PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

Temeljem članka 47. stavka 1. točke 8. Zakona o obrani ("Narodne novine", broj 49/91, 53A/91, 73/91 i 19/92), donosim

PROPISNIK O VOJNOJ STEZI

I. TEMELJNE ODREDBE

Ovim se Propisnikom propisuju vojna stega, stegovne mjere i stegovne kazne za povredu vojne stege, ovlasti i postupak raspravljanja o povredama vojne stege, izricanje i izvršenje stegovnih mjera i kazni, te ovlasti, sastav i rad vojnostegovnih sudova.

Vojna je stega točno, potpuno i pravodobno izvršenje vojnih dužnosti i drugih dužnosti u oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: "oružane snage") suglasno sa Zakonom, Službovnikom, Propisnikom o vojnoj stezi i drugim propisima i zapovijedima ovlaštenih dočasnika i časnika: štovanje reda i pravila ponašanja u vojnoj službi i izvan službe.

Povredama vojne stege smatraju se postupci vojnih osoba koji su protivni ovomu Propisniku i zapovijedi nadređenih časnika, osobito:

1. samovolja u obnašanju službe i napuštanju jedinice;

2. neizvršenje ili odbijanje izvršenja zapovijedi;

3. odavanje i lakomisleno čuvanje vojnih podataka, zlouporaba položaja u službi i netočno izvješćivanje;

4. nepoduzimanje mjera za očuvanje života i zdravlja Ijudi, ispravnosti tehnike i objekata;

5. nanošenje štete vojnoj imovini;

6. postupanje koje je protivno vojnim propisima;

7. izvršenje kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti i

8. svako drugo protupropisno postupanje kojima se šteti ugledu oružanih snaga.

Za povredu vojne stege odgovaraju osobe na službi u oružanim snagama, i to:

1. vojne osobe.

2. građanske osobe na službi u oružanim snagama (u daljnjem tekstu: "građanske psobe").

Osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovaraju i nakon prestanka službe za stegovne prijestupe izvršene u tijeku službe u oružanim snagama, sukladno ovim Propisnikom.

Osoba na službi u oružanim snagama koja u obavljanju službe ili u svezi sa službom povrijedi vojnu stegu, odgovara stegovno za stegovnu pogrešku ili stegovni prijestup.

Za stegovnu pogrešku izriču se stegovne mjere.

Za stegovni prijestup izriču se stegovne kazne. Osoba na službi u oružanim snagama odgovara stegovno ako je povredu vojne stege učinila svojom krivnjom (s umišljajem ili iz nehata).

Stegovne pogreške jesu blaže povrede pravila ili drugih propisa u obavljanju službe i izvršenju zapovijedi, te drugih akata ovlaštenih dočasnika i časnika, odnosno blaži oblik postupanja izvan službe, nespojiv s obvezama i pravima pripadnika oružanih snaga.

Stegovni su prijestupi grubo kršenje pravila ili drugih propisa u obavljanju službe ili grubo zanemarivanje važnih obveza i dužnosti, odnosno druge nepravilnosti i propusti većeg značenja, koji su imali ili bi mogli imati, teže posljedice za službu.

Stegovne mjere i kazne za povredu vojne stege izriču se poradi odgojnog utjecaja na počinitelja povrede i na druge pripadnike oružanih snaga, te poradi zaštite interesa službe i stege.

Pri izricanju stegovne mjere ili kazne uzimaju se u obzir težina povrede vojne stege i posljedice te povrede, stupanj odgovornosti i pobude iz kojih je povreda učinjena. okolnosti u kojima je povreda izvršena, dotadašnji rad i vladanje, narav posla počinitelja povrede, visina štete, te druge olakotne i otegotne okolnosti.

Stegovne mjere i kazne za povredu vojne stege izriču se, u pravilu, postupno.

Za jednu ili više povreda vojne stege o kojima se odlučuje istodobno, izriče se samo jedna stegovna mjera, odnosno kazna.

Počinitelju ne može za istu stegovnu povredu izreči stegovnu mjeru ovlašteni časnik i stegovnu kaznu vojnostegovni sud.

Ako vojnostegovni sud utvrdi da povreda vojne stege predstavlja stegovnu pogrešku, izreči će stegovnu mjeru.

Ako je kaznenom radnjom učinjen i stegovni prijestup počinitelj može odgovarati i pred vojnostegovnim sudon za stegovni prijestup, ako to zahtijevaju posebni interesi službe.

Postupak pred vojnostegovnim sudom vodi se neovisno o tijeku i ishodu kaznenoga postupka.

Časnici ovlašteni za odlučivanje o stegovnoj odgovornosti izriču osobama iz članka 4. ovoga Propisnika u granicama svojih ovlasti, stegovne mjere u postupku propisanom ovim Propisnikom.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odgovornost djelatnoga dočasnika i časnika na radu u tijelima državne uprave, poduzečima i drugim pravnim osobama, o stegovnoj se pogrešci raspravlja po propisima koji se odnose na djelatnike tih tijela, odnosno pravnih osoba, ako nije drukčije određeno prilikom upučivanja na rad dogovorom izmedu Ministarstva obrane i tih tijela, odnosno pravnih osoba.

O odgovornosti za stegovne prijestupe djelatnih dočasnika i časnika, te građanskih osoba, odlučuju ovlašteni vojnostegovni sudovi, u postupku koji je određen ovim Propisnikom.

Za stegovne pogreške vojnih osoba mogu se izreči sljedeće stegovne mjere:

1) opomena;

2) ukor;

3) zabrana izlaska izvan kruga vojarne do 7 dana;

4) vojnički pritvor do 30 dana.

Stegovne mjere - zabrana izlaska izvan kruga vojarne i vojnički pritvor mogu se izreči samo vojnicima, gardistima, vojnicima u pričuvi za vrijeme službe i kadetima.

Za stegovne prijestupe vojnih osoba mogu se izreči sljedeće stegovne kazne:

1) zaustavljanje u napredovanju u trajanju od 1 godine do 2 godine;

2) smanjenje plaće od 10% do 20%, u trajanju od 1 mjeseca do 12 mjeseci;

3) pritvor do 30 dana;

4) razrješenje s dužnosti pričuvnoga dočasnika i pričuvnoga časnika sa zabranom ponovnog imenovanja na tu dužnost u trajanju od 1 do 3 godine;

5) gubitak službe djelatne vojne osobe.

Zaustavljanje u napredovanju računa se od dana pravomoćnosti presude. To se vrijeme osuđeniku ne računa za napredovanje u činu, položaju i plaći.

Gubitak čina u oružanim snagama reguliran je posebnim propisom.

Pri odlučivanju o odgovornosti vojnika, gardista, vojnika u pričuvi ili kadeta, zbog kaznenoga djela protiv oružanih snaga o kojem se, prema odredbama Kaznenoga zakona, može odlučivati u stegovnom postupku, a i pri odlučivanju o njihovoj odgovornosti za prekršaj kad se u prekršajnom postupku predmet ustupi ovlaštenomu časniku, počinitelju se može izreči stegovna kazna pritvora do 60 dana ako ni jedna od stegovnih mjera koja bi mu se mogla izreči prema članku 10. ovoga Propisnika, ne odgovara težini povrede ili stupnju njegove odgovornosti.

Pri odlučivanju o odgovornosti dočasnika i časnika zbog djela protiv oružanih snaga o kojem se, prema odredbama Kaznenoga zakona, može odlučivati u stegovnom postupku, a i pri odlučivanju o njihovoj odgovornosti za prekršaj kad se u prekršajnom postupku predmet ustupi ovlaštenomu časniku, počinitelju se može izreči stegovna kazna pritvora do 60 dana ako ni jedna od stegovnih mjera koja bi mu se mogla izreči prema člnaku 10. ovoga Propisnika, ili ni jedna od stegovnih kazni koja bi mu se mogla izreči prema članku 11. ovoga Propisnika, ne odgovara težini povrede ili stupnju njegove odgovornosti.

Kazna gubitka službe djelatnoj vojnoj osobi može se izreči kad okolnosti pod kojima je stegovni prijestup počinjen, ili kad osobna svojstva počinitelja, izražena pri izvršenju prijestupa, ukazuju da je zadržavanje počinitelja u djelatnoj vojnoj službi štetno.

Pokretanje i vođenje postupka poradi stegovne pogreške zastarijeva za 3 mjeseca od dana kad je učinjena stegovna pogreška.

Pokretanje postupka zbog stegovna prijestupa zastarijeva za 6 mjeseci od dana kad je nadređeni časnik saznao za stegovni prijestup, ali se postupak ne može pokrenuti niti voditi ako je od dana kad je stegovni prijestup učinjen protekao rok od 2 godine.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, pokretanje i vođenje postupka zbog stegovnoga prijestupa davanja netočnih podataka ili dokumenata koji mogu utjecati na plaću ili napredovanje u službi, zastarijeva za 1 godinu od dana kad je nadređeni časnik saznao da je taj prijestup učinjen.

Zastara pokretanja postupka zbog stegovnoga prijestupa koji je i kazneno djelo, nastupa kad nastupa i zastara gonjenja zbog kaznenoga djela.

Kad je kazneni postupak okončan zbog toga što djelo predstavlja neznatnu društvenu opasnost poradi malog značenja i zbog neznatnosti ili odsutnosti štetnih posljedica djela, zastara pokretanja i vođenja postupka zbog stegovnoga prijestupa nastupa za 1 godinu od dana kad je kazneni postupak pravomočnom odlukom okončan, ali se postupak zbog stegovnoga prijestupa ne može pokrenuti i voditi nakon zastare kaznenoga gonjenja.

Zastara izvršenja kazne nastupa nakon proteka 3 mjeseca od dana kad je odluka o stegovnoj kazni postala pravomoćna, a zastara izvršenja stegovne mjere, kad protekne 30 dana od dana izricanja stegovne mjere.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, zastara izvršenja kazne gubitka službe djelatne vojne osobe nastupa nakon proteka 6 mjeseci od dana kad je odluka o kazni postala pravomoćna.

Zastara izvršenja kazne prekida se svakom radnjom usmjerenom na izvršenje kazne.

Zastara izvršenja kazne nastupa u svakome slučaju kada protekne dvaput onoliko vremena koliko je propisano u stavcima 1. i 2. ovoga članka.

Vrhovni zapovjednik oružanih snaga može, na molbu ili na prijedlog, smanjiti, ublažiti ili oprostiti svaku stegovnu mjeru i kaznu.

Ministar obrane može, na molbu ili prijedlog, smanjiti, ublažiti ili oprostiti svaku stegovnu mjeru i kaznu, osim kazne gubitka službe djelatne vojne osobe.

Osoba kojoj je kazna gubitka službe ublažena ili oproštena vrača se, na svoj zahtjev, u djelatnu vojnu službu.

Zahtjev za povratak u djelatnu vojnu službu može osoba iz stavka I. ovoga članka podnijeti u roku 3 mjeseca od dane priopćenja akta o ublažavanju, odnosno oproštaju kazne.

Smatrat će se da je osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka vračena u djelatnu vojnu službu od dana kada ponovno stupi u službu.

Osobi kojoj je izrečena stegovna mjera, a koja u roku 1 godine od dana izdržane ili zastarjele stegovne mjere ne počini nikakvu stegovnu povredu ili teže djelo, kao i osobi kojoj je stegovna mjera oproštena, briše se stegovna mjera iz evidencije i smatrat će se da joj stegovna mjera nije izrečena.

Osobi kojoj je izrečena stegovna kazna, osim kazne iz članka 11. stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga Propisnika, osobi kojoj je izrečena stegovna kazna iz članka 12. ovoga Propisnika, ako u roku 2 godine od dana izdržane ili zastarjele kazne ne učini nikakvu stegovnu povredu ili teže djelo i osobi kojoj je stegovna kazna oproštena briše se kazna iz evidencije i smatra se da nije kažnjena.

U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, stegovna mjera, odnosno kazna, briše se po službenoj dužnosti.

Brisanjem stegovne mjere, odnošno kazne, ne dira se u posljedice što ih je ta mjera odnosno kazna izazvala do dana zadovoljenja uvjeta za brisanje, ako ovim Propisnikom nije drukčije određeno.

II. OVLASTI I POSTUPAK UTVRĐIVANJA ODGOVORNOSTI POČINITELJA STEGOVNE GREŠKE

Nadređeni časnici utvrđuju stegovnu odgovornost svojih podređenih prema propisanom postupku i izriču stegovne mjere za koje su ovlašteni ovim Propisnikom.

Izuzetno, o stegovnoj pogrešci učinjenoj prema osobi nadređenoga časnika, odlučuje neposredno nadređeni časnik časnika prema kojemu je stegovna pogreška počinjena.

Nadređeni časnik pri raspravljanju o stegovnoj odgovornosti, izricanju stegovne mjere i njezinu izvršenju, mora voditi računa o osobnom dostojanstvu i časti počinitelja.

Odlučivanje o odgovornosti za stegovnu pogrešku učinjenu u prijašnjoj vojnoj jedinici odnosno vojnoj ustanovi (u daljnjem tekstu: "jedinica, odnosno ustanova"), u ovlasti je zapovjednika jedinice, odnosno ustanove u kojoj se počinitelj nalazi u doba kad se utvrđuje njegova stegovna odgovornost.

Časnik koji je po odredbama stavka 1. ovoga članka izrekao stegovnu mjeru, o tome izvješćuje zapovjednika prijašnje jedinice, odnosno ustanove počinitelja.

Stegovne mjere opomenu i ukor vojnicima, gardistima, vojnicima u pričuvi i kadetima izriče nadređeni časnik na položaju zapovjednika voda ili višem položaju.

Stegovne mjere opomenu i ukor časnicima i dočasnicima izriče nadređeni časnik na položaju zapovjednika čete ili višem položaju.

Ostale stegovne mjere izriču:

1) zapovjednik voda - zabranu izlaska iz kruga vojarne od 1 dana do 3 dana;

2) zapovjednik čete - zabranu izlaska iz kruga vojarne do 5 dana i vojnički pritvor do 7 dana;

3) zapovjednik bataljuna odnosno samostalnog bataljuna - zabranu izlaska iz kruga vojarne do 7 dana i vojnički pritvor do 15 dana.

Zapovjednik brigade, zapovjednik korpusa i časnici na višem položaju imaju pravo izricati sve stegovne mjere propisane ovim Propisnikom. Ti časnici raspravljaju i o odgovornosti vojnika, gardista, vojnika u pričuvi i kadeta za djela iz članka 12. stavka 1. ovoga Propisnika.

Ovlasti iz članaka 21. i 22. ovoga Propisnika imaju i časnici koji se nalaze na položajima jednakim položajima navedenima u tim odredbama, i to:

1. zastavnik i poručnik (poručnik korvete) - pravo zapovjednika voda;

2. natporučnik (poručnik fregate), satnik (poručnik bojnoga broda) - pravo zapovjednika čete;

3. bojnik (kapetan korvete), pukovnik (kapetan fregate) i brigadir (kapetan bojnog broda) - pravo zapovjednika bataljuna odnosno samostalnog bataljuna;

4. general-bojnik (kontraadmiral) i viši časnici - pravo zapovjednika korpusa.

Zapovjednik privremenog vojnog sastava koji se osniva poradi izvršenja pojedinih zadataka, ima u izricanju stegovnih mjera podređenim osobama toga sastava pravo zapovjednika neposredno nižega položaja od zapovjednika koji je osnovao privremeni vojni sastav.

Nadređeni časnici u Hrvatskoj ratnoj mornarici koji se nalaze na određenim postrojbenim dužnostima, imaju glede izricanja stegovnih mjera svojim podređenima sljedeće ovlasti:

1. ovlast zapovjednika voda - zapovjednik pomoćnoga broda ili desantnoga plovnog sredstva za čiji je postrojbeni položaj predviđen čin dočasnika; glavni brodarski zapovjednik odjeljka na brodovima ili pomoćnik zapovjednika broda za čiji je postrojbeni položaj predviden čin poručnika korvete; zapovjednik broda, pomoćnik zapovjednika broda ili zapovjednik brodskog odreda za čiji je postrojbeni položaj predviden čin porućnika fregate odnosno natporučnika mornaričkotehničke službe;

2. ovlast zapovjednika čete - zapovjednik broda, pomoćnik zapovjednika broda ili zapovjednik brodskog odreda za čiji je postrojbeni položaj predviden čin poručnika bojnoga broda, odnosno satnika mornaričkotehničke službe;

3. ovlasti zapovjednika bataljuna - zapovjednik plovne jedinice, zapovjednik broda ili pomoćnik zapovjednika broda za čiji je postrojbeni položaj predviden čin kapetana korvete ili kapetana fregate, zapovjednik plovne jediniee za čiji je postrojbeni položaj predviđen čin kapetana bojnoga broda;

4. ovlasti časnika iz članka 22. ovog Propisnika - zapovjednik flote, zapovjednik i časnik na višem položaju.

Zapovjednik ratnoga broda, kao i zapovjednik sastava ratnih brodova, kada se brodovi nalaze u inozemstvu, ima pravo izricati stegovne mjere kao i njegov nadređeni časnik.

Zapovjednici jedinica, odnosno ustanova, zapovjednici garnizona (vojarne, taborišta, sanitetske ustanove, broda, luke i slično) izriču stegovne mjere i drugim počiniteljima koji nisu u njihovu organskome sastavu, ako su one potrebite i nužne za održavanje reda i stege. Izrečena stegovna mjera uručuje se nadređenomu časniku počinitelja na položaju zapovjednika samostalnoga bataljuna, položaju koji odgovara položaju zapovjednika samostalnog bataljuna ili višem položaju.

Kad osoba iz stavka 1. ovoga članka ocijeni da izricanje stegovne mjere počinitelju koji nije u njegovu organskome sastavu nije hitno, predmet uručuje nadređenomu časniku toga počinitelja.

Časnici iz stavka 1. ovoga članka izriču stegovne mjere u okviru ovlasti propisanih člankom 23. ovoga Propisnika.

Obnašatelji dužnosti ili zastupnici, u tijeku obnašanja dužnosti odnosno zastupanja, imaju pravo izricati stegovne mjere kao i dočasnici i časnici kojih dužnosti obnašaju, odnosno koje zastupaju.

Nadređeni časnik dužan je odmah pokrenuti postupak za stegovnu pogrešku svoga podređenoga i odlučiti o njoj u roku tri dana od dana saznanja za stegovnu pogrešku.

Počinitelj stegovne povrede mora se saslušati i o tome se mora učiniti pismeni zapisnik.

Kad se počinitelj stegovne povrede ne može saslušati, pribavlja se pismena izjava.

Ako je osim saslušanja počinitelja potrebito prikupiti i druge dokaze, rok iz članka 27. ovoga Propisnika računa se od dana kad su pribavljeni potrebiti dokazi.

Časnik niži po činu, osim ovlaštene osobe iz članka 23. stavka 2. ovoga Pravilnika, ne može voditi postupak zbog stegovne pogreške protiv višega časnika, niti mu izricati stegovne mjere.

Nadređeni časnik koji nije ovlašten za vođenje postupka i izricanje stegovne mjere dužan je predmet uručiti svojemu nadređenom časniku na odlučivanje, u roku 2 dana od dana saznanja za stegovnu pogrešku.

Kad ovlašteni časnik ocijeni da je povredom vojne stege učinjeno i kazneno djelo, predmet se redovnim putem uručuje ovlaštenomu tužitelju; ako smatra da je to u interesu službe, poduzima mjere da se o takvoj povredi vojne stege odluči i u stegovnom postupku.

Kad učinjena povreda vojne stege ima obilježje kaznenoga djela protiv oružanih snaga, o kojoj se, sukladno s odredbama Kaznenoga zakona može odlučiti u stegovnom postupku, nadređeni časnik predmet uručuje časniku ovlaštenomu za odlučivanje o toj stegovnoj povredi.

Časnik na položaju zapovjednika čete ili višem položaju, časnik na dužnosti dežurnoga u jedinici, odnosno ustanovi i ovlašteni časnik vojne policije, može pritvoriti vojnika, gardista, odnosno vojnika u pričuvi, koji teže narušava red u jedinici, odnosno ustanovi ili javni red, dok ovlašteni časnik ne odluči o stegovnoj odgovornosti vojnika, odnosno vojnika u pričuvi, ali najduže do 48 sati.

Časnik iz stavka 1. ovoga članka, dužan je odmah izvijestiti časnika ovlaštenoga za odlučivanje o stegovnoj odgovornosti vojnika, gardista, odnosno vojnika u pričuvi i podatke o vremenu i razlozima pritvaranja evidentirati u knjizi prijavke, odnosno drugoj evidenciji koju vodi.

O stegovnoj mjeri vojničkoga pritvora izrečenoj vojniku, gardista, vojniku u pričuvi i kadetu, te o svakoj stegovnoj mjeri izrečenoj ostalim osobama, časnik koji je mjeru izrekao donosi propisanu zapovijed.

Zapovijed o stegovnoj mjeri sadrži:

1) broj i datum zapovijedi;

2) ime i prezime počinitelja stegovne pogreške, njegov čin i položaj, te jedinicu, odnosno ustanovu u kojoj je na službi;

3) prijašnje stegovne mjere - ako nisu brisane;

4) opis učinjene stegovne pogreške (datum, mjesto izvršenja i kratak opis činjenica), s naznakom točke iz članka 3. ovoga Propisnika;

5) dokaz o učinjenoj stegovnoj grešci;

6) obranu počinitelja stegovne greške i ocjenu njezine osnovanosti:

7) odredbe propisa u svezi s kojima se izriče stegovna mjera;

e) vrstu i trajanje stegovne mjere;

9) činjenice i okolnosti koje su uzete u obzir pri izricanju stegovne mjere;

10) pouku o pravu na žalbu;

11) potpiš ovlaštenog časnika koji je donio propisanu zapovijed.

Zapovijed o izrečenoj mjeri uručuje se redovnim putem počinitelju.

Odmah po isteku roka za žalbu, primjerak zapovijedi o izrečenoj stegovnoj mjeri uručuje se redovnim putem nadređenom časniku poradi ocjene pravilnosti.

Svaki časnik nadređen časniku ovlaštenomu za izricanje stegovne mjere može po službenoj dužnosti ocijeniti pravilnost odluke o stegovnoj mjeri u roku 30 dana od dana priopćenja.

Nadređeni časnik iz članaka 34. i 35. ovoga Propisnika poništit će stegovnu mjeru koju je izrekao njegov podređeni, u roku 8 dana što za nju sazna, ako su ispunjeni ovi uvjeti:

1. ako osoba kojoj je izrečena stegovna mjera nije učinila stegovnu pogrešku;

2. ako je stegovna pogreška učinjena u okolnostima koje isključuju odgovornost počinitelja ili potrebu izricanja stegovne mjere;

3. ako je u trenutku izricanja stegovne mjere nastupila zastara pokretanja i vođenja stegovnoga postupka;

4. ako povreda vojne stege pripada stegovnim prijestupima;

5. ako je povreda vojne stege kazneno djelo, a interesi službe i stege ne zahtijevaju i stegovnu odgovornost;

6. ako je stegovnu mjeru izrekla neovlaštena osoba ili je podređeni prekoračio ovlasti;

7. ako počinitelj nije saslušan;

8. ako je počinjena druga bitna povreda postupka.

Zbog razloga iz stavka 1. točaka 6. i 8. ovog članka, časnik iz stavka 1. ovog članka, poništavajući stegovnu mjeru, raspravlja učinjenu stegovnu grešku i izriče odgovarajuću stegovnu mjeru.

Protiv odluke o izrečenoj stegovnoj mjeri odnosno kazni pritvora, po odredbi članka 12. stavka 1. ovoga Propisnika, osoba kojoj je stegovna mjera odnosno kazna pritvora izrečena, može izjaviti žalbu svomu nadređenom časniku u roku 3 dana, od dana priopćenja odluke.

Žalbe se može izjaviti usmeno ili pismeno.

O usmeno izjavljenoj žalbi nadređeni časnik dužan je napraviti službenu bilješku, s naznakom datuma podnošenja žalbe i razloga koje navodi žalitelj, kao i s podatkom da je žalitelj upoznat sa sadržajem službene bilješke.

Nadređeni časnik, ako nije ovlašten za odlučivanje, u roku 3 dana od dana izjavljene žalbe uručuje žalbu s ostalim spisima časniku ovlaštenomu za odlučivanje.

Ovlašteni časnik dužan je odlučiti o žalbi u roku 3 dana od dana primitka žalbe, odnosno od dana pribavljanja novih dokaza.

Žalba ne zadržava izvršenje stegovne mjere, osim ako je izjavljena protiv odluke kojom je izrečena stegovna mjera vojničkoga pritvora.

Iznimno od odredbe članka 37. stavka 6. ovoga Propisnika, časnik na položaju zapovjednika čete ili na višem položaju može zapovijediti da se pristupi izvršenju vojničkoga pritvora i prije nego što ovlašteni časnik odluči o žalbi protiv izrečene stegovne mjere, ako vojnik, gardist, odnosno vojnik u pričuvi, kojemu je izrečena stegovne mjera vojničkoga pritvora, teže narušava red u jedinici, odnosno ustanovi.

O žalbi odlučuje časnik neposredno nadređen časniku koji je izrekao stegovnu mjeru, odnosno kaznu pritvora.

Časnik iz stavka 1. ovoga članka koji odlučuje o žalbi, može izrečenu stegovnu mjeru odnosno kaznu pritvora potvrditi, smanjiti, ublažiti, oprostiti i poništiti.

Stegovna mjera priopćuje se osobi kojoj je izrečena. Časnik koji je izrekao stegovnu mjeru može odlučiti da se stegovna mjera priopći u jedinici, odnosno ustanovi kojoj pripada osoba kojoj je stegovna mjera izrečena i to:

1. stegovna mjera izrečena vojniku, vojniku u pričuvi i gardistu - pred postrojem vojnika, odnosno gardista;

2. stegovna mjera izrečena dočasniku i časniku - na sastanku dočasnika ili časnika istoga ili višeg čina od čina osobe kojoj je izrečena stegovna mjera;

3. stegovna mjera izrečena građanskoj osobi - na sastanku jedinice, odnosno ustanove.

Izvršenju stegovne mjere pristupa se odmah, a najkasnije u roku 10 dana od dana priopćenja, ako stegovna mjera nije izvršena samim priopćenjem.

Členak 42.

Izvršenje stegovne mjere provodi nadređeni časnik počinitelja na položaju zapovjednika čete ili višem položaju.

Za izvršenje stegovne mjere vojničkoga pritvora, izrečene sukladno s člankom 26. stavcima 1. i 2. ovoga Propisnika, odgovoran je časnik koji je stegovnu mjeru izrekao, odnosno dočasnik ili časnik kojega on odredi.

Izuzetno od stavka 2. ovoga članka, ako počinitelj nije iz garnizona u kojem mu je izrečena stegovna mjera, za izvršenje je odgovoran časnik iz stavka 1. ovoga članka.

Izvršenje stegovne mjere vojničkog pritvora, odnosno stegovne kazne pritvora. odlukom časnika iz stavka 1. ovoga članka, može se odgoditi: ili započeto izvršenje može se prekinuti u slučaju smrti ili teže bolesti u obitelji počinitelja, ili bolesti počinitelja, kao i u drugim naročito opravdanim slučajevima. Izvršenje se mora nastaviti u roku 48 sati po prestanku razloga za odgađanje odnosno prekidanje izvršenja.

Stegovne mjere: opomena i ukor izvršavaju se priopćenjem tih mjera počinitelju.

Stegovne mjere: zabrana izlaska izvan kruga vojarne, vojnički pritvor i stegovna kazna pritvora izvršavaju se sukladno Službovniku oružanih snaga.

Stegovnu mjeru vojničkoga pritvora, odnosno stegovnu kaznu pritvora, vojnici i vojnici u pričuvi izdržavaju u pravilu na kraju služenja vojnoga roka, odnosno na kraju obnašanja vojne vježbe ili druge vojne dužnosti.

Osobama iz stavka 1. ovoge članka obustavlja se izdržavanje mjere vojničkoga pritvora odnosno stegovne kazne pritvora istekom služenja vojnoga roka odnosno vojne vježbe ili druge vojne dužnosti, osim u slučajevima koji se sukladno sa Zakonom o obrani ne računaju u služenje vojnoga roka, odnosno vojne vježbe ili druge dužnosti.

O molbi ili o prijedlogu za smanjenje, ublažavanje ili oproštaj stegovnih mjera, odlučuje časnik koji je izrekao stegovnu mjeru, kao i svaki viši nadređeni časnik.

Molba za smanjenje, ublažavanje ili oproštaj stegovne mjere podnosi se neposredno nadređenom časniku. Vojnici, vojnici u pričuvi, gardisti i kadeti mogu molbu izjaviti i usmeno na prijavku.

Ako nadređeni časnik nije ovlašten odlučivati o molbi, dužan je primljenu molbu, sa svojim mišljenjem, redovnim putem odmah uručiti ovlaštenom časniku.

Svaki časnik nadređen počinitelju može časniku ovlaštenomu za rješavanje molbe predložiti smanjenje, ublažavanje ili oproštaj izrečene stegovne mjere.

Odluka o smanjenju, ublažavanju ili oproštaju stegovne mjere donosi se u istoj formi i objavljuje se na isti način kao i izrečena stegovna mjera.

O izrečenim stegovnim mjerama vodi se evidencija po posebnim propisima.

Evidenciju iz stavka 1. ovoga članka vodi ovlašteno tijelo za vođenje osobnih podataka jedinice, odnosno ustanove.

Primjerak zapovijedi o brisanju stegovne mjere izrečene dočasniku, časniku i građanskoj osobi, uručuje se redovnim putem jedinicama, odnosno ustanovama kod kojih se čuva njihov dosje osobnih podataka.

Pod uvjetima iz članka 18. stavka 1. ovoga Propisnika, stegovnu mjeru, po službenoj dužnosti, brišu časnici kod kojih se vodi osnovna evidencija o izrečenoj stegovnoj mjeri.

III. OVLASTI I POSTUPAK ZA ODLUČIVANJE O ODGOVORNOSTI ZA STEGOVNE PRIJESTUPE

Za suđenje zbog stegovnih prijestupa ovlašteni su prvostupanjski vojnostegovni sudovi i Viši vojnostegovni sud pri Glavnom stožeru.

Sudovi iz stavka 1. ovoga članka odlučuju i o odgovor nosti počinitelja za djela iz članka 12. stavka 2. ovoga Propisnika.

Ako ovim Propisnikom nije drukčije određeno, postupak zbog stegovnoga prijestupa provodit će se prema odredbama zakona kojim se uređuje kazneni postupak.

Prvostupanjski vojnostegovni sudovi ovlašteni su suditi sljedečim osobama:

1. Vojnostegovni sud pri Glavnome stožeru sudi: svim dočasnicima i časnicima na službi u Glavnome stožeru, svim časnicima čina brigadira i višega čina, te svim časnicima na dužnosti zapovjednika samostalnog bataljuna i zapovjednika brigade i višem položaju u Hrvatskoj vojsci;

2. Vojnostegovni sudovi pri operativnim zonama sude: dočasnicima i časnicima do čina brigadira u jedinicama, odnosno ustanovama koje su podređene zapovjedniku operativne zone ili se nalaze u jedinicama, odnosno ustanovama u području ovlasti zapovjednika operativne zone, kao i dočasnicima i časnicima do čina brigadira koji obnašaju dužnosti u tijelima državne uprave, poduzećima ili drugim pravnim osobama.

Mjesna ovlast vojnostegovnoga suda određuje se prema jedinicama, odnosno ustanovi, tijelu državne uprave, poduzeću ili drugoj pravnoj osobi u kojoj se počinitelj stegovnoga prijestupa nalazi u trenutku donošenja rješenja ostavljanju pred vojnostegovni sud.

Kad su suizvršitelji, odnosno drugi sudionici stegovnoga prijestupa na službi u različitim jedinicama, odnosno ustanovama, tijelima državne uprave, poduzećima ili drugim pravnim osobama i podliježu ovlasti različitih vojnostegovnih sudova, za sudenje je ovlašten prvostupanjski vojnostegovni sud pri Glavnome stožeru.

Vojnostegovni sudovi sude u vijeću od 3 suca, od kojih je 1 predsjednik vijeća.

Predsjednik vijeća mora biti istog ili višeg čina od čina počinitelja o čijem se prijestupu odlučuje.

Vojnostegovni sudovi donose odluke, u obliku presude ili rješenja.

Predsjednici vojnostegovnih sudova, suci, tužitelji i zamjenici tužitelja imenuju se na 2 godine.

Tajnik vojnostegovnoga suda pomaže predsjedniku suda, odnosno predsjedniku vijeća u pripremi i vođenju rasprave.

Tajnik vojnostegovnoga suda stručni je suradnik suda u pitanjima primjene svih propisa u svezi s radom suda. Brine se o administrativnim poslovima u sudu, vođenju upisnika i imenika po stegovnim predmetima i rukovanju predmetima, izvršava i druge stručne poslove koje odredi predsjednik suda.

Tajnik vojnostegovnoga suda mora biti diplomirani pravnik.

Na raspravi pred vojnostegovnim sudom okrivljenik može imati branitelja.

Na zahtjev okrivljenika, predsjednik vijeća odredit će za branitelja osobu koja je diplomirani pravnik, ako prema težini prijestupa ili činjeničnom stanju ocijeni da je takva obrana nužna ili ako ocijeni da se okrivljenik nije u stanju sam braniti.

Viši vojnostegovni sud pri Glavnom stožeru ima sljedeće ovlasti :

1. odlučuje o žalbama protiv odluka prvostupanjskih vojnostegovnih sudova;

2. odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti protiv pravomoćnih odluka prvostupanjskih vojnostegovnih sudova;

3 odlučuje o zahtjevu za izvanredno ublažavanje kazni;

4. rješava sukobe ovlasti izmedu prvostupanjskih vojnostegovnih sudova.

Čim dozna za stegovni prijestup podređenoga, nadređeni časnik na položaju zapovjednika čete, položaju koji odgovara položaju zapovjednika čete ili višem položaju, dužan je poduzeti potrebite mjere poradi osiguranja dokaza i prikupljanja podataka značajnih za utvrđivanje činjeničnog stania, te izvijestiti svoga nadređenoga časnika.

Nadređeni časnik iz stavka 1. ovoga članka, ako nije ovlašten za pokretanje izviđaja, primljeno izvješće s mišljenjem uručuje redovnim putem časniku ovlaštenomu za pokretanje izviđaja.

Stegovni izviđaj protiv dočasnika i časnika u oružanim snagama rješenjem pokreće časnik na položaju zapovjednika brigade, položaju koji odgovara položaju zapovjednika brigade ili višem položaju.

Stegovni izviđaj protiv dočasnika i časnika imenovanih u tijela državne uprave, poduzeća i druge pravne osobe, rješenjem pokreće časnik na položaju zapovjednika operativne zone na čijem se području nalazi tijelo državne uprave, poduzeće ili pravna osoba, na prijedlog upravitelja tijela uprave, poduzeća ili pravne osobe.

Rješenjem o stegovnom izviđaju određuje se voditelj izviđaja i rok provođenja izviđaja.

Za voditelja izviđaja ne može se odrediti osoba iz članka 58. ovoga Propisnika, a niti osoba koja je po činu ili položaju niža od osobe protiv koje se vodi stegovni postupak.

Izviđaj može trajati najduže 20 dana od dana pokretanja izviđaja. Iz opravdanih razloga časnik iz članka 62. ovoga Propisnika može produžiti rok za 10 dana.

U tijeku izviđaja mora se saslušati počinitelj stegovnoga prijestupa, te prikupiti potrebiti dokazi.

Po izvršenom izviđaju, stegovni spis s izvješćem i prijedlogom voditelj izviđaja uručuje osobi koja je pokrenula izviđaj.

Časnik ovlašten za pokretanje izviđaja može odlučiti da se izviđaj ne pokreće ako je činjenićno stanje utvrđeno u drugom postupku (kaznenom, prekršajnom i drugom). U tome slučaju predmet, sa svojim prijedlogom, uručuje se ovlaštenom časniku poradi donošenja rješenja o stavljanju počinitelja pod vojnostegovni sud.

Nakon završenog izviđaja, ovlašteni časnik koji je pokrenuo izviđaj, ovisno o rezultatima izviđaja, može obustaviti izviđaj, počinitelju izreči stegovnu mjeru ili predmet uručiti časniku ovlaštenomu za stavljanje počinitelja stegovnoga prijestupa pod vojnostegovni sud, ako sam nije ovlašten donijeti rješenje o stavljanju počinitelja pod vojnostegovni sud.

Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka ima i svaki nadređeni časnik ovlaštenoga časnika koji je pokrenuo postupak.

Ovlašteni časnik koji je pokrenuo izviđaj, rješenjem obustavlj a izviđaj :

1. ako utvrdi da nema prijestupa;

2. ako utvrdi da počinitelj nije odgovoran za stegovni prijestup;

3. ako utvrdi da je učinjena stegovna pogreška.

U slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka časnik koji je pokrenuo izviđaj, izriče svojom zapovijedi odgovarajuću stegovnu mjeru.

Ako časnik ovlašten za stavljanje pod vojnostegovni sud, utvrdi da je počinjen stegovni prijestup, donosi rješenje kojim počinitelja stavlja pod vojnostegovni sud i to rješenje sa spisima uručuje ovlaštenomu vojnostegovnom tužitelju poradi podnošenja optužnoga prijedloga vojnostegovnomu sudu.

Rješenje o stavljanju pod vojnostegovni sud donosi:

1. načelnik Glavnog stožera - za osobe iz članka 54. stavka 1. točke I. ovoga Propisnika,

2. zapovjednik operativne zone - za dočasnike i časnike do čina brigadira koji se nalaze u jedinicama, odnosno ustanovama koje su podređene zapovjedniku operativne zone, te za dočasnike i časnike do čina brigadira u tijelima državne uprave, poduzećima i drugim pravnim osobama, a koji se nalaze u zoni ovlasti zapovjednika operativne zone,

3. zapovjednik Hrvatske ratne mornarice - za dočasnike i časnike do čina brigadira podređenih jedinica i ustanova,

4. zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane - za dočasnike i časnike do čina brigadira podređenih jedinica i ustanova.

Za počinitelje stegovnoga prijestupa iz stavka 1. točke 3. ovoga članka mjesno je ovlašten prvostupanjski vojnostegovni sud pri operativnoj zoni Split ili Rijeka, sukladno s člankom 54. stavkom 1. točkom 2. ovoga Propisnika.

Časnik iz članka 69. ovoga Propisnika uručuje rješenje o stavljanju pod vojnostegovni sud s cjelokupnim predmetom, tužitelju pri vojnostegovnome sudu, ovlaštenomu za suđenje u prvome stupnju.

Primjerak rješenja o stavljanju pod vojnostegovni sud uručuje se jedinici, odnosno ustanovi kod koje se počinitelj stegovnoga prijestupa nalazi na službi.

Kad je stegovni prijestup počinjen istom radnjom kojom je izvršeno i kazneno djelo. časnik ovlašten za stavljanje pod vojnostegovni sud odlučuje da li posebni interesi službe zahtijevaju da počinitelj odgovara i pred vojnostegovnim sudom za stegovni prijestup.

Ukoliko utvrdi da interesi službe ne zahtijevaju da počinitelj odgovara pred vojnostegovnom sudu, časnik iz stavka 1. ovog članka rješenjem obustavlja stegovni postupak i podnosi kaznenu prijavu ovlaštenomu javnom tužitelju.

Tužitelj podnosi optužni prijedlog ovlaštenomu vojnostegovnom sudu u roku 3 dana od dana primitka rješenja.

Tužitelj je vezan rješenjem o stavljanju pod vojnostegovni sud glede osobe počinitelja i djela za koje se tereti.

Tužitelj pri prvostupanjskome vojnostegovnom sudu zastupa optužni prijedlog na glavnoj raspravi.

Tužitelj može protiv okrivljenika proširiti optužni prijedlog za stegovne prijestupe koje okrivljenik počini u tijeku glavne rasprave ili koji se otkriju od podnošenja optužnoga prijedloga do završetka glavne rasprave.

Kada u tijeku glavne rasprave utvrdi da izvedeni dokazi ukazuju na drukčije činjenićno stanje od onog iznesenog u optužnom prijedlogu, tužitelj može preinačiti optužni prijedlog.

Nakon primitka optužnog prijedloga, predsjednik vojnostegovnoga suda ocjenjuje da li je potrebito dopuniti izviđaj i prema potrebi određuje način i rok dopune izvida. Najkasnije u roku 15 dana od dana primitka optužnoga prijedloga, predsjednik suda određuje dan, sat i mjesto glavne rasprave, te sastav vijeća.

Poziv za glavnu raspravu s optužnim prijedlogom uručuje se okrivljeniku, tako da mu ostane dovoljno vremena za pripremanje obrane, a najmanje 3 dana prije dana za koji je zakazana glavna rasprava.

Nakon primitka optužnoga prijedloga, okrivljenik može predložiti sudu nove dokaze i dostaviti pismenu obranu.

Ako okrivljenik ne dođe na glavnu raspravu, a uredno je pozvan, sud može na prijedlog tužitelja odlučiti da se glavna rasprava održi u njegovoj nenazočnosti.

Glavnu raspravu, u pravilu, vodi predsjednik vojnostegovnoga suda, kao predsjednik vijeća.

Ako je predsjednik suda sprijećen, glavnu raspravu vodi sudac iz sastava vijeća koji je najviši po činu, a ako su istoga čina, sudac kojega odredi predsjednik vojnostegovnoga suda.

Zapisnik o glavnoj raspravi potpisuje predsjednik vijeća, tajnik suda i zapisničar.

Nakon održane glavne rasprave vojnostegovni sud donosi presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim, odnosno oslobađa od optužbe ili se optužba odbija.

Ako je okrivljenik proglašen krivim, osuđuje se za stegovni prijestup ili mu se izriče stegovna mjera za stegovnu grešku.

Presuda se mora pismeno izraditi u roku 5 dana od dana objavljivanja presude. Presudu potpisuje predsjednik vijeća i tajnik suda.

Presuda se uručuje tužitelju, osuđeniku i njegovu branitelju.

Protiv presude vojnostegovnoga suda može se izjaviti žalba Višemu vojnostegovnom sudu u roku 8 dana od dana primitka presude.

Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu.

Žalbu mogu izjaviti tužitelj, osuđenik i njegov branitelj, osim ako se tomu osuđenik izričito protivi.

Žalba odgađa izvršenje presude.

Rješenja koja se donose poradi pokretanja i vođenja postupka, mogu se pobijati samo u žalbi protiv presude.

Odluku o žalbi donosi Viši vojnostegovni sud na sjednici vijeća.

O sjednici vijeća izvješćuju se tužitelj pri Višem vojnostegovnome sudu i osuđenik, ako je to zatražio do isteka roka za žalbu.

O troškovima stegovnoga postupka sud odlučuje presudom.

Izuzetno, ako u vrijeme donošenja presude nedostaju podaci o visini troškova, o troškovima se može odlučiti i rješenjem kada se ti podaci pribave.

Sud može okrivljenika djelomićno ili u cijelosti osloboditi obveze na naknadu troškova stegovnoga postupka ako je stegovni prijestup manjeg značenja, a do tada je osuđenik bio dobroga vladanja, i ako bi plaćanjem troškova bilo dovedeno u pitanje izdržavanje osuđenika ili osobe koju je dužan izdržavati.

Troškovi postupka padaju na teret Proračuna Republike Hrvatske, ako je donesena presuda kojom se osuđenik oslobada od optužbe, kojom se optužba odbija ili kojom se osuđeniku izriču stegovne mjere za stegovnu pogrešku.

U troškove postupka ne uračunavaju se naknade koje osuđeniku pripadaju po propisima o naknadama putnih i drugih troškova.

Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Višem vojnostegovnomu sudu u roku 3 dana od dana primitka rješenja.

Kazne za stegovne prijestupe izrečene pravomoćnom presudom izvršavaju se nakon donošenja zapovijedi o izvršenju kazne.

Zapovijed o izvršenju kazne donosi:

1. vrhovni zapovjednik oružanih snaga - za izvršenje kazne gubitka službe izrečene časniku;

2. ministar obrane - za izvršenje kazne gubitka službe izrečene dočasniku;

3. časnik ovlašten za stavljanje pod vojnostegovni sud

- za izvršenje kazne zaustavljanje u napredovanju, smanjenje plaće, novčane kazne izrečene za privredni prijestup; pritvora i razrješenja s dužnosti pričuvnog dočasnika i pričuvnoga časnika sa zabranom ponovnog imenovanja na tu dužnost;

4. časnik ovlašten za imenovanje - za izvršenje kazne izrečene građanskoj osobi.

Prvostupanjski vojnostegovni sud dužan je ovlaštenoj osobi iz stavka 1. ovoga članka uručiti spise predmeta poradi izdavanja zapovijedi o izvršenju pravomoćno izrečene kazne u roku 15 dana od dana pravomoćnosti presude. Ako osoba koja izdaje zapovijed iz stavka 1. ovog članka nije časnik koji je osuđenika stavio pod vojnostegovni sud, uz spise predmeta uručuje se i mišljenje toga časnika.

Pravomoćnu presudu i zapovijed o izvršenju kazne prvostupanjski vojnostegovni sud uručuje:

1. osuđeniku,

2. tužitelju pri prvostupanjskom vojnostegovnom sudu,

3. jedinici, odnosno ustanovi čiji je časnik odgovoran za izvršenje kazne,

4. ovlaštenom tijelu kod kojega se vode spisi osobnih podataka poradi evidencije kazne.

Izvršenje kazne zaustavljanja u napredovanju provodi časnik ovlašten za predlaganje promicanja.

Izvršenje kazne smanjenja plaće i novčane kazne izrečene za privredni prijestup provodi ovlaštena osoba za isplatu plaće.

Kazna smanjenja plaće izvršava se prema visini plaće koja pripada osuđeniku na dan pravomoćnosti presude kojom je izrečena stegovna kazna, ne uzimajući u obzir kasnije povečanje plaće.

S izvršenjem kazne započinje se prvog dana narednoga mjeseca nakon pravomoćnosti presude.

Izvršenje kazne pritvora provodi časnik određen u zapovijedi o izvršenju kazne.

Kazna pritvora izvršava se na način propisan Službovnikom oružanih snaga.

Izvršenje kazne pritvora odgađa se, ili se započeto izvršenje prekida, odlukom časnika ovlaštenoga za izvršenje kazne, u slučaju smrti ili teže bolesti u obitelji, odnosno bolesti optuženika, kao i u drugim naročito opravdanim slučajevima. Izvršenje se mora nastaviti u roku 48 sati po prestanku razloga za odgađanje, odnosno prekidanje izvršenja

Izvršenje kazne razrješenja s dužnosti pričuvnoga dočasnika i pričuvnoga časnika sa zabranom ponovnog imenovanja na tu dužnost, provodi osoba ovlaštena za imenovanje na te dužnosti.

Izvršenje kazne gubitka službe djelatne vojne osobe provodi nadređeni časnik na položaju zapovjednika samostalnoga bataljuna, na položaju koji odgovara položaju zapovjednika samostalnoga bataljuna ili višem položaju.

Kazna gubitka službe izvršava se razrješenjem osuđenika od službe u oružanim snagama, temeljem akta o prestanku službe.

Pravomoćnom presudom izrečena kazna evidentira se u spisu osobnih podataka osuđenika. Kazna se evidentira kod svih jedinica, odnosno ustanova kod kojih se vodi spis osobnih podataka osuđenika.

Kazna se, po ispunjenju uvjeta iz članka 18. stavka 2. ovoga Propisnika, briše iz evidencije na osnovi zapovijedi zapovjednika jedinice, odnosno ustanove kod koje se osuđenik vodi u osnovnoj evidenciji.

Po jedan primjerak zapovijedi o brisanju kazne uručuje se redovnim putem svim jedinicama, odnosno ustanovama kod kojih se vodi spis osobnih podataka osuđenika.

IV. POSTUPAK ZA SMANJENJE, UBLAŽAVANJE I OPROŠTAJ STEGOVNE KAZNE

Postupak za smanjenje, ublažavanje ili oproštaj kazne može se pokrenuti po molbi osuđenika ili po prijedlogu nadređenoga časnika.

Molbu za smanjenje, ublažavanje ili oproštaj kazne može podnijeti samo osuđenik.

Molba se podnosi prvostupanjskome vojnostegovnom sudu koji je donio presudu.

Molba se može ponovno podnijeti protekom godine dana od dana donošenja odluke po prije podnesenoj molbi za smanjenje, ublažavanje ili oproštaj kazne.

Vojnostegovni sud, nakon što pribavi podatke o osuđeniku i mišljenje časnika ovlaštenoga za stavljanje pod vojnostegovni sud, molbu s prijedlogom uručuje osobama iz članka 16. ili 95. ovoga Propisnika.

Prijedlog za smanjenje, ublažavanje ili oproštaj kazne osuđenika može podnijeti njegov nadređeni časnik na položaju zapovjednika čete, položaju koji odgovara položaju zapovjednika čete ili višemu položaju.

Prijedlog se redovnim putem uručuje časniku koji je osuđenika stavio pod vojnostegovni sud. Uz prijedlog se dostavljaju podaci o osuđeniku s mišljenjem o njegovu vladanju nakon izrečene kazne.

Časnik iz stavka 2. ovoga članka uručuje prijedlog sa svojim mišljenjem vojnostegovnom sudu koji je sudio u prvom stupnju.

Prijedlog s prikupljenim podacima o osuđeniku, pribavljenim mišljenjem časnika ovlaštenoga za stavljanje pod vojnostegovni sud i sa spisima predmeta, uručuje vojnostegovni sud osobama iz članka 16. ili 95. ovoga Propisnika.

Načelnik Glavnog stožera odlučuje o molbi ili o prijedlogu za smanjenje, ublažavanje ili oproštaj kazni iz članka 11. točke 1. do 4. ovoga Propisnika, koje su izrečene djelatnomu i pričuvnom dočasniku, kao i kaznama iz članka 100. ovoga Propisnika koje su izrečene građanskoj osobi.

V. NADZOR

Nadzor nad radom vojnostegovnih sudova i tužitelja pri vojnostegovnim sudovima obavlja zapovjednik jedinice, odnosno ustanove pri kojoj se nalazi vojnostegovni sud.

Predsjednik prvostupanjskog vojnostegovnoga suda i tužiteli za svoj rad u sudu stegovno odgovaraju načelniku Glavnoga stožera, odnosno zapovjedniku operativne zone pri kojoj se nalazi vojnostegovni sud.

Predsjednik Višega vojnostegovnoga suda i tužitelj za svoj rad u sudu stegovno odgovaraju ministru obrane.

Suci i tajnik vojnostegovnoga suda za svoj rad u sudu stegovno odgovaraju predsjedniku vojnostegovnoga suda u koji su imenovani.

Spisi stegovnih predmeta čuvaju se i arhiviraju sukladno s posebnim propisima.

VI. VOJNOSTEGOVNA ODGOVORNOST GRAĐANSKIH OSOBA

Odredbe ovoga Propisnika primjenjuju se na građanske osobe, ako u ovoj glavi nije drukčije propisano.

Za stegovne greške građanskim osobama izriču se stegovne mjere opomena i ukor.

Stegovne mjere iz stavka 1. ovog članka građanskoj osobi izriče nadređeni časnik na položaju zapovjednika čete ili višem položaju, odnosno nadređeni časnik čina satnika ili višeg čina.

Građanska osoba može izricati stegovne mjere iz stavka 1. ovoga članka građanskim osobama koje su joj u službi podređene, a ako je na položaju časnika iz stavka 2. ovoga članka i podređenim vojnim osobama.

Građanskim osobama za stegovne prijestupe mogu se izreči sljedeće stegovne kazne:

1. raspored na drugo službeničko mjesto koje odgovara stručnoj spremi građanske osobe,

2. smanjenje plaće od 10% do 20% u trajanju od jednog mjeseca do dvanaest mjeseci,

3. prestanak službe u oružanim snagama.

Odredba članka 17. ovoga Propisnika odgovarajuće se primjenjuje na građansku osobu kojoj je prestao službenički odnos zbog kazne prestanka službe u oružanim snagama.

VII. ODLUČIVANJE O STEGOVNOJ ODGOVORNOSTI U RATNOM STANJU

Odredbe ovoga Propisnika u svezi s odlučivanjem o stegovnoj odgovornosti vojnih i građanskih osoba odgovarajuće se primjenjuju i u ratnome stanju, ako odredbama ove glave nije dručije određeno.

U ratnome stanju ne izriču se stegovne mjere i kazne čije izvršenje, s obzirom na uvjete i okolnosti pod kojima trebaju biti provedene, nije svrhovito ili nije moguće.

Odlućivanje o stegovnoj odgovornosti za povredu vojne stege u ratnome je stanju hitno.

O stegovnim pogreškama odlučuje se odmah, a najkasnije u roku 24 sata od saznanja da je pogreška učinjena.

U slučajevima iz članka 20. stavka 2. i članka 26. stavka 2. ovoga Propisnika časnik nadređen osuđeniku izvješćuje se samo ako je to, s obzirom na prilike i uvjete, mogućno.

Odluka o žalbi donosi se odmah, a najkasnije u roku 24 sata i može se donijeti u obliku službene bilješke na primjerku podnijete žalbe, odnosno bilješke o podnijetoj žalbi u spisima predmeta.

Kad izvršenje stegovne mjere nije moguće započeti u roku 5 dana od dana priopćenja, izvršenju se, u pravilu, ne pristupa.

Stegovne mjere zabrana izlaska iz kruga vojarne te vojnički pritvor i stegovna kazna pritvora izvršavaju se samo u uvjetima smještaja u vojarni jedinica i ustanove i ako se njihovim izvršenjem osuđenik ne izlaže većim opasnostima od ratnih djelovanja u odnosu na ostale pripadnike jedinice, odnosno ustanove.

Izvršenje stegovne mjere vojničkog pritvora, odnosno stegovne kazne pritvora, prekida se odnosno odgađa i u slučaju ako to zahtijevaju zadaci jedinice, odnosno ustanove ili razlozi sigurnosti i zaštite osoba iz stavka 2. ovoga članka.

Svaku stegovnu mjeru odnosno stegovnu kaznu pritvora može smanjiti, ublažiti ili oprostiti svaki nadređeni časnik osuđenika na položaju zapovjednika bataljuna, na položaju koji odgovara položaju zapovjednika bataljuna ili višem položaju, ako je osuđenik po izrečenoj mjeri odnosno kazni pokazao hrabrost, požrtvovanje i primjerenost u izvršavanju borbenih zadataka.

U ratnome stanju, za suđenje suizvršitejjima, odnosno sudionicima stegovnoga prijestupa iz jedinica, odnosno ustanova ili tijela državne uprave, poduzeća i drugih pravnih osoba, za koje su ovlašteni različiti sudovi, ovlašten je sud koji je ovlašten za sudenje najvišem po činu, odnosno po položaju suizvršitelja ili sudionika.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako to ratne prilike zahtijevaju, svaki od ovlaštenih sudova odvojeno odlučuje odgovornost osoba za koje je ovlašten prema odredbama članka 55. ovoga Propisnika.

U ratnome stanju stegovni se izviđaj pokreče odmah, a može trajati najduže 3 dana od dana pokretanja.

U ratnome stanju sud može odlučiti da se rasprava održi u nenazoćnosti okrivljenika, ako to ratne prilike ili neodgodive važne službene dužnosti okrivljenika zahtijevaju, s tim da okrivljeniku odredi branitelja po službenoj dužnosti.

Osobi kojoj je izrečena stegovna kazna, a koja pokaže hrabrost ili se osobito istakne u izvršenju zadataka, može se stegovna kazna smanjiti, ublažiti ili oprostiti.

Časnik nadređen osobi iz stavka 1. ovoga člnaka koji nije ovlašten smanjiti, ublažiti ili oprostiti stegovnu kaznu, dužan je po službenoj dužnosti pokrenuti postupak za smanjenje, ublaženje ili oproštaj stegovne kazne:

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Stegovni postupci koji nisu pravomoćno okončani do stupanja na snagu ovoga Propisnika, dovršit će se prema odredbama ovoga Propisnika.

Ovlašćuje se ministar obrane da donese propise o načinu vođenja evidencije i statistike stegovnih mjera i kazni.

Ovaj Propisnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Broj : 03-197/ 1-92

Zagreb. 7. travnja 1992.