor na sjednici Doma ili je zatražio pismeni odgovor.

Ako Vlada, odnosno ministar ne može dati odgovor u roku iz stavka 4. ovoga članka dužni su, preko predsjednika Zastupničkog doma obavijestiti zastupnika i navesti razloge zbog kojih nisu u mogućnosti odgovoriti u predviđenom roku na zastupničko pitanje.

Pitanja koja zastupnici postavljaju Vladi, odnosno ministarstvu, kao i odgovori na ta pitanja, moraju biti jasni, precizni i kratki, a mogu ukazati na prijedlog mogućih mjera koje se odnose na postavljeno pitanje.

Zastupničko pitanje mora biti postavljeno u skladu s odredbama ovoga poslovnika.

Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovoga poslovnika, predsjednik Zastupničkog doma će uputiti zastupnika na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama.

Ako zastupnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovoga poslovnika. predsjednik Zastupničkog doma neće to pitanje uputiti Vladi, odnosno ministru i o tome će obavijestiti zastupnika.

Vlada, odnosno ministar dostavlja pismeni odgovor zastupnika na zastupničko pitanje putem predsjednika Zastupničkog doma.

Predsjednik Zastupničkog doma dostavlja odgovor zastupniku, a na prvoj idućoj sjednici Zastupničkog doma, na čijem dnevnom redu je davanje odgovora na postavljena pitanja, obavještava i Dom o postavljenom pitanju i o dobivenom odgovoru.

Na zahtjev predsjednika Vlade, odnosno potpredsjednika ili ministra, komu je postavljeno zastupničko pitanje, Zastupnički dom može produljiti rokove za davanje odgovora na zastupničko pitanje.

Na pitanje postavljeno Vladi odgovara predsjednik Vlade, a na pitanje postavljeno ministru, osim ministra, može odgovoriti njegov zamjenik ili pomoćnik.

Predsjednik Vlade i potpredsjednik, odnosno ministar komu je postavljeno zastupničko pitanje, može odbiti odgovor na postavljeno pitanje, ako se to pitanje ne odnosi na njihov rad ili na poslove iz njihove nadležnosti.

Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje predstavlja službenu ili vojnu tajnu ili je povjerljive naravi, predsjednik Vlade, odnosno potpredsjednik ili ministar može predložiti da se odgovori neposredno zastupniku, ili na sjednici Zastupničkog doma bez prisustva javnosti, ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u čiji djelokrug spada to pitanje. O tom prijedlogu odlučuje Zastupnički dom.

Ako Vlada ili ministar ne odgovore na zastupnieko pitanje prema članku 178. ovoga poslovnika predsjednik Zastupničkog doma će o tome obavijestiti predsjednika Vlade i zahtijevati da se u roku od osam dana dostavi odgovor.

Nakon primljenog odgovora, zastupnik može na sjednici Zastupničkog doma iznijeti mišljenje o odgovoru i postaviti dopunsko pitanje.

Interpelacijom se na sjednici Doma otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva. ako one odstupaju od općeg stava Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike.

Interpelacija se može podnijeti i kada zastupnik nije zadovoljan ni naknadnim dopunskim pismenim odgovorom Vlade ili ministra na postavljeno pitanje, a pitanje i odgovor ukazuju da postoje osobito opravdani razlozi da se o njima otvori rasprava u Zastupničkom domu.

Interpelacija se podnosi pismeno. U njoj mora biti jasno postavljeno, formulirano i obrazloženo pitanje koje treba razmatrati. Interpelaciju potpisuju svi zastupnici koji su je pokrenuli.

Interpelaciju predsjedniku Zastupničkog doma podnosi najmanje 10 zastupnika.

Podnesenu interpelaciju predsjednik Zastupničkog doma dostavlja predsjedniku Vlade i zastupnicima.

Vlada razmatra interpelaciju i dostavlja predsjedniku Zastupničkog doma izvješće o svojim mišljenjima i stavovima povodom interpelacije.

Vlada je obvezna povodom interpelacije izviješće dostaviti predsjedniku Zastupničkog doma najkasnije u roku 15 dana od dana prijema interpelacije.

Predsjednik Zastupničkog doma upućuje to izvješće zastupnicima.

Interpelacija se stavlja na dnevni red prve iduće sjednice Zastupničkog doma koja se održava nakon dostavljanja izvješća Vlade, ali ne prije nego protekne osam dana od te dostave.

Ako Vlada ne podnese izvješće u tom roku, interpelacija se stavlja na dnevni red prve iduće sjednice po isteku toga roka.

Predstavnik zastupnika koji su pokrenuli interpelaciju ima pravo na sjednici Zastupničkog doma izložiti i obrazložiti interpelaciju.

Predsjednik Vlade ima pravo na sjednici usmeno obrazložiti izvješće Vlade povodom interpelacije.

Nakon toga Zastupnički dom provodi raspravu.

Raspravu o interpelaciji Zastupnički dom može završiti utvrđivanjem stava o pitanju koje je interpelacijom pokrenuto, ili utvrđivanjem obveza, odnosno donošenjem zaključka Vladi za provođenje politike ili za izvršavanje zakona, drugog propisa ili općeg akta.

Po završenoj raspravi o interpelaciji Zastupnički dom može postaviti pitanje odgovornosti Vlade, zauzeti stajalište o tome i donijeti zaključke o utvrđivanju prijedloga za razrješavanje predsjednika Vlade, odnosno potpredsjednika ili pojedinog ministra.

Zastupnici koji su pokrenuli interpelaciju mogu je povući najkasnije prije odlučivanja o njoj.

Ako je interpelacija odbijena na sjednici Zastupničkog doma, o istoj temi ne može se ponovno postaviti interpelacija prije proteka roka od 3 mjeseca od dana kada je Dom donio zaključak kojim odbija interpelaciju.

1. Sazivanje sjednice

Zastupnički dom zasjeda redovito dva puta godišnje: prvi puta između 15. siječnja i 30. lipnja, a drugi put između 15. rujna i 15. prosinca.

Izvan rokova iz stavka 1. ovoga članka, Zastupnički dom može zasjedati i izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika u Domu.

Kada ovlašteni predlagatelj iz stavka 2. ovoga članka podnese zahtjev za izvanredno zasjedanje Zastupničkog doma, dužan je predsjedniku Zastupničkog doma navesti razloge zbog kojih traži izvanredno zasjedanje.

Sjednicu Zastupničkog doma saziva, predsjednik Zastupničkog doma.

Na početku svakog redovitog zasjedanja Zastupničkog doma izvodi se himna Republike Hrvatske: "Lijepa naša domovino".

Kada Zastupnički dom redovito zasjeda, sjednice Doma u pravilu, održavaju se dva puta mjesečno. Prva sjednica zapoinje u utorak drugog tjedna u mjesecu, a druga u utorak četvrtog tjedna u mjesecu. Za redovite sjednice dostavlja se zastupnicima prijedlog dnevnog reda s dokumentima o kojima će se voditi rasprava (zakoni i drugi akti) osam dana prije održavanja sjednice.

Iznimno, predsjednik Zastupničkog doma može, u slučajevima kada je neophodno donijeti pojedini akt po hitnom postupku ili kada to zahtijevaju drugi osobito opravdani razlozi, sazvati sjednicu Zastupničkog doma i izvan zasjedanja predviđenog u stavku 1. ovoga članka, a dnevni red za tu sjednicu može predložiti i na samoj sjednici.

U slučaju sazivanja izvanredne sjednice Zastupničkog doma, predsjednik Doma postupit će na način predviđen člankom 196. stavkom 2. ovoga poslovnika.

Sjednice Zastupničkog doma traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red, a redni broj sjednice određuje se zajednički za sjednice koje se održavaju u redovitom i izvanrednom zasjedanju, tijekom jednog saziva Doma, bez obzira koliko dana one traju.

Kada se ovim poslovnikom određuje da se pojedina radnja u postupku donošenja zakona ili drugog akta provodi u određenom roku, a rok je vezan za dostavu materijala zastupnicima (prijedlog zakona, poziv za sjednicu. izvješća radnih tijela itd.), dan ulaganja u pretinac zastupnika, smatra se danom dostave.

2. Dnevni red

Dnevni red sjednice Zastupničkog doma predlaže predsjednik Zastupničkog doma. Ako je dnevni red sjednice predložen pismeno uz poziv za sjednicu predsjednik Doma može na samoj sjednici mijenjati prijedlog dnevnog reda, na način što će iz pismeno predložnoga dnevnog reda izostaviti poiedine predmete, ili dopuniti dnevni red novim predmetima.

U slučaju kada predsjednik Zastupničkog doma mijenja na početku sjednice prijedlog dnevnog reda koji je dostavljen zastupnicima o predmetima koji su izostavljeni ne glasuje se, osim ako predlagatelj to izrijekom zahtijeva.

U prijedlog dnevnog reda predsjednik Doma unosi sve predmete, koji su na način predviđen ovim poslovnikom upućeni u postupak najkasnije u roku od 30 dana kada se radi o prijedlogu zakona, odnosno 15 dana kada se radi o konačnom prijedlogu zakona.

Na prijedlog najmanje deset zastupnika Zastupnički dom može odlučiti da se kod donošenja pojedinih akata skrate rokovi predviđeni ovim poslovnikom.

Dnevni red sjednice Zastupničkog doma utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice.

Ako sjednica Zastupničkog doma traje dulje od jednog dana, predsjednik Zastupničkog doma može naknadnao predložiti da se dnevni red dopuni novim predmetima.

Ako u prijedlog dnevnog reda nije unesen predmet koji je predložio ovlašteni predlagatelj na način predviđen ovim poslovnikom, a predlagatelj ostane pri svome prijedlogu, o prijedlogu se odlučuje bez rasprave.

Predmet koji predsjednik nije uvrstio u dnevni red, a Dom ga je odbio uvrstiti u dnevni red na izričiti zahtjev predlagatelja, ne može biti ponovno predložen prije proteka roka od tri mjeseca od dana kada ga je Zastupnički dom odbio uvrstiti u dnevni red sjednice.

Prijedlog zakona koji je odbijen na sjednici ne može biti ponovno uvršten u dnevni red sjednice u roku iz prethodnog stavka.

Prilikom utvrđivanja dnevnoga reda najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a nakon toga se odlučuje o hitnosti postupka.

Nakon donošenja odluka iz prethodnog stavka ovoga članka, predsjednik Doma daje na usvajanje dnevni red u cjelini.

Kada predlagatelj čiji je prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona unesen u prijedlog dnevnog reda, odnosno nakon što je dnevni red utvrđen, odustane od svoga prijedloga, na prijedlog najmanje 5 zastupnika Dom donosi odluku da navedeni prijedlog ostaje u dnevnom redu ili ovome slučaju zastupnici koji su taj prijedlog podnijeli smatraju se u daljnjem postupku predlagateljima zakona.

Iznimno od odredbe prethodnog stavka ovoga članka, ako je predlagatelj bila Vlada. a odustala je od svog prijedloga tijekom prvog čitanja zakona ili tijekom odlučivanja o zakonu koji je po hitnom postupku uvršten u dnevni red, taj prijedlog zakona zastupnici ne mogu preuzeti kao svoj prijedlog.

Ako nitko ne preuzme prijedlog zakona, zastupnik koji ga je predložio, ne može prijedlog istog zakona podnjeti u iduća tri mjeseca. Ova odredba ne odnosi se na ostale ovlaštene predlagatelje zakona.

3. Predsjedanje i sudjelovanje

Sjednici Zastupničkog doma predsjeda predsjednik Zastupničkog doma. a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti jedan od potpredsjednika Zastupničkog doma.

U radu sjednice, kao gosti, mogu prisustvovati svi oni koje je pozvao predsjednik Zastupničkog doma.

Na sjednici može održati govor i strani državnik kao gost, na poziv predsjednika Zastupničkog doma.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Zastupničkog doma.

Prijave za govor primaju se čim se otvori rasprava i mogu se prijavljivati najkasnije do jedan sat nakon početka rasprave. U raspravi se govori, u pravilu, s govornice. S mjesta se može govoriti samo ako to dozvoljavaju tehnički uvjeti da govornika svi čuju i da njegove riječi mogu biti zabilježene. Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik Zastupničkog doma.

Predsjednik Zastupničkog doma brine se da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.

Predsjednik Zastupničkog doma daje zastupnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.

Zastupniku koji želi govoriti o povredi poslovnika ili o povredi utvrđenoga dnevnog reda predsjednik daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor toga zastupnika ne može trajati dulje od tri minute. Predsjednik je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje o povredi poslovnika, odnosno utvrđenoga dnevnog reda. Ako zastupnik nije zadovoljan danim objašnjenjem, o tom se odlučuje na sjednici bez rasprave.

Ako zastupnik zatraži riječ da bi ispravio navod za koji drži da je netočno izložen i koji je bio povod nesporazuma ili koji zahtijeva objašnjenje, predsjednik će mu dati riječ čim završi govor onoga koji je to izazvao. Zastupnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak, odnosno na objašnjenje, a njegov govor ne može trajati dulje od dvije minute.

Govornik može govoriti samo o temi o kojoi se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.

Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, predsjednik Doma će ga opomenuti da se drži dnevnog reda.

Ako se govornik i poslije drugog poziva ne drži teme dnevnog reda, predsjednik Zastupničkog doma će mu oduzeti riječ.

Na sjednici se može odlučiti da govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput, a može se i određiti vrijeme trajanja govora.

Zastupnik u raspravi u pravilu može govoriti najdulje 10 minuta, a predsjednici klubova do 15 minuta. Iznimno zbog važnosti teme, Dom može odlučiti da pojedini zastupnik može govoriti i dulje.

Nakon što završe svoj govor svi zastupnici koji su se prijavili za govor u skladu s člankom 206. stavkom 2. ovoga poslovnika, zastupnici mogu ponovno zatražiti riječ, i tada mogu govoriti još najviše 3 minute. neovisno o tome da li su ranije govorili o toj temi.

4. Održavanje reda i disciplinske mjere

Red na sjednici osigurava predsjednik Zastupničkog doma.

Za remećenje reda na sjednici predsjednik Zastupničkog doma može zastupniku izreći mjere iz članka 211. ovoga poslovnika.

Za remećenje reda na sjednici zastupniku se izriču disciplinske mjere.

Disciplinske mjere su:

1. opomena,

2. opomena s unošenjem u zapisnik,

3. opomena s oduzimanjem riječi,

4. opomena s oduzimanjem riječi i isključenjem sa sjednice za vrijeme rasprave i odlučivanja o pojedinoj točki dnevnog reda i

5. udaljavanje sa sjednice.

Disciplinske mjere navedene u stavku 2. ovoga članka izriče predsjednik Zastupničkog doma

Disciplinske mjere iz stavka 2. točke l. do 4. ovoga članka su konačne nakon što ih je izrekao predsjednik Doma.

Opomena se izriče zastupniku koji na sjednici svojim vladanjem ili govorom remeti red ili na drugi način krši odredbe ovoga poslovnika.

Zastupnik je počinio disciplinski istup iz stavka 1. ovoga članka ako:

- se u svom govoru ne drži predmeta o kojem se raspravlja,

- govori, a nije dobio odobrenje predsjednika Doma,

- svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika,

- se javi za ispravak netočnog navoda ili zbog ukazivanja na povredu poslovnika, a započne govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ,

- omalovažava ili vrijeđa predsjednika Doma ili druge zastupnike,

- svojim vladanjem odstupa od općih pravila vladanja u Domu i

- na drugi način remeti red na sjednici.

Opomena s unošenjem u zapisnik izriče se zastupniku koji na sjednici Doma svojim vladanjem, ili govorom remeti red ili na drugi način krši odredbe ovoga poslovnika, a to narušavanje reda je takove naravi da bitnije ometa rad sjednice, odnosno ako je već jedanput na istoj sjednici dobio opomenu.

Opomena iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i kada zastupnik služeći se svojim pravima zloupotrebljava odredbe ovog poslovnika, kako bi spriječio raspravu ili odlučivanja.

Opomena s oduzimanjem riječi izriče se zastupniku koji se u svom govoru i nakon što mu je izrečena opomena, bez i s unošenjem u zapisnik, ne drži predmeta o kojem se raspravlja.

Opomena s oduzimanjem riječi izreći će se zastupniku i kada svojim govorom na grublji način vrijeđa predsjednika Doma ili zastupnike, odnosno ako svojim govorom teže narušava ugled Doma i zastupnika.

Iznimno, zastupniku koji je svojim ponašanjem tako narušio red na sjednici, može se uz mjeru oduzimanja riječi izreći i mjera udaljenja sa sjednice za vrijeme rasprave i odlučivanja o točki dnevnog reda tijekom koje je počinio disciplinski istup.

Zastupniku se izrie disciplinska mjera udaljavanje sa sjednice Doma kada je svojim vladanjem toliko narušio red i prekrišio odredbe ovoga poslovnika o redu na sjednici, tako da je daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitanje.

Disciplinska mjera udaljavanja sa sjednice može se izreći od jedan do deset dana i stupa na snagu odmah nakon njezinog izricanja na sjednici Doma.

Za vrijeme dok traje mjera udaljenja sa sjednice, zastupnik ne može sudjelovati niti u radu radnih tijela.

Kada je zastupniku izrečena disciplinska mjera udaljenja sn sjednice Doma, zastupnik je dužan odmah napustiti sjednicu, a ako to ne učini, predsjednik Doma mu može izreći disciplinsku mjeru u dvostrukom trajanju.

Ako se zastupnik niti nakon izricanja mjere iz stavka 1. ovoga članka, ne udalji sa sjednice, predsjednik Doma će prekinuti sjednicu i naložiti da se zastupnik udalji iz dvorane za sjednice.

Protiv disciplinske mjere isključivanja sa sjednice Doma zastupnik ima pravo prigovora.

Prigovor se podnosi Zastupničkom domu u roku od 48 sati, od izricanja disciplinske mjere, a predsjednik Doma upućuje prigovor svim zastupnicima.

Predsjednik Zastupničkog doma unosi prigovor u dnevni red prvoga narednog dana, ako je sjednica u tijeku, odnosno za prvu narednu sjednicu.

Odluku o prigovoru Zastupnički dom donosi većinom glasova nazočnih zastupnika, bez rasprave, time da pravo govora ima samo zastupnik koji je podnio prigovor.

Zastupnički dom može po prigovoru:

- potvrditi izrečenu disciplinsku mjeru,

- smanjiti vrijeme na koje je zastupnik isključen sa sjednice Doma ili

- ukinuti disciplinsku mjeru.

Odluka Zastupničkog doma je konačna.

Zastupnik kome je izrečena disciplinska mjera udaljavanja sa sjednica Doma, može umjesto izdržavanja mjere, platiti za svaki dan udaljenja sa sjednice iznos od 1/3 zastupničkog paušala.

Uplata, umjesto izdržavanja kazne obavlja se na blagajni na kojoj zastupnik prima novčanu naknadu. Uplaćena sredstva doznačuju se Državnom proračunu u razdjel

- sredstva za rad Sabora.

Ako je Zastupnički dom ukinuo ili smanjio trajanje disciplipske mjere udaljavanja sa sjednice, zastupnik koji je uplatio odgovarajući iznos, ima pravo povrata odgovarajućeg dijela uplaćenih sredstava.

Opomena s unošenjem u zapisnik, opomena s oduzimanjem riječi, opomena s oduzimanjem riječi i udaljavanjem sa sjednice za vrijeme raspravljanja i odlučivanja o pojedinoj točki dnevnog reda, kao i konačna disciplinska mjera udaljavanja sa sjednice Doma, osim u zapisniku sjednice, vodi se za razdoblje jednog saziva Zastupničkog doma u posebnoj evidenciji u Tajništvu Doma.

Predsjednik Zastupničkog doma može naložiti da se iz dvorane udalji svaki slušatelj koji narušava red.

Ako je red narušen, predsjednik Doma može naložiti da se udalje svi slušatelji iz dvorane u kojoj se održava sjednica.

Osobe koje se za vrijeme sjednice nalaze u dvorani službeno, obvezne su u pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjednika Zastupničkog doma.

5. Tijek sjednice

Nakon otvaranja sjednice, predsjednik Zastupničkog doma daje potrebna objašnjenja u vezi s radom sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima.

Predsjednik Zastupničkog doma obavještava zastupnike o broju nazočnih zastupnika sjednici, te o tome koji su ga zastupnici obavijestili da su spriječeni prisustvovati sjednici.

Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim temama, i to redom koji je utvrđen u prihvaćenom dnevnom redu.

Rasprava o pojedinim temama iz utvrđenog dnevnog reda vodi se bez obzira na broj nazočnih zastupnika.

U raspravi o temama; utvrđenim dnevnim redom, svoja stajališta mogu iznijeti i predstavnici klubova zastupnika s tim da u redoslijedu govornika imaju prednost.

Zastupnik koji se prijavio za govor i nije bio nazočan u dvorani kad je pozvan gubi pravo govoriti o predmetu iz dnevnog reda za koji se prijavio.

Bez obzira da li je nazočan dovoljan broj zastupnika za pravovaljano odlučivanje, predsjednik Zastupničkog doma može odlučiti da se najprije provede rasprava o dijelu ili svim predmetima utvrđenoga dnevnog reda, te da se nakon provedene rasprave pristupi odlučivanju. U ovom slučaju obvezatno se utvrđuje dan i sat kada će se odlučivati.

U slučajevima iz prethodnog stavka zastupnici prije glasovanja o pojedinom zakonu mogu zatražiti riječ i govoriti najdulje do jednu minutu.

Na sjednici se o svakom predmetu iz utvrđenoga dnevnog reda najprije raspravlja, a zatim odlučuje, osim ako je ovim poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave.

Predsjednik Zastupničkog doma zaključuje raspravu kada utvrđi da nema više prijavljenih govornika.

Kada se iscrpi utvrđeni dnevni red sjednice, predsjednik Zastupničkog doma zaključuje sjednicu.

Vrijeme za postavljanje pitanja Vladi ("aktualni sat")

Na svakoj sjednici Zastupničkog doma, u pravilu prije prelaska na prvu točku dnevnog reda određuje se vrijeme u kojemu zastupnici imaju pravo postavljati usmena pitanja, neovisno o dnevnome redu, Vladi ili pojedinome ministru.

Pitanja moraju biti kratka i jasno formulirana i u pravilu takva da se na njih može odgovoriti odmah i bez pripreme. Zastupnik ima pravo postaviti najviše dva pitanja odjednom.

Na pitanja upućena Vladi odgovara predsjednik Vlade, potpredsjednik, odnosno ministar. Na pitanja upućena pojedinom ministru odgovara sam ministar.

Vrijeme određeno za postavljanje pitanja Vladi naziva se "aktualni sat" i traje u pravilu jedan sat, ako Dom ne odluči drukčije.

Predsjednik Vlade dužan je osigurati nazočnost najnlanje polovine članova Vlade na sjednici Zastupničkog doma u vrijeme određeno prethodnim stavkom.

6. Odlučivanje

Za donošenje odluka na sjednici Doma potrebna je nazočnost većine zastupnika, osim u slučajevima kada je Ustavom ili ovim poslovnikom drugačije određeno.

Ako predsjednik Zastupničkog doma smatra da na sjednici nije nazočan dovoljan broj zastupnika za pravovaljano odlučivanje, može odrediti da se brojanjem utvrđi nazočnost zastupnika. Utvrđivanje broja nazočnih zastupnika predsjednik Doma će provesti na zahtjev zastupnika čiji prijedlog podrži 10 zastupnika.

Zakone, odluke, rezolucije, zaključke i druge akte Zastupnički dom donosi većinom glasova, ukoliko je na sjednici Doma nazočna većina zastupnika, osim ako Ustavom i ovim poslovnikom nije drugačije određeno.

Većinom glasova svih zastupnika, Zastupnički dom donosi:

- odluke da se pristupi promjeni Ustava, kao i utvrđivanje nacrta promjene Ustava,

- zakone kojima se razrađuju ustavom utvrđene, slobode i prava čovjeka i gradanina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i ustrojstvo lokalne samouprave i uprave,

- odluke o davanju povjerenja predsjedniku i članovima Vlade, odnosno o iskazivanju nepovjerenja predsjedniku. Vladi u cjelini ili pojedinom članu Vlade,

- odluku o raspuštanju Zastupničkog doma, i

- Poslovnik Zastupničkog doma.

Natpolovičnom većinom svih zastupnika Zastupnički dom donosi zakone u slučaju kada Županijski dom vrati zakon na ponovno odlučivanje, osim kada Zastupnički dom zakone donosi dvotrećinskom većinom.

Dvotrećinskom većinom svih zastupnika Zastupnički dom:

- donosi Ustav i promjenu Ustava,

- potvrđuje međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske,

- donosi Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske,

- donosi Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, i

- donosi zakone kojima se uređuju nacionalna prava.

Kada se u postupku donošenja zakona na sjednici Doma na temelju odredaba ovoga poslovnika donose odluke koje prethode donošenju zakona i drugih akata u smislu članka 229., 230. i 231. ovoga poslovnika. za njihovo donošenje dovoljna je većina glasova nazočnih zastupnika, neovisno o tome što se pojedini zakon ili akt donosi većinom glasova svih zastupnika, odnosno sa dvije trećine glasova svih zastupnika, osim ako je Ustavom i ovim poslovnikom određeno da se i te odluke donose kvalificiranom većinom.

7. Glasovanje

Glasovanje na sjednici je javno, osim ako ovim poslovnikom nije određeno da se glasuje tajno.

Zastupnici glasuju tako da se izjašnjavaju "za" ili "protiv" prijedloga.

Javno glasovanje provodi se istovremeno, dizanjem ruke ili poimeničnim izjašnjavanjem.

Glasovanje dizanjem ruke provodi se na način da predsjednik Zastupničkog doma prvo poziva zastupnike da se izjasne tko je "za" prijedlog, zatim tko je "protiv" prijedloga, odnosno da li se tko uzdržao od glasovanja. Kod utvrđivanja dnevnog reda glasuje se "za" ili "protiv".

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih zastupnika, predsjednik Zastupničkog doma može odmah konstatirati da je amandman odbijen.

Poimenično glasovanje provodi se tako da svaki prozvani zastupnik ustane i izgovara - "za" ili "protiv" prijedloga, odnosno "uzdržan".

Kad je prozivanje završeno, ponovno se prozivaju oni zastupnici za koje u popisu zastupnika nije zabilježeno da su glasovali.

Zastupnike proziva i glasove prebrojava tajnik.

Kada se na sjednici Zastupničkog doma pojedine odluke donose većinom glasova nazočnih zastupnika ili većinom glasova svih zastupnika, predsjednik Zastupničkog doma procjenjuje da li je pojedina odluka dobila potrebnu većinu i objavljuje rezultat glasovanja.

Na zahtjev jednog zastupnika koji zatraži provjeru glasovanja, predsjednik Doma nalaže brojenje i ponovno objavljuje rezultat glasovanja.

Tajno glasovanje provodi se u pravilu kod izbora, odnosno imenovanja u slučaju kada je broj predloženih kandidata veći od broja koji se bira, odnosno imenuje.

Na prijedlog najmanje 10 zastupnika Zastupnički dom može odlučiti da se javno glasuje i u slučajevima iz prethodnog stavka, time da se najprije glasuje o prijedlogu kojije podnio Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove, a nakon toga o drugim prijedlozima prema abecednom redu prezimena kandidata.

Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su iste veličine, boje i oblika i ovjereni su pečatom Sabora.

Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom.

Glasačke listiće priprema tajnik Zastupničkog doma.

Predsjedniku Zastupničkog doma kod tajnog glasovanja uz tajnika pomaže i određeni broj zastupnika.

Zastupnici koji pomažu predsjedniku Zastupničkog doma u provođenju tajnog glasovanja predaju zastupnicima glasačke listiće. Predaju glasačkog listića bilježi na popisu zastupnika tajnik Zastupničkog doma zaokruživanjem rednog broja ispred imena zastupnika kojemu je glasački listić predan.

Broj glasačkih kutija i mjesta na koje će se postaviti određuje tajnik.

Glasovanju kod svake glasačke kutije prisustvuje jedan od zastupnika izabranih da pomažu predsjedniku Zastupničkog doma.

U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića. Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.

Zastupnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem, i to osobno.

Zastupnik glasuje tako da na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za koga glasuje.

Glasački listić na kojem je zaokružen redni broj ispred imena većeg broja kandidata od broja koji se bira smatra se nevažećim.

Nevažeći je i nepopunjeni glasački listić, kao i listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrđiti za koje je kandidate zastupnik glasovao.

Nakon što su svi nazočni zastupnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjednik Zastupničkog doma objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja u dvorani u kojoj se održava sjednica.

Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovi predanih glasačkih listića.

Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Zastupničkog doma u prisutnosti zastupnika koji su mu pomagali kod samog glasovanja.

Predsjednik Zastupničkog doma objavljuje rezultat izbora i imenovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.

Predsjednik Zastupničkog doma objavljuje koliko je zastupnika od ukupnog broja zastupnika primilo glasačke listiće, koliko je zastupnika ukupno glasovalo, koliko je bilo nevažećih glasačkih listića, te koliko je zastupnika glasovalo za izbor, odnosno imenovanje pojedinog kandidata.

Iza toga predsjednik Zastupničkog doma proglašava koji su kandidati izabrani ili imenovani.

Zastupnički dom bira, odnosno imenuje dužnosnike u Zastupnički dom i u državna tijela i organizacije, te ostale institucije na temelju prijedloga ovlaštenih predlagatelja.

Prije početka glasovanja, predsjednik Zastupničkog doma obavještava zastupnike o načinu glasovanja i o načinu utvrđivanja rezultata izbora i imenovanja, odnosno razrješenja.

Ako se ne može utvrđiti koji su kandidati izabrani, odnosno imenovani zbog toga što su dva ili više kandidata dobili jednak broj glasova, glasovanje se ponavlja samo za te kandidate.

Ako prilikom glasovanja potrebnu većinu ne dobije broj kandidata koji se bira, glasovanje se ponavlja za kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu.

U prvom ponavljanju glasovanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od petine glasova nazočnih zastupnika.

U drugom ponavljanju glasovanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od trećine glasova nazočnih zastupnika.

Ako ni u drugom ponovljenom glasovanju pojedini kandidat ne dobije potrebnu većinu, prijedlog za izbor tog kandidata skida se sa popisa predloženih kandidata

Členak 248.

Prijedlog kandidature za izbor predsjednika i potpredsjednika Zastupničkog doma podnosi Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove ili grupa od najmanje 20 zastupnika u Zastupničkom domu.

Predsjednik i potpredsjednici Zastupničkog doma, te predsjednici i potpredsjednici radnih tijela biraju se na vrijeme do isteka Zastupničkog mandata

Razrješenje predsjednika i potpredsjednika Zastupničkog doma može predložiti Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove ili najmanje 30 zastupnika.

Izbor, imenovanje i razrješenje članova radnih tijela Zastupničkog doma obavlja se na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i administrativne poslove ili na prijedlog grupe od najmanje 10 zastupnika.

Prijedlog kandidata za izbore i imenovanja, odnosno razrješenja Zastupničkom domu podnosi Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove ako Ustavom, zakonom ili ovim poslovnikom nije propisano da prijedlog kandidature za izbor ili imenovanja, odnosno prijedlog za razrješenje podnosi drugo tijelo ili određeni broj zastupnika.

O radu na sjednici vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o provedenoj raspravi, te o donesenim odlukama.

U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.

Svaki zastupnik ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice.

O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, izvršit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena.

Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim.

Usvojeni zapisnik potpisuju predsjednik Zastupničkog doma i tajnik Zastupničkog doma.

Izvornike zapisnika sjednica Zastupničkog doma čuva tajnik Zastupničkog doma.

Sjednice Zastupničkog doma tonski se snimaju.

Tajnik Zastupničkog doma dužtin je omogućiti zastupnicima na njihov zahtjev uvid u prijepis tonske snimke sjednice.

Zastupnici i ostali koji su govorili na sjednici Zastupničkog doma mogu redigirati svoje izlaganje bez unošenja bitnih izmjena u tekst govora

U dvojbi o osnovanosti zahtjeva za ispravkom u zapisniku, odlučuje se na sjednici bez rasprave.

Zastupnički dom obavještava javnost o radu Zastupničkog doma i odlukama koje je donio, kao i o temama o kojima se raspravljalo.

Prijedlozi akata Zastupničkog doma, odnosno akti Zastupničkog doma mogu se u cijelosti objaviti u sredstvima javnog priopćavanja ili kao posebne publikacije.

Radi obavješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor izdaje svoje glasilo i druge publikacije.

Glasilo Sabora "Izvješća hrvatskoga Sabora" objavljuje:

- prikaz osnovnih tema koje su predmet rasprave na sjednicama Zastupničkog doma,

- prijedloge, odnosno konačne prijedloge zakona i drugih akata Zaštupničkog doma,

- usvojene tekstove pojedinih zakona i drugih akata.

- zaključke Zastupničkog doma i radnih tijela doma,

- poticaje, stajališta i mišljenja iznešena u vezi s temama o kojima se raspravlja i odlučuje u Zastupničkom domu,

- akte predsjednika Republike,

- sažete govore određne na sjednicama Zastupničkog doma,

- Zastupnička pitanja i odgovore Vlade,

- prikaz rada Vlade,

- kroniku značajnijih dogadanja u Saboru.

- Uredu predsjednika Republike i Vladi,

- kroniku međuparlamentarne suradnje Zastupničkog doma,

- životopise dužnosnika koje je izabrao; odnosno imenovao Zastupnički dom.

Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni dokumenti i materijali Zastupničkog doma koji su, u skladu s posebnim propisima, označeni kao službena, vojna, odnosno državna tajna.

Zastupnik ne smije iznositi podatke koje je saznao na sjednicama, a imaju karakter povjerljivosti naveden u stavku 1. ovoga članka.

Način rukovanja dokumentima koji se smatraju službenom, vojnom, odnosno državnom tajnom, uređuje se uputom tajnika Zastupničkog doma.

Tajnik Zastupničkog doma, pravilnikom koji donosi, uređuje način na koji građani mogu prisustvovati sjednicama Zastupničkog doma i radnih tijela Doma.

Sjednice ili pojedini dio sjednice radnih tijela Zastupničkog doma mogu se po odluci radnog tijela održati bez nazočnosti javnosti.

Izvijestitelji sredstava javnog priopćavanja imaju pravo pratiti rad Zastupničkog doma i njegovih radnih tijela i izvješćivati javnost o njihovom radu.

Na sjednicama radnih tijela Zastupničkog doma može se odlučiti da izvijestitelji tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja mogu prisustvovati sjednici i ako se na njoj raspravlja o nekom pitanju bez prisustva javnosti. O takvom pitanju mogu izvijestitelji tiska i drugih sredstava priopćavanja davati za javnost samo one obavijesti za koja se to na sjednici odluči. Na sjednici se može odlučiti da se obavijesti o takvom pitanju mogu davati tek po isteku određenog roka.

Dužnost je izvijestitelja tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja da iznose točne podatke o temama koje se razmatraju u Zastupničkom domu.

Radi pružanja pomoći i stvaranja povoljnih uvjeta za rad predstavnika tiska i drugih oblika priopćavanja u Zastupničkom domu, osigurava im se pravovremena dostava materijala i uvjeti za praćenje rada na sjednicama Zastupničkog doma i radnih tijela, razgovori s predstavnicima predlagatelja ili s dužnosnicima u Zastupničkom domu i drugi kontakti s izvjestiteljima.

Zastupnički dom izdaje prijepise tonskih snimki o tijeku rada na sjednicama Zastupničkog doma, uz koje se objavljuju i radni materijali dostavljeni zastupnicima za svaku točku dnevnog reda sjednice, o čemu se brine tajnik Zastupničkog doma.

Radi što potpunijeg i točnijeg obavješćivanja javnosti o rezultatima rada Zastupničkog doma i radnih tijela može se dati službeno priopćenje za tisak i za druga sredstva priopćavanja.

Konferencija za tisak održava se po odluci Zastupničkog doma a uz suglasnost predsjednika Zastupničkog doma. Tiskovnu konjerenciju može održati i radno tijelo.

Zastupnički dom suraduje s predstavničkim tijelima drugih država i međunarodnih organizacija u poslovima od zajedničkog interesa, osnivanjem zajedničkih tijela, poduzimanjem zajedničkih akcija, usuglašavanjem stajališta o pitanjima od zajedničkog interesa, razmjenom iskustava, međusobnim razmjenama programa rada te dokumentacijskog i informativnog materijala i glasila, zajedničkim sastancima zastupnika i razmjenom delegacija.

U Zastupničkom domu osniva se radi ispunjenja zadaća navedenih u prethodnom stavku Odbor za međuparlamentarnu suradnju. Predsjedldka Odbora bira Zastupnički dom iz redova zastupnika koji su izabrani u stalne delegacije Sabora Republike Hrvatske u međunarodnim parlamentarnim institucijama, a članovi Odbora su svi članovi navedenih delegacija. Zastupnički dom bira u Odbor još 5 članova iz reda ostalih zastupnika.

Predsjednik i članovi Odbora za međuparlamentarnu suradnju imaju sva prava predsjednika i članova radnih tijela Zastupničkog doma prema Zakonu o pravima zastupnika u Saboru Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 39/92).

Zastupnički dom u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske nastavlja s radom u skladu s odredbama Ustava.

Na rad i organizaciju Zastupničkog doma u doba ratnog stanja i u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske primjenjuje se ovaj poslovnik, ako njegovim odredbama ili drugim aktom Zastupničkog doma nije drugačije određeno.

Zastupnici u Zastupniokom domu, u situaciji iz članka 266. ovoga poslovnika, dužni su najhitnije, osobno ili preko nadležnih tijela, obavješćivati Zastupnički dom o adresi stanovanja, rada ili jedinice, odnosno ustanove oružanih snaga Republike Hrvatske na koju im treba dostavljati pozive za sjednice i druge obavijesti u vezi s obavljanjem Zastupničkih dužnosti.

Zapovjedništvo oružanih snaga Republike Hrvatske, državna tijela i druga tijela obvezni su u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske omogućiti zastupnicima u Zastupničkom domu da prisustvuju sjednicama radnih tijela ili Zastupničkog doma i u tome im pružiti potrebnu pomoć.

Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav:

- utvrđuje da ne postoji mogućnost da se sastane Zastupnički dom i o tome izvješćuje predsjednika Republike i Vladu Republike Hrvatske,

- utvrđuje da su prestale okolnosti koje su onemogućavale sazivanje Zastupničkog doma i o tome izvješćuje predsjednika Republike i Vladu.

Ustrojstvo, način rada i sistematizaciju radnih mjesta u Stručnoj službi Sabora u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske utvrđuje Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav pravilnikom, na prijedlog tajnika Zastupničkog doma.

Zastupnički dom osniva Stručnu službu za obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova. Stručna služba je zajednička i za Županijski dom i naziva se Stručna služba Sabora.

Za obavljanje određenih poslova iz stavka 1. ovoga članka Sabor može imati i zajedničke stručne službe s Uredom predsjednika Republike i Vladom, a i drugim tijelima u Republici.

Stručnom službom Sabora rukovodi tajnik Sabora. Tajnik Sabora organizira i usklađuje rad Stručne službe i odgovoran je za njeno funkcioniranje.

Tajnik Sabora ima u odnosu na Stručnu službu Sabora položaj funkcionara koji rukovodi radom ministarstva, odnosno drugog organa državne uprave.

Do izbora i prvog zasjedanja Županijskog doma, Zastupnički dom obavlja sva prava i dužnosti Sabora Republike Hrvatške utvrđena Ustavom Republike Hrvatske u skladu s Ustavnim zakonom za provedbu Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 34/92.).

Postupak donošenja zakona i drugih akata pokrenut prema odredbama Poslovnika Sabora Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 17/92.), nastavit će se u skladu s odredbama ovoga poslovnika, pod uvjetom da od prihvaćanja prijedloga za donošenje zakona nije proteklo više od godine dana, te da je identični postupak za donošenje zakona predviđen i ovim poslovnikom.

Tajnik Sabora će, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga poslovnika, donijeti Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, načinu rada i sistematizaciji radnih mjesta u Stručnoj službi Sabora, kojim će uskladiti ustrojstvo i način njenog rada s odredbama ovoga poslovnika.

Na dan stupanja na snagu ovoga poslovnika prestaje važiti Poslovnik Sabora Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 17/92.) i Odluka o privremenom poslovničkom redu Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske ("Narodne novine". broj 55/92.).

Ovaj poslovnik stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Narodnim novinama".

Klasa: 021-03/92-01/02

Zagreb, 24. rujna 1992.