Zakoni i propisi - Pravni savjeti 19 02.04.1992 Ukaz o proglašenju Zakona o srednjem školstvu
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi sa člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske. donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o srednjem školstvu

Proglašavam Zakon o srednjem školstvu. kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 28. ožujka 1992. Vijeća općina 28. ožujka 1992. i Društveno-političkog vijeća 28. ožujka 1992.

Broj : PA4- 18/1 -92.

Zagreb, 31. ožujka 1992.

Predsjednik Republike Hrvatske

dr. Franjo Tudman, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

ZAKON

o srednjem školstvu

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Srednje školstvo je djelatnost kojom se nakon završetka osnovnog školovanja omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.

Djelatnost srednjeg školstva obuhvaća različite vrste i oblike odgoja i obrazovanja. osposobljavanja i usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s odredbama ovoga zakona.

Članak 2.

Djelatnost srednjeg školstva obavljaju srednjoškolske ustanove i druge organizacije pod uvjetima iz ovoga zakona.

Srednjoškolske ustanove su srednje škole i učenički domovi.

Članak 3.

Srednjoškolsko obrazovanje dostupno je svakome pod jednakim uvjetima, prema njegovim sposobnostima, u skladu s ovim zakonom.

Članak 4.

Nastava u srednjoj školi izvodi se na hrvatskom jeziku.

Članak 5.

Srednjoškolsko obrazovanje pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina ostvaruje se u skladu s odredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, ovoga zakona, drugih zakona i propisa kojima se uređuju njihova prava.

Članak 6.

Nadzor nad provođenjem odredaba ovoga zakona obavlja Ministarstvo prosvjete, kulture i športa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo prosvjete).

Upravni nadzor nad ustanovama i organizacijama iz članka 2. ovoga zakona obavlja organ uprave županije odnosno Grada Zagreba nadležan za poslove školstva prema sjedištu ustanove ili organizacije.

Članak 7.

Stručno pedagoški nadzor nad ustanovama i organizacijama iz članka 2. ovoga zakona obavlja Ministarstvo prosvjete u skladu sa zakonom.

II. PROGRAMI SREDNJEG ŠKOLSTVA, NASTAVNI PLAN I PROGRAM, VRSTE SREDNJIH ŠKOLA, ORGANIZIRANJE NASTAVE

1. Programi srednjeg školstva

Članak 8.

Programi srednjeg školstva su:

- programi za stjecanje srednje školske spreme,

- programi za stjecanje srednje stručne spreme.

- programi za stjecanje niže stručne spreme i

- programi osposobljavanja i usavršavanja. Programima za stjecanje srednje školske, srednje stručne spreme i niže stručne spreme stječu se znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.

Programima osposobljavanja i usavršavanja dopunjuju se stečena znanja, sposobnosti i vještine za rad u struci.

2. Nastavni plan i program

Članak 9.

Programi srednjeg školstva ostvaruju se na osnovi nastavnog plana i programa.

Nastavnim planom i programom iz stavka l. ovoga članka utvrđuju se svrha, ciljevi i zadaće programa, nastavni predmeti i sadržaji, trajanje i osnovni oblici izvođenja programa, godišnji i tjedni broj sati nastave, broj sati za svaki predmet, te kadrovski, didaktički i drugi uvjeti za izvođenje nastavnog plana i programa.

Dio nastavnih predmeta i sadržaja,utvrđenih nastavnim planom i programom, može se, osim na hrvatskom jeziku, izvoditi i na nekom od svjetskih jezika uz odobrenje Ministarstva prosvjete.

Članak 10.

Nastavni plan i program za stjecanje srednje školske, srednje stručne i niže stručne spreme sadrži zajednički, izborni i fakultativni dio.

Zajednički dio nastavnog plana i programa sadrži osnovne predmete koji su obvezni za sve učenike određene vrste obrazovanja.

Izborni dio nastavnog plana i programa obuhvaća predmete programski vezane za vrstu škole od kojih učenik obvezno bira jedan iliviše predmeta prema svojim sklonostima.,

Fakultativni dio nastavnog plana i programa obuhvaća predmete kojima se zadovoljavaju interesi učenika u skladu s mogućnostima škole, te sadržaje i oblike slobodnih aktvnosti.

Ako se učenik opredijeli za fakultativni predmet dužan ga je pohađati tijekom nastavne godine.

Zajednički i izborni dio nastavnog plana i programa donosi Ministarstvo prosvjete.

Fakultativni dio nastavnog plana i programa donosi škola.

Članak 11.

Programi usavršavanja i osposobljavanja izvode se na osnovi nastavnog plana i programa u trajanju do jedne godine.

3. Vrste srednjih škola

Članak 12.

Srednje škole, ovisno o vrsti nastavnog plana i programa su:

- gimnazije;

- strukovne škole;

- umjetničke škole.

Članak 13.

Gimnazija izvodi nastavni plan i program u najmanje četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stječe srednju školsku spremu.

Gimnazije su opće ili specijalizirane, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa.

Članak 14.

Strukovna škola izvodi nastavni plan i program u trajanju od jedne do pet godina.

Završavanjem strukovne srednje škole u najmanje trogodišnjem trajanju učenik stječe srednju stručnu spremu.

Završavanjem strukovne škole u trajanju od jedne do dvije godine učenik stječe nižu stručnu spremu.

Strukovne škole su tehničke, industrijske, obrtničke i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa.

Članak 15.

Umjetnićka škola izvodi nastavni plan i program u najmanje četverogodišnjem trajanju čijim završavanjem učenik stječe srednju stručnu spremu.

Umjetničke škole su glazbene, plesne, likovne i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa.

4. Organiziranje nastave

Članak 16.

Srednja škola na osnovi utvrđenog nastavnog plana i programa donosi godišnji plan i program rada.

Godišnji plan i program rada srednja škola donosi do 30. rujna za tekuću školsku godinu.

Članak 17.

U srednjoj školi upotrebljavaju se udžbenici koje odobri ministar prosvjete. kulture i športa (u daljnjem tekstu: ministar prosvjete).

Srednja škola ima knjižnicu. Djelatnost knjižnice sastavni je dio rada srednje škole.

Članak 18.

Nastava se organizira po razredima a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj grupi. Razredni odjel čini u pravilu do 30 učenika istog razreda.

U pojedinim oblicima rada (vježbe, praktična nastava, rad s darovitim i učenicima s teškoćama u razvoju i sl.) razredni odjeli mogu se organizirati u obrazovne grupe.

Način organiziranja nastave u obrtničkim školama i praktične nastave u strukovnim školama utvrđuje ministar prosvjete.

Članak 19.

Godišnji broj nastavnih sati može iznositi najviše 1.120 a tjedni 32 nastavna sata, osim u programima čiji se veći dio izvodi u obliku vježbi i praktične nastave.

Dnevni broj sati nastave utvrđuje se rasporedom sati škole. Teorijska nastava ne može iznositi više od 6 sati dnevno.

Nastavni sat traje 45 minuta. Sat praktične nastave traje 60 minuta ako se izvodi izvan škole.

Članak 20.

Školska godina počinje 1. rujna a završava 31. kolovoza i ima tri odgojno obrazovna razdoblja.

Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.

Početak i završetak nastave i trajanje odmora učenika za svaku školsku godinu propisuje ministar prosvjete.

Članak 21.

Srednja škola obvezno otkriva, prati i potiće darovite učenike te organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima

Daroviti učenici mogu završiti obrazovanje u kraćem vremenu od propisanog

Uvjete i način obrazovanja darovitih učenika propisuje ministar prosvjete.

Članak 22.

Obrazovnaje učenika s teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih postupaka u srednjoj školi u redovnim ili posebnim razrednim odjelima i obrazovnim grupama.

Učenici s većim teškoćama u razvoju obrazuju se u posebnim organizacijama.

Posebne organizacije, programe, uvjete, način i postupak upisa i obrazovanja učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju propisuje ministar prosvjete.

Članak 23.

Srednja škola može obavljati provjeru vrijednosti novih obrazovnih sadržaja, oblika i metoda rada te nove nastavne opreme prema eksperimentalnom programu, kojeg odobrava ministar prosvjete.

Članak 24.

Srednja škola može biti vježbaonica za studente nastavničkih fakulteta.

Uvjete, način rada i mrežu vježbaonica na prijedlog nastavničkih fakulteta propisuje ministar prosvjete.

III. SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE ODRASLIH

Članak 25.

Srednjoškolsko obrazovanje odraslih obuhvaća:

- programe za stjecanje školske ili stručne spreme koji se izvode prema posebnim nastavnim planovima i programima;

- programe prekvalifikacije;

- programe osposobljavanja i usavršavanja.

Obrazovanje iz stavka 1. ovoga članka može se steći pohađanjem nastave ili polaganjem ispita.

Uvjete i način izvodenja i stjecanja srednjoškolskog obrazovanja odraslih, te posebne nastavne planove i programe iz stavka 1. alineje 1. ovoga članka propisuje ministar prosvjete.

Članak 26.

Prekvalifikacijom se nakon završenog srednjeg obrzovanja omogućava stjecanje druge vrste školske ili stručne spreme iste razine obrazovanja.

Programe prekvalifikacije i programe osposobljavanja i usavršavanja samostalno donose organizacije koje ih izvode.

Članak 27.

Srednjoškolsko obrazovanje odraslih izvode srednje škole, organizacije za obrazovanje odraslih (otvorena i pučka sveučilišta) i druge pravne osobe pod uvjetima iz članka 25. stavka 3. ovoga zakona.

Članak 28.

Troškove srednjoškolskog obrazovanju a odraslih snose odrasli neposredno, poduzeće ili ustanova čiji su djelatnici ili Zavod za zapošljavanje.

IV. PRAVNI STATUS, OSNIVANJE I PRESTANAK RADA SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKOG DOMA

l. Srednja škola

Članak 29.

Osnivači i vlasnici srednjih škola su županije i Grad Zagreb.

Osnivači i vlasnici srednjih škola u privatnom vlasništvu su domaće i strane pravne i fizičke osobe.

Članak 30.

Srednja škola čiji su osnivači županija, odnosno Grad Zagreb može se osnovati ako je potreba za njenim osnivanjem utvrđena planom razvoja srednjoškolskih ustanova u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: plan mreže srednjih škola).

Plan mreže srednjih škola ministru prosvjete predlažu županije, odnosno Grad Zagreb, a utvrđuje ga Vlada Republike Hrvatske.

Članak 31.

Akt o osnivanju srednje škole sadrži:

l. naziv, odnosno ime osnivača;

2. naziv i sjedište škole u osnivanju;

3. djelatnost škole;

4. dokumentaciju o osiguranju sredstava za osnivanje i rad škole;

5. uvjete i način osiguravanja prostora, opreme i nastavnih pomagala;

6. vrstu i trajanje obrazovanja, stručnu i školsku spremu koja se stječe završavanjem programa škole u skladu sa zakonom i drugim propisima;

7. prava i obveze osnivača i vlasnika u pogledu obavljanja djelatnosti zbog koje se škola osniva;

8. ime i ovlasti ravnatelja škole u osnivanju;

9. rok za donošenje statuta;

10. druga medusobna prava i obveze osnivača i vlasnika i škole u osnivanju.

Članak 32.

Temeljni akt srednje škole je statut.

Statut donosi školski odbor.

Statutom se uređuju unutarnje ustrojstvo, način obavljanja djelatnosti, upravljanje školom, prava i dužnosti učenika i nastavnika, te ostala pitanja važna za rad škole u skladu sa zakonom.

Članak 33.

Srednja škola može početi s radom i upisom učenika ako je ispunila uvjete iz članka 31. i 32. ovoga zakona, te ako ima:

- godišnji plan i program rada;

- izabrane nastavnike potrebne za izvođenje nastavnog plana i programa;

- prostor i opremu u skladu s normativima koje određuje ministar prosvjete.

Početak rada srednje škole odobrava ministar prosvjete.

Način i postupak utvrđivanja uvjeta za početak rada srednje škole propisuje ministar prosvjete.

Članak 34.

Kada Ministarstvo prosvjete utvrdi da srednja škola ne ispunjava neki od uvjeta iz članka 33. ovoga zakona odredit će rok u kojem je škola dužna otkloniti utvrđene nedostatke.

Ako škola u roku iz stavka 1. ovoga članka ne otkloni utvrđene nedostatke, ministar prosvjete će predložiti osnivaču da donese akt o ukidanju škole.

Ako osnivač ne donese akt o ukidanju u roku 60 dana od dana primitka prijedloga, akt o ukidanju donijet će ministar prosvjete.

Članak 35.

Aktom o ukidanju srednje škole određuje se rok i način prestanka njenog rada.

Srednja škola prestaje s radom odjednom ili postupno. Ako škola prestaje s radom odjednom, prestaje raditi na završetku školske godine u kojoj je donesena odluka o prestanku rada. U slučaju postupnog prestanka rada škole aktom o ukidanju određuje se školska godina u kojoj prestaje rad škole.

U slučaju ukidanja srednje škole, osnivač je dužan zatečenim učenicima osigurati završetak obrazovanja u drugoj školi pod uvjetima koji su vrijedili prigodom njihova upisa.

2. Posebne odredbe o privatnoj srednjoj školi s pravom javnosti

Članak 36.

Srednja škola u privatnom vlasništvu koja se osniva i radi prema odredbama ovoga zakona je privatna srednja škola s pravom javnosti.

Članak 37.

Privatna srednja škola s pravom javnosti radi po nastavnom planu i programu iz članka 10. ovoga zakona ili po vlastitom nastavnom planu i programu.

Vlastiti nastavni plan i program iz stavka 1. ovog članka obvezno sadrži zajednički dio nastavnog plana i programa iz članka 10. stavka 2. ovoga zakona.

Članak 38.

Pravo javnosti srednja škola iz članka 36. ovoga zakona stječe suglasnošću ministra prosvjete na nastavni plan i program iz članka 37. ovoga zakona i odobrenjem početka njena rada prema članku 33. stavka 2. ovoga zakona.

Privatna srednja škola s pravom javnosti ima prava i obveze kao i srednja škola čiji su osnivači županije, odnosno Grad Zagreb, osim ako odredbama ovoga zakona nije drugačije određeno.

3. Inozemna srednja škola

Članak 39.

Inozemna srednja škola može na teritoriju Republike Hrvatske izvoditi inozemne programe srednjeg školstva na temelju odobrenja ministra prosvjete.

4. Učenički dom

Članak 40.

Učenički dom organizira smještaj i prehranu, odgojnoobrazovni rad, kulturne i druge aktivnosti učenika.

Djelatnost učeničkog doma dio je djelatnosti srednjeg školstva i s njom je programski povezana.

Djelatnost učeničkih domova mogu obavljati i srednje škole.

Članak 41.

Pravo na smještaj i prehranu u učeničkom domu imaju u pravilu redovni učenici.

Prijem učenika obavlja se javnim natječajem.

Pravo na prijem ostvaruje se na osnovi uspjeha u prethodnom obrazovanju i materijalnog položaja učenika i njegove obitelji.

Pobliže uvjete za prijem učenika, troškove smještaja i prehrsae u učeničkim domovima, kao i normative prostora i opreme te program odgojnog rada s učenicima propisuje ministar prosvjete.

Učenički dom u privatnom vlasništvu (internat) samostalno određuje uvjete za prijem učenika, te troškove njihova smještaja i prehrane.

Članak 42.

U učeničkim domovima organiziraju se odgojne grupe od 25 učenika.

Članak 43.

Na pravni status, osnivanje, početak i prestanak rada učeničkog doma odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 29. do 35. ovoga zakona.

5. Registracija

Članak 44.

Srednje škole i učenički domovi pravne su osobe i upisuju se u sudski registar.

6. Evidencija

Članak 45.

U sustavu srednjeg školstva uspostavljaju se evidencije o srednjim školama i učeničkim domovima, djelatnicima i učenicima, kao i druge od značaja za praćenje stanja i razvoj djelatnosti.

Pobliže propise o tijelima, ustanovama i organizacijama koje su dužne voditi evidencije, te o vrstama evidencija, sadržaju i načinu njihova vođenja donosi ministar prosvjete.

V. UPRAVLJANJE SREDNJOM ŠKOLOM I UČENIČKIM DOMOM

Članak 46.

Srednjom školom upravljaju ravnatelj i školski odbor. Školski odbor ima položaj i ovlasti organa upravljanja a ravnatelj poslovodnog organa i pedagoškog rukovoditeIja, u skladu sa zakonom.

Djelokrug i način odlučivanja ravnatelja i školskog odbora uređuje se statutom škole u skladu sa zakonom.

Članak 47.

Ravnatelj neposredno organizira rad škole, zastupa i predstavlja školu i odgovara za zakonitost njenog reda.

Ravnetelj :

- predlaže program odgojno-obrazovnog rada i mjere za njegovo unapredivanje u okviru godišnjeg plana i programa rada;

- podnosi izvješće o rezultatima odgojno-obrazovnog rada i o poslovanju škole;

- brine se za provođenje odluka školskog odbora, nastavničkog vijeća i drugih tijela;

- donosi konačne odluke o zasnivanju i prestanku radnog odnosa djelatnika škole;

- obavlja druge poslove utvrđene zakonom i statutom škole.

Izvješće iz stavka 2. ovoga članka podnosi se najmanje jedanput godišnje organima uprave nadležnim za poslove školstva i osnivaču.

Članak 48.

Za ravnatelja srednje škole može biti izabrana osoba koja:

- ima visoku stručnu spremu;

- ispunjava uvjete za nastavnika prema odredbama ovoga zakona i

- ima položen ravnateljski ispit.

Ravnatelj se bira na temelju javnog natječaja koji raspisuje škola.

Ravnatelja imenuje i razrješava skupština županije, odnosno Grada Zagreba uz suglasnost ministra prosvjete.

Ako prijedlog za imenovanje ne bude dostavljen ministru prosvjete na suglasnost najkasnije dva mjeseca od isteka natječajnog roka, odnosno ako ministar prosvjete uskrati suglasnost, sam će imenovati ravnatelja.

Ravnatelj se imenuje na četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana.

Ministar prosvjete može, razriješiti ravnatelja i prije isteka roka na koji je imenovan, ako utvrdi da ne ispunjava ovim zakonom ili drugim propisima utvrđene mu obveze.

Program, postupak i način polaganja ravnateljskog ispita propisuje ministar prosvjete.

Članak 49.

Ravnatelj dijelom svoga radnog vremena obavlja neposredni odgojno obrazovni rad prema pedagoškim normativima iz članka 82. stavka 2. ovoga zakona.

Članak 50.

Školski odbor ima od sedam do jedanaest članova. Školski odbor čine članovi koje:

- bira nastavničko vijeće iz reda nastavnika;

- biraju roditelji iz svojih redova;

- imenuje osnivač.

Najmanje polovina ukupnog broja članova školskog odbora su nastavnici.

Mandat članova školskog odbora traje četiri godine. Školski odbor o svim pitanjima iz svoga djelokruga odlučuje zajednički, večinom glasova ukupnog broja članova.

Broj članova, način izbora i djelokrug školskog odbora uređuje se statutom.

Članak 51.

Školski odbor:

- donosi godišnji plan i program rada i ocjenjuje njegovo ostvarivanje;

- raspravlja o rezultatima odgojno-obrazovnog rada;

- predlaže ravnatelju donošenje odluke o zasnivanju i prestanku radnog odnosa djelatnika škole;

- razmatra i rješava žalbe učenika, nastavnika i drugih djelatnika škole, te roditelja;

- razmatra predstavke i prijedloge građana o pitanjima od interesa za rad škole;

- obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i statutom škole.

Članak 52.

Stručna tijela srednje škole su nastavničko i razredno vijeće.

Nastavničko vijeće čine svi nastavnici škole

Razredno vijeće čine nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu

Razrednik je stručni voditelj razrednog odjela i razrednog vijeća.

Sadržaj rada nastavničkog i razrednog vijeća, te drugih stručnih tijela škole uređuje se statutom.

Članak 53.

Srednja škola ima tajnika.

Za tajnika može biti izabrana osoba koja ima najmanje višu stručnu spremu te ispunjava druge uvjete propisane statutom škole.

Članak 54.

Odredbe ovoga zakona koje se odnose na način izbora i trajanje mandata ravnatelja i školskog odbora ne primjenjuju se na privatnu srednju školu s pravom javnosti.

Članak 55.

Učeničkim domom upravljaju ravnatelj i domski odbor.

Odredbe članaka 46. do 51. ovoga zakona o ravnatelju i školskom odboru odgovarajuće se primjenjuju i na upravljanje učeničkim domom, osim što se odredbe o načinu izbora i trajanju mandata ravnatelja i domskog odbora ne primjenjuju na internate.

Stručno tijelo učeničkog doma je odgajateljsko vijeće Pobliže odredbe o djelokrugu tijela iz stavka 1. i 3 ovoga članka uređuju se statutom.

VI. UČENICI

Članak 56.

Status redovnog učenika stječe se upisom u srednju školu.

Status redovnog učenika može se imati samo u jednoj srednjoj školi.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka učenik koji je upisan u umjetničku srednju školu može se upisati u još jednu školu, ako ispuni uvjete za upis u obje škole.

Članak 57.

Pravo upisa u srednju školu imaju svi kandidati nakon završene osnovne škole pod jednakim uvjetima, u okviru broja utvrđenog odlukom o upisu.

Redovni učenici upisuju prvi razred u dobi do 17 godina, a iznimno do 18 godina uz odobrenje školskog odbora.

Izbor kandidata za upis zasniva se na:

- uspjehu u prethodnom obrazovanju i

- sklonosti i sposobnosti učenika, ovisno o vrsti srednje škole.

Elemente i kriterije za izbor kandidata prema stavku 3. ovoga članka za sve vrste srednjih škola propisuje ministar prosvjete.

Odluku o upisu za svaku školsku godinu na prijedlog škole donosi ministar prosvjete.

Uvjete upisa učenika i odluku o upisu privatna srednja škola s pravom javnosti donosi samostalno.

Članak 58.

Natječaj za upis učenika srednja škola objavljuje u dnevnom tisku.

Natječaj obvezno sadrži:

- broj učenika koji se mogu upisati prema odluci o upisu;

- uvjete upisa i kriterije za izbor kandidata;

- način i postupak provodenja natječaja.

Članak 59.

Redovni učenik može tijekom školovanja promijeniti upisani program u pravilu nakon prvog razreda.

Promjena programa može se uvjetovati polaganjem razlikovnih ili dopunskih ispita.

Sadržaj razlikovnih odnosno dopunskih ispita te način i rokove njihovog polaganja utvrđuje nastavničko vijeće.

Članak 60.

Učenik koji je stekao nižu stručnu spremu ima pravo steči srednju školsku ili stručnu spremu nastavljanjem obrazovanja ili polaganjem ispita.

Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka obvezno se uvjetuje polaganjem razlikovnih ili dopunskih ispita.

Članak 61.

Uspjeh redovnih učenika prati se i ocjenjuje tijekom nastave.

Uspjeh učenika i zaključnu ocjenu za svaki predmet utvrđuje nastavnik javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj grupi na kraju nastave.

Članak 62.

Učenik koji nije zadovoljan zaključnom oejenom iz pojedinog predmeta ima pravo podnijeti zahtjev za ponovni ispit pred komisijom.

Zahtjev za ponovnim ispitom podnosi se razrednom vijeću u roku 24 sata od priopčenja ocjene.

Ocjena komisije je konačna.

Pobliže odredbe o ponovnom ispitu uređuju se statutom.

Članak 63.

Redovni učenik koji je na kraju nastave ocijenjen iz najviše dva predmeta ocjenom nedovoljan polaže popravni ispit.

Popravni ispit polaže se pred komisijom u dva ispitna roka, od kojih je prvi najranije 15 dana nakon završetka nastave.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, učenik koji je na kraju nastave ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan, polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.

Pobliže odredbe o popravnim ispitima, ispitnim rokovima i načinu polaganja popravnih ispita uređuju se statutom škole.

Članak 64.

Redovni učenik stječe pravo upisa u slijedeći razred ako je do roka upisa ocijenjen iz svih predmeta prolaznom ocjenom.

Redovni učenik programa za stjecanje srednje školske ili stručne spreme može tijekom savladavanja programa dva puta ponavljati razred. Isti razred može se ponavljati samo jedanput.

Redovni učenik koji drugi put ponavlja razred snosi dio troškova obrazovanja u toj nastavnoj godini u visini koju utvrđuje ministar prosvjete, osim ako ponavlja razred zbog bolesti u dužem trajanju.

Odluku iz stavka 3. ovoga članka donosi nastavničko vijeće na prijedlog nadležnog liječnika.

Redovni učenik progrema za stjecanje niže stručne spreme može ponavljati razred samo jedanput.

Članak 65.

Uspjeh učenika iz pojedinih predmeta ocjenjuje se sa odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).

Ocjene odličan, vrlo dobar, dobar i dovoljan su prolazne.

Opći uspjeh učenika utvrđuje se srednjom ocjenom iz svih predmeta i to: s ocjenom odličan ako je srednja ocjena najmanje 4,50; s ocjenom vrlo dobar ako je srednja ocjena najmanje 3.50; s ocjenom dobar ako je srednja ocjena najmanje 2.50 i s ocjenom dovoljan ako je srednja ocjena najmanje 2,00.

Ocjene za vladanje učenika su: uzorno, dobro i loše.

Članak 66.

Učenik koji iz opravdanih razloga (kao što su: bolest u dužem trajanju, vojna i druge obveze) nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta polaže predmetni ili razredni ispit.

Razloge iz stavka 1. ovoga članka te način i rokove polaganja ispita ureduje škola statutom.

Članak 67.

Učenik može biti, zbog zdravstvenog stanja, trajno ili privremeno oslobođen obveze savladavanja pojedinih sadržaja nastavnog predmeta, ako ti sadržaji nisu iz osnovnih predmeta struke.

Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi nastavničko vijeće na prijedlog nadležnog liječnika.

Članak 68.

Redovni učenici koji imaju status vrhunskog sportaša ili su istaknuti umjetnici, mogu završiti srednju školu pohađanjem nastave ili polaganjem ispita u trajanju za polovinu duljem od propisanog trajanja upisanog programa.

Članak 69.

Na kraju srednjoškolskog obrazovanja učenik polaže maturu ili završni ispit.

Maturu polaže učenik gimnazije.

Završni ispit polaže učenik strukovne i umjetničke škole.

Učenici koji su tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja postigli odličan uspjeh oslobađaju se polaganja mature, odnosno završnog ispita.

Uvjete, način i postupak polaganja mature, odnosno završnog ispita propisuje ministar prosvjete.

Članak 70.

Učeniku se na završetku svakog razreda izdaje razredna svjedodžba.

Na završetku srednje škole učeniku se izdaje maturalna svjedodžba ili svjedodžba o završnom ispitu.

Osobi koja završi program osposobljavanja i usavršavanja izdaje se uvjerenje o osposobljenosti odnosno uvjerenje o usavršavanju.

Svjedodžbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka i uvjerenja iz stavka 3. ovoga članka javne su isprave.

Sadržaj i oblik svjedodžbi i uvjerenja propisuje ministar prosvjete.

Članak 71.

Srednje škole i učenički domovi vode pedagošku dokumentaciju i evidenciju o učenicima.

Obrazac i sadržaj pedagoške dokumentacije i evidencije propisuje ministar prosvjete.

Članak 72.

Učenici koji se ističu u učenju i vladanju mogu biti pohvaljeni odnosno nagrađeni.

Učenicima se zbog povrede dužnosti i neispunjenja obveza mogu izreći pedagoške mjere: opomena, ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz škole.

Mjera isključenja iz škole izriče se za tekuću nastavnu godinu.

Učenik, njegov roditelj ili staratelj imaju pravo žalbe na izrečenu pedagošku mjeru

Na odluku o isključenju učenika iz škole može se izjaviti žalba Ministarstvu prosvjete.

Uvjete, način i postupak pohvaljivanja i nagrađivanja učenika, te izricanja pedagoških mjera ureduje škola statutom.

Učenik koji je isključen iz škole ima pravo polagati razredni ispit u toj ili drugoj školi.

Odredbe stavka 1. do 6. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na učenike u učeničkim domovima.

Članak 73.

Učenik gubi status redovnog učenika:

-na kraju školske godine u kojoj je završio srednju školu;

- kada se ispiše iz srednje škole;

- kad se ne upiše u slijedeći razred prema članku 64. ovoga zakona;

- dok traje mjera isključenja iz škole.

VII. NASTAVNICI

Članak 74.

Nastavnicima u srednjem školstvu jamči se sloboda pedagoškog rada i poučavanja u okviru utvrđenog nastavnog plana i programa.

Djelatnici u srednjem školstvu imaju pravo na strukovno udruživanje, sindikalno organiziranje, kolektivno ugovaranje uvjeta svoga rada i pravo na štrajk na način i pod uvjetima utvrđenim zakonom i kolektivnim ugovorom.

Članak 75.

Nastavnici u srednjem školstvu jesu: profesori, stručni radnici, stručni učitelji, odgajatelji i suradnici u nastavi.

Za nastavnika može biti izabrana osoba koja pored općih uvjeta ima odgovarajuču stručnu spremu i pedagoško-psihološko obrazovanje prema odredbama ovoga zakona.

Ispunjenje uvjeta iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje školski odbor.

Čtanak 76.

Za nastavnika ne može biti izabrana osoba koja je pravomočno osuđena za kazneno djelo koje ju čini nedostojnom za obavljanje nastavničkog poziva.

Članak 77.

Profesori organiziraju i izvode teoretsku i praktičnu nastavu i vježbe, te obavljaju druge poslove utvrđene godišnjim planom i programom rada škole i pedagoškim normativima.

Stručni suradnici organiziraju i obavljaju stručne poslove vezane za rad srednje škole i učeničkog doma (pedagoške, psihološke, zdravstvene, defektološke, socijalne, knjižničarske, programerske i druge).

Odgajatelji organiziraju rad u odgojnoj grupi, surađuju s roditeljima i nastavnicima, te domskim odborom i obavljaju druge poslove u okviru svoje struke.

Stručni učitelji samostalno izvode vježbe, praktičnu nastavu i obavljaju druge poslove u okviru svoje struke.

Suradnici u nastavi sudjeluju u izvodenju vježbi i praktične nastave pod neposrednim rukovodstvom profesora ili stručnog učitelja te obavljaju druge poslove za koje su stručno osposobljeni.

Članak 78.

Za profesora, stručnog suradnika i odgajatelja može biti izabrana osoba koja je završila odgovarajući studij visoke spreme i ima potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje.

Za stručnog učiteja može biti izabrana osoba koja je završila odgovarajući studij više odnosno srednje stručne spreme, ako je to najviši stupanj obrazovanja u tom stručnom ili umjetničkom području i ako ima potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje.

Za suradnika u nastavi može biti izabrana osoba koja je stekla odgovarajuću srednju stručnu spremu i ima potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje.

Ako se na natječaj za nastavnika javi osoba koja ima odgovarajuču stručnu spremu a nema potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje može biti izabrana uz uvjet da najkasnije u roku godine dana od dana izbora stekne to obrazovanje.

Nastavniku koji ne ispuni uvjet iz stavka 4. ovoga članka prestaje radni odnos prvog dana po isteku roka iz stavka 4. ovoga članka. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja o prestanku radnog odnosa.

Što se smatra odgovarajućom stručnom spremom i potrebnim pedagoško-psihološkim obrazovanjem nastavnika propisuje ministar prosvjete.

Članak 79.

Nastavnici se biraju na temelju javnog natječaja. Javni natječaj raspisuje školski odbor.

Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku Republike Hrvatske.

Članak 80.

Nastavnici bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici.

Pripravnički staž traje dvije godine. U tijeku pripravničkog staža pripravnik je dužan položiti stručni ispit.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit prestaje radni odnos prvog dana po isteku roka iz stavka 2. ovoga članka.

Program pripravničkog staža utvrđuje nastavničko vijeće škole.

Program, način i uvjete polaganja stručnog ispita propisuje ministar prosvjete.

Članak 81.

Iznimno, kada obavljanje određenih poslova ne trpi odlaganje, s nastavnikom se može zasnovati radni odnos na određeno vrijeme bez natječaja, o čemu odlučuje ravnatelj.

Radni odnos iz stavka 1 ovoga članka ne može trajati dulje od 90 dana u toku jedne školske godine.

Članak 82.

Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada za teoretsku nastavu iznosi 18 do 20 sati, za praktičnu nastavu 26 sati, za izvođenje odgojno-obrazovnih programa u odgojnim grupama 26 sati i za rad suradnika u nastavi s učenicima od 30 do 36 sati.

Ostale obveze nastavnika kao i nastavne obveze ravnatelja utvrđuju se godišnjim planom i programom rada škole u skladu s pedagoškim normativima koje donosi ministar prosvjete.

Članak 83.

Rad nastavnika se ocjenjuje.

Nastavnici mogu napredovati u struci i stjecati zvanja mentor i savjetnik.

Postupak, način i uvjete ocjenjivanja i napredovanja nastavnika propisuje ministar prosvjete.

Članak 84.

Nastavnici imaju pravo i dužnost stručnog i pedagoškog usavršavanja.

Program i organizaciju obveznih oblika usavršavanja propisuje ministar prosvjete.

Članak 85.

Djelatnici srednje škole i učeničkog doma moraju se obvezno liječnički pregledati svake tri godine.

Ako ravnatelj ocijeni da je djelatniku narušeno psihofizičko zdravlje u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost donijet će odluku o njegovu upučivanju na liječnički pregled i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka. Djelatniku koji odbije izvršiti odluku o upućivanju na liječnički pregled prestaje radni odnos.

Ako se liječničkim nalazom utvrđi da je psihičko i fizičko zdravlje nastavnika bitno narušeno i bitno umanjena njegova sposobnost za obavljanje odgojno-obrazovnog rada, ravnatelj će donijeti odluku o oslobađanju nastavnika od neposrednog odgojno-obrazovnog rada.

Srednja škola je dužna nastavnika iz stavka 3. ovoga članka rasporediti na drugo odgovarajuće radno mjesto prema njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti. Ako nastavnik odbije raspored prestaje mu radni odnos.

Članak 86.

Nastavniku prestaje radni odnos na kraju školske godine u kojoj je ispunio uvjete za prestanak radnog odnosa prema propisima o radnim odnosima.

VIII. FINANCIRANJE SREDNJEG ŠKOLSTVA

Članak 87.

Republika Hrvatska, županije i Grad Zagreb donose programe javnih potreba u oblasti srednjeg školstva i osiguravaju sredstva za financiranje tih programa iz svog proračuna.

Sadržaj i opseg programa javnih potreba u oblasti srednjeg školstva od interesa za Republiku Hrvatsku utvrđuje Sabor Republike Hrvatske.

Članak 88.

Sredstva za financirsnje javnih potreba iz članka 87. stavka 2. ovoga zakona izdvajaju se iz proračuna Republike Hrvatske na račun fonda srednjeg školstva pri Ministarstvu prosvjete.

Članak 89.

Sredstva za financiranje privatnih srednjih škola s pravom javnosti i internata osiguravaju osnivači.

Srednjoškolske ustanove iz stavka 1. ovog članka mogu biti financirane i iz fonda srednjeg školstva pri Ministarstvu prosvjete, ako njihovi programi imaju karakter javnih potreba u oblasti srednjeg školstva od interesa za Republiku Hrvatsku, u smislu članka 87. stavak 2. ovoga zakona.

Članak 90.

Srednjoškolske ustanove mogu stjecati sredstva i prodajom usluga i roba na tržištu, iz uplata učenika, najamnina, donacija i drugih izvora u skladu sa zakonom.

IX. KAZNENE ODREDBE

Članak 91.

Novčanom kaznom od 50.000 do 100.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj srednja škola koja postupi suprotno odredbama članka 4., članka 10.. članka 16. stavka 2., članka 17. stavka 1., članka 18.. članka 33., članka 41., članka 42., članka 57.. članka 62., članka 63., članka 70., članka 71.. članka 78., članka 79., članka 81., članka 82. i članka 85. ovoga zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u srednjoj školi novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 hrvatskih dinara.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 92.

Zajednički i izborni dio nastavnog plana i programa iz članka 10. stavka 6. ovoga zakona Ministarstvo prosvjete donijet će u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Fakultativni dio nastavnog plana i programa srednja škola dužna je donijeti najkasnije do početka školske 1992/93. godine.

Članak 93.

Sadržaj i opseg programa javnih potreba u oblasti srednjeg školstva iz članka 87. stavak 2. ovoga zakona Vlada Republike Hrvatske predložit će u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 94.

Provedbene propise iz članka 18. stavka 3.. članka 20. stavka 3.. članka 21. stavka 3., članka 22. stavka 3., članka 24. stavka 2., članka 25. stavka 3., članka 33. stavka 1. alineje 3. i stavka 3., članka 41. stavka 4., članka 45. stavka 2.. članka 57. stavka 3.. članka 69. stavka 5., članka 70. stavka 5., članka 71. stavka 2., članka 78. stavka 6., članka 80. stavka 5., članka 82. stavka 2.. članka 83. stavka 3. i članka 84. stavka 2. ovoga zakona ministar prosvjete donijet će najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Provedbeni propis iz članka 48. stavka 6. ovoga zakona ministar prosvjete donijet će najkasnije u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 85.

Do donošenja provedbenih propisa iz članka 94. ovoga zakona primjenjuju se:

1. Pravilnik o vrsti stručne spreme i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika, odgajatelja, stručnog suradnika i suradnika u nastavnoj organizaciji usmjerenog obrazovanja ("Narodne novine", br. 26/84., 32/86, i 12/87.);

2. Pravilnik o načinu i postupku utvrđivanja uvjeta za početak rada organizacija usmjerenog obrazovanja ("Narodne novine", br. 30/87.);

3. Pravilnik o uvjetima, načinu i postupku polaganja završnog ispita u programima usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme od prvog do petog stupnja ("Narodne novine", br. 55/86.);

4 Pravilnik o uvjetima. načinu i postupku privremenog oslobađanja učenika obaveze savladavanja pojedinih sadržaja iz programa usmjerenog obrazovanja koje zbog promjene zdravstvenog stanja u toku obrazovanja ne mogu savladati ("Narodne novine", br. 55/86.);

5. Pravilnik o posebnom postupku za stjecanje stručne spreme pojedinog stupnja i bez završavanja utvrđenog obrazovnog programa ("Narodne novine", br. 17/83.);

6. Pravilnik o pedagoškim normativima za utvrđivanje standardnog opsega obveza nastavnika u srednjoj školi ("Narodne novine", br 59/90.);

7. Pravilnik o vježbaonicama ("Narodne novine", br. 6/90.);

8. Pravilnik o sadržaju i obliku indeksa i svjedodžbe o završnom ispitu koji se izdaje polazniku programa usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme od prvog do petog stupnja ("Narodne novine", br. 26/84.);

9. Pravilnik o sadržaju i načinu vodenja evidencije organizacija usmjerenog obrazovanja ("Narodne novine", br. 17/85.);

10. Pravilnik o organiziranju školske godine u srednjim školama ("Narodne novine", br. 39/90.);

11. Pravilnik o stjecanju stručne spreme osoba s teškočama u razvoju ("Narodne novine", br. 42/84.);

Članak 96.

Plan mreže srednjih škola iz članka 30. stavak 2. ovoga zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 97.

Učenici koji su prije stupanja na snagu ovoga zakona upisali program usmjerenog obrazovanja imaju pravo završiti obrazovanje prema upisanom programu ili nastaviti obrazovanje po programu srednje škole utvrđenom prema odredbama ovoga zakona uz obvezu polaganja razlikovnih ili dopunskih ispita.

Članak 98.

Osobama koje su do 3. kolovoza 1971. godine završile srednju školu u najmanje dvogodišnjem trajanju sa završnim ispitom priznaje se srednja stručna sprema.

Osobama koje su stekle stručnu spremu trećeg (III), četvrtog (IV) i petog (V) stupnja stručne spreme prema ranijim propisima, priznaje se srednja stručna sprema.

Osobama koje su stekle stručnu spremu prvog (I) i drugog (II) stupnja stručne spreme prema ranijim propisima, priznaje se niža stručna sprema.

Članak 99.

Osobe koje nisu stekle pedagoško-psihološko obrazovanje prema ranijim propisima, dužne su ga steći do 31. kolovoza 1993. godine. U protivnom, prestaje im radni odnos 1. rujna 1993. godine.

Članak 100.

Obveza polaganja stručnog ispita iz članke 80. stavka 2. ovoga zakona odnosi se na nastavnike koji prvi put zasnivaju radni odnos nakon stupanja na snagu akta iz članka 80. stavka 5. ovoga zakona.

Članak 101.

Postojeći centri usmjerenog obrazovanja i srednje škole osnovane do stupanja na snagu ovoga zakona dužni su najkasnije šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona uskladiti svoju djelatnost. organizaciju, poslovanje i opće akte s odredbama ovoga zakona i podnijeti ministru prosvjete zahtjev da utvrdi da li su ispunjeni uvjeti za nastavak rada prema odredbama ovoga zakona.

Ako je postupak osnivanja srednje škole bio u toku na dan stupanja na snagu ovoga zakona, okončat će se prema odredbama ovoga zakona.

Članak 102.

Vježbaonice nastavničkih škola i fakulteta nastavljaju poslove vježbaonica do utvrđivanja uvjeta i načina prestanka njihova rada u smislu propisa iz članka 24. stavak 2. ovoga zakona.

Članak 103.

Zajednice usmjerenog obrazovanja prestat će radom i zaključiti svoje poslovanje najkasnije tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Sredstva, prava i obveze postojećih zajednica usmjerenog obrazovanja preuzimaju općine u kojima je sjedište zajednice usmjerenog obrazovanja odnosno Grad Zagreb.

Članak 104.

Županije i Grad Zagreb će imenovati ravnatelje srednjih škola prema članku 48. ovoga zakona najkasnije u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona

Ravnateljima izabranim prema ranijim propisima traje mandat do izbora ravnatelja prema stavku 1. ovoga članka.

Članak 105.

Dok se, u skladu s propisima kojima će se urediti djelokrug i ustrojstvo državne uprave i lokalne samouprave, ne osnuju županije i konstituiraju njihova tijela, prava županije utvrđena ovim zakonom ima općina na čijem je području sjedište srednje škole.

Postojeći centri usmjerenog obrazovanja, učenički domovi i srednje škole osnovane do stupanja na snagu ovoga zakona nastavljaju s radom kao organizacije u društvenom vlasništvu do donošenja odluke o njihovu osnivanju u vlasništvu županije odnosno grada Zagreba i financiraju se iz fonda srednjeg školstva pri Ministarstvu prosvjete.

Članak 106.

Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 20/82., 28/83.,12/85..19/86., 31/89., 57/89. i 47/90.), osim u dijelu koji se odnosi na znanstveno-nastavne organizacije usmjerenog obrazovanja.

Članak 107.

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 602-03/91-01/03

Zagreb, 28. ožujka 1992.

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća udruženog rada Predsjednik Sabora

mr. Ivan Matija, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

dr. Žarko Domljan, v.

Predsjednik Vijeća općina

Luka Bebić, dipl. ing., v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

Predsjednik Društveno-političkog vijeća

Vice Vukojević, dipl. iur., v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.