VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na osnovi članka 2. Zakona o određivanju kada prestaju vrijediti uredbe Vlade Republike Hrvatske donesene na temelju zakonske ovlasti i ovlaštenja Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Sabora Republike Hrvatske ("Narodne novine", br: 39/92) Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 26. lipnja 1992. godine donijela je

UREDBU

o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima

U Zakonu o neposrednim porezima ("Narodne novine", br. 19/90, 28/90, 14/91 i 73/91), članak 21. mijenja se i glasi:

"Osnovica poreza na dobit čini iznos razlike između prihoda i rashoda utvrđenih u skladu sa Zakonom o računovodstvu, korigirana u skladu s odredbama ovog zakona.

Trošak amortizacije priznaje se u poslovne rashode do visine iznosa amortizacije obračunatog po propisanim stopama.

Nematerijalni troškovi koji se odnose na dnevnice za službena putovanja, naknade za troškove prijevoza na rad i s rada, naknade za smještaj i prehranu na terenu, troškovi za prehranu u toku rada i ostale naknade radnicima, priznaju se do iznosa utvrđenih kolektivnim ugovorom.

Pravnim osobama koje ne zapošljavaju niti jednog radnika u poslovne rashode ne priznaju se troškovi dnevnica za službena putovanja ni troškovi prijevoza na rad i s rada.

Troškovi reprezentacije priznaju se u poslovne rashode u visini 50% obračunatih troškova.

Dugoročna rezerviranja nematerijlnih i materijalnih troškova priznaju se u poslovne rashode pravnim osobama u visini i pod uvjetima koje propiše ministar financija.

U osnovicu poreza na dobit iz stavka 1. ovog članka ne ulaze iznosi primljenih dividendi i naknada ulagačima na koje je plaćen porez na dobit kod pravne osobe isplatioca dividendi i naknade ulagačima".

Iza stavka 21. dodaje se članak 21a. koji glasi:

Pravne i fizičke osobe koje ostvaruju dobit i/ili kapital iz financijskih transakcija koje proizlaze iz posebnog položaja plaćaju posebni porez na dobit po stopi propisanoj za plaćanje poreza na dobit.

Pod otvorenom dobiti u smislu prethodnog stavka podrazumijeva se :

- razlika između eskontne stope Narodne banke Hrvatske i ugovorene kamatne stope po osnovi kreditnog odnosa između pravne i fizičke osobe, i/ili između pravnih osoba, osim banaka i financijskih organizacija,

- ukupno naplaćena kamata po osnovi nenamjenskih korištenja reeskontnih kredita,

- ukupan iznos nenamjenskog korištenja prava na premije, regrese, kompenzacije, naknade i sl.,

- dobit iz ostalih špekulativnih poslova, posebno preprodaja deviza i prava iznad objavljenog ili istaknutog tečaja, kamate iznad stope zatezne kamate i prihoda od drugih financijskih transakcija.

Ministar financija donijet će upute za provedbu odredaba ovog članka".

Članak 31. mijenja se i glasi:

"Obveznik poreza iz plaća radnika je fizička osoba koja ostvaruje plaću u zemlji po osnovu radnog odnosa i fizička osoba koja je upućena na rad u inozemstvo po osnovu radnog odnosa zasnovanog u Republici Hrvatskoj.

Obveznik poreza iz osobnog dohotka radnika je i strana fizička osoba, ako u Republici Hrvatskoj ostvaruje osobni dohodak iz radnog odnosa.

Obveznik poreza iz stavka 1. ovog članka je i fizička osoba koja samostalno obavlja djelatnost, a porez na dobit plaća prema ostvarenoj dobiti."

Članak 32. mijenja se i glasi:

"Osnovica poreza iz plaće je svako pojedino primanje iz radnog odnosa, ako ovim zakonom pojedina primanja nisu izuzeta od plaćanja poreza. Osnovicu poreza za rad u inozemstvu čini plaća koju bi radnik ostvario radom u zemlji.

Osnovica poreza za fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost, a porez na dobit plaćaju prema ostvarenoj dobiti je plaća koja ne može biti manja od visine utvrđene kolektivnim ugovorom".

Članak 33. mijenja se i glasi:

"Plaćom u smislu ovog zakona smatraju se i novčana primanja članova predstavničkih tijela, društvenih i drugih organizacija za rad u tim tijelima i organizacijama, te naknade i nagrade za rad sudaca porotnika koji nemaju svojstvo radnika u sudu".

Članak 34. mijenja se i glasi:

"Osnovica poreza iz plaće je svako pojedinačno ostvareno primanje.

Propise o načinu obračunavanja i plaćanja poreza iz plaća donosi ministar financija".

Članak 35. mijenja se i glasi:

"Stope poreza iz plaća su proporcionalne i različite ovisno o vrsti plaće a utvrđuju se posebnim zakonom".

Članak 36. mijenja se i glasi:

"Porez iz plaća ne plaća se iz:

1. mirovina i invalidskih primanja po bilo kojem osnovu, te primanja po osnovi posebnih propisa o zbrinjavanju ratnih invalida i članova uže obitelji poginulih boraca, civilnih invalida rata, odnosno članova njihovih porodica;

2. doplatka na djecu i novčane pomoći za opremu novorođenog djeteta,

3. socijalne pomoći,

4. isplate sredstava po osnovu osiguranja života i imovine,

5. pomoć zbog uništenja i oštećenja imovine od ratnih, elementarnih i drugih izvanrednih događaja,

6. nagrade za životno djelo koje se daju kao opće društveno priznanje za uspjeh u znanosti, prosvjeti, kulturi i drugim društvenim djelatnostima,

7. nagrade koje daje Organizacija ujedinjenih naroda ili njezine organizacije, međunarodne organizacije i strane nacionalne organizacije za rad u oblasti znanosti, kulture, umjetnosti i drugim društvenim djelatnostima;

8. naknade troškova koji se odnose na dnevnice za službena putovanja, naknada prijevoza na rad i s rada, naknada za smještaj i prehranu na terenu i izdaci za topli obrok do iznosa utvrđenim kolektivnim ugovorima;

9. otpremnine koja se daje prilikom odlaska u mirovinu;

10. naknade za vrijeme vojne službe u oružanim snagama Republike Hrvatske;

11. naknade za vrijeme privremene nezaposlenosti;

12. nagrada učenicima i studentima za vrijeme njihova praktičnog rada;

13. primanja studenata i đaka na redovnom školovanju za rad preko studentskih i dačkih organizacija;

14. plaća invalida i drugih invalidnih osoba zaposlenih u poduzećima za zapošljavanje invalida, kao i iz nagrada osoba koje se nalaze na profesionalnoj rehabilitaciji u tim poduzećima;

15. naknada i nagrada koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama ili odgojnim ustanovama i u domovima za preodgoj."

Članak 37a. mijenja se i glasi:

Porez iz plaća ne plaća se iz minimalnih plaća pod uvjetom da ih primaju svi radnici zaposleni kod pravnih i fizičkih osoba.

Oslobođenje od plaćanja poreza iz stavka 1. ovog članka konačno je ako prosječni iznos plaće svakog pojedinog radnika po periodičnom odnosno godišnjem obračunu ne prelazi iznos minimalne plaće.

Ako prosječni iznos plaće po periodičnom odnosno godišnjem obračunu prelazi iznos minimalne plaće, naknadno će se iz plaće radnika obračunati i naplatiti porez iz plaća na sve iznose, koji su radnicima isplaćeni u obračunskim razdobljima."

Članak 38. mijenja se i glasi:

"Obračunati iznos poreza iz plaća radnika koji je upućen na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog u Republici Hrvatskoj umanjuje se za porez koji je na to primanje plaćen u inozemstvu."

Članak 39. mijenja se i glasi:

"Porez iz plaća ne plaćaju:

1. šefovi stranih diplomatskih misija akreditirani u Republici Hrvatskoj te članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi domaćinstva nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

2. šefovi stranih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni funkcionari ovlašteni da obavljaju konzularne funkcije te članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

3. funkcionari UN i njenih specijalnih agencija, eksperti tehničke pomoći UN i njenih specijaliziranih agencija,

4. osobe zaposlene kod stranih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja stranih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Porez iz plaća ne plaćaju počasni konzularni funkcionari stranih konzulata u Republici Hrvatskoj što ih primaju od države koje ih je imenovala za obavljanje konzularnih funkcija."

Članak 40. mijenja se i glasi:

"Obveznik poreza iz plaće koji primi plaću neposredno iz inozemstva za rad obavljen u Republici Hrvatskoj, plaća iz tako ostvarenog primanja porez iz plaće ako se na to primanje ne plaća druga vrsta poreza."

U članku 67. dodaju se stavci 4, 5. i 6. koji glase:

"Obveznik poreza na prihod od imovine je i fizička osoba koja ostvari prihod preprodajom stvari veće i trajnije upotrebne vrijednosti, bez obzira da li je stvar prodana u nepromijenjenom ili promijenjenom stanju.

Stvarima veće i trajnije upotrebne vrijednosti smatraju se nekretnine i pokretne stvari ako im vrijednost pojedinaćno ili ukupno iznosi preko jednogodišnje prosječne plaće zaposlenih u gospodarstvu Republike iz prethodne godine.

Ako su pokretne stvari preprodavane nakon godine dana, a nekretnine nakon tri godine od dana njihove kupnje ne plaća se porez na prihod od imovine".

U članu 69. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:

"Osnovica poreza na prihod od imovine od preprodaje nekretnina i stvari veće i trajnije upotrebne vrijednosti je razlika između nabavne i prodajne cijene umanjene za porast cijena.

Ako su u razdoblju od kupnje do preprođaje nekretnine ili pokretne stvari izmijenjene cijene, nabavna cijena valorizirat će se prema cijenama u času preprodaje."

U članku 74. dodaje se stav 2. koji glasi:

"Porez na prihod od imovine ne plaća se na preprodaju vlastitog stana ili stambene zgrade zajedno sa zemljištem, ako je porezni obveznik stanovao u stanu najmanje dvije godine neposredno prije preprodaje stana ili stambene zgrade".

U članku 101. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

"Poslovne knjige iz stavka 1. ovog članka moraju biti verificirane od strane ovlaštenih fizičkih osoba ili organizacija".

U članku 118. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi "Banke i druge financijske organizacije, koje obavljaju poslove platnog prometa, dužne su nadležnoj upravi prihoda na njen zahtjev dostaviti podatke o prometu nerezidentskih računa pravnih i fizičkih osoba, koji se odnose na prihode koji podliježu plaćanju poreza".

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Iza članka 192. dodaje se novi članak 192a. koji glasi:

"Nadležna služba kod koje porezni obveznik ima žiro-račun rješenjem će privremeno zabraniti raspolaganje novčanim sredstvima sa žiro-računa u slučajevima:

- ako nadležna služba ne može pronaći sjedište ili odgovornu osobu poreznog obveznika da bi obavio kontrolu,

- ne dozvoli kontrolu nadležnoj službi,

- ne osigura uvjete za obavljenje kontrole,

- ometa ovlaštenu osobu prilikom kontrole,

- ne da na očevid dokumentaciju u svezi s utvrđivanjem obveze poreza,

- ne obračunava, netočno uplaćuje ili ne plaća porez. O privremenoj zabrani raspolaganja sredstvima iz stavka 1. ovog članka odmah će se izvijestiti nadležni organ uprave koji će rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti poreznom obvezniku."

U svim odredbama Zakona riječi "osobni dohodak" i riječi "Jugoslavija" zamjenjuju se riječima "plaća" i "Republika Hrvatska" u odgovarajućem broju i padežu.

Danom primjene ove uredbe prestaju se primjenjivati odredbe članka 8. i 37. Zakona.

Ova uredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. srpnja 1992.

Klasa: 410-01/92-02/02

Urbroj: 5030112-92-3

Zagreb, 26. lipnja 1992.