SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7 Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske

Proglašavam Zakon o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na skupnoj sjednici Društveno-političkog vijeća 9. travnja 1992, Vijeća općina 9. travnja 1992. i Vijeća udruženog rada 9. travnja 1992.

Broj : PA4-23/ 1-92.

Zagreb, 15. travnja 1992.

ZAKON

o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske

Ovim zakonom uređuju se izbori za zastupnike u Zastupnički dom i Županijski dom Sabora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu izbori za zastupnike).

Zastupnike biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina (u daljnjem tekstu: birači) na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na vrijeme od 4 godine.

Za zastupnika može biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina.

lzbore za zastupnike raspisuje predsjednik Republike Hrvatske.

Od dana raspisivanja, pa do dana izbora za zastupnike, mora proteći najmanje 30 dana.

Dan izbora za zastupnike određuje se odlukom o raspisivanju izbora.

U izborima za zastupnike biračima koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske, osigurava se ostvarivanje biračkog prava: u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima Republike Hrvatske.

Birači koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske, a imaju prebivalište na području Republike Hrvatske biraju, glasujući u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, zastupnike prema svom prebivalištu na području Republike Hrvatske,

Birači, koji nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske biraju, glasajući u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, zastupnike u Zastupnički dom na temelju državnih lista. uz uvjete i na način koji su utvrdeni člankom 24. ovoga zakona.

Nitko ne može istodobno biti zastupnik u Zastupničkom domu i Županijskom domu.

Zastupnik ne može istodobno biti sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, sudac, javni tužitelj, zamjenik javnog tužitelja, predsjednik, potpredsjednik. ministar i drugi član Vlade Republike Hrvatske, zamjenik ministra, pomoćnik ministra, direktor republičkog zavoda i drugih republičkih organizacija, direktor organa u sastavu ministarstva, predstojnik ureda Vlade Republike Hrvatske, predsjednik općinske skupštine i predsjednik izvršnog vijeća općinske skupštine. Zakonom se može propisati da je zastupnička dužnost nespojiva i s nekom drugom dužnošću.

Osobe, koje obavljaju neku od dužnosti iz stavka 2. ovoga članka. mogu se kandidirati za zastupnika ali ako budu izabrane, moraju podnijeti ostavku ili na zastupničku dužnost, ili na dužnost čije je obavljanje nespojivo sa zastupničkom dužnošću.

Zastupnici nemaju obvezujući mandat Zastupnici nisu opozivi.

Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran

1.ako podnese ostavku

2. ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost;

3. ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci ;

4. ako prihvati izbor ili imenovanje na neku od dužnosti koja je prema zakonu nespojiva za zastupničkom dužnošću.

Zastupnici imaju zamjenika koji preuzima njihovu dužnost u slućaju da se stekne jedan od uvjeta navedenih u članku 8. ovoga Zakona.

Zamjenici zastupnika biraju se, zajedno sa zastupnicima, na način utvrđen ovim zakonom.

Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koji sudjeluju u stanovništvu Republike Hrvatske s više od 8% na temelju popisa stanovništva iz 1981., imaju pravo na zastupljenost u Saboru razmjerno svom udjelu u ukupnom stanovništvu na način utvrđen ovim zakonom. Temelj za izračunavanje njihove razmjerne zastupljenosti u Zastupničkom domu jest broj od 120 zastupnika ovoga Doma.

Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina čiji je udio u pučanstvu Republike Hrvatske manji od 8% imaju pravo izabrati najmanje 5 zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, a po jedan od njih mora biti izabran iz reda pripadnika madžarske, talijanske, češke i slovačke, te rusinske i ukrajinske, kao i njemačke i austrijske manjine.

Jamči se sloboda opredjeljenja birača i tajnost glasovanja.

Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glasovanje ili zbog toga što nije glasovao. Nitko ne može tražiti od birača da objavi svoje glasačko opredjeljenje.

Kandidiranje

Kandidate za zastupnike i njihove zamjenike mogu predlagati u Republici Hrvatskoj registrirane političke stranke i birači pojedinačno i skupno.

Dvije ili više u Republici Hrvatskoj registriranih stranaka mogu predložiti jednog kandidat.a i njegovog zamjenika i zajedničku državnu listu.

Političke stranke predlažu kandidate za zastupnike i njihove zamjenike na način predviden njihovim statutom ili posebnom odlukom donesenom na temelju Statuta.

Birači predlažu kandidate za zastupnike i njihove zamjenike na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa.

Kad birači predlažu kandidate za zastupnika i njegovog zamjenika u izbornoj jedinici u kojoj se, prema ovom zakonu bira, jedan zastupnik i njegov zamjenik za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti najmanje 400 potpisa.

U izbornim jedinicama iz članka 10. stavka 2. ovoga zakona, za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti 100 potpisa.

Kad birači predlažu državnu listu za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti najmanje 5.000 potpisa.

Potpisi birača u postupku kandidiranja zastupnika i njihovih zamjenika prikupljaju se na propisanom obrascu u koji se unosi ime i prezime, nacionalnost, adresa i matični broj predloženog kandidata. a isti podaci, osim nacionalnosti, unose se i za svakog potpisanog predlagača.

Svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata za zastupnika i njegovog zamjenika i samo jednu državnu listu.

Prijedlozi kandidata za zastupnike i njihove zamjenike koji se prema ovome zakonu biraju pojedinačno u izbornoj jedinici moraju prispjeti izbornoj komisiji izborne jedinice najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora.

Prijedlozi državnih lista moraju prispjeti Izbornoj komisiji Republike Hrvatske najkasnije u roku 12 dana od dana raspisivanja izbora.

U prijedlogu kandidata iz stavka 1. ovoga članka obvezatno se navodi ime i prezime, nacionalnost. adresa i matični broj svakog predloženog kandidata te ovjereno očitovanje kandidata o prihvaćanju kandidature.

U prijedlogu državne liste obvezatno se uz podatke iz prethodnog stavka navodi naziv liste, a kandidati moraju na listi biti poredani od rednog broja 1. do zaključno rednog broja 60. Predlagatelj slobodno utvrđuje redoslijed kandidata na listi.

Naziv liste jest puni. a ako postoji i skraćeni, naziv stranke odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je odnosno koje su listu predložile. Ako je listu predložila skupina birača njen je naziv "nezavisna državna lista".

Nositelj liste je prvi po redu predloženi kandidat na listi.

Nadležna izborna komisija izborne jednice će u roku od 48 sati od isteka roka iz članka 15., stavka 1. ovoga zakona, od svih pravovaljano predloženih kandidata sastaviti i objaviti listu kandidata izborne jedinice u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji.

Izborna komisija Republike Hrvatske će u roku od 48 sati od isteka roka, iz članka 15., stavka 1. ovoga zakona. prihvatiti i objaviti sve pravovaljano predložene državne liste u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji.

Izborna komisija Republike Hrvatske objavit će zbirnu listu svih pravovaljanih predloženih državnih lista način iz prethodnog stavka. Zbirna lista sadrži naziv svake državne liste te ime i prezime nositelja svake državne liste.

Izborna komisija Republike Hrvatske će, u roku iz stavka 2. ovoga članka. dostaviti hrvatskim doplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima sve prihvaćene državne liste kao i zbirnu listu državnih lista radi njihove javne objave.

Na listu kandidata izborne jedinice kandidati se unose prema abecednom redu prezimena. Uz njihovo ime i prezime i matični broj obvezatno se navodi naziv stranke odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je odnosno koje su kandidata predložile. Ako je kandidat predložen od birača obvezatno se uz njegovo ime i prezime navodi "nezavisni kandidat".

Na zbirnu listu državne liste se unose prema abecednom redu punog naziva stranke, odnosno koalicije koja je listu predložila Ako je više stranaka predložilo zajedničku državnu listu ona će se unijeti na zbirnu listu prema nazivu prve po redu stranke u prijedlogu.

Od dana kad se objave liste kandidata izbornih jedinica i zbirna lista državnih lista. pa do 24 sata prije izbora, svi kandidati za zastupnike i sve političke stranke, koje su predložile kandidate, imaju pod jednakim uvjetima pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa te izbornu promičbu.

Hrvatska radio-televizija je dužna u razdoblju izborne promičbe, u okviru svojih radio i televizijskih programa omogučiti svim političkim strankama, manjinskim zajednicama iz članka 10. stavka 2. ovoga zakona, koje sudjeluju na izborima za zastupnike, da u jednakom vremenu izlože svoj izborni program.

Sva sredstva javnog priopčavanja dužna su političkim strankama i manjinskim zajednicama iz članka 10. stavka 2. ovoga zakona, koje sudjeluju na izborima za zastupnike i kandidatima za zastupnike, omogućiti da pod jednakim uvjetima izlažu svoj program i obavljaju izbornu promičbu.

Na dan izbora kao i 24 sata koji im prethode zabranjena je svaka promičba kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora.

Kandidat za zastupnika koji se bira pojedinačnim izborom u izbornoj jedinici, koji na izboru dobije najmanje 6% glasova i politička stranka čija državna lista na izboru dobije najmanje 3% glasova imaju pravo na jednaku naknadu troškova izborne promičbe.

Sredstva za pokriće naknade iz prethodnog stavka osiguravaju se iz sredstava za pokrivanje troškova izbora .

Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Vlada Republike Hrvatske najkasnije 30 dana prije dana izbora.

Izbori zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske

U Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske (u daljem tekstu Zastupnički dom) bira se 124 zastupnika.

Broj zastupnika Zastupničkog doma može se povećati u skladu s uvjetima iz članka 26. ovoga zakona.

U Zastupnički dom 64 zastupnika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj bira jedan zastupnik.

Šezdeset zastupnika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj na približno isti broj birača bira jedan zastupnik.

Po jednog zastupnika u Zastupnički dom biraju pripadnici madžarske, talijanske, češke i slovačke, te rusinske i ukrajinske kao i njemačke i austrijske manjine, u posebnim izbornim jedinicama koje se odreduju Zakonona o izbornim jedinicama za Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske.

Bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata, za zastupnika je izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izbori se ponavljaju.

U Zastupnički dom 60 zastupnika bira se tako da područje čitave Republike Hrvatske čini jednu izbornu jedinicu i da svi birači, koji pristupe glasovanju, biraju na temeIju državnih lista sve zastupnike.

Broj zastupnika koji će biti izabran sa svake državne liste utvrđuje se na slijedeći način:

Ukupan broj glasova koje je dobila svaka državna lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do zaključno 60. Od svih dobivenih rezultata 60-ti rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj glasova svake državne liste (biračka masa liste). Svaka državna lista dobit će onoliko zastupničkih mjesta koliko puta ukupni broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa) sadrži zajednički djelitelj. Rezultat se izračunava na dvije decimale s time da se brojevi od 1 - 4 zaokružuju na niži, a od 5 - 9 na viši broj dok se ne dobiju cijeli brojevi. Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi izmedu dviju ili više državnih lista dobila koje zastupničko mjesto, ono će pripasti onoj državnoj listi koja je dobila više glasova.

Državna lista, koja na izborima dobije manje od 3% glasova, ne sudjeluje u diobi zastupničkih mjesta.

Sa svake državne liste izabrani su kandidati od rednog broja 1. pa do rednog broja koliko je odredena lista dobila zastupničkih mjesta.

Zamjenici zastupnika sa svake državne liste su kandidati koji nisu izabrani, po redu od prvog neizabranog najviše do broja koliko je određena lista dobila zastupničkih mjesta.

Ako se na izborima za zastupnike.u Zastupnički dom ne postigne zastupljenost etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koja se traži prema članku 10. ovoga zakona. broj zastupnika Zastupničkog doma povečat će se do broja koji je potreban da bi tražena zastupljenost bila ostvarena. a izabranim zastupnicima smatrat će se oni pripadnici određđene zajednice ili manjine koji su bili kandidirani na državnim listama a nisu izabrani, po redu prema razmjernom uspjehu svake liste na izborima.

Ako se niti na način iz prethodnog stavka ne može postići tražena zastupljenost zajednica ili manjina, predsjednik Republike Hrvatske raspisat će dopunske izbore u onolikom broju posebnih izbornih jedinica koliko je potrebno da se postigne razmjernost. Dopunski izbori se moraju održati u roku od 60 dana od prvog zasjedanja novoizabranih domova Sabora.

Izbor zastupnika u Županijski dom Sabora Republike Hrvatske

U Županijski dom Sabora Republike Hrvatske biraju se u svakoj županiji tri zastupnika. Njihov izbor obavlja se u svakoj županiji u tri izborne jedinice u kojima se u svakoj bira jedan zastupnik.

Izborne jedinice na području županije utvrđuju se posebnim zakonom tako da se na približno isti broj birača. koji prebivaju u županiji, bira jedan zastupnik.

Bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata, za zastupnika je izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izbori se ponavljaju.

Zajedno sa zastupnikom bira se i njegov zamjenik za kojeg se posebno glasuje.

Tijela za provođenje izbora

Tijela za provođenje izbora za zastupnike su:

Izborna komisija Republike Hrvatske, izborne komisije izbornih jedinica i birački odbori.

Član izborne komisije i biračkog odbora, kao i zamjenik člana ovih tijela, može biti samo osoba koja ima biračko pravo.

Članovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici, a ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke.

Članovi biračkog odbora i njihovi zamjenici ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke.

Izbornu komisiju Republike Hrvatske čine predsjednik i četiri člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih istaknutih pravnika.

Izbornu komisiju izborne jedinice čine predsjednik i dva člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Izborna komisija Republike Hrvatske iz reda sudaca ili drugih pravnika.

Izborna komisija Republike Hrvatske:

1. brine se za zakonitu pripremu i provodenje izbora za zastupnike;

2. imenuje članove izbornih komisija i daje obvezatne upute za rad izbornih komisija izbornih jedinica i biračkih odbora;

3. određuje biračka mjesta i imenuje biračke odbore u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima;

4. propisuje obrasce u postupku pripreme i provođenja izbora;

5. nadzire rad izbornih komisija izbornih jedinica;

6. na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje državne liste i sastavlja zbirnu listu državnih lista;

7. nadzire pravilnost izborne promičbe u skladu s ovim zakonom;

8. objavljuje rezultate izbora za zastupnike;

9. obavlja i druge poslove određene ovim zakonom.

Obvezatne upute za rad izbornih komisija izbornih jedinica i biračkih odbora. Izborna komisija Republike Hrvatske dužna je objaviti u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji.

Izborna komisija izborne jedinice:

1. brine se za zakonito provodenje izbora na biračkim mjestima na svom području:

2. odreduje biračka mjesta;

3. imenuje biračke odbore

4. prema obvezatnim uputama Izborne komisije Republike Hrvatske obavlja sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području;

5. na temelju pravovaljanog prijedloga kandidata sastavlja i objavljuje listu kandidata za zastupnika u izbornoj jedinici:

6. prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području i dostavlja ih Izbornoj komisiji Republike Hrvatske na način i u roku koji ova odredi;

7. obavlja i druge poslove određene ovim zakonom.

Birački odbori neposredno provode glasovanje na izborima za zastupnike i osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.

Birački odbor imenuje se za svako mjesto na kojem se glasuje. Birački odbor čine predsjednik i dva člana. Predsjedniku i članovima odbora odreduju se zamjenici.

Nadležna izborna komisija imenovat će članove i zamjenike članova biračkog odbora najkasnije pet dana prije dana na koji se održavaju izbori za zastupnike.

Registrirane političke stranke koje su predložile kandidate za izbor zastupnika u Sabor Republike Hrvatske mogu odrediti promatrače koji će pratiti rad tijela za provođenje izbora.

lzborna komisija Republike Hrvatske svojim obvezatnim uputama utvrdit će prava i dužnosti promatrača kao i način promatranja rada tijela za provođenje izbora.

Provodenje izbora

Glasovanje za izbor zastupnika obavlja se na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske te, u skladu s člankom 5. ovoga zakona, i na biračkim mjestima u hrvatskim diplomatskim predstavništvima i inozemnim uredima.

Svakom biračkom mjestu određuje se redni broj.

Najkasnije pet dana prije izbora, Izborna komisija Republike Hrvatske za biračka mjesta u inozemstvu, a izborne komisije izborne jedinice za područje Republike Hrvatske objavit će koja su biračka mjesta odredena, s naznakom koji će birači glasovati na pojedinom mjestu.

Birači na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pravosuđa i uprave na prijedlog ministra obrane.

Birači koji se kao članovi posade pomorskih i riječkih brodova Hrvatske trgovačke mornarice na dan izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pomorstva.

Birači koji su lišeni slobode glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar za pravosuđe i upravu.

Biračka mjesta odreduju se s obzirom na broj birača, odnosno prostornu udaljenost, i to tako da broj birača na jednom biračkom mjestu bude toliki u da se bez poteškoća može glasovati u vremenu koje je određeno za glasovanje . Za svako biračko mjesto odredit će se posebna prostorija.

Prostorija određena za glasovanje će se tako urediti da se osigura tajnost glasovanja.

Glasovanje i utvrđivanje rezultata glasovanja

Glasovanjese obavlja osobno.

Glasovanje se obavlja glasačkim listićima.

Glasački: listić na kojem se glasuje u izbornoj jedinici u kojoj se bira jedan zastupnik sadrži:

1. ime i prezime kandidata i njegovog zamjenika; 2. puni i skraćeni naziv političke stranke odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je predložila kandidata. Ako je kandidat predložen od skupine birača uz njegovo ime i prezime navodi se naznaka "nezavisni kandidat".

Na glasačkom listiću navode se kandidati onim redom kojim su navedeni na listi kandidata. Ispred imena i prezimenka svakog kandidata stavlja se redni broj.

Glasački listić, na kojem se glasuje za jednu od državnih lista, sadrži:

1. naziv liste;

2. ime i prezime nositelja liste;

Na glasačkom listiću državne liste se navode onim redom kojim su navedene na zbirnoj listi državnih lista. lspred naziva liste stavlja se redni broj.

Glasuje se samo za kandidate, odnosno državne liste, navedene na glasačkom listiću.

Glasaćki listić popunjava se tako da se zaokruži redni broj ispred imena kandidata, odnosno ispred naziva državne liste za kojeg, odnosno koju se glasuje.

Važećim se smatra i onaj glasački listić iz kojeg se na

siguran i nedvojben način može utvrditi za kojeg kandidata je birač glasovao.

Nepopunjeni glasački listić, kao i tako popunjen glasački listić da se ne može sa sigurnošću utvrditi za kojeg je kandidata, odnosno državnu listeu, birač glasovao, smatrat će se nevažećim.

Nevažećim će se smatrati i glasački listić na kojem je birač glasovao za dva ili više kandidata, odnosno za dvije ili više državnih lista.

Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati. U devetnaest sati zatvara se biralište. Biračima koji su se zatekli na biralištu omogućit će se da glasuju.

Biralište na kojem su glasovali svi upisani birači zatvara se prije isteka roka iz prethodnog stavka,

Za čitavo vrijeme glasovanja. na biralištu moraju biti prisutni svi članovi biračkog odborai li njihovi zamjenici.

Predsjednik biračkog odbora brine se o održavanju reda i mira za vrijeme glasovanja. U slučaju potrebe predsjednik će zatražiti pomoć policije koja će, kad dođe na biralište, postupati po njegovim uputama, a u okviru zakonsklh ovlasti

Nitko ne smije doći naoružan osim u slučaju predviđenom stavku 2. ovoga članka

Predsjednik biračkog odbora, ili od njega ovlašten član biračkog odbora, provjerava u popisu birača da li je birač koji je pristupio glasovanju upisan.

Birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao glasovati na način predviđen ovim zakonom može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj ovlasti zaokružiti redne brojeve ispred imena kandidata, odnosno državne liste, za koje birač glasuje.

Ako birač nije upisan u popis birača predsjednik mu neće dozvoliti da glasuje osim ako birač potvrdom nadležnog tijela dokaže da ima biračko pravo.

Kad birač, koji nije u mogućnosti glasovati na biračkom rnjestu, obavijesti o tome birački odbor, odbor će mu omogućiti glasovanje.

Glasovanje, na način utvrđeno u stavcima 2, 3 i 4. Ovoga članka poimenično će se uvesti u zapisnik o radu biračkog odbora.

ČIanak 45.

Po završenom glasovanju birački odbor će ponajprije prebrojati neuputrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zatvoriti

Nakon toga birački odbor utvrđuje, prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača, i na termelju zapisnika ukupan broj birača koji su glasovali te pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova.

Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova po biračkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačim listićima. Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački odbor se raspušta i imenuje novi, a glasovanje na tom biračkom mjestu se ponavlja . Rezultat glasovanja na tom biračkom mjestu se utvrđuje nakon ponovljenog glasovanja u roku 24 sata.

Kad birački odbor utvrdi rezultate glasovanja na biračkom mjestu, u zapisnik o svom radu zabilježit će broj birača prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača, koliko je birača glasovalo po popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača, a koliko na temelju članka 44., stavka 3. ovog zakona, i koliko ukupno, koliko je glasova dobio svaki od kandidata. a koliko svaka državna lista te koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim.

U zapisnik o radu biračkog odbora unose se i sve druge činjenice koje su važne za glasovanje.

Svaki član biračkog odbora može dati svoje primjedbe na zapisnik.

Zapisnik potpisuju svi članovi biračkog odbora.

Zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom birački odbor dostavlja izbornoj komisiji izborne jedinice najkasnije u roku od dvanaest sati od zatvaranja birališta.

Birački odbor u hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu i inozemnom uredu dostavlja spise iz prethodnog stavka neposredno Izbornoj komisiji Republike Hrvatske u roku od dvanaest sati od zatvaranja birališta.

Izborna komisija izborne jedinice zbrojit će rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području najkasnije u roku od 24 sata od zatvaranja birališta.

Izborna komisija izborne jedinice dostavit će izborne rezultate na svom području Izbornoj komisiji Republike Hrvatske zajedno sa zapisnikom o svom radu na način i u roku koji joj ova odredi.

O Svom radu izborna komisija izborne jedinice vodi zapisnik u koji će ubilježiti:

1. broj birača upisanih u popis birača, odnosno izvadak iz popisa birača, na svom području;

2. broj glasalih i broj glasačkih koji su proglašeni nevažećim;

3. ime i prezime svakog kandidata s naznakom koliko je pojedini kandidat dobio glasova u izbornoj jedinici;

4. ime i prezime kandidata koji je izabran u izbornoj jedinici;

5. broj glasova koje je dobila na njenom području svaka državna lista

Svaki član izborne komisije izborne jedinice može staviti primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi izborne komisije izborne jedinice.

Rezultate izbora za zastupnike utvrđuje Izborna komisija Republike Hrvatske na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima u svim izbornim jedinicama u Republici.

Kad lzborna komisija Republike Hrvatske utvrdi rezultate glasovanja za zastupnike, objavit će odmah:

1. broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali u svakoj izbornoj jedinici, koliko je glasova dobio pojedini kandidat u svakoj izbornoj jedinici, koliko glasova je dobila pojedina, državna lista i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića:

2. ime i prezime kandidata koji je izabran u svakoj izbornoj jedinici u kojoj se bira jedan zastupnik;

3. broj zastupničkih mjesta koje je dobila svaka državna lista te imena i prezimena kandidata sa svake državne liste koji su izabrani za zastupnike.

Troškovi za provođenje izbora

Sredstva za pokriće troškova za provođenje izbora osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Sredstvima iz prethodnog stavka raspolaže Izborna komisija Republike Hrvatske.

Izborna komisija Republike Hrvatske određuje način korištenja sredstava za provođenje izbora i provodi nadzor nad njihovom uporabom.

Izborna komisija Republike Hrvatske dodjeljuje odgovarajuća sredstva izbornim komisijama u izbornim jedinicama.

Zaštita izbornog prava

Ustavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora za zastupnike u Sabor Republike Hrvatske i rješava izborne sporove u skladu s odredbama ovoga zakona.

Politička stranka , dvije ili više političkih stranaka odnosno birači koji su predložili kandidata za zastupnika, odnosno državnu listu, kao i kandidati za zastupnika, mogu podnijeti prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja.

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku izbora može podnijeti samo ona politička stranka, dvije ili više političkih stranaka i birači o čijim se kandidatima za zastupnika odnosno o čojim se državnim listama glasovalo na izborima. Prigovor mogu podnijeti i kandidati za zastupnike o kojima se glasovalo.

Ukoliko je kandidata za zastupnika odnosno za državnu listu predložilo više političkih stranaka, odnosno više birača, prigovor će se smatrati pravovaljanim i kad ga je podnijela samo jedna politička stranka, odnosno bilo koji od birača koji je bio predlagač kandidature.

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandiranja i u postupku izbora za zastupnike podnosi se izbornoj komisiji Republike Hrvatske u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor.

Izborna komisija Republike Hrvatske dužna je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada joj je dostavljen prigovor, odnosno od dana kada su joj dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi prigovor

Ako Izborna komisija Republike Hrvatske, rješavajući o prigovoru iz članka 55. ovog zakona, utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale, ili mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje u tom postupku i odrediti da se u određenom roku, koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kad su raspisani, te radnje ponove.

Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji iz prethodnog stavka,ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Izborna komisija Republike Hrvatske poništit će izbor zastupnika u određenoj izbornoj jedinici, odnosno izbor na temelju državnih lista, i odrediti rok u kojem će se održati ponovljeni izbor.

Protiv rješenja Izbornke komisije Republike Hrvatske podnositelji prigovora, kao i kandidati za zastupnika koji je nezadovoljan takvom odlukom, imaju pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Žalba iz prethodnog stavka podnosi se Ustavnom sudu Republike Hrvatske u roku od 48 sati računajući od isteka dana kada je primljeno pobijano rješenje.

Žalba se podnosi putem lzborne komisijeRepublike Hrvatske.

Smatrat će se da je žalba predana u roku ako je predana Izbornoj komisiji Republike Hrvatske prije negu što protekne rok iz stavka 2. ovoga članka.

Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donjeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana primitka žalbe.

Podneseni prigovor odnosno žalba u postupku zaštite izbornog prava ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim zakonom.

Prijelazne i završne odredbe

Na podneske i rješenja u postupku po odredbama ovog zakona ne plaćaju se takse.

Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika ("Narodne novine", br. 7/90.).

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 013 -01/92 -01/02

Zagreb, 9. travnja 1992.