SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o javnom informiranju

Proglašavam Zakon o javnom informiranju, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na skupnoj sjednici Društveno-političkog vijeća 9. travnja 1992, Vijeća općina 9. travnja 1992. i Vijeća udruženog rada 9. travnja 1992.

Broj : PA4-24/ 1-92.

Zagreb. 15. travnja 1992.

ZAKON

o javnom informiranju

Ovim zakonom uređuju se prava i obveze novinara, obveze sredstava javnog informiranja, utemeljenje tijela za zaštitu slobode javnog informiranja,odgovornost za štetu učinjenu objavljenom informacijom, objavljivanje priopćenja i ispravka informacije, te naklada tiska.

Javno informiranje ostvaruje se posredstvom tiska i drugih sredstava javnog informiranja.

Tisak, u smislu ovoga zakona, jesu novine i druge periodične tiskovine, te plakati, letci, slikovni prikazi sa ili bez teksta i druge tiskovine umnožene bilo kojim mehaničkim, kemijskim ili elektronskim postupkom.

Novine i druge periodične tiskovine, u smislu ovoga zakona, jesu tiskana djela koja izlaze u vremenskim razmacima od najviše šest mjeseci, a u nakladi većoj od 500 primjeraka.

Tiskano djelo, naklada kojega je manja od 500 primjeraka, a izlazi periodično, smatrat će se novinama ili pak drugom periodičnom tiskovinom ako je namijenjeno raspačavanju.

Tiskom se ne smatraju cjenici, upute za uporabu naprava i lijekova, glasački listići, službene tiskanice i slična tiskana ili na neki drugi način umnožena djela.

Druga sredstva javnog informiranja u smislu ovoga zakona, jesu radijske i televizijske postaje, programi novinskih agencija, te filmovi, videovrpce. gramofonske ploče magnetofonske vrpce i druga sredstva koja informiraju o nekom događaju, pojavi, ličnosti, predmetu ili djelatnosti.

lnformacija, u smislu ovoga zakona, jest podatak, te tekst, fotografija, crtež, karikatura, film, usmeno izvješće ili drugi prilog objavljen u sredstvu javnog informiranja.

Nakladnik, u smislu ovoga zakona, jest fizička ili pravna osoba koja izdaje sredstvo javnog informiranja.

Novinski nakladnik je fizička ili pravna osoba koja izdaje novine idruge periodične tiskovine.

Javno informiranje je slobodno.

Sloboda javnog informiranja obuhvaća osobito slobodu izražavanja misli, slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja, širenja i primanja informacija, te slobodu osnivanja poduzeća i ustanova novinsko-nakladničke, radio-difuzne i filmsko-informativne djelatnosti.

Izdavanjem tiska, proizvodnjom i emitiranjem radijskog i televizijskog programa, te izdavanjem drugih sredstava javnog informiranja mogu se baviti građani i pravne osobe, u skladu sa zakonom.

Nitko nema pravo prinudom utjecati na sadržaj i tokove javnog informiranja, ni na bilo koji drugi način nezakonito ograničavati slobodu javnog informiranja.

O povredama slobode javnog informiranja odlučuje sud.

Informacije u posjedu tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti i drugih tijela koja imaju javne ovlasti, te tijela jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: tijela javne vlasti) dostupne su novinarima pod jednakim uvjetima, u skladu s propisima o radu tih tijela.

Ovlaštena osoba u tijelu javne vlasti dužna je u razumnom roku novinarima dati informacije iz djelokruga toga tijela.

Ovlaštena osoba u tijelu javne vlasti neće dati informaciju koja je radi zaštite javnih ili privatnih interesa zakonom ili drugim propisom utvrđena tajnom.

Ovlaštena osoba u tijelu javne vlasti odgovorna je za točnost i potpunost informacija danih prema odredbi stavka 2. ovoga članka.

Svaki građanin ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti.

Javni djelatnici imaju pravo na zaštitu privatnosti osim u slučajevima koji su u svezi s njihovom javnom djelatnošću.

Sredstva javnog informiranja dužna su objavljivati točne, cjelovite i pravodobne informacije, poštujući pravila novinarske profesije.

Sredstva javnog informiranja dužna su poštovati privatnost, dostojanstvo. ugled i čast građana, a poglavito djece, mladeži i obitelji.

Zabranjeno je objavljivati informacije prikupljene na nezakonit način (prislušnim uređajima, skrivenim kamerama, kradom i slično).

Država će poticati raznovrsnost tiska i drugih sredstava javnog informiranja, te višestrukost ideje i misli u javnom informiranju.

Odluke o novčanoj pomoći tisku i drugim sredstvima javnog informiranja za ostvarenje zadaća iz stavka 1 ovoga članka su javne.

Država će materijalno pomoći izdavanje tiska i drugih sredstava javnog informiranja u jeziku i pismu etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, te osigurati uvjete za izdavanje sredstava javnog informiranja namijenjenih informiranju osoba s posebnim potrebama, kao i pripadnika drugih društvenih i kulturnih grupa.

Prava i obveze članova redakcije u poduzeću javnog informiranja mogu se urediti statutom.

Statut iz stavka 1. ovoga članka donose vlasnik i predstavnici redakcije, a stupa na snagu kada ga odobri redakcija dvotrećinskom većinom.

Statutom iz stavka 1. ovoga članka može se utvrditi da se glavni urednik imenuje i razrješava uz suglasnost redakcije.

Načela statuta iz stavka 1. ovoga članka mogu biti utvrđena kolektivnim ugovorom.

Pravila novinarske profesije utvrđuje novinarska stručna udruga.

Pravila novinarske profesije trebaju sadržavati osobito načelo poštovanja istine i prava javnosti da je sazna, objavljivanja točnih i potpunih informacija, objavljivanja informacija izvor kojih je poznat ili pak opremanja informacija čiji izvor nije poznat neophodnim upozorenjima. ispravljanja netočnih informacija, jasnog razlikovanja informacija od komentara, izbjegavanja uvrede i klevete, poštovanja privatnosti i prava na pravičan sud.

Novinar ima pravo izražavati stajalište o svim događajima i ličnostima. poštujući pravila novinarske profesije.

Novinaru se ne može otkazati radni odnos, umanjiti plaća ili izmijeniti status u redakciji zbog iznošenja stajališta u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka.

Novinar ima pravo odbiti napisati, odnosno pripremiti, ili sudjelovati u oblikovanju priloga kojega se sadržaj protivi pravilima novinarske profesije.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na tehničko-redaktorsku obradu priloga.

Ako novinar odbije izvršiti nalog, jer bi izvršavanjem naloga kršio pravila novinarske profesije, nalogodavac mu ne može otkaza ti radni odnos, umanjiti plaću ili izmijeniti status u redakciji.

Prilog kojega je smisao promijenjen u postupku uredničke obradbe ne smije se objaviti pod imenom autora bez njegova pristanka.

Za prilog objavljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka odgovara glavni urednik.

Aku je prilogom objavljenim, protivno odredbi stavka 1. ovoga članka povrijeđen ugled autora, autor može zahtijevati naknadu štete.

Odredba stavka 1. ovoga članka vrijedi i za pseudonim kojim se služi pojedini autor.

Novinar nije dužan tijelu javne vlasti dati podatke o izvoru objavljene informacije, koji želi ostati nepoznat.

Novine i druge periodične tiskovine, radijske i televizijske posta,je, te programi novinskih agencija moraju imati glavnoga urednika.

Glavni urednik odgovoran je, u skladu sa zakonom, za sve objavljene informacije.

Glavnim urednikom može biti imenovana osoba koja osim općih uvjeta predviđenih zakonom ispunjava slijedeće posebne uvjete :

1. da je državljanin Republike Hrvatske;

2. da ima prebivalište na području Republike Hrvatske.

Glavnim urednikom ne može se imenovati osoba koja ima imunitet od kaznene odgovornosti.

Glavni urednik sredstva javnog informiranja u državnom vlasništvu imenuje se na temelju javnog natječaja.

Na svakom primjerku novina ili druge periodične tiskovine moraju biti otisnuti: naziv i sjedište, odnosno ime, prezime i prebivalište novinskoga nakladnika; ime i prezime direktora novinskoga nakladnika i glavnoga urednika; naziv i sjedište, odnosno ime, prezime i prebivalište tiskara, te mjesto i datum tiskanja.

Na svakom primjerku druge tiskovine moraju biti otisnuti: naziv i sjedište, odnosno ime, prezime i prebivalište nakladnika i tiskara, ili pak pravne ili fizičke osobe koja je tiskovinu izradila i umnožila nekim drugim mehaničkim, kemijskim ili elektronskim postupkom, te mjesto i datum tiskanja, odnosno umnožavanja.

Reklamne poruke i drugi plaćeni prilozi moraju biti jasno i uočljivo označeni.

Uz informacije koje se prenose iz drugih domaćih i inozemnih sredstava informiranja mora biti naznačen izvor.

Tiskar, odnosno nakladnik ako tisak nije tiskan na području Republike Hrvatske, dužan je jedan primjerak tiska dostaviti državnome tijelu koje obavlja upravne poslove iz oblasti informiranja i osam primjeraka Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci.

Zabranjeno je reklamiranje i javno izlaganje tiskovina naslovnicama pornografskoga sadržaja.

Tiskovine s naslovnicama pornografskoga sadržaja koje se javno izlažu oduzet će se bez naknade na temelju rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave.

Rješenje iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo pravosuđa i uprave dostavit će Ministarstvu unutarnjih poslova, s nalogom da oduzme sve primjerke tiskovina s naslovnicama pornografskog sadržaja koje su javno izložene.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na prodaju u specijaliziranim prodavaonicama.

Radi zaštite slobode javnog informiranja, a osobito prava građana na točnu i potpunu informaciju, te stvaranja uvjeta za odgovorno postupanje sudionika u javnom informiranju utemeljuje se Vijeće za zaštitu slobode javnog informiranja (u daljnjem tekstu: Vijeće).

Vijeće čini sedam članova. Po jednoga člana Vijeća imenuju Hrvatsko novinarsko društvo, sindikat novinara Hrvatske, Društvo hrvatskih književnika Matica hrvatska, Odvjetnička komora Hrvatske i Hrvatska gospodarska komora, a predsjednika Vijeća imenuje Sabor Republike Hrvatske.

Predsjednik i članovi Vijeća imenuju se na ćetiri godine.

Vijeće osobito razmatra:

- prigovore građana i pravnih osoba na informacije tiska i drugih sredstava javnog informiranja;

- prigovore novinara i nakladnika na postupke tijela javne vlasti kojima se ograničava sloboda javnog informiranja;

- prigovore novinara na postupke tijela javne vlasti kao izvora informacija;

- prigovore novinara urednika i sindikata novinara na postupke vlasnika tiska ili drugoga sredstva javnog informiranja glede slobode izražavanja misli.

Vijeće prati stanje u novinsko-nakladničkoj, radio-difuznoj i filmsko-informativnoj djelatnostl. te predlaže mjere zaštite i unapređenja slobode javnog informiranja.

Ovlašteno državno tijelo dužno je na prijedlog Vijeća razmotriti prijeporno pitanje i zauzeti stajalište o njemu.

Tisak i druga sredstva javnog informiranja dužna su objaviti bez naknade stav Vijeća o pitanjima u svezi s njihovim radom.

Vijeće pravovaljano odlučuje ako je sjednicama nazočno više od polovice članova. Odluke se donose većinom glasova.

Rad Vijeća uređuje se poslovnikom.

Uvjete za rad Vijeća osigurava Republika Hrvatska.

Nakladnik koji informacijom objavljenom u sredstvu javnog informiranja prouzroči drugome materijalnu štetu dužan ju je naknaditi.

Nakladnik odgovara za štetu, ako informacijom o osobnom ili obiteljskom životu građana, ili pak nekom drugom informacijom objavljenom u sredstvu javnog informiranja povrijedi privatnost, dostojanstvo, ugled, čast i drugo pravo.

Ako osoba na koju se odnosi informacija nije živa, može dosuditi naknadu štete djeci, usvojeniku, supružniku i roditeljima za njihove duševne bolove, a braći i sestrama ako je između njih i umrloga postojala trajnija zajednica života.

Pri odlučivanju o visini naknade štete iz stavka 1. ovoga članka sud će voditi računa o značaju povrijeđenog dobra i jakosti pretrpljenoga bola ili straha, te nakladi sredstva javnog informiranja, odnosno broju slušatelja / gledatelja na području koji svojim programom pokriva radijska ili televizijska postaja, koja je objavila informaciju kojom je šteta učinjena.

Oštećenik nema pravo na naknadu štete:

1. ako je informacija, kojom je šteta učinjena, točno potpuno izvješće s rasprave na sjednici tijela javne vlasti i njezin smisao nije promijenjen uredničkom obradom.

2. ako je informacija, kojom je šteta učinjena, autorizirani intervju;

3. ako je informacija, kojom je šteta učinjena, istinita i u izravnoj svezi s javnom djelatnošću oštećenika;

4. ako je informacija, kojom je šteta učinjena, istinita i iz okolnosti slučaja proizlazi da je novinar sa sigurnošću mogao zaključiti da se oštećenik slaže s objavljivanjem informacije;

5. ako je informacija kojom je šteta učinjena obrazloženo mišljenje autora o javnoj djelatnosti oštećenika a iz načina izražavanja ili drugih okolnosti proizlazi da nije imao namjeru vrijeđati ili klevetati.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na osobne podatke tajnost kojih je propisana zakonom, informacije o maloljetnim osobama te informacije prikupljene na nezakonit način.

U sporovima radi naknade štete tužba se može pred sudom općemjesnog djelokruga, sudom na čijem području tužitelj ima sjedište, prebivalište ili boravište, sudom na čijem je području štetna radnja učinjena.

Sporovi o naknadi štete rješavaju se po hitnom postupku.

Ako je štetu iz članka 29. i 30. ovoga zakona autor formacije kojom je učinjena šteta prouzročio namjerice zbog grube nepažnje, nakladnik ima pravo od autora zahtijevati naknadu isplaćena iznosa.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva u roku šest mjeseci od dana isplaćene naknade štete.

Ako je štetu iz članka 29. i 30. ovoga zakona urednik prouzročio namjerice ili zbog grube nepažnje, nakladnik ima pravo od glavnog urednika zahtijevati naknadu isplaćena iznosa.

Pravo iz stavka l. ovoga članka zastarijeva u roku šest mjeseci od dana isplaćene naknade štete.

Ako je izvor informacije kojom je učinjena šteta iz članka 29. i 30. ovoga zakona novinska agencija, a smisao agencijske informacije nije promijenjen uredničkom obradbom, nakladnik ima pravo od novinske agencije zahtijevati naknadu isplaćena iznosa.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva u roku šest mjeseci od dana isplaćene naknade štete.

Ako je izvor informacije kojom je učinjena šteta iz članka 29. i 30. ovoga zakona tijelo javne vlasti, a smisao dobivene informacije nije promijenjen uredničkom obradbom, nakladnik ima pravo od države zahtijevati naknadu isplaćena iznosa.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva u roku šest mjeseci od dana isplaćene naknade štete.

Nakladnik je dužan u prvome slijedećem broju novina ili druge povremene tiskovine, odnosno u prvoj emisiji radija ili televizije objaviti bez komentara cijelu pravomoćnu presudu kojom je osuđen na naknadu štete.

Novine i druge povremene tiskovine, te radijske i televizijske postaje dužne su na zahtjev tijela javne vlasti objaviti bez naknade priopćenje o izvanrednim okolnostima, a osobito o opasnostima za život i zdravlje ljudi, sigurnost zemlje, javni red i mir.

Odreba stavka i ovoga članka shodno se primjenjuje na programe novinskih agencija.

Novine i druge povremene tiskovine, te radijske i televizijske postaje dužne su objaviti ispravak objavljene informacije.

Pravo na objavu ispravka informacije ima fizička ili pravna osoba čije je dostojanstvo, ugled i čast, pravo ili interes povrijeđeno netočnom, nepotpunom ili uvredljivom informacijom.

Ako je osoba na koju se odnosi informacija umrla, pravo na objavu ispravka imaju njezina djeca, usvojenik, supružnik, roditelji, braća ili sestre, ili pak pravna osoba ako se informacija odnosi na djelatnost pokojnika u svezi s tom pravnom osobom.

Radijske i televizijske postaje dužne su čuvati tonske i video zapise 30 dana od dana objavljivanja.

Podnositelj ispravka dužan je u ispravku navesti podatke o informaciji na koju se ispravak odnosi.

Glavni urednik nije dužan objaviti ispravak informacije:

1. ako podnositelj ispravka nije naveo, a nije očevidno, na koju se informaciju ispravak odnosi;

2. ako ispravak nije potpisala ovlaštena osoba;

3. ako je ispravak podnesen nakon 30 dana od dana kada je objavljena informacija na koju se ispravak odnosi;

4. ako je druga ovlaštena osoba ranije podnijela ispravak istoga sadržaja na istu informaciju a spor pred sudom radi objavljivanja toga ispravka nije dovršen;

5. ako je već objavljen ispravak istoga sadržaja na istu informaciju, koji je podnijela druga ovlaštena osoba;

6. ako bi objavljivanje ispravka prouzročilo odgovornost novinskoga nakladnika za štetu;

7. ako je ispravak više nego dvostruko duži od informacije na koju se odnosi, a podnositelj ispravka nije pristao da se skrati.

Ako ne postoji razlog da se odbije objavljivanje, ispravak se mora objaviti bez izmjena i dopuna u prvome slijedećem broju novina ili druge povremene tiskovine, na istome mjestu, istom veličinom slova naslova i teksta kojima je objavljena informacija na koju se ispravak odnosi odnosno u prvoj slijedećoj emisiji radija ili televizije.

Ispravak se može objaviti u izmijenjenom obliku samo ako na to pristane podnositelj ispravka.

Nije dopušteno istodobno objaviti komentar ispravka.

Ako glavni urednik odbije objaviti ispravak ili ga ne objavi na način i u roku iz članka 43. ovoga zakona, podnositelj ispravka ima pravo podnijeti tužbu protiv glavnoga urednika kako bi se ispravak objavio.

Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se općinskom sudu na području kojega je sjedište odnosno prebivalište nakladnika, ili pak sjedište odnosno prebivalište ili boravište tužitelja. Sud sudi u vijeću sastavljenom od jednoga suca kao predsjednika i dvojice sudaca porotnika.

Uz tužbu se prilažu prijepis objavljene informacije i ispravak.

Tužba se podnosi u roku 30 dana od dana kada istekne rok za objavljivanje ispravka.

U sporovima radi objavljivanja ispravka informacije prvo ročište za glavnu raspravu mora se održati u roku osam dana od dana kada je tužba primljena u sudu.

U sporovima radi objavljivanja ispravka informacije neće se određivati pripremno ročište, niti će se od tuženoga tražiti da podnese odgovor na tužbu.

Ako tužitelj ne opravda izostanak s prvog ročišta, smatrat će se da je tužbu povukao, o čemu tužitelj mora biti upozoren u pozivu na ročište za glavnu raspravu.

Clanak 46.

U sporovima radi objavljivanja ispravka informacije sud će odbiti tuženi zahtjev ako ustvrdi da postoje relozi iz članka 42. ovoga zakona ili da je glavni urednik ispunio svoju obvezu time što je objavio ispravak u smislu članka 43. ovoga zakona.

Ako se osim postupka po tužbi radi objavljivanja ispravka informacije vodi i kazneni postupak zbog kaznenoga djela učinjenoga informacijom na koju se ispravak odnosi, sud pred kojim se vodi postupak po tužbi radi objavljivanja ispravka informacije neće prekidati taj postupak.

Ako se nakon podnošenja tužbe radi objavljivanja ispravka informacije promijeni glavni urednik, tužitelj može do zaključenja glavne rasprave tužbu preinačiti i umjesto prvotnog tuženika tužiti novoga glavnog urednika. Za tu preinaku nije potreban pristanak prvotno tuženoga glavnog urednika niti novoga glavnog urednika, koji mora stupiti u parnicu na njegovo mjesto i parnicu primiti u onome stanju u kojem ona jest kad u nju stupa.

Sud je dužan javno objaviti presudu odmah po zaključenju glavne rasprave.

Presudu će sud dostaviti strankama u roku tri dana od dana kada je presuda donesena.

Ako sud prihvati tužbeni zahtjev, presudom će narediti tuženiku da ispravak informacije objavi u roku i na način utvrđen člankom 43. ovoga zakona.

Protiv presude općinskog suda može se podnijeti žalba okružnom sudu u roku tri dana od dana dostavljanja prijepisa presude.

Žalba se ne dostavlja na odgovor protivnoj strani. Predsjednik vijeća općinskog suda dostavit će žalbu okružnom sudu u roku dva dana od dana primitka žalbe u sudu.

Okružni sud mora odlučiti o žalbi u roku tri dana od dana primitka žalbe.

Pravomoćnu presudu kojom se naređuje objava ispravka informacije općinski će sud odmah dostaviti glavnome uredniku.

Protiv pravomoćne presude donesene u drugom stupnju nije dopuštena revizija.

Ako se nakon donesene pravomoćne presude kojom se naređuje objava ispravka promijeni glavni urednik, obveza objave ispravka utvrđena u presudi prelazi na novoga glavnog urednika.

Novinsko - nakladničku djelatnost mogu obavljati poduzeća i druge pravne osobe, te građani u skladu s propisima o gospodarskim djelatnostima.

Poduzeće novinsko - nakladničke djelatnosti upisuje se u sudski registar.

Poduzeća novinsko - nakladničke djelatnosti dužna su početkom svake kalendarske godine u novinama ili drugoj periodičnoj tiskovini koju izdaju objaviti ime, prezime i prebivalište članova upravnog tijela, te ime, prezime i prebivalište osoba koje posjeduju deset i više posto kapitala poduzeća, s podatkom o postotku udjela u vlasništvu.

Novinski nakladnik dužan je prije početka izdavanja novina ili druge periodične tiskovine prijaviti te novine ili pak drugu periodičnu tiskovinu državnome tijelu koje obavlja upravne poslove iz oblasti informiranja.

Prijava novina ili druge povremene tiskovine treba sadržavati slijedeće podatke:

1. naziv i sjedište, odnosno ime, prezime i prebivalište novinskoga nakladnika;

2. naziv novina ili druge povremene tiskovine;

3. sadržajnu posebnost novina ili druge povremene tiskovine (politika, gospodarstvo, kultura, šport i drugo);

4. jezik, pismo i ćestoću izdavanja:

5. planiranu prosječnu nakladu;

6. naziv i sjedište, odnosno ime, prezime i prebivalište tiskara;

7. ime, prezime i prebivalište glavnoga urednika.

Državno tijelo koje obavlja upravne poslove iz oblasti informiranja izdat će novinskome nakladniku potvrdu o prijavi novina ili pak druge periodične tiskovine.

Novinski nakladnik dužan je državnome tijelu koje obavlja upravne poslove iz oblasti informiranja prijaviti svaku promjenu podataka navedenih u prijavi novina ili druge periodične tiskovine u roku osam dana od dana nastanka promjene.

Novinski nakladnik dužan je državno tijelo koje obavlja upravne poslove iz oblasti informiranja obavijestiti o odluci o prestanku izdavanja novina ili druge periodične tiskovine.

Ako u razdoblju dužem od šest mjeseci novinski nakladnik ne izda novi broj novina ili druge periodične tiskovine, držat će se da je prestao izdavati te novine ili pak drugu periodičnu tiskovinu.

Odredbe članka 58., 59. i 60. ovoga zakona shodno se primjenjuju na programe novinskih agencija.

Novčanom kaznom od 150.000 do 250.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj:

1. ovlaštena osoba u tijelu javne vlasti koja novinaru nije u razumnom roku dala informaciju iz djelokruga toga tijela (članak 5. stavak 2.);

2. novinski nakladnik koji na svakome primjerku novina ili druge periodične tiskovine ne otisne: naziv i sjedište, odnosno ime, prezime i prebivalište novinskoga nakladnika; ime i prezime direktora novinskoga nakladnika i glavnoga urednika; naziv i sjedište, odnosno ime, prezime i prebivalište tiskara, te mjesto i datum tiskanja (članak 18. stavak i), odnosno nakladnik druge tiskovine koji na svakom primjerku ne otisne: naziv i sjedište, odnosno ime, prezime i prebivalište nakladnika i tiskara, ili pak pravne ili fizičke osobe koja je tiskovinu izradila i umnožila nekim drugim mehaničkim, kemijskim ili elektronslsim postupkom, te mjesto i datum tiskanja, odnosno umnožavanja (članak 18. stavak 2);

3. nakladnik koji reklamira tiskovinu s naslovnicom pornografskog sadržaja, te fizička ili pravna osoba koja javno izloži tiskovinu s naslovnicom pornografskog sadržaja (članak 22. stavak 1.);

4. nakladnik koji ne objavi stav Vijeća za zaštitu slobode javnog informiranja o pitanjima u svezi s radom tiska ili drugoga sredstva javnog informiranja koje izdaje (članak 26. stavak 2.):

5. nakladnik koji u prvome slijedećem broju novina ili druge povremene tiskovine, odnosno u prvoj slijedećoj emisiji radija ili televizije ne objavi bez komentara cijelu pravomoćnu presudu kojom je osuđen na naknadu štete (članak 37.);

6 nakladnik koji na zahtjev tijela javne vlasti ne objavi bez naknade priopćenje o izvanrednim okolnostima (članak 38.);

7. radijska ili televizijska postaja koja ne sačuva tonski ili video zapis 30 dana od dana objavljivanja (članak 40.);

8. glavni urednik koji na temelju pravomoćne presude ne objavi ispravak informacije (članak 50. i 53.);

9. novinski nakladnik koji prije početka izdavanja novina ili druge periodične tiskovine ne prijavi te novine ili pak drugu periodičnu tiskovinu državnome tijelu koje obavlja upravne poslove iz oblasti informiranja članak (58. stavak 1. i članak 61.).

Za prekršaj iz stavka l. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 15.000 do 25.000 hrvatskih dinara odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Novčanom kaznom od 100.000 do 150.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj:

1. nakladnik koji objavi reklamne poruke i druge plaćene priloge koji nisu jasno i uočljivo označeni (članak 19);

2. nakladnik koji uz informacije prenesene iz drugih domaćih i inozemnih sredstava informiranja ne naznači izvor (članak 20);

3. tiskar, odnosno nakladnik ako tisak nije tiskan na području Republike Hrvatske, koji državnome tijelu koje obavlja upravne poslove iz oblasti infcjrmiranja ili Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci ne dostavi primjerke tiska (članak 21);

4. poduzeće novinsko - nakladničke djelatnosti koje početkom kalendarske godine ne objavi izvješće o članovima upravnoga tijela i osobama koje posjeduju deset i više posto kapitala poduzeća (članak 57.);

5. novinski nakladnik koji državnome tijelu koje obavlja upravne poslove iz oblasti informiranja ne prijavi promjenu podataka navedenoga u prijavi novina ili druge periodične tiskovine u roku osam dana od dana nastanka promjene (članak 59.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 10.000 do 15.000 hrvatskih dinara odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Novinski nakladnik koji izdaje novine ili drugu periodičnu tiskovinu upisanu u evidenciju javnih glasila, koju vodi Ministarstvo informiranja, na dan stupanja na snagu ovoga zakona dužan je u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona državnome tijelu koje obavlja upravne poslove iz oblasti informiranja prijaviti izdavanje novina ili druge periodične tiskovine, u skladu s odredbama ovoga zakona.

Novinski nakladnik koji ne postupi u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka čini prekršaj iz točke 9. stavka 1. članka 62. ovoga zakona.

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka shodno se primjenjuju na programe novinskih agencija.

Do pretvorbe društvenih poduzeća odredba članka 17. ovoga zakona primjenjuje se na sredstva javnog informiranja u društvenom vlasništvu.

Stupanjem na snngu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o javnom informiranju ("Narodne novine", br. 11/82., 28/87., 47/89. i 8/90.), osim odredbi članka 51., 55-61., 63, 78-82., 139. i 141a.

U člancima 55-60. i 63. iz stavka 1. ovoga članka riječi: "osnivač javnog glasila". "osnivač" i "izdavač javnog glasila" zamjenjuju se riječju:"nakladnik"; riječi:"javno glasilo" zamjenjuju se riječima: "radijska ili pak televizijska postaja", riječi: "evidencija javnih glasila" zamjenjuju se riječima:"evidencija radijskih i televizijskih postaja", a riječi "izdavanje javnog glasila odnosno" brišu se.

U članku 55. iz stavka 1. ovoga članka alineja 3., 8., 10. i 11. brišu se, u alineji 9. riječi:"adresu štamparije u kojoj će se javnlo glasilo štampati odnosno naziv i" brišu se, a riječi "radio-difuzne stanice" zamjenjuju se riječima:" radijske ili pak televizijske postaje".

U članku 57. iz stavka 1. ovoga članka u stavku 3. riječi: "i odgovornom" brišu se.

U članku 60. iz stavka 1. ovoga članka u stavku 2. riječi: .i odgovornog" brišu se.

Članak 61. iz stavka 1. ovoga članka mijenja se i glasi:

"Ako nakladnik donese odluku o prestanku emitiranja radio-difuznog programa, dužan je o tome obavijestiti republički organ uprave nadležan za poslove informiranja u roku osam dana od dana donošenja odluke."

U članku 63. iz stavka 1. ovoga članka u stavku 2. riječi:"redovne prodajne cijene javnog glasila ili" brišu se, u stavku 3. riječi: "organizacije udruženog rada" zamjenjuju se riječima "poduzeća i ustanove".

U člancima 78-81. iz stavka 1. ovoga članka riječi: "Radio-Zagreb i Televizija Zagreb" i "Radio-televizija Zagreb" zamjenjuju se riječima: "Hrvatska radio-televizija".

U članku 80. iz stavka 1. ovoga članka riječi: "organizacija udruženog rada" zamjenjuju se riječima: "poduzeće ili pak radnja".

U članku 82. iz stavka 1. ovoga članka riječi: "organizacije udruženog rada radio-difuzne djelatnosti i druge samoupravne organizacije i zajednice" zamjenjuju se riječima: "poduzeća i ustanove radio-difuzne djelatnosti."

Članak 139. iz stavka 1. ovoga članka mijenja se i glasi: "Novčanom kaznom od 150.000 do 250.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj poduzeće ili pak ustanova radio-difuzne djelatnosti :

1. ako u roku 30 dana prije početka emitiranja radio-difuznog programa ne podnese zahtjev za upis u evidenciju radijskih i televizijskih postaja republičkom organu uprave nadležnom za poslove informiranja i uz zahtjev da dostavi akt o osnivanju, odnosno ako prije početka emitiranja radio-difuznog programa ne dostavi podatke o glavnom uredniku (članak 57.);

2. ako u roku osam dana ne prijavi svaku promjenu podataka navedenih u aktu o osnivanju, nastalu nakon upisa u evidenciju, kao i promjenu glavnog urednika (članak 60.);

3. ako u roku osam dana od dana donošenja odluke o prestanku emitiranja radio-difuznog programa o tome ne obavijesti republički organ uprave nadležan za poslove informiranja (članak 61.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznonk od 15.000 do 25.000 hrvatskih dinara i odgovorna osoba poduzeća ili pak ustanove radio-difuzne djelatnosti."

U članku 141a. iz stavka 1. ovoga članka riječi: "organizacija udruženog rada ili druga" brišu se.

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 008-02/82-Ol/01

Zagreb, 9. travnja 1992