USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske na sjednici 3. lipnja 1992. godine, donio je

RJEŠENJE

Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-101/1992 od 3. lipnja 1992.

1. Ne prihvaća se prijedlog Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske - Stranke demokratskih promjena za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti članka 9. stavka 1. i 3. Zakona o popisima birača ("Narodne novine", br. 19/92).

2. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama".

Klub zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske

- Stranke demokratskih promjena podnio je Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti u izreci navedenih odredaba Zakona o popisima birača. Smatraju da se citiranim odredbama Zakona dovode u pitanje ustavna prava i slobode gradana iz članka 15. i 37. Ustava Republike Hrvatske, kojima se pripadnicima naroda i manjina jamći slobodno izražavanje narodnosne pripadnosti te sigurnost i tajnost osobnih podataka.

Odredbom članka 9. stavak 1. propissno je da popis birača ima slijedeće rubrike: redni broj, prezime i ime; nacionalnost, jedinstveni matični broj gradana, spol, datum rođenja, prebivalište i primjedbe.

Odredbom članka 9. stavak 3. propisano je da imenik ima slijedeće rubrike: redni broj, prezime i ime, nacionalnost, prebivalište i redni broj popisa birača, odnosno sveska popisa birača.

Neustavnost osporenih odredaba predlagać nalazi u tome što se njima propisuje obaveza građana Republike Hrvatske da se izjasne kojoj naciji pripadaju.

Prijedlog nije osnovan.

Člankom 15. Ustava Republike Hrvatske jamči se pripadnicima svih naroda odnosno nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj potpuna zaštita njihovog nacionalnog identiteta.

Člankom 37. Ustava Republike Hrvatske svakom se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka, te se bez privole ispitanika ti podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom. Zabranjuje se uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovog prikupljanja.

Iz navedenih ustavnih odredaba proizlazi da su u Republici Hrvatskoj pripadnici svih naroda i manjina slobodni u izražavanju svoje narodnosne pripadnosti, da se svakom jamći sigurnost i tajnost osobnih podataka, te da se oni mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete propisane zakonom, i to isključivo u svrhu zbog koje se prikupljaju.

Odredbama članka 9. stavak 1. i 3. ta se ustavna prava i slobode ne dovode u pitanje. Njima se, dakle zakonom, određuju uvjeti i svrha prikupljanja, obrade i korištenja podataka "nacionalnost", tako da se njima uređuju pretpostavke ostvarivanja prava nacionalnih manjina, između ostalog i u provedbi Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 22/92) utvrđivanjem obaveznog sadržaja popisa birača i imenika (registra). One ne obvezuju građanina da se izjasni kojoj naciji pripada, niti su u svezi s tim predviđene određene sankcije. Svrha je osporenih odredaba u osiguravanju pripadnicima naroda odnosno nacionalnih manjina njihovog ustavnog prava na slobodno izražavanje svoje narodnosne pripadnosti te zaštite nacionalnog identiteta posebno kada žele kao pripadnici određene manjine ostvariti posebno biračko pravo koje po Ustavu i Zakonu o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske pripada tim manjinama.

To su razlozi zbog kojih je Sud donio rješenje kao u izreci:

Broj : U-I-101/1992

Zagreb, 3. lipnja 1992.