MINISTARSTVO FINANCIJA

Na osnovi točke VI. Odluke o uvođenju hrvatskog dinara kao sredstva plaćanja na teritoriju Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 71/91). ministar financija donosi

RJEŠENJE

o obliku i temeljnim obilježjima novčanica od 5000 i 2000 hrvatskih dinara

1. Novčanice hrvatskog dinara izdaju se u apoenima od 5000 i 2000 hrvatskih dinara.

2. Novčanice od 5000 i 2000 hrvatskih dinara su veličine 67 mm x 130 mm.

3. Novčanica od 5000 hrvatskih dinara tiskat će se na bijelom zaštićenom papiru s ugrađenim vodenim znakom i zaštitnom niti, tehnikom reljefnog tiska i linijskog dubokog tiska. Novčanica od 5000 hrvatskih dinara izgleda ovako:

1) S lica: zaštitni motivi tiskani su reljefnim tiskom te tehnikom peterobojnog linijskog dubokog tiska. Jedna od boja na licu reflektira se žuto pod ultra ljubičastim zracima. Na lijevoj strani novčanice je na bijeloj površini, u gornjem kutu, oznaka vrijednosti "5000" tiskana reljefnom tehnikom. Na margini novčanice je tekst "REPUBLIKA HRVATSKA" tiskan reljefnom tehnikom. Ispod teksta "REPUBLIKA HRVATSKA" je u nizu, mikro pismom, tiskan natpis "NARODNA BANKA HRVATSKE".

U donjem dijelu novčanice, na jednobojnoj linijskoj podlozi, nalazi se faksimil potpisa ministra financija Joze Martinovića. Potpis je reproduciran u crnoj boji koja se reflektira zeleno pod ultra ljubičastim zracima. Ispod faksimila potpisa ispisan je u dva retka tekst "MINISTAR FINANCIJA". U lijevom donjem kutu je rozeta, tiskana reljefnom tehnikom, u negativu. Iznad kružnice koja omeđuje rozetu tiskana je reljefnom tehnikom oznaka vrijednosti "5000", u negativu raspoređena u tri navrata po obodu kružnice.

U dijelu bijele površine novčanice, u papiru, ugrađen je vodeni znak s motivom krstionice (Višeslavova krstionica). Motiv vodenog znaka krstionice ugrađen je u okomitom nizu tako da je u cijelosti iskazan u središnjem bijelom dijelu novčanice, a ponavlja se, djelomično ili u cijelosti, u gornjem i donjem bijelom dijelu novčanice. U središnjem dijelu bijele površine novčanice tiskan je grb Republike Hrvatske nevidljivom tintom koja fluorescira pod ultra ljubičastim zracima. U sredini novčanice je gravira lika Ruđera Boškovića hrvatskog znanstvenika iz oblasti astronomije, matematike, fizike i filozofije. Lik je tiskan u reljefnoj tehnici. S desne strane gravire lika, u visini brade, tiskano je u tri retka ime i prezime znanstvenika "RUĐER BOŠKOVIĆ" te godina njegova rođenja i smrti "1711-1787". Na donjoj margini gravire tiskan je, u negativu, reljefnom tehnikom u dva retka natpis "PET TISUĆA HRVATSKIH DINARA". Na desnoj strani novčanice, u gornjem dijelu, tiskana je crnom bojom numeracija koja sadrži jedno slovo i sedam znamenki. Crna boja numeracije reflektira zeleno pod ultra violetnim zracima.

Ispod numeracije je giljoširana rozeta tiskana telinikom višebojnog linijskog dubokog tiska. Na rozeti te na njenom obodu tiskan je dio formula iz znanstvene studije Ruđera Boškovića koja nosi naziv "Teorija prirode filozoiije svedene na jediristven zakon sila koje djeluju u prirodi". Na ostalom dijelu novčanice su giljoširani tonovi tiskani višebojnim linijskim tiskom.

U donjem dijelu novčanice nastavak je višebojne linijske podloge na kojoj je reljefnom tehnikom tiskana oznaka vrijednosti "5000" i koja završava uz desnu marginu novčanice. U gornjem desnom kutu novčanice je tiskan reljefnom tehnikom, u negativu, grb Republike Hrvatske. Grb je omeđen pravokutnim poljem čiji su rubovi tiskani u negativu.

Pravokutnik s grbom tiskan je unutar gravire tiskane reljefnom tehnikom koja se proteže uz desnu marginu novčanice, a do gornjeg ruba linijske podloge na kojoj je tiskana oznaka vrijednosti. Unutar gravire se nalazi skrivena slika koja je vidljiva kad se novčanica dijagonalno nagne, a koja daje natpis "N B H").

2) S naličja: zaštitna tonska podloga tiskana je višebojnim linijskim dubokim tiskom. Na lijevoj strani novčanice su dvije giljoširane rozete čije središnjice su smještene uz gornju i donju marginu novčanice, tako da su otisnuta dva polukruga, čiji obodi prolaze središnjim dijelom lijeve strane novčanice. U središnjem dijelu lijeve strane otisnuti su giljoširanim tonovima portali zgrade Rektorata Sveučilišta Republike Hrvatske u Zagrebu. U gornjem lijevom kutu tiskana je oznaka vrijednosti "5000" a u donjem dijelu novčanice, u dva retka, natpis "PET TISUĆA HRVATSKIH DINARA".

U sredini novčanice je u graviri motiv spomenika "Povijest Hrvata", lik žene s rupcem na glavi i pločom s glagoIjičkim natpisom na koljenima, autora Ivana Meštrovića. Na desnoj strani dominira fragment spomenika, dio glave žene s rupcem, tiskan litografskom tehnikom sa neprekinutim višebojnim linijama.

U srednjem dijelu tonske podloge u samom papiru je ugrađen vodeni znak s motivom Krstionice. Motiv vodenog znaka Krstionice ugrađen je u okomitom nizu tako da je u cijelosti iskazan u središnjem bijelom dijelu novčanice, a ponavlja se, djelomično ili u cijelosti, u gornjem i donjem bijelom dijelu novčanice. Na margini novčanice, iz gornjeg desnog kuta, počinje natpis u dva retka "REPUBLIKA HRVATSKA", Zagreb, 15. siječnja 1992. U donjem dijelu novčanice, u istoj ravnini, otisnut je grb Republike Hrvatske te oznaka vrijednosti "5000". Na naličju novčanice u donjem dijelu, linijska podloga razdvojena je bijelom trakom koja je vidljiva na lijevoj strani od ruba novčanice do oboda rozete te na desnoj strani od fragmenta spomenika do ruba novčanice. Unutar bijele trake tiskana je u nizu oznaka vrijednosti "5000". Oznake vrijednosti medusobno su odvojene točkom.

3) Na licu novčanice lik Ruđera Boškovića tiskan je u crnoj boji, a tonska podloga u duginim bojama - tirkiz, žuto, ljubičasto, crveno i plavo. Na naličju novčanice motiv spomenika "Povijest Hrvata" tiskan je u ljubičastoj boji, a tonska podloga u duginim bojama - plavo, ljubičasto i crveno.

4. Novčanice od 2000 hrvatskih dinara tiskat će se na bijelom zaštićenom papiru s ugrađenim vodenim znakom i zaštitnom niti, tehnikom reljefnog tiska i linijskog dubokog tiska. Novčanica od 2000 hrvatskih dinara izgleda ovako:

1) S lica: zaštitni motivi tiskani su reljefnim tiskom te tehnikom peterobojnog linijskog dubokog tiska. Jedna od boja na licu reflektira se žuto pod ultra ljubičastim zracima.

Obilježja novčanice od 2000 dinara s lica u svemu su ista iskazanim obilježjima za novčanicu od 5000 izuzev u slijedećem: Na lijevoj strani novčanice je na bijeloj površini, u gornjem kutu, oznaka vrijednosti "2000" tiskana reljefnom tehnikorn. U lijevom donjem kutu je tiskan znak u obliku slova "V". Unutar zadebljanih stranica znaka otisnuta je oznaka vrijednosti "2000", u negativu, reljefnom tehnikom. Oznaka vrijednosti tiskana je u svakoj stranici a razdvojena je crticama. Na donjoj margini gravire tiskan je, u negativu, reljefnom tehnikom, u dva retka natpis "DVIJE TISUĆE HRVATSKIH DINARA". U donjem dijelu novčanice nastavak je višebojne linijske podloge na kojoj je reljefnom tehnikom tiskana oznaka vrijednosti "2000" i koja završava uz desnu marginu novčanice.

2) S naličja: obilježja novčanice od 2000 hrvatskih dinara s naličja u svemu su ista iskazanim obilježjima novčanice od 5000 hrvatskih dinara izuzev u slijedećem: U gornjem lijevom kutu tiskana je oznaka vrijednosti "2000" a u donjem dijelu novčanice, u dva retka, natpis "DVIJE TISUĆE HRVATSKIH DINARA". U donjem dijelu novčanice, u istoj ravni, otisnut je grb Republike Hrvatske i oznaka vrijednosti "2000".

Na naličju novčanice, u donjem dijelu, linijska podloga razdvojena je bijelom trakom koja je vidljiva na lijevoj strani od ruba novčanice do oboda rozete te na desnoj strani od fragmenta spomenika do ruba novčanice. Unutar bijele trake tiskana je u nizu oznaka vrijednosti "2000". Oznake vrijednosti međusobno su odvojene točkom.

3) Na licu novčanice lik Ruđera Boškovića tiskan je u tamno smeđoj boji a tonska podloga u duginim bojama ljubičasto, tirkiz, žuto, sivo i narančasto. Na naličju novčanice motiv spomenika "Povijest Hrvata" tiskan je u smeđoj boji, a tonska podloga u duginim bojama - tirkiz, smeđe, sivo i narančasto.

5. Ovo rješenje stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 451-01/92-01/35 U

rbroj: 513-04/92-2

Zagreb, 10. srpnja 1992.