SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o javnom okupljanju

Proglašavam Zakon o javnom okupljanju, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na zajedničkoj sjednici Društveno-politićkog vijeća 10. travnja 1992. i Vijeća općina 10. travnja 1992.

Broj : PA4-29/ 1-92.

Zagreb. 15. travnja 1992.

ZAKON

o javnom okupljanju

Građani imaju pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed (u daljnjem tekstu: javno okupljanje) pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

Javna okupljanja građana u smislu ovoga zakona smatraju se okupljanja na otvorenome ili zatvorenome prostoru organizirana poradi ostvarivanja zabavnih, kulturnih, vjerskih, humanitarnih, socijalnih, športskih ili inih interesa građana te prosvjedi, ophodi, povorke i druga slična javna okupljanja organizirana u svrhu javnog izražavanja misli ili ostvarivanja političkih interesa građana.

Javno okupljanje mora se prijaviti, a prijava mora stići nadležnom tijelu, iz članka 4. ovoga zakona. najkasnije 48 sati prije početka njegova održavanja. Ne prijavljuju se slijedeća javna okupljanja:

1) vjerski obredi koji se održavaju u prostorijama ili prostoru koji služi u vjerske svrhe kao i vjerski obredi koji se na zahtjev vjernika obavljaju u svezi s obiteljskim ili drugim sličnim vjerskim obredima i običajima;

2) uobičajene narodne svečanosti;

3) uobičajene pogrebne povorke;

4) uobičajeni sastanci i seminari i druga slična okupljanja koja se održavaju u zatvorenom prostoru i na kojima pristup nije svakome dopušten;

5) okupljanja koja se održavaju u prostorijama koje nisu otvorene za javnost ako se na njima razmatraju pitanja sindikalnog organiziranja, odnosno pitanja zaštite gospodarskih i socijalnih interesa članova sindikalnih organizacija:

6) uobičajena okupljanja kulturno-zabavnoga i športskoga karaktera koje organizator u okviru svoje redovite djelatnosti priređuje u zatvorenim prostorima koji su namijenjeni u te svrhe;

7) uobičajena okupljanja, sastanci, tribine, okrugli stolovi, ili okupljanja registriranih političkih stranaka, koja se održavaju u zatvorenom prostoru.

Tijela lokalne samouprave mogu odrediti mjesto na kojemu se svako javno okupljanje može održati.

Održavanje javnoga okupljanja prijavljuje organizator. Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se policijskoj upravi prema području na kojem se javno okupljanje namjerava održati (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo). Ako se okupljanje održava izvan sjedišta policijske uprave iz stavka 2. ovoga članka, prijava se podnosi policijskoj stanici prema mjestu na kojem se javno okupljanje namjerava održati. Policijska stanica bez odlaganje prijavu prosljeđuje nadležnoj policijskoj upravi. Policijska uprava može poslove iz svoje nadležnosti povjeriti policijskoj stanici na čijem se području javno okupljanje održava. Prijava za održavanje javnoga okupljanja sadrži: ime i prezime, podatke o rođenju i prebivalištu organizatora, odnosno naziv i sjedište organizatora: svrhu, mjesto, dan i vrijeme održavanja javnog okupljanja; predviđene mjere osiguranja na javnom okupljanju, kao i broj redara i njihove osobne podatke; ime i prezime i podatke o rođenju i prebivalištu voditelja javnog okupljanja. U slučaju kada se javno okupljanje održava na javnim prometnim površinama, organizator je dužan uz prijavu priložiti i odobrenje predviđeno propisima o sigurnosti prometa na cestama.

Nadležno tijelo može rješenjem zabraniti prijavljeno javno okupljanje na određenom mjestu u određeni dan ili vrijeme ako bi javnim okupljanjem bio ugrožen javni red i mir. Rješenje iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo dužno je donijeti u roku od 24 sata od primitka prijave.

Organizator javnog okupljanja određuje voditelja. Voditelj ustrojava redarsku službu i određuje redare koji su dužni održavati red i mir, a prije početka održavanja javnog okupljanja dostavlja nadležnom tijelu podatke o načinu na koji je ustrojena redarska služba. Ako mjere osiguranju koje je utvrdio voditelj nisu primjerene, nadležno tijelo naložit će voditelju provođenje dodatnih mjera osiguranja ili zabraniti javno okupljanje.

Redar mora biti punoljetna osoba i za vrijeme trajanja javnog okupljanja mora imati na rukavu vidljivu oznaku s natpisom: "redar". Redar za vrijeme obavljanja dužnosti ne smije nositi oružje ni odoru u smislu članka 15. ovoga zakona.

Organizator i voditelj su odgovorni za ustroj redarske službe, održavanje reda i mira na javnom okupljanju te vođenje javnog okupljanja.

Voditelj je dužan poduzeti radnje poradi isključivanja osobe koja tijekom javnog okupljanja remeti javni red i mir. Voditelj je dužan prekinuti javno okupljanje ako ocijeni da će javno okupljanje poprimiti nasilnički tijek kojim se ugrožava sigurnost ljudi i imovine. Voditelj može odlučiti uz suglasnost ovlaštene službene osobe nadležnog tijela da se prekinuto javno okupljanje nastavi nakon što je uspostavljen javni red i mir.

Ovlaštena službena osoba nadležnoga tijela naredit će voditelju da prekine javno okupljanje, i pozove sudionike da se mirno raziđu ako za vrijeme trajanja javnog okupljanja nastupe razlozi zbog kojih se javno okupljanje može zabraniti. Ako voditelj ne postupi po naredbi iz stavka 1. ovoga članka, ovlaštena službena osoba nadležnog tijela prekinut će javno okupljanje.

Nadležno tijelo će prekinuti javno okupljanje i zatražiti od sudionika da se raziđu ako javno okupljanje nije prijavljeno ili se održava protivno prijavi.

Strana fizička ili pravna osoba može organizirati javno okupljanje samo po prethodnom odobrenju. Zahtjev za izdavanje odobrenja za održavanje javnog okupljanja organizator iz stavka 1. ovoga članka dužan je podnijeti nadležnome tijelu najkasnije pet dana prije početka održavanja javnog okupljanja. Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka može se odbiti iz razloga iz kojih se javno okupljanje može zabraniti.

Javna okupljanja ne može organizirati, voditi i na njima istupati osoba prema kojoj je izrečena mjera sigurnosti, odnosno zabrana javnog istupanja za vrijeme dok ta mjera traje. Javna okupljanja ne može organizirati politička organizacija ili udruženje građana čiji je rad zabranjen.

Zabranjeno je sudionicima javnih okupljanja, kao i osobama koje se kreću prema mjestu održavanja javnog okupljanja, nositi oružje ili predmete namijenjene ili podobne za nanošenje ozljeda ili oštečivanje imovine.

Zabranjeno je na javnim okupljanjima nositi odoru, dijelove odore, odjeću, oznake ili druge simbole čime se potiće nasilje, rasna ili vjerska mržnja.

Održavanje javnog okupljanja zabranit će se:

1) ako javno okupljanje organizira osoba kojoj je izrečena mjera sigurnosti, odnosno zabrane javnoga istupanja za vrijeme dok ta mjera traje;

2) ako javno okupljanje organizira politička organizacija ili udruženje građana čiji je rad zabranjen;

3) ako su utvrđene okolnosti iz kojih proizlazi da će se na javnom okupljanju ugrožavati ustavni poredak, činiti kažnjiva djela, narušavati javni red i mir ili vrijedati javni moral, te da će biti ugrožena sigurnost ljudi i imovine;

4) na zahtjev Ministarstva zdravstva poradi zaštite zdravlja stanovništva.

Rješenje o zabrani održavanja javnog okupljanja donosi nadležna policijska uprava. Rješenje o zabrani održavanja javnog okupljanja nadležna policijska uprava dužna je dostaviti organizatoru najkasnije 24 sati prije održavanja javnog okupljanja, ako je okupljanje prijavljeno sukladno članku 3. stavku 1. ovoga zakona. Žalba protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Novčanom kaznom od 100.000 do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj:

1) organizator koji organizira javno okupljanje bez prethodne prijave kada je prijavljivanje javnog okupljanja obvezatno (članak 3., stavak 1. i članak 11.); 2) organizator koji postupi protivno rješenju nadležnoga tijela iz članka 5. ovoga zakona;

3) organizator i voditelj koji nije poduzeo zakonom propisane mjere osiguranja (članak 6.);

4) organizator, odnosno voditelj koji dopusti da javno okupljanje poprimi nasilnički tijek (članak 9., stavak 2.);

5) voditelj koji ne prekine javno okupljanje ako su nastupili razlozi iz članka 10. ovoga zakona;

6) organizator koji održi javno okupljanje protivno prijavi o održavanju (članak 11.);

7) osoba kojoj je izrečena mjera sigurnosti, odnosno zabrane javnog istupanja a koja organizira ili istupi na javnom okupljanju za vrijeme dok ta mjera traje (članak 13.. stavak 1.);

8) voditelj koji dopusti da sudionici na javnom okupljanju nose oružje ili predmete namijenjene ili podobne za nanošenje ozljeda ili oštećivanje imovine (članak 14.);

9) organizator koji unatoć zabrani održavanja javnog okupljanja održi javno okupljanje (članak 16.). Novčanom kaznom do 200.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj i pravna osoba koja organizira javno okupljanje, a djelovanje joj je zabranjeno odlukom nadležnog suda. Novčanom kaznom do 100.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 2. ovoga članka.

Novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj:

1) redar koji za vrijeme održavanja javnog okupljanja nosi oružje ili odoru (članak 7., stavak 2.);

2) osoba koja je isključena s javnog okupljanja, a ne napusti mjesto javnog okupljanja (članak 9., stavak 1.);

3) tko na javnom okupljanju ili na putu prema mjestu održavanja javnog okupljanja nosi oružje ili predmete namijenjene ili podobne za nanošenje ozljeda ili oštećivanja imovine (članak 14.);

4) tko na javnom okupljanju nosi odoru, dijelove odore, odjeću, oznake ili druge simbole čime se potiće na nasilje, rasnu ili vjersku mržnju (članak 15.)

Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje vrijediti Zakon o javnim skupovima ("Narodne novine", br. 26/73, i 31/88.).

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 231-01/92-01/01

Zagreb, 10. travnja 1992.