SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 6. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, Sabor Republike Hrvatske na zajedničkoj sjednici Društveno-političkog vijeća, Vijeća općina i Vijeća udruženog rada 27. ožujka 1992.. donosi

POSLOVNIK

Sabora Republike Hrvatske

Rad i organizacija Sabora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: "Sabor") uređuje se ovim Poslovnikom.

Ovim se Poslovnikom uređuju:

- ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti zastupnika u Saboru;

-djelokrug vijeća Sabora i njihovi medusobni odnosi;

- programiranje rada u Saboru;

- ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika Sabora i Predsjedništva Sabora;

- djelokrug, sastav i način rada radnih tijela Sabora i njihovi međusobni odnosi;

- odnosi Sabora i Predsjednika Republike;

- način ostvarivanja prava i dužnosti Sabora prema Vladi Republike Hraatske (u daljnjem tekstu: "Vlada");

- postupak donošenja akata Sabora i postupak razmatranja pojedinih pitanja iz nadležnosti Sabora;

- postupak izbora i imenovanja odnosno razrješenja u Saboru;

- poslovni red na sjednicama Sabora;

- javnost u radu Sabora;

- obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova za potrebe Sabora i rukovođenje tim poslovima;

- rad Sabora u doba ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike.

Vijeće Sabora razmatra izvješće mandatno-imunitetske komisije u cijelosti.

Ako Komisija nije osporila mandat nijednog zastupnika, glasuje se o izvješću u cijelosti, a ako Komisija ospori neki mandat, prvo se glasuje o svim neospornim mandatima, a zatim o svakom osporenom mandatu ponaosob.

Izvješće mandantno-imunitetske komisije usvojeno je ako je za njega glasovala većina ukupnog broja članova u vijeću.

Vijeće može odgoditi donošenje odluke o verifikaciji pojedinog mandata i zaključiti da Republička izborna komisija prethodno izvrši provjeru valjanosti mandata.

Odgađanje odluke o verifikaciji pojedinih mandata ne može biti duiža od 30 dana.

Zastupnik čiji je mandat verificiran, a nije bio nazočan na sjednici vijeća, kao i zastupnik izabran u dopunskim ili ponovnim izborima potpisuje tekst zakletve pred predsjednikom vijeća koji o tome obavještava vijeće na prvoj narednoj sjednici.

Verifikacijom mandata zastupnik stječe sva prava, obveze i odgovornosti zastupnika utvrdena Ustavom, zakonom i ovim Poslovnikom.

Verifikaciju mandata zastupnika izabranim na ponovnim ili dopunskim izborima obavlja vijeće na osnovi izvješća Republičke izborne komisije i na prijedlog mandatnoimunitetske komisije, shodno odredbama ovoga Poslovnika o verifikaciji mandata.

Zastupniku, prestaje mandat u slučajevima utvrđenim Ustavom i zakonom.

U drugim slučajevima mandat prestaje kad nastupi činjenica koja povlaći za sobom prestanak mandata.

Ako je zastupnik podnio ostavku, predsjednik vijeća dostavlja tekst, ostavke zastupnicima vijeća.

Vijeće raspravlja o sadržaju ostavke i o tome donosi zaključak. Ako vijeće prihvati ostavku, mandat zastupnika prestaje toga dana.

O svakom slućaju koji za sobom povlaći prestanak mandata mandatno-imunitetska komisija razmatra i o tome obavještava vijeća. a vijeće utvrduje dan prestanka mandata.

O svakom prestanku mandata zatupnika predsjednik vijeća obavještava predsjednika Sabora.

Zastupnici kojima je mandat verificiran daju zakletvu na naćin da potpisuju tekst koji glasi:

.Prisežem da ću dužnost zastupnika savjesno obnašaGi i držati se Ustava i zakona, te da ću se zalagati za svekoliki napredak Republike Hrvatske..

Zastupnik ima pravo i obvezu prisustvovati i sudjelovati u radu Sabora i radnih tijela ćiji je ćlan:

U slućaju sprijećenosti da prisustvuje sjednici zastupnik je obvezan izvršavati obveze koje mu u okviru svoga djelokruga povjeri Sabor. vijeće ili radno tijelo kojega je ćlan.

Radi iznošenja stajališta, inicijativa i prijedloga zastupnik ima pravo sudjelovati i u radu radnih tijela kojih nije ćlan. ali bez prava odlućivanja u njima.

Zastupnik ima pravo davati inicijative i podnositi sve prijedloge iz nadležnosti Sabora, vijeća Sabora i radnih tijela Sabora. te postavljati zastupnićka pitanja.

Zastupnik ima pravo bili informiran o svim temama i problemima radi ostvarivanja zastupnićkih prava i obveza.

Zastupnicima se dostavljaju:

-.Narodne novine., službeni list Republike Hrvatske,

- glasilo Sabora Republike Hrvatske,

- prijedlozi akata koji će biti na dnevnom redu sjednica tijela kojih su ćlanovi.

lzvješća. analize i drugi materijali o kOjima će se raspravljati u tijelima Sabora, dostavljaju se zastupnicima u sažetku, a na njihov zahtjev dostavit će im se u izvorniku.

Zastupnici imaju pravo koristiti se knjižnicom Sabora.

Zastupnik ima pravo uvida u informativni i analitićko-dokumentacijski materijal koji se izraduje ili prikuplja u tijelima i Strućnoj službi Sabora, Vlade. minist,arstvima i republićkim upravnim organizacijama, a koji se odnosi na teme o kojima se raspravlja u Saboru.

Zastupnik ima pravo tražiti od ministra i drugih funkcionara koji rukovode radom republičkih pravnih organizacija da mu daju obsvijesti o temama koje su na dnevnom redu sjednica Sabora ili se pripremaju za sjednicu Sabora ili radnog tijela ćiji je ćlan. a i druge obavijesti koje su mu kao zastupniku potrebne.

Zastupnik ima pravo tražiti obavijesti i objašnjenja od predsjednika Sabora; predsjednika vijeća i predsjednika radnog tijela Sabora, i o radu tijela kojima oni predsjedavaju ili o njihovom radu u Saboru.

Zastupnik ima pravo tražiti obavijesti i objašnjenja od tajnika Sabora i tajnika sjednice o njihovom radu i o radu Strućne službe Sabora.

Zastupnici su obvezni ćuvati službenu i vojnu tajnu i druge povjerljive podatke i za to su odgovorni.

Zastupnik ima pravo tražiti da mu Strućna služba Sabora pruži pomoć u izvršavanju njegovih funkcija, a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadaća koje mu je povjerilo radno tijelo Sabora, odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice Sabora ili radnih tijela. a može tražiti i strućne informacije i objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i praćenja problema na koje nailazi u obavljanju funkcije zastupnika.

U okviru Stručne službe Sabora osiguravaju se i stavIjaju na raspolaganje zastupnicima tehnićka i informatićka sredstva i materijali. koji su im potrebni za obavljanje njihove funkcije te osiguravaju tehnićki i drugi uvjeti za nj ihov rad.

Zastupnicima se izdaje zastupnička iskeznica.

U zastupnićkoj iskaznici navodi se imunitetsko pravo zastupnika.

O izdavanju zastupničkih iskaznica i o evidenciji izdatih iskaznica brine se tajnik Sabora.

Zastupnik od dana verifikacije do dana prestanka mandata ima pravo za obavljanje zastupnićke dužnosti u Saboru i svojoj izbornoj jedinici na naknade u skladu sa zakonom i odlukama Sabora.

Zastupnik uživa imunitet od dana verifikacije do dana prestanka mandata.

Kad se steknu uvjeti za pritvor zastupnika ili za pokre. tanje kaznenog postupka protiv zastupnika, koji se pozvao na imunitet. nadleino državno tijelo obvezno je prethodno zatražiti za to, odobrenje vijeća kojeg je zastupnik ćlan.

Zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika nadležno drtavno tijelo podnosi predsjedniku vijeća radi upućivanja mandatno-imunitetskoj komisiji vijeća.

Na naćin predviden u stavku 3. ovoga ćlanka postupat će se i povodom izvješća nađležnog driavnog tijela o pritvoru zastupnika odnosno o pokretsnju kaznenog postupka protiv zastupnika koji se nije pozvao na imunitet.

Mandatno-imunitetska komisija vijeća dužna je bez odgode razmotriti 2ahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika koji se pozvao na imunitet, ili izvješće o pritwru zastupnika ili o pokret.anju kaznenog postupka protiv zastupnika koji se nije pozvao na imunitet, kao i izvješće o pritvoru zastupnika, zatečenog u vršenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina, te podnijeti o tome izvješće vijeću na prvoj narednoj sjednici.

Povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika, odnosno za pokrešnje kaznenog posGupka protiv zastupnika koji se pozvao na imunitet, vijeće odlu6uje na osnovi izvješća mandatno-imunitetske komisije da li će dati odobrenje za pritvor, odnosno odobrenje za pokretanje kaznenog postupka.

Povodom izvješća o pokretanju kaznenog postupka protiv zastupnika koji se nije pozvao na imunitet, vijeće može na osnovi izvješća mandatno-lmunitetske komisije odlučiti da se prema njemu primijeni imunitet. ako je to potrebno radi obavljanja njegove zastupnićke funkcije.

Ako vijeće ne da odobrenje za pritvor zastupnika, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, obavijestit će o tome nadležni sud radi donošenja odgovarajuće odluke.

Izmedu sjednica vijeća odobrenje za lišenje slobode, odnosno za nastavljanje kaznenog postupka daje i o primjeni imuniteta zastupnika odlućuje mandatno-imunitetska komisija vijeća. uz potvrdu vijeća na prvoj narednoj sjednici.

Kad vijeće, odnosno mandatno-imunitetska komisija odobri pritvor zastupnika. odnosno dade odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, zastupnik može biti pritvoren. odnosno kazneni se postupak može protiv njega voditi samo za kazneno djelo za koje je dano odobrenje.

U Saboru se mogu osnovati klubovi zastupnika po stranaEkoj i drugoj osnovi. Klub mora imati najmanje pet članova.

Klubovi zastupnika obvezni su o svom osnivanju obavijestiti Tajništvo Sabora. priložiti svoja pravila rada te podatke o članovima.

Tajništvo Sabora osigurat će klubovima zastupnika prostorne i druge tehnićke uvjete za rad (dvoranu za sjednice, prijepis, umnožavanje i dostavu materijala i dr.).

Sabor o predmetima iz svoje nadležnosti odlućuje na samostalnim sjednicama vijeća Sabora, na zajednićkim sjednicama Društveno-politićkog vijeća i Vijeća općina te na skupnim sjednicama Društveno-politićkog vijeća, Vijeća općina i Vijeća udruženog rada Sabora.

Vijeća Sabora samostalno:

- verificiraju mandat svojim ćlanovima i odlučuju o njihovim mandatno-imunitetskim pitanjima;

- biraju i razrješavaju predsjednika i potpredsjednika vijeća;

- biraju i razrješavaju članove radnih tijela Sabora iz reda zastupnika vijeća;

- donose akt o naćinu rada i organizaciji vijeća;

- osnivaju radna tijela vijeća. utvrduju djelokrug njihova rada. te biraju i razrješavaju predsjednike i ćlanove tih tijela.

Društveno-političko vijeće i Vijeće općina na zajedničkoj sjednici utvrduju politiku i donose zakone i druge akte koji se odnose na:

- ustrojstvo, djelokrug i naćin rada drevnih tijela;

- ustrojstvo lokalne samouprave i utvrdivanje podrućja jedinica lokalne samouprave i uprave:

- ustrojstvo, organizaciju i rad tijela sudbene vlasti;

- gradansko-pravne odnose i postupovna pravila pred sudovima i driavnim tijelima u gradansko-pravnim stvarima;

- utvrdivanje kaznenih djela, kaznenih sankcija i izvršavanje kaznenih sankcija, te postupovna pravila u kaznenim stvarima;

- amnestiju za kaznena djela;

- obitelj, brak i starateljstvo;

- udruživanje gradana i održavanje javnih skupova;

- državljanstvo i osobni status gradana;

- pravni položaj vjerskih zajednica;

- izbor i razrješenje tajnika zajednićke sjednice;

- izbor i razrješenje predsjednika i sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih sudova za koje je to utvrdeno zakonom;

- imenovanje i razrješenje javnih tužitelja;

- izbor i razrješenje pućkog i javnog pravobranitelja;

- izbor, imenovanje i razrješenje Guvernera Narodne banke Hrvatske. direktora i ćlanova Vijeća Hrvatske radio-televizije i generalnog direktora Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske; te

- izbor, imenovanje i razrješenje nositelja javnih funkcija i predstavnike Sabora u tijelima i institucijama odredenim zakonom.

Zastupnici na zajedničkoj sjednici odlućuju i o svim drugim pitanjima iz djelokruga Sabora, osim o onima o kojima vijeća Sabora odlućuju samostalno ili zastupnici vijeća Sabora odlućuju na skupnoj sjednici.

Zastupnici na skupnoj sjednici Društveno-politićkog vijeća, Viječa općina i Vijeća udruženog rada utvrduju politiku i donose zakone i druge akte koji se odnose na:

- donošenje i promjenu Ustava Republike:

- odlućkvanje o povjerenju predsjedniku, potpredsjednicima. ministrima i drugim ćlanovima Vlade;

- nadzor rada Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru u skladu s Ustavom i zakonom;

- donošenje ustavnih zakona; ,

- slobode i prava čovjeka i građanina i nacionalna prava;

- pitanja obrane, zaštite ustavnog poretka i javne sigurnosti.

- odluku o ratu i miru;

- odlučivanje o promjeni granica Republike Hrvatske;

- potvrdivanje uredbi sa zakonskom snagom koje donosi Pretisjednik Republike;

- izborni sustav;

- potvrdivanje medunarodnih ugovora u 5kladu s Ustavom;

- donošenje zakona i raspisivanje referenduma u skladu s Ustavom;

- donošenje zakona o državnim znamenjima. simbolima i himni;

- državne blagdane, nagrade i druga priznanja;

- osnove gospodarskog sustava;

- monetarni sustav i emisija novća, devizni sustav. vanjskotrgovinski promet i gospodarski odnosi s inozemstvom, osnivanje novčanih i deviznih rezervi;

- carinsku i izvancarinsku zaštitu;

- porežni sustav. sustav financiranja, te izvore i vrste prihoda državnih tijela. te jedinica lokalne samouprave;

- državni proraćun i izvršenje proraEuna;

- završni raćun državnog proraćuna;

- zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje;

- radne odnose i zapošljavanje;

- pravo na štrajk i druga sindikalna prava;

- pitanja socijalne skrbi;

- mirovinsko i invalidsko osiguranje;

- pitanja ravnomjernog regionalnoga razvitka Republike:

- robne rezerve;

- prostorno planiranje, urbanizam. uredivanje i korištenje gradevinskog zemljišta i starttbene odnose, te pitanja zaštite prirode i ćovjekovog okoliša:

- pitanja gospodarske infrastrukture;

- pitanja pomorstva i prometa;

- pitanja sustava informiranja i djelovanje informatićkih sustava;

- pitanja znanosti i tehnologije;

- kulturu, odgoj. obrazovanje i šport:

- poljodjelstvo, vodoprivredu. selo i seljaštvo;

- turistićku djelatnost;

- donošenje Poslovnika Sabora;

- odlućivanje o produženju saziva Sabora. te utvrdivanje prestanka okolnosti zbog kojih je vrijeme ssziva produženo, te o prijevremenom raspuštanju Sabora;

- izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednike Sabora:

- izbor i razrješenje predsjednika radnih tijela Sabora;

- imenovanje i razrješenje tajnika Sabors i njegova zamjenika;

- izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Program rada Sabora utvrduje se za razdoblje jednog redovnog zasjedanja, za razdoblje od godine dana, a rrrože se utvrditi i za dulje razdoblje.

Pored zastupnika i radnih tijela Sabora, prijedloge za program rada Sabora moi.e podnositi i Vlada.

Uz prijedlog za unošenje pojedinih tema u progrsm rada Sabora podnositelj može predložiti da u raspravi o predloženoj temi sudjeluje i njegov predstavnik.

Nakon završene rasprave o prijedlozima za izradu programa rada Sabora, u prijedlog programa rada Sabora unose se sve zadaće i teme koje će Sabor razmatrati i o kojima će odlućivati u razdoblju za koje se utvrduje program rada. a naroćito:

- zadaće, poslovi i teme koje se odnose na razmstranje stanja. utvrdivanje politike i na provodenje utvrdene politike u oblastima iz djelokruga Sabora, uz prikaz osnovnog sadržaja tema, zadaća odnosno posla;

- zakoni i drugi akti Sabora s obrazloženjem potrebe njihova donošekja i s prikazom osnovnog sadržaja tih aka- tijela odgovorna za organiziranje, pripremu i izvr-, šenje pojedinih zadaća utvrdenih programom rada kao nositelji poslova oko priprerge odredenog akta:

- stalna ili povremena radna tijela koja će razmatrati akte i druge materijale prije njihova iznošenja ns sjednice;

- rokovi u kojima se moraju dovršiti, odnosno izvršiti pojedine zadaće:

- rokovi u kojima će se provesti predvidene rasprave u zainteresiranim organizacijama

U programu rada Sabora oznaćuje se takoder o kojim će se temama provoditi prethodna rasprava ili kojime će se provesti posebna konzultacija radi razmjene mišljenja o predloženim načinima za uredivanje društvenih odnosa ili radi zauzimanja stsjališta za pripremu i izradu odredenog akta.

U program rada Sabora može se unijeti rokovnik održavanja sjednica u razdoblju za koje se donosi program.

Prijedlog programa rada Sabora, prihvećen na skupnoj sjednici, objavljuje se u glasilu Sabora.

NoSitelji pojedinih poslova utvrdeni programom rada Sabora dužni su u predvidenom roku podnijeti te akte Saboru na raspravu i odlućivanje. Ako to iz odredenih razloga nije moguće, nositelj poslova pripreme akta dužan je o tome na vrijeme obavijestiti Sabor i navesti razloge zbog kojih nije moguće izvršiti programiranu zadaću.

Predsjednik Sabora predstsvlja Sabor.

Predsjednik Sabora saziva i organizira sjednice Sabora.

Predsjednik Sabora upućuje na raspravu i odlućivanje Saboru i radnim tijelima Sabora primljene prijedloge propisa te izvješća. informacije. analize i druge akte upućene Saboru.

Predsjednik Sabora može predložiti vijećima, radnim tijelima Sabora i radnim tijelima vijeća da rasprave o pojedirlim temama iz svoga djelokruga. ima pravo i sudjelovati u raspravljanju o pitanjima koja su na dnevnom redu njihovih sjednica.

Predsjednik Sabora potpisuje akte koje donosi Sabor. Predsjednik Sabora upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja.

Predsjednik Sabora prima prisege funkcionara koje bira ili imenuje Sabor, ako nije zakonom ili ovim Poslovnikom drukćije odredeno a na to može ovlastiti potpredsjednika Sabora. predsjednika vijeća ili predsjednika radnog tijela Sabora, a kad to hitne i neodgodive potrebe zahtijevaju i zastupnika Sabora.

Predsjednik Sabora obavlja i druge poslove odredene Ustavom, zakonom i ovim Poslovnikom.

Svoja ovlaštenja predsjednik Sabora izvršava donošenjem odluke, ukoliko nije ovim Poslovnikom drukčije odredeno.

Sabor ima četiri potpredsjednika. Potpredsjednici Sabora zamjenjuju predsjednika u slućaju njegove odsutnosti ili sprijećenosti.

Potpredsjednici Ssbora poma.žu u radu predsjedniku Sabora i, po njegovom ovlaštenju, obavljaju odredene poslove iz njegova djelokruga.

Predsjednik Sabora. potpredsjednici Sabora i predsjednici vijeća čine Predsjedništvo Sabora.

Predsjedništvo Sabora:

- utvrduje prijedlog programa rada Sabora i brine se za uskladivanje rada u provedbi programa;

- razmatra pitanja od interese za rad Sabora;

- potiče da se odredene teme stave na dnevni red

- tumaći odredbe Poslovnika Sabora u pogledu nadležnosti vijeća:

- raspravlja pitanja postupka i naćina rada Sabora i radnih tijela Sabora, te pokreće inicijative za unapredivanje toga rada:

- brine se o suradnji Sabora s Vladom i tijelima jedinica lokalne samouprave;

- odreduje sastav delegacije Sabora u posjeti stranim predstavnićkim tijelima i organizacijama;

- odreduje predstavnike Sabora u reprezentativnim i drugim prigodama te donosi odluke o pokroviteljstvu nad obljetnicama od osobitoga nacionalnog ili državnog znaćenja;

- brine se o provedbi utvrdene politike Sabnra;

- daje suglasnost na Pravilnik o unutarnjoj organizaciji, naćinu rada i sistematizaciji poslova u Strućnoj službi Sabora i ima prema njoj poslove koje prema zakonu obavlja Vlada prema tijelima republičke uprave;

- utvrduje prijedlog za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora;

- predlaže vijećima kandidate za tajnika zajednićke sjednice. na listi na kojoj ne mora biti više kandidata;

- imenuje i razrješava na prijedlog tajnika Sabora pomočnika tajnika Sabora i druge djelatnike, koji u Stručnoj službi Sabora imaju položaj samostalnog savjetnika;

- obavlja i druge poslove odredene ovim Poslovnikom.

Na poziv predsjednika Sabora u radu Predsjedništva Sabora sudjeluju predsjednici radnih tijela Sabora, tajnik Sabora. zamjenik tajnika Sabora, pomoćnik tajnika Sabora, tajnik zajedničke sjednice te predstavnik Vlade.

Sjednice Predsjedništva Sabora saziva predsjednik Sabora.

Na sjednicama Predsjedništva Sabora vodi se zapisnik. Predsjedništvo Sabora može, u skladu s ovim Poslovnikom donijeti Poslovnik o svom radu.

Tajnik Sabora pomaže predsjedniku Sabora u pripremanju i organiziranju sjednica Sabora kao i sjednica Predsjedništva Sabora, osigurava izvješća. dokumentacijski i drugi materijal o temama koje se razmatraju na sjednica Predsjedništva. pokreće razmatranje tema iz tijelokruga Predsjedništva Sabora. brine se o izvršavanju zakljućaka Predsjedništva Sabora i abavlja druge poslove utvrden ovim Poslovnikom ili koje mu povjeri predsjednik Sabora.

Tajnik Sabora rukovodi Stručnom sluibom Sabora i donosi Pravilnik o unutarnjoj organizaciji, načiriu rada i sistematizaciji poslova Strućne sluibe Sabora o prethodnoj suglasnosti Predsjedništva Sabora.

Tajnik Sabora priprema prijedlog za osiguravanje sredstava e rad Sabora i Stručne službe Sabora i nalogodavac je za financijsko i materijalno poslovanje Sabora i Stručne službe Sabora.

Tajnik Sabora zaključuje ugovore i obavlja druge pravne poslove Sabora.

Za svoj rad i za rad Strućng sluibe Sabora tajrlik Sabora odgovoran je Saboru.

Zamjenik tajnika Sabora obavlja poslove iz djelokruga tajnika Sabora koje mu povjeri predsjednik Sabora ili tajnik Sabora i zamjenjuje tajnika u sluaju njegove odsutnosti lli sprijeđenosti.

Za svoj rad zamjenik tajnika Sabora odgovoran je Saboru. a za poslove koje mu je povjerio tajnik Sabora odgovoran je i njemu.

Tajnika Sabora i zamjenika tajnika imenuje, odnosno razrješava od dužnosti Sabor, na prijedlog Predsjedništva Sabora. koji ne mora sadržavati više kandidata.

Tajnik Sabora i zamjenik tajnika Sabora imenuju se na vrijeme od ćetiri godine i mogu biti ponovno imenovani na tu funkciju.

1. Opće odredbe

Za proučavanje i razmatranje općih pitanja politike te pripremu i podnošenje prijedloga o tim pitanjima. za praćenje provodenja utvrdene politike i praćenje izvršavanja zakona i drugih akata Sabora. za pripremu i proućavanje prijedloga zakona i drugih akata. za koordinaciju u rješavanju pojedinih pitanja, za proućavanje i raspravljanje i drugih pitanja iz nadležnosti Sabora te za izvršavanje odredenih zadača od interesa za Sabor i njegova vijeća. ovim se Poslovnikom osnivaju radna tijela Sabora. kao zajednička radna tijela svih vijeća Sabora.

U radnim tijelima Sabora razmatraju se i usuglašavaju stavovi izraženi ili upućeni zastupnicima o pojedinim pitanjima o kojima se odlučuje u vijećima Sabora ili su izravno upućeni Saboru. Radna tijela Sabora, imajući u vidu cjelinu odnosa i interesa, njihovu povezanost i uzajamnu uvjetovanost, zauzimaju stajališta i o tome obavještavaju Sabor.

Radna tijela prate u okviru svog djelokruga rad Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru u skladu s Ustavom i zakonom, zauzimaju stajališta i o tome izvješćuju Sabor.

U radnim tijelima Sabora ra,zmatraju se mišljenja, primjedbe, prijedlozi i inicijative koje se odnose na donošenje zakona i drugih akata. na ocjenu izvršavanja utvrdene politike, na ostvarivanje političke kontrole ili na rješavanje pojedinih pitanja od općeg interesa ili od interesa za gospodarstvo ili gradane i njihov položaj u društvu.

U radnim tijelima Sabora razmatraju se predstavke i prijedlozi gradana koje oni podnose Saboru te njihove političke i druge inicijative od općeg interesa ili za zaštitu ustavnosti i zakonitosti.

Radi razmatranja i drugih pitanja Sabor može, pored radnih tijela osnovanih ovim Foslovnikom, osnovati i druga radna tijela.

Odlukom o osnivanju radnog tijela ureduje se njegov naziv, sastav, zadaće, ovlaštenja i naćin rada.

Radno tijelo Sabora ima predsjednika, zamjenika predsjednika i odredeni broj članova.

Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi biraju se medu zastupnicima u Saboru tako da u radnom tijelu Sabora bude podjednak broj članova svakog viječa.

Zamjenika predsjednika biraju ćlanovi radnog tijela Sabora iz svojih redova.

U radno tijelo Sabora mogu se kao članovi imenovati i pojedini znanstveni. stručni ili javni djelatnici, ali njihov brQj ne može biti veći od broja članova izabranih medu zastupnicima, ako ovim Poslovnikom nije drugaćije odredeno.

Znanstveni, strućni i javni djelatnici imenovani u radno tijelo Sabora imaju pravo sudjelovati u raspravi o pitanjima iz djelokruga radnog tijela. bez prave odlućivanja.

Mandat predsjednika. emjenika predsjednika i ćlanova radnog tijela traje do isteka mandata tog saziva Sabora.

Predsjednika radnog tijela Sabora bira Sabor na osnovi liste na kojoj broj utvrdenih kandidata ne mora biti veći od broja koji se bira.

Predsjednik radnog tijela Sabora organizira rad radnog tijela. predlaže dnevni red i predsjeda njegovim sjednicama.

Predsjednik inicira razmatranje pojedinih tema i brine se o obavješćivanju ćlanova o pitanjima iz djelokruga radnog tijela

Predsjednik suraduje s predsjednicima vijeća Sabora i s predsjednicima drugih radnih tijela Sabora, te s ministrima o pitanjima iz djelokruga radnog tijela Sabora.

Predsjednik se brine o provodenju zakljućaka radnog tijela Sabora i obavlja druge poslove odredene ovim Poslovnikom.

Zamjenik predsjednika radnog tijela Sabora. u slućaju sprijećenosti ili odsutnosti predsjednika, ima njegova prava, obveze i odgovornosti odredene ovim Poslovnikom.

U slućaju sprijećenosti ili odsutnosti predsjednika i zamjenika predsjednika, sjednicom radnog tijela predsjeda član radnog tijela kojeg na to ranije ovlasti predsjednik radnog tijela.

Sjednicu radnog tijela Sabora saziva predsjednik po vlastitoj inicijativi, a dužan ju je $azvati na osnovi zaključka Sabora ili ako to zatraži predsjednik Sabora, predsjednik vijeća ili trećina članova radnog tijela Sabora. uz navođenje pitanja koja se trebaju razmotriti na sjednici.

Ako predsjednik ne sazove sjednicu kad je to obvezan ućiniti. sjednicu radnog tijela Sabora sa2vat će predsjednik Sabora.

Radna tijela Sabora mogu zauzimati stajališta o pitanjima iz svog djelolsruga ako sjednici prisustvuje većina ćlanova radnog tijela, a odluke se donose većinom glasova prisutnih ćlanova.

O radu na sjednici radnog tijela vodi se žapisnik.

Radna tijela Sabora pokreću razmatranje tema iz svog djelokruga po vlastitoj inicijativi. a obvezatna su razmotriti svako pitanje iz svog djelokruga koje im uputi na razmatranje ili za koje to traži predsjednik Sabora.

Tijekom pripreme zakona ili strućnog materijala koji ureduje pitanje iz djelokruga rada radnog tijela. radno tijelo može provesti prethodnu raspravu radi davanja mišljenja i prijedloga predlagaću zakona ili strućnog materijala.

Radi proućavanja pojedinih pitanja iz svog djelokruga i pripreme prijedloga o tim pitanjima kao i radi sastavljanja izvješća i nacrta akata koje priprema za Sabor radno tijelo sbora može osnovati potkomisije. odnosno pododbore, a njegov predsjednik može osnovati posebnu radnu grupu. Članovi te radne grupe imenuju se izmedu ćlanova radnog tijels, a prema potrebi i znanstvenih. stručnih i javnih djelatnika te predstavnika zainteresiranih tijela i organizacija.

Radno tijelo Sabora može angažirati znanstvene i druge organizacije i pojedine strućnjake za pripremanje akata ili proućavanje pojedinog pitanja iz njegova djelokruga, ako su za to osigurana sredstva ili ako je to predvideno u programu rada Sabora, a može donijeti i zakljućak da se ti poslovi povjere ministarstvima ili upravnim organizacijama.

Kada te poslove valja po zakljućku radnog tijela obaviti na osnovi ugovora, ugovor u ime Sabora zakljućuje tajnik Sabora.

Radno tijelo Sabora obvezno je o 5vojim primjedbama, mišljenjima, stajalištima i prijedlozima obavijestiti Sabor. Radno tijelo dužno je izvijestiti o stajalištu manjine svojih ćlanova, kad mišljenja ostanu podijeljena u pogledu prijedloga za rješenje pojedinog pitanja.

Kad podnosi izvješće ili prijedlog Saboru, radno tijelo odreduje izvjestitelja koji će po zakljućku radnog tijela, po vlastitoj inicijativi ili na zahtjev Sabora, na sjednici obrazložiti stajalište ili prijedlog radnog tijela.

Izvjestitelj se na sjednici izjašnjava u ime radnog tijela Sabora o pitanjima u vezi s izvješćem, odnosno stajalištem ili prijedlogom radnog tijela. ali ne može izmijeniti stajalište ili prijedlog radnog tijela ili odustati od njega, ako za to nije ovlašten od radnog tijela. niti se može izjašnjavati o pitanjima o kojima radno tijelo nije dalo svoje mišljenje ili zauzelo stajalište. Ako se takvo pitanje pojavi u raspravi izvjestitelj može tražiti da se odgodi rasprava o njemu dok ga radno tijelo ne raspravi. Rasprava o takvom pitanju odgodit će se i ako se zatraži da radno tijelo dade o njemu svoje mišljenje. odnosno da zauzme stajalište.

Radna tijela Sabora suraduju medusobno, a mogu održati i zajednićku sjednicu te Saboru podnijeti i zajedničko izvješće o temi rasprave.

Sjednici radnog tijela sabora prisustvuje predstavnik Vlade kad se na sjednici razmatra prijedlog Vlade a predstavnik ministarstva ili upravne organizacije kad se na sjednici razmatra pitanje iz njihova djelokruga.

Predsjednik radnog tijela Sabora obvezan je pravovremeno predstavnike tijela iz stavka t. ovoga Elanka obavijestiti o mjestu i vremenu održavanja sjednice.

Predstavnik Vlade ima pravo na sjednici radnog tijela sudjelovati u raspravi, a to pravo pripada predstavnicima. odnosno povjerenicima i drugih predlagaća zakona i drugih akata Sabora.

Radno tijelo Sabora irria pravo tražiti od ministarstava i upravnih organizacija odgovarajuće obavijesti i druge podatke koji su mu potrebni za rad, a kojima ova tijela raspolažu ili su ih u svom djelokrugu obvezni prikupljati i evidentirati.

Clanak 67.

Radno tijelo Sabora može na svoje sjednice pozvati znanstvene, stručne i javne djelatnike i druge osobe radi iznošenja mišljenja o pitanjima koja se raspravljaju na sjednici.

Radno tijelo Sabora može, u skladu s ovim Poslovnikom, donijeti poslovnik o svom radu.

Članovima radnih tijela Sabora imenovanim iz reda znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika koji nisu zastupnici u Saboru. može se pored naknade troškova, odrediti posebna nagrada za rad u radnim tijelima.

2. Posebne odredbe

Radna tijela Sabora su:

1. Ustavna komisija,

2. Zakonodavno-pravna komisija,

3. Komisija za Poslovnik Sabora,

4. Komisija za izbor i imenovanja,

5. Administrativna komisija,

6. Komisija za predstavke i pritužbe,

7. Komisija za nadzor zakonitosti rada Službe za zaštitu ustavnog poretka,

8. Odbor za zaštitu ljudskih prava,

9. Odbor za međunacionalne odnose,

10. Odbor za vanjsku politiku,

11. Odbor za unutarnju politiku i narodnu obranu,

12. Odbor za gospodarsku politiku i razvoj,

13. Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo,

14. Odbor za turizam,

15. Odbor za pitanja političkog sustava,

16. Odbor za proračun i financije,

17. Odbor za pomorstvo,

18. Odbor za promet i 'veze,

19. Odbor za informatiku,

20. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu,

21. Odbor za socijalnu politiku i zdravstvo,

22. Odbor za prostorno uređenje,

23. Odbor za zaštitu okoliša,

24. Odbor za pravosuđe i upravu i

25. Odbor za pitanja lokalne samouprave.

Ustavna komisija

Ustavna komisija:

- prati, razmatra i analizira ostvarivanje Ustava,

- razmatra načelna pitanja u vezi s usuglašavanjem zakonodavstva s Ustavom,

- razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Saboru,

- u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema i Saboru podnosi prijedloge akata koje donosi,

Ustavna komisija ima 30 članova.

Svako vijeće Sabora bira po šest članova Komisije između zastupnika u vijeću, a 12 članova imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Zakonodavno pravna komisija

Zakonodavno-pravna komisija:

- razmatra prijedloge za donošenje zakona te prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Sabor u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom te u pogledu njihove pravne obrade i o tome daje mišljenje i prijedloge Saboru,

- razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja od značaja za jedinstvenu pravnu tehniku i terminološku obradu akata koje donosi Sabor,

- daje mišljenje i prijedloge da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje,

- brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje mišljenje o načelnim pitanjima izgradnje toga sustava ili jedinstvenu primjenu zakona.

- ukazuje na potrebu donošenja zakona ili drugih akata Sabora,

- razmatra inicijative za donošenje zakona,

- razmatra akte koje potvrđuje ili na koje daje suglasnost Sabor i o tome daje mišljenje,

- utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove zakona i drugih akata Sabora, ako je tim aktima Sabora na to ovlašte na,

- razmatra prijedloge za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta Sabora,

- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Zakonodavno-pravna komisija ima 17 članova.

Svako vijeće Sabora bira po 4 člana Komisije između zastupnika u vijeću, a 5 članova Komisije imenuje se iz reda znanstvenih i stručnih djelatnika.

Komisija za Poslovnik Sabora

Komisija za Poslovnik Sabora:

- prati ostvarivanje ovoga Poslovnika,

- razmatra prijedloge za promjene ovoga Poslovnika,

- podnosi prijedloge za promjenu ovoga Poslovnika.

Komisija za Poslovnik Sabora ima 18 članova.

Svako vijeće Sabora bira po šest članova Komisije između zastupnika u vijeću.

Komisija za izbor i imenovanja

Komisija za izbor i imenovanja:

- predlaže izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske.

- predlaže izbor i imenovanje, odnosno razrješenje funkcionara koje bira, odnosno imenuje Sabor, ako Ustavom, zakonom, ovim Poslovnikom ili drugim aktom Sabora nije utvrđeno da takav prijedlog podnosi drugo tijelo.

- predlaže imenovanja predstavnika Sabora u određena društvena tijela i organizacije, .

- razmatra prijedloge ovlaštenih predlagača za izbor i razrješenje, odnosno imenovanje i razrješenje funkcionara koje bira, odnosno imenuje Sabor sa stanovišta ispunjavanja uvjeta za te funkcije i, o tome podnosi mišljenje vijećima Sabora,

- priprema i podnosi vijećima Sabora prijedlog za izbor članova te predsjednika radnih tijela Sabora,

- predlaže izbor i imenovanja, odnosno razrješenja nositelja sudbenih i javnotužiteljskih funkcija,

- u skladu sa zakonom, poduzima radnje za oglašavanje slobodnih sudačkih mjesta i utvrđuje prijedloge za izbor nositelja sudbenih funkcija,

- priprema prijedloge odluka u vezi s pokretanjem postupka za razrješenje nositelja sudbenih i javnotužiteljskih funkcija u skladu sa zakonom, a prije isteka vremena na koje su birani,

- provodi kandidacioni postupak za izbor sudaca porotnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Privrednog suda Hrvatske i Upravnog suda Hrvatske.

- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Način ostvarivanja pojedinih funkcija Komisije za izbor i imenovanja može se urediti odlukom Sabora.

Komisija za izbor i imenovanja ima 18 članova.

Svako vijeće Sabora bira po šest članova Komisije između zastupnika u vijeću.

Administrativna komisija

Administrativna komisija:

- utvrđuje i Saboru podnosi prijedloge propisa o plaćama i o naknadama plaća i o drugim primanjima zastupnika i funkcionara koje bira ili imenuje Sabor, a i zastupnika i funkcionara kojima je prestala funkcija, i u okviru ovlaštenja donosi pobliže propise za njihovo izvršavanje,

- sudjeluje u pripremanju propisa kojima se uređuju plaće i naknade plaća i drugih primanja zastupnika i funkcionara koje bira ili imenuje Sabor,

- donosi pojedinačna rješenja o naknadama plaća i drugim primanjima zastupnika i funkcionara koje bira ili imenuje Sabor,

- odreduje visinu naknade troškova i mjerila za utvrđivanje posebne naknade za rad članova radnih tijela Sabora izabranih iz reda znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika,

- surađuje s tajnikom Sabora u pripremanju prijedloga za osiguranje u proračunu Republike sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora,

- donosi akte za primjenu osnova i mjerila za plaće i za ostvarivanje drugih prava rukovodećih djelatnika u Stručnoj službi Sabora za koje je to utvrđeno aktom Predsjedništva Sabora i utvrđuje njihove plaće,

- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Administrativna komisija ima 12 članova.

Svako vijeće Sabora bira po četiri člana Komisije između zastupnika u vijeću.

Komisija ze predstavke i pritužbe

Komisija za predstavke i pritužbe:

- razmatra predstavke, pritužbe i prijedloge upućene Saboru te ukazuje nadležnim tijelima na kršenje ustavnosti i zakonitosti i prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti,

- ukazuje Saboru na kršenje ustavnosti i zakonitosti i druge štetne pojave od šireg znaćenja i predlaže poduzimanje potrebnih mjera za njihovo otklanjanje,

- ispituje putem nadležnih tijela osnovanost predstavki i pritužbi, nalaže nadležnim tijelima poduzimanje na zakonu osnovanih mjera te o tome obavještava podnositelje predstavki i pritužbi.

Komisija za predstavke i pritužbe ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Komisije između zastupnika u vijeću.

Komisija za nadzor zakonitosti reda Službe ze zaštitu ustavnog poretka

Komisija za nadzor zakonitosti rada Službe za zaštitu ustavnog poretka nadzire zakonitost rada te Službe, naročito u pogledu ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske i zakonom utvrđenih prava i sloboda čovjeka i građanina,pravnih osoba, državnih i drugih tijela, te prava i sloboda utvrđenih normama međunarodnog prava.

Komisija za nadzor zakonitosti rada Službe za zaštitu ustavnog poretka ima 12 članova.

Svako vijeće Sabora imenuje po četiri člana Komisije između zastupnika u vijeću.

Način rada Komisije uređuje se Poslovnikom koji donosi Komisija.

Odbor za zaštitu ljudskih prava

Odbor za zaštitu ljudskih prava ima predsjednika i 20 članova.

Predsjednik i članovi Odbora biraju se među zastupnicima u Saboru.

Svaka stranka koja je sudjelovala na izborima i koja ima zastupnika u Saboru, zastupljena je u Odboru sa po jednim članom. Stranke koje imaju više zastupnika sudjelovat će, u načelu, proporcionalno broju svojih zastupnika u Saboru.

U radu Odbora za zaštitu ljudskih prava mogu sudjelovati znanstveni, stručni i javni djelatnici, bez prava odlučivanja.

Odbor za zaštitu ljudskih prava:

- prati, razmatra i analizira ostvarivanje ratificiranih međunarodnih pravnih akata koji reguliraju zaštitu ljudskih prava,

- razmatra načelna pitanja, prijedloge i mišljenja u vezi s ostvarivanjem odredbi Ustava o slobodama, pravima i obvezama čovjeka i građanina,

- razmatra i daje mišljenja o prijedlozima zakona i drugih akata od značaja za ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava,

- ukazuje na potrebu donošenja zakona i drugih akata radi cjelovitije zaštite ljudskih prava,

- razmatra inicijative za donošenje zakona i drugih općih akata Sabora koje su od značenja za ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava,

- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Odbor za zaštitu ljudskih prava surađuje sa znanstvenim i stručnim organizacijama koje djeluju na podrućju zaštite ljudskih prava.

Odbor za zaštitu ljudskih prava surađuje s odgovarajućim radnim tijelima parlamenata drugih država te s inozemnim i međunarodnim tijelima koja djeluju na području zaštite ljudskih prava.

Odbor za zaštitu ljudskih prava surađuje sa radnim tijelima Sabora nadležnim za predstavke i pritužbe, za zaštitu i unapređivanje prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, s drugim radnim tijelima Sabora te može razmatrati i pitanja iz djelokruga tih radnih tijela. ako ocijeni da su od značenja za zaštitu ljudskih prava.

Odbor za međunacionalne odnose

Odbor za međunecionalne odnose:

- prati i razmatra ostvarivanje ravnopravnosti etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina i drugih njihovih prava utvrđenih Ustavom i zakonima, i predlaže mjere za ostvarivanje tih prava,

- razmatra mišljenja i prijedloge upućene Saboru iz oblasti međunacionalnih odnosa,

- prati, razmatra i analizira pravni i stvarni položaj hrvatskih manjina u susjednim zemljama i poduzima mjere za unapređivanje svekolike suradnje radi očuvanja njihovog nacionalnog identiteta,

- pokreće, po ukazanoj potrebi, postupak u Saboru za razmatranje i odlučivanje o pitanju od interesa za ravnopravnost etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,

- razmatra i daje mišljenje o prijedlogu zakona i drugog propisa o kojima raspravlja i odlučuje Sabor kad je to od interesa za ravnopravnost etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,

- ukazuje na potrebu donošenja zakona i drugih propisa kojima se ureduje i osigurava ravnopravnost etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,

- deje mišljenje o međudržavnim ugovorima i o programima međunarodne kulturne, prosvjetne i druge suradnje kada je to od interesa za pojedine etničke i nacionalne zajednice ili manjine,

- daje mišljenje i prijedloge nadležnim tijelima za financiranje određenih potreba etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,

- sudjeluje u pripremanju programa rada Sabora koji se odnosi na ustavnu zaštitu i ravnopravnost etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,

- obavlja druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom.

Odbor za međunacionalne odnose sastoji se od pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina i zastupnika.

Svako vijeće Sabora bira po pet članova Odbora između zastupnika u vijeću.

Pet članova Odbora imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Radi postizanja potrebne zastupljenosti pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, može se na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja, u Odbor imenovati i druge građane.

Odbor za vanjsku politiku

Odbor za vanjsku politiku:

- razmatra pitanja vanjske politike i međunarodnih odnosa o kojima raspravlja i odlučuje Sabor te priprema prijedloge akata iz nadležnosti Sabora o pitanjima iz te oblasti,

- razmatra međunarodne ugovore na koje Sabor daje suglasnost i iznosi svoje prijedloge i mišljenja Saboru,

- surađuje s tijelima u Republici koja djeluju na području vanjske politike i međunarodnih odnosa.

Odbor za vanjsku politiku ima 18 članova.

Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću.

Odbor za unutarnju politiku i narodnu obranu

U djelokrugu Odbora za unutarnju politiku i narodnu obranu su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i praćenje donošenja zakona i drugih propisa u oblasti organizacije i nadležnosti državnih tijela i tijela jedinica lokalne samouprave, državljanstva i osobnog statusa građana, obrane i zaštite, državne i javne sigurnosti, sigurnosti prometa, zaštite od požara i elementarnih nepogoda i druga pitanja unutarnje politike i narodne obrane.

Odbor za unutarnju politiku i narodnu obranu ima 18 članova.

Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću.

Odbor ze gospodarsku politiku i razvoj

U djelokrugu Odbora za gospodarsku politiku i razvoj su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i praćenje donošenja zakona i drugih propisa koji se odnose na koncepciju i strategiju gospodarskog razvitka Republike, osnove gospodarskog sustava i osiguranje uvjeta za djelovanje tržišta, tekuća gospodarska kretanja, gospodarski razvitak svih krajevse Republike, a posebice onih koji zaostaju u gospodarskom razvitku, restrukturiranje i vlasničku pretvorbu, gospodarske čimbenike, razvoj poduzetništva, investicijska ulaganja od osobitog značaja za Republiku, osiguranje uvjeta za zajednička ulaganja sa stranim partnerima, gospodarske odnose s inozemstvom, pitanja pojedinih gospodarskih djelatnosti te druga pitanja gospodarske politike i razvoja.

Odbor za gospodarsku politiku i razvoj ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću.

Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo

U djelokrugu Odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa u oblasti poljodjelstva, šumarstva i vodoprivrede, sela i seljaštva.

Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću.

Odbor za turizam

U djelokrugu Odbora za turizam su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa u oblasti turizma.

Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću.

Odbor za pitanja političkog sustava

U djelokrugu Odbora za pitanja političkog sustava su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa u oblasti udruživanja, okupljanja i,javnih prosvjeda građana, biračkog prava,

izbora za domove Sabora i za tijela lokalne samouprave i uprave, izbora predsjednika Republike, referenduma, pravnog položaja vjerskih zajednica, uporabe i zaštite grba, zastave i himne Republike Hrvatske i drugih državnih simbola, republičkih blagdana, nagrada i drugih priznanja, općih pitanja ustavnosti i zakonitosti. javnog informiranja, opća pitanja ustrojstva drđavne vlasti i rada državnih tijela, funkcionirenja političkog sustava te druga pitanja političkog sustava.

Odbor za pitanja političkog sustava ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću.

Odbor za proračun i financije

U djelokrugu Odbora za proračun i financije su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa koji se odnose na sustav financiranja javnih potreba u Republici, proračun Republike i republički završni račun; fondove Republike, robne rezerve, porezni sustav i poreznu politiku, financijske odnose s inozemstvom, devizni sustav; kreditne odnose s inozemstvom, carinski sustav; bankarski sustav, kreditnomonetarnu politiku, vrijednosne papire, državni trezor, Narodnu banku Hrvatske. Službu društvenog knjigovodstva Hrvatske; sustav osiguranja imovine i osoba, te druga pitanja proračuna i financija.

Odbor za proračun i financije ima 18 članova.

Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću.

Odbor za pomorstvo

U djelokrugu Odbora za pomorstvo su pitanja utvrđivanja i pračenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa u oblasti pomorstva, brodarstva. brodogradnje, morskog ribarstva, marikulture, zaštite mora od onečišćenja s brodova, obalne straže te gospodarskog i socijalnog razvoja otoka.

Odbor za pomorstvo ima 18 članova.

Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću.

Odbor za promet i veze

U djelokrugu Odbora za promet i veze su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa u oblasti prometa, veza i elektroprivrede.

Odbor za promet i veze ima 18 članova.

Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću.

Odbor za informatiku

U djelokrugu Odbora za informatiku su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa u oblasti informatike:

Odbor za informatiku ima 18 članova.

Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu

U djelokrugu Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa u oblasti pred školskog odgoja, osnovnog, srednjeg, višeg i visokog obrazovanja, znanosti, kulture, športa i tehničke kulture, zaštite i korištenja spomenika kulture, povijesne građe i nasljeđa, arhiva i arhivske građe, spomen-obilježavanja povijesnih događaja i ličnosti te druga pitanja obrazovanja, znanosti, kulture i športa.,

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu ima 18 članova.

Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću.

Odbor za socijalnu politiku i zdravstvo

U djelokrugu Odbora za socijalnu politiku i zdravstvo su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa u oblasti braka, obitelji i starateljstva, posebno zaštite djece i materinstva, zaštite žena na radu, planiranja obitelji i demografske politike, radnih i stambenih odnosa te zapošljavanja, socijalne skrbi, zdravstvene zaštite i organizacije zdravstvene službe, mirovinskog i invalidskog osiguranja, zaštite sudionika predratnog revolucionarnog, pokreta, narodnooslobodilačkog rata, žrtva fašističkog terora, žrtava četničkog terora, ratnih i drugih vojnih invalida, prava bivših političkih zatvorenika te druga pitanja socijalne politike i zdravstva.

Odbor za socijalnu politiku i zdravstvo ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću.

Odbor za prostorno uređenje

U djelokrugu Odbora za prostorno uređenje su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa u području prostornog uređenja, zaštite graditeljske baštine, koordiniranja aktivnosti u svrhu zaštite prostornih resursa i usklađivanja regionalnoga prostornog razvoja, promicanja uređenja prostora u svrhu učinkovitijeg gospodarenja prostorom, graditeljstva i koordinacije izgradnje javnih objekata od posebnog interesa za Republiku, uređivanja građevinskog zemljišta i druga pitanja prostornog uređenja.

Odbor za prostorno uređenje ima 18 članova.

Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću.

Odbor za zaštitu okoliša

Odbor za zaštitu okoliša

- razmatra i predlaže temeljna rješenja za utvrđivanje politike i donošenja akata Sabora koja se odnose na zaštitu i promicanje sveukupnih aktivnosti zaštite okoliša, sukladno svjetskim kriterijima.

- predlaže mjere pračenja, očuvanja i unapređivanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih dobara (more, voda, zrak, tlo, rudno blago, biljni i životinjski svijet) u odnosu na gospodarski razvitak,

- predlaže mjere korištenja i upravljanja pojedinim dijelovima okoliša, a posebice glede posebno zaštićenih objekata prirode,

- inicira mjere za saniranje postojećeg stanja devastacije okoliša i daljnje sprečavanje onećišćenja u svrhu promicanja kvalitete življenja i zdravlja ljudi,

- razmatra pritužbe upućene Saboru kojima se ukazuje na štetne radnje glede devastacije okoliša, te kod nadležnih organa ispituje njihovu utemeljenost.

Odbor za zaštitu okoliša ima 18 članova.

Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću.

Odbor za pravosuđe i upravu

Odbor za pravosuđe i upravu razmatra

- pitanja osnivanja, ustrojstva, djelokruga i način rada sudova,

- pitanja osnivanja, ustrojstva. djelokruga i načina rada državnog odvjetništva.

- pitanja ustrojstva i načina rada odvjetništva,

- pitanja vlasničkih, obveznih i drugih imovinskopravnih odnosa.

- pitanja utvrđivanja kaznenih djela i izvršavanja kaznenih sankcija,

- pitanja amnestije i pomilovanja,

- pitanje osnivanja, ustrojstva, djelokruga i načina rada tijela organa državne uprave,

- pitanja i odnose iz djelokruga državne uprave, te pitanja ostvarivanja zakonitosti u radu tijela državne uprave,

- izvješća republičkih tijela državne uprave o primjeni zakona i općim problemima državne uprave.

Odbor za pravosuđe i upravu ima 18 članova.

Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću.

Odbor za pitanja lokalne samouprave

U djelokrugu Odbore za pitanja lokalne samouprave su pitanja osnivanja, ukidanja, spajanja jedinica lokalne samouprave te funkcioniranja predstavničkih i drugih tijela jedinica lokalne samouprave.

Odbor za pitanja lokalne samoupravne ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću.

3. Radna tijela vijeća

U vijećima Sabora osniva se mandatno-imunitetska komisija.

Mandatno-imunitetska komisija razmatra izvješća Republičke izborne komisije o rezultatima izbora za zastupnike u vijeću, žalbe upućene vijeću na rezultate izbora, dostavlja vijeću prijedloge za verifikaciju mandata izabranih zastupnika, odnosno poništenje ili prestanak mandata, podnosi vijeću izvješće o prestenku mandata i razmatra pitanja u vezi s imunitetskim pravima zastupnika.

Mandatno-imunitetsku komisiju čine predsjednik i šest članova izabranih iz reda zastupnika u vijeću.

Prijedlog za pokretanje postupka utvrđivanja posebne odgovornosti predsjednika Republike može Saboru uputiti jedna petina svih zastupnika Sabora.

Prijedlog za pokretanje postupka iz stavka 1. ovoga članka zajedno sa činjeničnim opisom, pravnom naznakom i dokazima o povredi Ustava koja se predsjedniku Republike stavlja na teret dostavlja se pismeno predsjedniku Sabora uz vlastoručne potpise zastupnika, najkasnije 30 dana prije zakazane sjednice Sabora na kojoj će se o tome raspravljati.

Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dostavit će predsjednik Sabora predsjedniku Republike.

Predsjednik Republike ima se pravo očitovati pismerio ili usmeno na sjednici o prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka.

Prije odlučivanja o pokretanju postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike, predsjednik Sabora uputit će Ustavnoj komisiji Sabora akte iz stavka 2. ovoga članka radi davanja mišljenja Saboru o utemeljenosti prijedloga.

Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja posebne odgovornosti Predsjednika Republike donosi Sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika.

1. Predstavljanje Vlade Saboru

Predsjednik Vlade, najkasnije 15 dana nakon što je imenovan, predstavlja Vladu Saboru i traži glasovanje o povjerenju Vladi.

Ukoliko se naknadno imenuje pojedini član Vlade, predsjednik Vlade na prvoj narednoj sjednici Sabora predstavlja ga Saboru i traži glasovanje o povjerenju tom članu Vlade.

O razrješenju pojedinog člana Vlade predsjednik Vlade izvješćuje Sabor u roku od 15 dana.

Vlada određuje ministra ili njegovog zamjenika, odnosno pomoćnika za svog predstavnika u Saboru povodom rasprave o prijedlogu zakona i drugih akata.

Predstavnik Vlade prisustvuje sjednicama Sabora i radnih tijela Sabora, sudjeluje u njihovu radu, iznosi stajališta Vlade, daje obavijesti i stručna objašnjenja, izjašnjava se o podnesenim amandmanima ako je za to ovlašten te obavještava Vladu o stajalištima i mišljenjima Sabora, odnosno radnih tijela.

Ukoliko raspravi ne prisustvuje predstavnik Vlade, Sabor ili radno tijelo Sabora može, ako smatra da je prisustvo predstavnika Vlade neophodno, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.

O sazvanim sjednicama predsjednik Sabora i predsjednici radnih tijela Sabora izvješćuju predsjednika Vlade. O zakazanim sjednicama Sabora i radnih tijela Sabora, na kojima će se razmatrati prijedlog akta ili drugi prijedlog što ga je podnijela Vlada, obavješćivaju se i predstavnici Vlade.

Zatražena mišljenja, stajalište i prijedloge Vlade, u slučajevima kada ona nije predlagatelj, Vlada je obvezna dostaviti Saboru do početka rasprave u radnim tijelima Sabora te odrediti svog predstavnika.

2. Odgovornost Vlade Saboru

Vlada podnosi Saboru godišnje izvješće o svom radu. Izvješće o radu za proteklu godinu Vlada podnosi najkasnije do 15. ožujka tekuće godine.

Vlada može i izvan roka iz stavka 1. ovoga članka podnijeti izvješće o svom radu i o stanju u pojedinim oblastima.

Vlada je obvezna na zahtjev Sabora, i izvan roka iz stavka 1. ovoga članka. izvijestiti Sabor o svom radu, o politici koju provodi u cjelini ili u pojedinoj oblasti, o izvršavanju zakona i drugih propisa, te o drugim pitanjima iz svog djelokruga.

Sabor razmatra rad Vlade u cjelini na osnovi izvješća koje mu podnosi Vlada.

Osim Predsjedniku Republike, Vlada je odgovorna i Saboru za svoj rad i odluke koje donosi,

Vlada je odgovorna Saboru za rad ministarstva i republičkih upravnih organizacija.

Ministar je odgovoran Saboru za svoj rad i rad ministarstva na čijem je čelu.

Svaki zastupnik može postaviti Vladi pitanje o ostvarivanju njezinih ustavnih i zakonskih funkcija, a posebice o stanju u pojedinim oblastima društvenog života za koje je odgovorna Vlada, o provodenju politike koju je utvrdio Sabor, o izvršavanju zakona i drugih akata Sabora, odnosno o radu ministarstava i drugih tijela republičke uprave te organizacija koje imaju javne ovlasti.

Zastupnik može postaviti pitanje Vladi ili pojedinom ministru.

Radi rasprave o općim političkim pitanjima u svezi s radom Vlade, najmanje deset zastupnika može podnijeti interpelaciju Sabora.

Na prijedlog najmanje jedne desetine ukupnog broja zastupnika u Saboru može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini.

Glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njezin predsjednik.

Ne može se glasovati o povjerenju Vladi prije nego proteknu tri dana od dana dostave prijedloga Saboru.

Ukoliko Sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi, odnosno pojedinom njenom članu, zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije proteka roka od tri mjeseca.

Ukoliko se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u,cjelini, predsjednik Vlade podnijet će ostavku Predsjedniku Republike, a on će raspustiti Vladu.

Ukoliko se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade, Predsjednik Vlade može podnijeti ostavku ili predložiti Predsjedniku Republike da razriješi dužnosti člana Vlade kojemu je izglasano nepovjerenje.

Sabor, odnosno njegova radna tijela mogu tražiti od ministara i funkcionara koji rukovode radom republićkih upravnih organizacija, a oni su na postavljeni zahtjev obvezni:

- izvjestiti o pitanjima i pojavama u oblasti djelokruga ministarstva odnosno organizacije,

- podnijeti izvješće o provođenju utvrđene politike ili izvršavanju i provođenju zakona i drugih akata, odnosno zadaća za čije su izvršavanje odgovdrni,

- dostaviti podatke kojima raspolažu ili koje su u svom djelokrugu obvezni prikupljati i evidentirati kao i spise i drugo potrebno za rad Sabora ili radnog tijela.

- odgovoriti na upućena pitanja.

1. Opće odredbe

Sabor u ostvarivanju svojih prava i obveza obavlja Ustavom i zakonom određene poslove i u vezi s tim donosi zakone i daje autentično tumačenje.Ustava i zakona, donosi republički proračun i završni račun republičkog proračuna, odluke, deklaracije, rezolucije, preporuke i zaključke.

Odluka se donosi kao akt vršenja prava Sabora, kao propis za izvršenje zakona ili drugoga općeg akta Sabora ili kao akt uređivanja unutarnje organizacije i odnosa u Saboru.

Odlukom, kao aktom vršenja prava Sabora, odlućuje se o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju, o delegiranju u određena tijela, o potvrdi akata organizacija i zajednica ili o davanju suglasnosti na takve akte kad je to određeno zakonom i izvršavaju druga Ustavom i zakonom utvrđena prava.

Odluka kao izvršni propis jest akt koji se donosi radi izvršavanja i konkretiziranja pojedinih odredaba zakona, ako je to predviđeno zakonom.

Akti kojima se uređuju unutarnja organizacija, rad i odnosi u Saboru ili vrše druga opća ovlaštenja donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika.

Deklaracijom se izražava opće stajalište Sabora o pitanjima unutarnje ili vanjske politike te o drugim bitnim pitanjima od interesa za Republiku.

Rezolucijom Sabor ukazuje na stanje, probleme i potrebe u određenoj oblasti društvenog života i utvrđuje politiku koju treba provoditi u toj oblasti te način i mjere za njeno provođenje.

Zaključcima Sabor utvrđuje obveze nositelja javnih ovlasti i drugih subjekata u vezi s izvršavanjem zakona i drugih propisa ili politike koju je utvrdio Sabor, te utvrđuje stajalište Sabora o određenim događajima i pojavama te obznanjuje stajalište i mišljenje zastupnika o provedenoj raspravi.

Svako vijeće i radno tijelo Sabora i vijeća mogu, u okviru svoga djelokruga, donositi zakljućke o svom radu i o radu radnog tijela, kao i o radu Stručne službe Sabora.

Sabor može na osnovi ocjene stanja u pojedinoj oblasti društvenog života, zaključcima zauzimati stajališta, izražavati mišljenja ili utvrđivati obveze Vlade, ministarstava i republićkih upravnih organizacija u pogledu pripremanja prijedloga akata za izvršavanje zakona, odnosno utvrđene politike ili u pogledu obavljanja drugih poslova iz njihovog djelokruga

Sabor može zaključcima utvrđivati obveze i drugih nositelja javnih ovlasti odnosno organizacija, čija je djelatnost od posebnoga društvenog interesa, da izuče i analiziraju određene pojave i podnesu izvješće o tome a mogu i ukazivati na stanje u određenoj oblasti gospodarskoga ili društvenog života i predlagati utvrđivanje politike.

Zaključke kojima zauzimaju stajališta, izražavaju mišljenje i podnose prijedloge o pitanjima koja su razmatrali donose i radna tijela Sabora.

Tekst zakona potpisuju predsjednik Sabora i predsjednici nadležnih vijeća:

Akte Sabora potpisuje predsjednik Sabora.

Zaključke koje donose radna tijela Sabora potpisuje predsjednik tijela koje je donijelo zaključke.

Na izvornike zakona i drugih propisa i općih akata Sabora stavlja se pečat Sabora.

Pod izvornikom zakona odnosno drugog propisa i općeg akta Sabora razumijeva se onaj tekst zakona odnosno drugog propisa i općeg akta koji je usvojen na sjednici Sabora.

Izvornici akata Sabora čuvaju se u Saboru.

O izradi izvornika akata Sabora, o stavljanju pečata na izvornike tih akata, o čuvanju izvornika i o evidenciji o njima brine se tajnik Sabora.

Zakoni i drugi propisi te akti Sabora, autentična tumačenja Ustava i zakona, odluke o izboru odnosno imenovanju i razrješenju funkcionara koje bira ili imenuje Sabor, deklaracije, rezolucije i zaključci objavljuju se u "Narodnim novinama".

Akt o ratifikaciji međunarodnog ugovora s tekstom ugovora objavljuje se u "Narodnim novinama".

O objavljivanju akata Sabora brine se tajnik Sabora. Tajnik Sabora daje, na osnovi izvornika akta Sabora, ispravke eventualnih pogrešaka u objavljenom tekstu toga akta.

Zaključci kojima se zauzimaju stavovi, izražavaju mišljenja i utvrđuju obveze tijela Republike u pogledu izvršavanja zakona i provođenja utvrđene politike objavljuju se u glasilu Sabora, a po odluci Sabora i u "Narodnim novinama".

Ostali zaključci dostavljaju se tijelima i organizacijama na koje se odnose.

Ukoliko predsjednik Sabora ustanovi da podneseni prijedlog akta Sabora odnosno analiza, izvješće ili drugi akt nije sastavljen u skladu s odredbama ovog Poslovnika, zatražit će od predlagatelja odnosno podnositelja akta da postupi u određenom roku suglasno odredbama ovoga Poslovnika.

Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno podnositelj akta ne otkloni nedostatke akta, smatrat će se da ne teku rokovi za razmatranje akata utvrđeni ovim Poslovnikom, a ako nedostaci akta ne budu otklonleni u određenom roku smatrat će se da akt i nije upućen Saboru.

2. Postupak za donošenje akata Sabora

A. Postupak za donošenje zakona

a) Pokretanje postupka

Postupak za donošenje zakona pokreće se prijedlogom za donošenje zakona.

Prijedlog za donošenje zakona može podnijeti zastupnik, radno tijelo Sabora i Vlada.

Svaki zastupnik može na sjednici Sabora ili radnog tijela ukazati na potrebu donošenja određenog zakona. Povodom toga Sabor, odnosno to radno tijelo može odrediti način na koji će se izraditi i podnijeti prijedlog za donošenje takvog zakona.

Inicijativu za donošenje zakona mogu podnijeti građani i njihove organizacije i udruženja, državna tijela i ovlašteni predlagatelji zakona.

lnicijativa za donošenje zakona upućuje se predsjedniku Sabora, koji ju dostavlja Vladi, i odgovarajućim radnim tijelima Sabora.

Ako Vlada u roku od 60 dana ne dade svoje mišljenje o inicijativi, smatrat će se da se ne protivi njenom prihvaćanju.

Nakon što pribavi mišljenje Vlade, Zakonodavno-pravne komisije i drugih radnih tijela, matično radno tijelo može razmatrati inicijativu

Ako smatra da bi u smislu pokrenute inicijative trebalo donijeti zakon, matično radno tijelo može podnijeti prijedlog za donošenje zakona ili predložiti Saboru da odredi način na koji će se izraditi i podnijeti prijedlog za donošenje zakona.

Ako matičon radno tijelo smatra da inicijativa za donošenje zakona nije osnovana, obavijestit će o tome podnositelja, a Sabor samo ako je takvu inicijativu podnio ovlašteni predlagatelj zakona.

Matičon radno tijelo dužno je obavijestiti pokretača inicijative ili njegova predstavnika o stavu koji je povodom inicijative zauzet u matičonm radnom tijelu, a predsjednik Sabora nakon što Sabor zauzme stajalište o inicijativi.

Podnositelj inicijative za donošenje zakona ima pravo da u krajnjem roku od šest mjeseci od dana podnošenja inicijative bude obaviješten o njenoj osnovanosti.

b) Prethodni postupak

Sabor može programom rada ili posebnim zakljućkom odrediti da se, prije podnošenja prijedloga za donošenje zakona, u radnim tijelima provede na osnovi prikaza stanja u pojedinim oblastima te izloženih teza o mogućim normativnim opredjeljenjima, a uz potrebna obrazloženja održi prethodna rasprava o razlozima za donošenje zakona i o osnovnim pitanjima koja treba urediti zakonom.

Prijedlog za provođenje prethodne rasprave može podnijeti i ovlašteni predlagatelj zakona.

Na prijedlog radnog tijela prethodna rasprava može se provesti na sjednici Sabora.

Nakon provedenoga prethodnog postupka sastavlja se izvješće i o rezultatima provođenja tog postupka.

Izvješće se dostavlja predlagatelju koji je obvezan pri izradi prijedloga za donošenje zakona uzeti u obzir stavove, mišljenja i prijedloge dane u tom postupku te posebno obrazložiti one koje nije mogao usvojiti.

c) Prijedlog za donošenje zakona

Sadržaj prijedloga

Prijedlog za donošenje zakona sadrži:

1) ustavnu osnovu za donošenje zakona,

2) ocjenu stanja u oblasti koju treba zakonom urediti i ciljeve koji se žele postići.

3) osnovna pitanja koja se predlažu urediti zakonom,

4) posljedice koje će iz predloženih rješenja proizići za društveni i materijalni položaj građana, poduzeća i druge organizacije i zajednice,

5) ocjenu potrebnih sredstava za provođenje zakona,

6) tekst nacrta zakona, s obrazloženjem,

7) tekst odredaba važećeg zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju, ako se predlaže izmjena ili dopuna zakona.

Uz prijedlog za donošenje zakona može se podnijeti i odgovarajuća dokumentacija.

Tekst nacrta zakona sadrži rješenja koja su formulirana u obliku pravnih odredaba.

Pojedina rješenja mogu se dati u alternativama, s potrebnim obrazloženjima svake od predloženih alternativa.

U obrazloženju nacrta zakona daje se objašnjenje pravnih instituta koje sadrži nacrt zakona.

Kad se prijedlogom za donošenje, odnosno nacrtom zakon određuje da pojedine njegove odredbe imaju povratno djelovanje, predlagatelj takva zakona dužan je posebno obrazložiti u čemu je opći interes koji zahtijeva da te odredbe imaju povratno djelovanje.

Na temelju mišljenja matičnog radnog tijela i Zakonodavno-pravne komisije, Sabor posebno utvrđuje postojanje općeg interesa koji zahtijeva da pojedine odredbe nacrta zakona imaju povratno djelovanje.

Podnošenje i upućivanje prijedloga

Prijedlog za donošenje zakona podnosi se predsjedniku Sabora.

Podnositelj prijedloga za donošenje zakona obvezan je obavijestiti predsjednika Sabora tko će u tijelima Sabora davati obavještenja i objašnjenja, odnosno potrebna obrazloženja o podnesenom prijedlogu za donošenje zakona.

Predsjednik Sabora upućuje primljeni prijedlog za donošenje zakona predsjednicima nadležnih vijeća Sabora i nadležnih radnih tijela Sabora, te predsjednika Vlade u slučajevima kad Vlada nije predlagatelj.

Rasprava o prijedlogu za donošenje zakona mora se provesti u roku od šest mjeseci od dana njegova podnošenja predsjedniku Sabora.

Predsjednik Sabora obvezan je uvrstiti u prijedlog dnevnog reda prijedlog za donošenje zakona iz stavka 1. ovoga članka u roku koji osigurava provođenje rasprave u navedenom roku, pod uvjetom da zastupnici prilikom utvrđivanja dnevnog reda prihvate prijedlog za donošenje toga zakona.

U roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga za donošenje zakona predlagatelj je obvezan podnijeti prijedlog zakona.

Ako predlagatelj zakona ne podnese prijedlog zakona u roku iz stavka 2. ovoga članka obvezan je o razlozima za to obavijestiti Sabor, a ako to ne učini smatrat će se da je postupak donošenja zakona obustavljen.

Razmatranje prijedloga u radnim tijelima

Prije rasprave prijedloga za donošenje zakona na sjednici Sabora, prijedlog razmatraju nadležna radna tijela u čiji djelokrug ulaze pitanja koja se zakonom uređuju.

Radna tijela izjašnjavaju se o svim elementima prijedloga za donošenje zakona, a Zakonodavno-pravna komisija Sabora posebno i o ustavnim osnovama za donošenje zakona .

Ako su u prijedlogu za donošenje zakona obuhvaćena pojedina pitanja koja su u djelokrugu drugih radnih tijela, prijedlog u pogledu tih pitanja mogu razmotriti i ova radna tijela.

Radna tijela koja su, pored matičnog, razmatrala prijedlog za donošenje zakona dostavljaju svoja mišljenja, primjedbe i prijedloge matičonm radnom tijelu.

Kad razmotri prijedlog za donošenje zakona matičon radno tijelo podnosi svoje izvješće Saboru s mišljenjem. primjedbama i prijedlozima iznesenim u toku njegovog razmatranja

Matično radno tijelo dužno je razmotriti mišljenja, primjedbe i prijedloge koje su mu dostavila druga radna tijela koja su prijedlog razmatrala. U izvješću koji podnosi Saboru matičon radno tijelo izražava i svoje stajalište o mišljenjima, primjedbama i prijedlozima tih radnih tijela.

Izvješća radnih tijela upućuju se predsjedniku Sabora, koji ih dostavlja podnositeljima prijedloga za donošenje zakona i zastupnlcima.

Radno tijelo, kad razmotri prijedlog za donošenje zakona, određuje izvjestitelja koji će na sjednici Sabora izlagati stajališta, mišljenja i primjedbe i obrazlagati prijedloge odnosnog tijela, odnosno u ime toga tijela izjašnjavati se o prijedlozima drugih ukoliko su bili razmotreni na sjednici radnog tijela.

Rasprava o prijedlogu na sjednici Sabora

Prijedlog za donošenje zakona treba biti dostavljen zastupnicima najmanje 15 dana prije dana održavanja sjednice Sabora na kojoj će se razmatrati, a izvješća matićnih, odnosno drugih radnih tijela i Zakonodavno-pravne komisije o prijedlogu za donošenje zakona trebaju biti otpremljena zastupnioima najkasnije 10 dana prije dana održavanja sjednice.

Podnositelj prijedloga za donošenje zakona odnosno njegov određeni predstavnik može na početku rasprave dati i usmeno obrazloženje prijedloga. On ima pravo sudjelovati u raspravi. davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o iznesenim mišljenjima, primjedbama i prijedlozima.

Predstavnik Vlade može sudjelovati u raspravi i ako prijedlog nije podnijela Vlada.

Na sjednici Sabora obavlja se o prijedlogu za donošenje zakona, u pravilu, odvojeno, opća rasprava o pojedinostima.

Opća rasprava o prijedlogu za donošenje zakona obavlja se na način da zastupnici iznose svoja mišljenja o tome da li je potrebno donijeti zakon, o osnovnim pitnjima koje treba urediti zakonom, o ustavnom ovlaštenju da se predloženi odnosi urede zakonom i o opšemu i načinu zakonskog uređivanja tih odnosa.

Ako zastupnici ocijene da nije potrebno donijeti zakon, prijedlog za donošenje zakona odbit će se zaključkom koji mora biti obrazložen.

O zaključku iz stavka 2. ovoga članka obavještava se podnositelj prijedloga.

Ako Sabor ocijeni da je potrebno donijeti zakon, prelazi se na raspravu o prijedlogu o pojedinostima.

Rssprava prijedloga o pojedinostima obavlja se na taj način što se raspravlja i o tekstu nacrta zakona.

Po završenoj raspravi zaključkom se utvrđuju stajališta, prijedlozi i mišljenja u vezi s prijedlogom za donošenje zakona i upućuju se podnositelju prijedloga radi pripreme teksta prijedloga zakona.

Na osnovi zaključaka Sabora o prihvaćanju prijedloga za donošenje zakona, podnositelj prijedloga pristupa izradi ili osigurava izradu prijedloga zakona.

U suglasnosti s podnositeljem prijedloga za donošenje zakona, može se odrediti da prijedlog zakona izradi radno tijelo Sabora ili Vlada.

Zaključkom o prihvaćanju prijedloga za donošenje zakona, može se odrediti da je predlagatelj zakona obvezan prije podnošenja prijedloga zakona pribaviti mišljenje pojedinih tijela, organižacija ili zajednica o pitanjima na koja se odnosi predloženi zakon.

d) Prijedlog zakona

Sadržaj prijedloga; njegovo podnošenje i upućivanje te razmatranje u radnim tijelima

Prijedlog zakona podnosi se u obliku u kojem se donosi zakon i mora biti obrazložen.

Obrazloženje obuhvaća razloge zbog kojih se zakon donosi, pitanja koja se njime rješavaju, objašnjenje odredaba predloženog zakona, podatke o financijskim sredstvima potrebnim za provođenje zakona i o načinu osiguranja tih sredstava te druge značajne okolnosti u vezi s pitanjima koja se zakonom uređuju.

Predlagatelj zakona dužan je u obrazloženju prijedloga zakona navesti razlike između rješenja sadržanih u prijedlogu zakona prema nacrtima rješenja iz prijedloga za donošenje zakona te razloge zbog kojih su te razlike nastale kao i prijedloge i mišljenja koja su bili dani na prijedlog za donošenje zakona, a koje predlagatelj nije prihvatio, uz navođenje razloga zbog kojih ih nije prihvatio.

Ako se prijedlogom zakona stvaraju materijalne obveze za Republiku i jedinice lokalne samouprave, Sabor ne može prihvatiti taj prijedlog zakona, prije nego utvrdi da su za izvršenje tih obveza osigurana financijska sredstva.

Ako se prijedlogom zakona predviđa da će pojedine njegove odredbe imati povratno djelovanje, na osnovi posebnog obrazloženja predlagatelja zakona i izvješća matičnih radnih tijela i Zakonodavno-pravne komisije, posebno će se ocijeniti i zaključkom utvrditi da je povratno djelovanje predloženih odredaba zakona u općem interesu. Bez toga se ne može pristupiti odlučivanju o povratnom djelovanju zakonskih odredaba.

U pogledu podnošenja prijedloga zakona shodno se primjenjuju odredbe ovoga Poslovnika koje se odnose na prijedlog za donošenje zakona.

Rasprava o prijedlogu na sjednici

Podnositelj prijedloga zakona odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave dati uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga, a kad prijedlog zakona sadrži odredbe sa povratnim djelovanjem dužan je posebno obrazložiti za što se predlaže povratno djelovanje tih odredaba.

Podnositelj prijedloga zakona ima pravo uzimati riječ u toku rasprave o prijedlogu zakona, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama.

Predstavnik Vlade može uzimati riječ u tijeku rasprave o prijedlogu zakona i kad Vlada nije njegov predlagatelj ista prava ima i izvjestitelj matičong radnog tijela i Zakonodavno-pravne komisije.

Rasprava na sjednici o prijedlogu zakona, ako se tako odluči, obuhvaća opću raspravu i raspravu o tekstu prijedloga.

Tijekom opće rasprave raspravlja se o prijedlogu u načelu i mogu se iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja i pokrenuti pitanja u vezi s iznesenim primjedbama i prijedlozima.

U tijeku rasprave o tekstu prijedloga zakona raspravIja se o prijedlogu po dijelovima, glavama, odnosno odjeljcima, a ako se na sjednici tako odluči i po člancima. U tijeku rasprave odlučuje se i o podnesenim amandmanima.

Amandmani

Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga zakona odnosi se pismeno u obliku amandmana, uz obrazloženje.

Pravo podnošenja amandmana na prijedlog zakona imaju ovlašteni predlagatelji zakona.

Amandman se predsjedniku Sabora može podnijeti najkasnije pet dana prije dana odredenog za održavanje sjednice Sabora na kojoj će se raspravljati o prijedlogu zakona.

Predsjednik Sabora dostavlja podnesene amandmane podnositelju prijedloga zakona i Vladi kad ona nije predlagatelj zakona.

Podnesene amandmane predsjednik Sabora upućuje i matičnom radnom tijelu te Zakonodavno-pravnoj komisiji da dostave svoje izvješće s mišljenjima i prijedlozima o njemu.

Zastupnik, ako se većina prisutnih zastupnika s tim suglasi, odnosno ako prijedlog zakona ili mišljenja komisije nisu zastupnicima dostavljeni u rokovima određenim ovim Poslovnikom, može iznimno podnijeti amandman na prijedlog zakona i na sjednici, u tijeku rasprave toga prijedloga. I takav amandman podnosi se pismeno uz potrebno obrazloženje.

Podnositelj prijedloga zakona može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave o prijedlogu.

Vlada može do zaključenja rasprave o prijedlogu podnositi amandmsne i na prijedlog zakona koji ona nije podnijela Saboru.

Podneseni amandmani po odredbama ovoga članka moraju se umnožiti, i prije rasprave i odlučivanja o njima, podijeliti zastupnicima.

Povodom amandmana na prijedlog zakona može se, ukoliko se ocijeni da zastupnici trebaju obaviti dodatne konzultacije, odlučiti da se rasprava odgodi ili prekine dok se o tome ili o sadržaju podnesenog amandmana ne izjasne matičon radno tijeto i Zakondavno-pravna komisija.

Ako sadržaj amandmana bitno mijenja ili odstupa od prihvaćenog prijedloga za donošenje zakona, može se odlučiti da se rasprava odgodi, te nastavi nakon proteka vremena neophodnog da zastupnici obave ponovne konzultacije.

O amandmanu na prijedlog zakona izjašnjava se podnositelj prijedloga zakona i Vlada.

Vlada se ima pravo izjasniti o amandmanu i ako nije podnositeljica prijedloga zakona.

Prije glasovanja o amandmanu može se odlučiti da se rasprava prekine i amandman dostavi Zakonodavno-pravnoj komisiji radi utvrđivanja konačnog teksta odredaba koje se mijenjaju amandmanima ili zbog amandmana, i radi usuglašavanja drugih odredaba prijedloga zakona koje su u vezi s tim odredbama.

Amandman koji je podnesen u roku postaje sastavnim dijelom prijedloga zakona i o njemu se odvojeno ne glasa:

- ako ga je podnio predtagatelj zakona,

- ako ga je podnijelo matičon radno tijelo ili Zakonodavno-pravna komisija a suglasio se predlagatelj zakona,

- ako ga je podnio zastupnik ili zainteresirano radno tijelo i s njima se suglasio predlagatelj zakona.

Ako zastupnik ili matičon radno tijelo, odnosno Zakonodavno-pravna komisija zatraži da se o pojedinom amandmanu iz stavka 1. ovoga članka, posebno izjašnjava, o tom se amandmanu glasuje odvojeno.

Ako prijedlog zakona nije podnijela Vlada, o amandmanu na prijedlog zakona s kojima se nije suglasila Vlada, glasuje se odvojeno.

Amandman, prihvačen na sjednici Sabora, postaje sastavni dio prijedloga zakona o kome se odlučuje.

O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka prijedloga zakona na koje se odnose.

Ako je na jedan članak prijedloga zakona podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja, i po tom kriteriju dalje o ostalim amandmanima.

O rezultatu glasovanja o amandmanima njihovi se podnositelji obavještavaju putem glasila Sabora.

e) Donošenje zakona po hitnom postupku

Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo ako je to nužno radi sprečavanja ili otklanjanja većih poremečaja u gospodarstvu ili dok to zahtijevaju interesi narodne obrane ili druge izvanredne i neodgodive potrebe Republike.

Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se prijedlog zakona.

U hitnom postupku ne primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika što se odnose na rokove koji su propisani za pojedine radnje u postupku donošenja zakona.

Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Sabora najkasnije 24 sata prije održavanja sjednice.

O prijedlogu da se zakon donese po hitnom postupku odlućuje se kao u prethodnom pitanju, većinom ukupnog broja zastupnika. O tom prijedlogu odlučuje se kod utvrđivanja dnevnog reda.

Ako prijedlog za donošenje zakona po hitnom postupku nije podnijela Vlada, predsjednik Sabora zatražit će od Vlade mišljenje o tom prijedlogu.

Ako se prihvati prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku, prije rasprave o prijedlogu zakona, prijedlog zakona razmatraju nadležna radna tijela i Zakonodavno-pravna komisija.

Na prijedlog zakona koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.

U postupku s amandmanima iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika koje se odnose na amandmane na prijedloge zakona koji se donose po redovnom postupku.

B. Postupak za davanje autentičnog tumačenja Ustava i zakona

Pravo predlagati da se izda autentićno tumaćenje Ustava ima Predsjednik Republike, predsjednik Sabora, radna tijela Sabora, 30 zastupnika Sabora, Vlada Republike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske.

Prijedlog za izdavanje autentičnog tumačenja Ustava upućuje se Ustavnoj komisiji radi ocjene njegove osnovanosti.

Pravo predlagati da izda autentično tumačenje zakona ima svaki ovtašteni predlagatelj zakona te Vrhovni sud Republike Hrvatske; Upravni sud Hrvatske, republički javni tužitelj i republički javni pravobranitelj.

Inicijativu za davanje autentičnog tumačenja Ustava i zakona mogu pokretati građani i njihove organizacije i udruženja.

Prijedlog odnosno inicijativa za davanje autentičnog tumačenja zakona podnosi se predsjedniku Sabora, a mora sadržati naziv zakona, naznaku odredbe za koju se traži tumačenje i razloge za to.

Predsjednik Sabora upućuje prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona Zskonodavno-pravnoj komisiji i Vladi, ako ona nije podnositeljica prijedloga da se izda autentično tumačenje zakona.

Inicijativu za davanje autentičnog tumačenja zakona predsjednik Sabora upućuje Zakonodavno-pravnoj komisiji i matičonm radnom tijelu radi ocjene da li je inicijativa osnovana.

Zakonodavno-prevna komisija, nakon što pribavi mišljenja od matičnih ili drugih radnih tijela te Vlade, ocjenjuje da li je inicijativa ili prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona osnovan.

Ako utvrdi da je prijedlog osnovan, Zakonodavnoprsvna komisija utvrdit će prijedlog teksta autentičnog tumačenja koji sa svojim izvješćem podnosi Saboru.

Ukoliko Zakonodavno-pravna komisija ocijeni da prijedlog za davanje autentičnog tumačenja nije osnovan, ona

će o tome obavijestiti Sabor koji povodom toga izvješća donosi odluku.

C. Postupak za donošenje republičkog proračuna i završnog računa republičkog proračuna

Prijedlog republičkog proračuna i završno računa republičkog proračuna podnosi predsjedniku Sabora s potrebnim obrazloženjem Vlada do roka utvrđenog Programom rada Sabora.

Zajedno s prijedlogom republičkog proračuna podnosi se i prijedlog zakona o izvršenju republičkog proračuna.

Predsjednik Sabora upućuje prijedlog republičkog proračuna i republičkog završnog računa predsjednicima svih vijeća i radnih tijela.

Prijedlog republičkog proračuna i republičkog završnog računa raspravlja se najprije u načelu, a zatim po razdjelima, a o amandmanima se glasuje nakon zaključivanja rasprave o razdjelu proračuna na koji se amandman odnosi.

Odlučivanje o prijedlogu republičkog proračuna i republičkoga završnog računa obavlja se po postupku za odlučivanje o prijedlozima zakona, pri čemu se može odlučiti da se o prijedlogu proračuna, odnosno završnog računa glasuje u cjelini.

U raspravi o završnom računu, a na osnovi analiza izvršenih programa radova, mogu se utvrđivati osnovi politike za naredno razdoblje ili pravci za izradu proračuna, a mogu se utvrđivati i uvjeti i kriteriji za financiranje zadaća republičkih tijela i organizacija i za financiranje drugih potreba u Republici.

Pri donošenju republičkog proračuna i republičkoga završnog računa primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika koje se odnose na postupak za donošenje zakona, ako odredbama ovog odjeljka nije drugačije određeno.

D. Postupak za donošenje ostalih akata Sabora

U pogledu postupka za donošenje odluka, deklaracija, rezolucija, preporuka i drugih akata Sabora, primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika o postupku za raspravu o prijedlogu zakona, ukoliko se ne odluči drugačije, time da je rasprava o tim aktima jedinstvena, ako se ne odluči da se o prijedlogu raspravlja najprije u načelu, a zatim o pojedinostima.

Ovlašteni predlagatelji mogu predložiti da se podneseni prijedlog akta raspravi po odredbama ovoga Poslovnika koje važe za raspravljanje o prijedlogu za donošenje zakona.

Ako su izvješća, analize te ostale informacije duže od 15 stranica, zastupnicima se dostavlja sažetak, a osnovni materijal stoji im nš raspolaganju u Stručnoj službi Sabora. Sažetak mora sadržavati sve bitne postavke osnovnog materijala i predlagatelj ga je obvezan dostaviti Saboru istodobno s osnovnim materijalom.

Podnositelj izvješća, analize ili informacije dužan je navesti izvore i dokumentaciju na kojoj se zasniva osnovni materijal.

U ostvarivanju prava na postavljanje zastupničkog pitanja, zastupnici su obvezni označiti komu ga upućuju.

Pitanja Vladi Republike Hrvatske, predsjedniku, potpredsjedniku i ministru zastupnici mogu postavljati na

sjednicama usmeno. Zastupnik je dužan predati predsjedniku to pitanje i pismeno formulirano.

U razdoblju između sjednica Sabora, zastupnici mogu posredstvom predsjednika Sabora, postavljati zastupnička pitanja. Zastupnička pitanja mogu postavljati i pismeno ili usmeno na sjednici radnog tijela, time da usmeno pitanje bude naknadno i pismeno formulirano. U tim slučajevima zastupnik je obvezan označiti da li će odgovor na postavljeno pitanje dobiti usmeno na prvoj narednoj sjednici Sabora ili pismeno izvan sjednice Sabora ili pismeno na sjednici Sabora.

Zastupničko pitanje mora biti postavljeno u skladu s odredbama ovoga Poslovnika.

Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovoga Poslovnika, predsjednik Sabora će ukazati podnositelju pitanja na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama.

Ako podnositelj pitanja ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovoga Poslovnika, predsjednik Sabora neće to pitanje uputiti Vladi, odnosno potpredsjedniku ili ministru koji rukovodi radom ministarstva i o tome će obavijestiti podnositelja pitanja.

Predsjednik Vlade odnosno potpredsjednik ili ministar, dužan je dati odgovor na istoj sjednici, na kojoj je zastupničko pitanje postavljeno. Ako to ne može učiniti, obvezan je navesti razloge zbog kojih ne može dati odgovor te odgovor na zastupničko pitanje dati na narednoj sjednici.

Na pismeno postavljeno zastupničko pitanje odgovor se daje na prvoj narednoj sjednici Sabora, a ako je to pitanje dostavljeno predsjedniku Vlade, odnosno potpredsjedniku ili ministru, najkasnije osam dana prije dana određenog za održavanje sjednice.

Ukoliko nije moguće dati odgovor na zastupničko pitanje na prvoj narednoj sjednici Sabora koja slijedi za postavljena pitanja, predstavnik nadležnog tijela obvezan je na sjednici Sabora izložiti razloge za to.

Zastupnik može tražiti da se na pitanje koje je usmeno postavio na sjednici Sabora ili radnog tijela Sabora dade pismeni odgovor.

Pismeni odgovor na pitanje postavljeno usmeno daje se u roku dvadeset dana, od dana postavljanja pitanja, a pismeni odgovor na pitanje postavljeno pismeno u roku dvadeset dana od dana kad je pitanje dostavljeno Vladi ili predsjedniku, potpredsjedniku ili ministru, a dostavlja se predsjedniku Sabora.

Predsjednik Sabora dostavlja odgovor podnositelju pitanja, a na prvoj narednoj sjednici Sabora, na čijem dnevnom redu je davanje odgovora na postavljena pitanja, obavještava i vijeće o postavljenom pitanju i o dobivenom odgovoru.

Na zahtjev predsjednika Vlade, odnosno potpredsjednika ili ministra, komu je postavljeno zastupničko pitanje, Sabor može produljiti rokove za davanje odgovora na zastupničko pitanje.

Na pitanje postavljeno Vladi odgovor daje predsjednik Vlade, a na pitanje postavljeno ministru odgovor može dati, pored tog ministra, njegov zamjenik ili pomoćnik.

Predsjednik Vlade i potpredsjednik, odnosno ministar komu je postavljeno zastupničko pitanje, može odbiti da da odgovor na postavljeno pitanje, ako se to pitanje ne odnosi na njihov rad ili na poslove iz njihove nadležnosti.

Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje predstavlja službenu ili vojnu tajnu ili je povjerljive naravi, predsjednik Vlade, odnosno potpredsjednik ili ministar može predložiti da se odgovor dade neposredno podnositelju pitanja, ili na sjednici Sabora bez prisustva javnosti, ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u čiji djelokrug spada to pitanje. O tome prijedlogu odlučuje Sabor.

Poslije primljenog odgovora zastupnik, koji je postavio pitanje, može na sjednici Sabora iznijeti mišljenje o datom odgovoru i postaviti dopunsko pitanje.

Poslije primljenog odgovora na postavljeno pitanje, odnosno na dopunsko pitanje, zastupnik može predložiti da se predmet na koji se odnosi njegovo pitanje stavi na dnevni red te ili jedne od narednih sjednica Sabora. Ako Sabor prihvati taj prijedlog, on će odrediti tko će pripremiti potreban raspravni materijal na to pitanje i u kojem roku.

Pitanja koja zastupnici postavljaju predsjedniku Vlade, odnosno potpredsjedniku ili ministru kao i odgovori na ta pitanja, moraju biti jasni, precizni i kratki, ali mogu ukazati na pravce, odnosno na moguće mjere za rješavanje problema, na koji se postavljeno pitanje odnosi.

Ako Vlada ili predstavnik nadležnog organa ne odgovore na zastupničko pitanje prema člancima 201. i 202., predsjednik Sabora će o tome obavijestiti predsjednika Vlade i zahtijevati da se u roku od tri dana dostavi odgovor. Ako istekom ovoga roka predsjednik Vlade ne udovolji tom zahtjevu, predsjednik Sabora pokreće pitanje odgovornosti Vlade zbog nepoštivanja Sabora. o čemu obavještava Predsjednika Republike.

Interpelacija se podnosi pismeno. U njoj mora biti jasno postavljeno, formulirano i obrazloženo pitanje koje treba razmatrati. Interpelaciju potpisuju svi zastupnici koji su je pokrenuli.

Zastupnici podnose ipterpelaciju predsjedniku Sabora.

Podnesenu interpelaciju predsjednik Sabora dostavlja predsjedniku Vlade i zastupnicima.

Vlada razmatra interpelaciju i dostavlja predsjedniku Sabora pismeno izvješće o svojim mišljenjima i stavovima povodom interpelacije.

Vlada je obvezna povodom interpelacije izvješće dostaviti predsjedniku Sabora najkasnije u roku mjesec dana od dana prijema interpelacije.

Predsjednik Sabora upućuje to izvješće zastupnicima.

Interpelacija se stavlja na dnevni red prve naredne sjednice Sabora koja se održava nakon dostavljanja izvješća Vlade, ali ne prije nego protekne osam dana od te dostave.

Ako Vlada ne podnese izvješće u tom roku, interpelacija se stavlja na dnevni red prve naredne sjednice po isteku toga roka.

Jedan od zastupnika koji su pokrenuli interpelaciju ima pravo na sjednici Sabora izložiti i obrazložiti interpelaciju.

Predsjednik Vlade ima pravo na sjednici usmeno obrazložiti izvješće Vlade povodom interpelacije.

Nakon toga Sabor provodi raspravu.

Raspravu o interpelaciji Sabor može završiti utvrđivanjem stava o pitanju koje je interpelacijom pokrenuto, ili utvrđivanjem obveza odnosno donošenjem zaključka Vladi za provođenje politike ili za izvršavanje zakona, drugog propisa ili općeg akta.

Po završenoj raspravi o interpelaciji Sabor može postaviti pitanje odgovornosti Vlade, zauzeti stajalište o tome i donijeti zaključak o utvrdivanju prijedloga za razrješavanje predsjednika Vlade, odnosno potpredsjednika ili pojedinog ministra.

Zastupnici koji su pokrenuli interpelaciju mogu je povući najkasnije prije odlučivanja o njoj.

1. Sazivanje sjednice

Skupnu sjednicu svih vijeća Sabora saziva predsjednik Sabora uz savjetovanje s predsjednicima vijeća.

Zajedničku sjednicu Društveno-političkog vijeća i Vijeća općina saziva Predsjednik Sabora u dogovoru s predsjednicima vijeća.

Sjednicu vijeća saziva predsjednik vijeća.

Na početku svakoga redovitog zasjedanja Sabora izvodi se himna Republike Hrvatske: "Lijepa naša domovino".

Skupnu sjednicu svih vijeća saziva predsjednik Sabora na vlastitu inicijativu, na prijedlog Predsjednika Republike, Vlade ili četvrtine zastupnika u Saboru.

Zajedničku sjednicu Društveno-političkog vijeća i Vijeća općina saziva predsjednik Sabora, na zajedničku inicijativu s predsjednicima vijeća, na prijedlog Predsjednika Republike, Vlade ili četvrtine ukupnog broja zastupnika tih vijeća.

Predsjednik vijeća saziva sjednicu vijeća na vlastitu inicijativu, na prijedlog predsjednika Sabora, Predsjednika Republike, Vlade ili četvrtine zastupnika vijeća.

Poziv za sjednicu mora biti upućen zastupnicima najkasnije 15 dana prije dana odredenog za održavanje sjednice.

S pozivom se zastupnicima dostavlja prijedlog dnevnog reda i odgovarajući materijal za predloženi dnevni red, te ukoliko nije ranije dostavljen, zapisnik prethodne sjednice.

Iznimno, u hitnim slučajevima, sjednica se može sazvati u roku kraćem od 15 dana, a dnevni red za tu sjednicu može se predložiti i na samoj sjednici.

2. Dnevni red

Dnevni red skupne sjednice svih vijeća Sabora predlaže predsjednik Sabora uz savjetovanje s predsjednicima vijeća.

Dnevni red zajedničke sjednice Društveno-političkog vijeća i Vijeća općina predlažu dogovorno predsjednici vijeća s predsjednikom Sabora.

Dnevni red sjednice vijeća predlaže predsjednik vijeća. U prijedlog dnevnog reda unose se svi predmeti iz djelokruga vijeća, koji su u rokovima i na način predviđen ovim Poslovnikom podnijeli Ustavom ili ovim Poslovnikom ovlašteni predlagatelji.

Dnevni red utvrđuje se na početku sjednice. Ako u prijedlog dnevnog reda nije unesen predmet koji je predložio ovlašteni predlagatelj u roku i na način predviđen u ovom Poslovniku, a predlagatelj ostaje pri svom prijedlogu, o prijedlogu se odlučuje na sjednici bez rasprave.

Predmet, koji predsjednik nije uvrstio u dnevni red, iako je o njemu po odredbi stavka 1. ovoga članka odlučivano, ne može biti ponovno predložen prije proteka roka od 3 mjeseca od dana kada ga je Sabor odbio uvrstiti u dnevni red sjednice.

U roku iz stavka 2. ovoga članka ne može biti uvršten u dnevni red sjednice niti prijedlog zakona ili drugog akta, ako je na sjednici odbijen prijedlog za njegovo donošenje.

3. Predsjedanje i sudjelovanje

Skupnoj sjednici svih vijeća Sabora i zajedničkoj sjednici Društverio-političkog vijeća i Vijeća općina predsjeda predsjednik Sabora, odnosno po dogovoru jedan od predsjednika vijeća.

Sjednici vijeća predsjeda predsjednik vijeća, a u slućaju njegove spriječenosti ili odsutnosti potpredsjednik vijeća.

U radu sjednice, kao gosti, mogu sudjelovati svi oni koje je pozvao predsjednik Sabora u dogovoru s predsjednicima vijeća.

Na sjednici može održati govor i strani državnik kao gost, na poziv predsjednika Sabora.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjedatelja sjednice.

Prijave za govor podnose se čim se otvori rasprava i mogu se podnositi sve do zaključenja rasprave. U raspravi se govori, u pravilu, s govornice. S mjesta se može govoriti samo ako to dozvoljavaju tehnički uvjeti da govornika svi čuju i da njegove riječi mogu biti zabilježene. Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjedatelj.

Predsjedatelj osigurava da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.

Predsjedatelj daje zastupnicima riječ po redu kojim su se prijavili.

Zastupniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnoga reda predsjedatelj daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor toga zastupnika ne može trajati dulje od pet minuta. Predsjedatelj je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje o provedbi Poslovnika, odnosno utvrđenog dnevnog reda. Ako zastupnik nije zadovoljan danim objašnjenjem, o tom se rješava na sjednici bez rasprave. .

Ako zastupnik zatraži riječ da bi ispravio navod koji je netočno izložen i koji je bio povod nesporazuma ili koji je izazvao potrebu objašnjenja predsjedatelj će mu dati riječ čim se završi govor onoga koji je izazvao potrebu ispravka. Zastupnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak, odnosno na objašnjenje, a njegov govor ne može trajati dulje od pet minuta .

Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i po utvrđenom dnevnom redu.

Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, predsjedatelj će ga opomenuti da se drži dnevnog reda.

Ako se govornik i poslije drugog poziva ne drži teme dnevnog reda, predsjedatelj će mu oduzeti riječ.

Na sjednici se može odlučiti da govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput, a može se i odrediti vrijeme trajanja govora.

4. Održavanje reda

Red na sjednici osigurava predsjedatelj.

Za povredu reda na sjednici predsjedatelj može zastupnika opomenuti ili mu oduzeti riječ.

Opomena će se izreći zastupniku koji na sjednici, svojim ponašanjem ili govorom, narušava red i odredbe ovog Poslovnika.

Zastupniku će se oduzeti riječ kad svojim govorom na sjednici narušava red i odredbe ovog Poslovnika, a već je na istoj sjednici dvaput bio opomenut da se pridržava reda i odredaba ovoga Poslovnika.

Ako predsjedatelj ne može održati red na sjednici redovnim mjerama, odredit će prekid sjednice.

Predsjedatelj može naložiti da se iz dvorane udalji svaki slušatelj koji narušava red.

Ako je red narušen, predsjedatelj može naložiti da se udalje svi slušatelji iz dvorane u kojoj se održava sjednica.

Osobe koje se za vrijeme sjednice nalaze u dvorani službeno, obvezne su u pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjedatelja.

5. Tijek sjednice

Nakon otvaranja sjednice, predsjedatelj daje potrebna objašnjenja u vezi s radom sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima.

Predsjedatelj obavještava zastupnike o broju nazočnih zastupnika sjednici te o tome koji su ga zastupnici obavijestili da su spriječeni prisustvovati sjednici.

Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim temama, i to redom koji je utvrđen u prihvaćenom dnevnom redu.

Rasprava o pojedinim temama iz utvrđenog dnevnog reda vodi se bez obzira na broj nazočnih zastupnika.

U raspravl o temama, utvrđenim dnevnim redom, svoja stajališta mogu iznijeti i predstavnici klubova zastupnika time da u redoslijedu govornika imaju prednost.

Ako se prilikom odlučivanja o pojedinoj temi utvrdi da na sjednici nije nazočan dovoljan broj zastupnika za pravovaljano odlučivanje, zastat će se s odlučivanjem o odnosnom predmetu i nastaviti s raspravom o slijedećem predmetu.

Odlučivanje o predmetu iz prethodnog stavka obavit će se čim se za to stvore uvjeti propisani ovim Poslovnikom za pravovaljano donošenje odluka.

Na sjednici se o svakom predmetu na dnevnom redu raspravlja prije nego što se o njemu odlučuje, osim ako je ovim Poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave.

Predsjedatelj zaključuje rasprevu kad utvrdi de nema više prijavljenih govornika.

Zastupnici postavljaju zastupnička pitanja i traže objašnjenja u skladu s Poslovnikom prije rasprave o prvoj točki dnevnog rede.

Na sjednici se može odrediti i drugo vrijeme za postavljanje pitanja i traženja objašnjenja.

Na skupnoj sjednici svih vijeća zastupnici mogu pored pitanja i objašnjenja iz stavka 1. ovoga članka, postavljati i usmena pitanja i tražiti usmena objašnjenja od predsjednika i nazočnih članova Vlade. Usmena pitanja moraju biti takove naravi da se na njih može odgovoriti odmah, bez prethodnih priprema. Usmena pitanja postavljaju se i na njih se odgovara najdulje do 1 sat nakon utvrđivanja dnevnog reda sjednice, ako Sabor ne odluči drugačije.

Predsjednik Vlade dužan je osigurati nazočnost potpredsjednika i najmanje polovine članova Vlade u vrijeme određeno prethodnim stavkom.

6. Odlučivanje

Za donošenje odluka na skupnoj sjednici svih vijeća Sabora potrebna je nazočnost većine ukupnog broja zastupnika.

Za donošenje odluka na zajedničkoj sjednici Društveno-političkog vijeća i Vijeća općina potrebna je nazočnost većine ukupnog broja zastupnika tih vijeća.

Za donošenje odluka na odvojenim sjednicama vijeća potrebna je nazočnost većine ukupnog broja članova vijeća.

Ako predsjedatelj smatra da na sjednici nije nazočan dovoljan broj zastupnika za pravovaljano odlučivanje, može odrediti da se brojanjem utvrdi nazočnost zastupnika. Utvrđivanje broja nazočnih zastupnika predsjedatelj će provesti na zahtjev zastupnika čiji prijedlog podrži 15 zastupnika.

Zastupnici na skupnoj sjednici svih vijeća i zajednićkoj sjednici Društveno-političkog vijeća i Vijeća općina odlučuju većinom glasova nazočnih zastupnika.

Ako pojedino vijeće Sabora tijekom rasprave na skupnoj ili zajedničkoj sjednici, a na prijedlog predsjednika vijeća ili deset zastupnika u vijeću, odluči da se usvajanje pojedinog akta provede zasebno po vijećima, ravnopravno odlučivanje će se provesti na istoj sjednici odvojenim glasovanjem time da se prethodno utvrđuje potreban broj nazočnih zastupnika u svakom vijeću. Postupkom glasovanja rukovodi predsjedatelj sjednice ukoliko predsjednik Sabora sa predstavnicima vijeća ne odluči drugačije.

Posebno odlučivanje vijeća iz prethodnog stavka, može se provoditi samo kod donošenja onih akata koji su se do stupanja na snagu ovoga Poslovnika, prema odredbama ranijeg poslovnika, donosili u ravnopravnom djelokrugu.

Odluka o pristupanju promjeni Ustava, promjene Ustava, odluka o povjerenju predsjedniku i članovima Vlade, ustavni zakoni, zakoni kojima se uređuju slobode i prava čovjeka i građanina, zakoni čije pojedine odredbe imaju povratnu snagu,te Poslovnik Sabora donose se večinom glasova svih zastupnika.

Ustavni zakon i drugi zakoni kojima se uređuju nacionalna prava donose se dvotrećinskom većinom nazočnih zastupnika.

7. Postupak usuglašavanja stajališta nadležnih vijeća

Zakon ili drugi akt što ga ravnopravno donose nadležna vijeća smatra se donijetim kad ga nadležna vijeća izglasaju u istovjetnom tekstu.

Kad se nadležna vijeća Sabora prilikom odlučivanja o prijedlogu za donošenje zakona ne suglase o potrebi donošenja zakona, o ustavnom ovlaštenju za njegovo donošenje, ili o osnovnim pitanjima koje treba urediti zakonom, odnosno kad prilikom odlučivanja o prijedlogu zakona ne prihvate zakon u istovjetnom tekstu, provodi se postupak usuglašavanja njihovih stajališta.

Postupak usuglašavanja stajališta o osnovnim pitanjima koja treba urediti zakonom, provodi se samo ako nadležno vijeće na prijedlog matičong radnog tijela zaključi da je taj postupak neophodno provesti.

Postupak usuglašavanja stajališta povjerava se zajedničkoj komisiji, sastavljenoj od jednakog broja članova vijeća, koje biraju vijeća.

U radu komisije iz stavka 3. ovoga članka sudjeluje i predstavnik predlagača toga akta, a i predstavnik Vlade ako nije predlagač akta.

Predsjednici vijeća izvješćuju komisiju o neusuglašenim stajalištima i dogovorno određuju vrijeme za njezin rad.

Komisija za usuglašavanje stajališta razmatra neusuglašena stajališta s ciljem da se stajališta usuglase i da se o tome utvrdi tekst koji će predložiti na odobrenje vijećima , Sabora.

Komisija može zaključiti da zastane s postupkom radi upoznavanja vijeća s tijekom usuglašavanja te predložiti vijećima da ponovno razmotre pitanja u vezi kojih nisu predhodno usuglasila stajališta.

Ako se u komisiji za usuglašavanje stajališta ne postigne suglasnost većine predstavnika svakog vijeća ili ako vijeća ne odobre tekst koji je predložila komisija, sporna pitanja iznose se na raspravu i odlučivanje na zajedničkoj sjednici vijeća.

Vijeća mogu zaključiti da se prije sazivanja zajedničke sjednice viječa ponovi postupak u komisiji za usuglašavanje stajališta.

Ako se na zajedničkoj sjednici prilikom odlučivanja o tekstu za usuglašavanje spornih pitanja ne postigne suglasnost većine članova vijeća, postupak za usuglašavanje po odredbama ovoga Poslovnika se prekida, a predmet skida s dnevnog reda.

Isti predmet može se ponovno predložiti za raspravu nakon šest mjeseci, a prije toga samo na osnovi suglasne odluke vijeća.

8. Glasovanje

Vijeća na odvojenim sjednicama odlučuju većinom glasova nazočnih zastupnika.

Glasovanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasuje tajno.

Zastupnici glasuju tako da se izjašnjavaju "za" ili "protiv" prijedloga, javno glasovanje provodi se istovremeno, dizanjem ruke ili poimeničnlm izjašnjavanjem.

Glesovanje dizanjem ruke provodi se na način da predsjedatelj prvo poziva zastupnike da se izjasne tko je "za" prijedlog, zatim tko je "protiv" prijedloga.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako se prilikom gasovanja o amandmanu za njegovo prihvačanje izjasni manje od polovice nazočnih zastupnika, predsjedatelj može odmah konstatirati da je amandman odbijen.

Poimenačno glasovanje provodi se tako da se svaki prozvani zastupnik izjašnjava "za" ili "protiv" prijedloga.

Kad je prozivanje završeno.,ponovno se prozivaju oni zastupnici za koje u popisu zastupnika nije zabilježeno da su glasovali.

Zastupnike proziva i glasove prebrojava tajnik.

Tajno glasovanje provodi se sukladno odredbama ovoga Poslovnika o tajnom glasovanju kod izbora i imenovanja, odnosno opoziva i razrješenja.

Neposredno nakon provedenog glasovanja predsjedatelj utvrđuje i objavljuje rezultat glasovanja na način da se objavi broj glasova "za" prijedlog i broj glasova "protiv" prijedloga.

Po završenom glasovanju predsjedatelj utvrđuje i objavljuje rezultat glasovanja.

Tajno glasovanje provodi se u pravilu samo kod izbora i imenovanja i to kada je na listi broj utvrđenih kandidats veći od broja koji se bira, odnosno imenuje.

Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su jednake veličine, iste boje i oblika, a svaki je ovjeren pečatom Sabora.

Na glasačkom listiću kandidati su popissni abecednim redom prezimena.

Glasačke listiće priprema tajnik Sabora.

Predsjedatelju kod tajnog glasovanja pomaže uz tajnika i određeni broj zastupnika.

Zastupnici koji pomažu predsjedatelju u provodenju tajnog glasotranja predaju zastupnicima glasačke listiće. Predaju glasačkog listića bilježi na popisu zastupnika odgovarajućeg vijeća tajnik sjednice zaokruživanjem rednog broja ispred imena zastupnika kojemu je glasački listić predan.

Broj glasačkih kutija i mjesta na koje će se postaviti određuje tajnik.

Glasovanju kod svake glasačke kutije prisustvuje jedan od zastupnika izabranih da pomažu predsjedatelju.

U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.

Ponovno glasovanje provodi se po istom postupku kao i prvo glasovanje.

Zastupnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem i to osobno.

Zastupnik glasuje tako da na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za koga glasuje.

Glasački listić, na kojem je zaokružen redni broj ispred imena većeg broja kandidata od broja koji se bira. smatra se nevažećim.

Nevažeći je i nepopunjeni glasački listić, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koje je kandidate zastupnik glsovao.

Dopisivanje novih imena na glasačkom listiću ne uzima se u obzir.

Nakon što su svi nazočni zastupnici predali glasačke listiće i pošto je predsjedetelj objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja u dvorani u kojoj se održava sjednica.

Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovi predanih glasačkih listića.

Rezultat glasovanja utvrđuje predsjedatelj uz pomoć zastupnika koji mu pomažu.

Predsjedatelj objavljuje rezultat izbora i imenovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.

Predsjedatelj objavljuje koliko je zastupnika od ukupnog broja zastupnika, primilo glasačke listiće, koliko je zastupnika ukupno glasovalo, koliko je bilo nevažećih glasačkih listića, te koliko je zastupnika glasovalo za izbor, odnosno imenovanje za svakog od kandidata.

Iza toga predsjedatelj proglašava koji su kandidati izabrani ili imenovani.

Kad se iscrpi dnevni red i završi rad sjednice, predsjedatelj zaključuje sjednicu.

XIV. IZBORI I IMENOVANJA

Sabor bira i imenuje, odnosno razrješava određene funkcionare na skupnoj sjednici svih vijeća Sabora, zajedničkoj sjednici Društveno-političkog vijeća i Vijeća općina, te na odvojenim sjednicama Vijeća.

Sabor bira odnosno imenuje nositelje funkcija u državnim tijelima na osnovi liste na kojoj broj utvrđenih kandidata ne mora biti veći od broja koji se bira odnosno imenuje.

Izbor i imenovanje odnosno razrješenje funkcionara na samostalnoj sjednici vijeća, obavlja se shodnom primjenom odredbi ovoga Poslovnika.

Tajnim glasovanjem Sabor bira odnosno imenuje nositelje funkcija u državnim tijelima na osnovi liste na kojoj je broj utvrđenih kandidata veći od broja koji se bira, odnosno imenuje.

U ostalim slučajevima izbor i imenovanje, odnosno razrješenje provodi se javnim glasovanjem.

ČIanak 255.

Prije početka glasovanja predsjedatelj obavještava zastupnike o načinu glasovanja i o načinu utvrđivanja rezultata izbora i imenovanja, odnosno razrješenja.

Ako se ne može utvrditi koji su kandidati izabrani zbog toga što su dva ili više kandidata dobili jednak broj glasova, glasovanje za nepopunjena mjesta se ponavlja, tako da se ponovno glasuje samo za te kandidate.

Čtanak 257.

Ako prilikom glasovanja potrebnu većinu ne dobije toliki broj kandidata koliko se funkcionara bira, glasovanje se ponavlja za kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu.

U prvom ponavljanju glasovanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od osmine glasova zastupnika.

U drugom ponavljanju glasovanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od četvrtine glasova zastupnika.

Ako ni pri drugom ponavljanju glasovanja ne dobije potrebnu većinu toliki broj kandidata koliko se funkcionara bira, prijedlog za izbor kandidata koji ni u ponovljenom glasovanju nisu dobili potrebnu većinu, skida se s dnevnog reda

Prijedlog kandidature za izbor predsjednika i potpredsjednika Sabora podnosi Komisija za izbor i imenovanje ili grupa od najmanje 30 zastupnika, a za izbor predsjednika i potpredsjednika vijeća Komisija za izbor i imenovanja ili grupa od najmanje 20 zastupnika.

Predsjednik i potpredsjednici Sabora te predsjednici i potpredsjednici vijeća biraju se na vrijeme do isteka zastupničkog mandata u Saboru.

Razrješenje predsjednika i potpredsjednika Sabora može predložiti Komisija za izbor i imenovanja Sabora ili grupa od najmanje 50 zastupnika, a predsjednika i potpredsjednika vijeća Komisija za izbor i imenovanja Sabora ili grupa od najmanje 30 zastupnika.

lzbor, imenovanje i razrješenje članova radnih tijela Sabora i članova radnih tijela vijeća, obavlja se na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja ili na prijedlog grupe od najmanje 10 zastupnika.

Sva vijeća Sabora na skupnoj sjednici na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja, biraju suce Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Prijedlog kandidata za izbore i imenovanja odnosno razrješenja Saboru podnosi Komisija za izbor i imenovanja ukoliko Ustavom, zakonom ili ovim Poslovnikom nije propisano da prijedlog kandidature za izbor ili imenovanja, odnosno prijedlog za razrješenje podnosi drugo tijelo.

Zapisnici

O radu na sjednici vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, a naročito o prijedlozima iznjetim na sjednici i o donesenim zaključcima.

U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.

Svaki zastupnik ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice.

O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati. izvršit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena.

Zapisnik na koji nije bilo primjedbi, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim.

Usvojeni zapisnik potpisuju predsjedatelj sjednice i tajnik Sabora.

Usvojeni zapisnik skupne sjednice i zajedničke sjednice Društveno-političkog vijeća i Vijeća općina potpisuje predsjedatelj sjednice i tajnik Sabora, odnosno tajnik koji je pomagao predsjedatelju.

Usvojeni zapisnik sjednice vijeća potpisuje predsjednik i tajnik.

Izvornike zapisnika skupnih i zajedničkih sjednica te sjednica vijeća čuva tajnik Sabora.

Na sjednicama Sabora vode se stenografske bilješke, odnosno obavlja se tonsko snimanje.

Stenografske bilješke, odnosno prijepis tonske snimke stavljaju se na uvid zastupnicima na njihov zahtjev. Ostvarivanje ovoga prava zastupnika osigurava tajnik Sabora.

Svaki zastupnik i drugi sudionik u raspravi ima pravo redigirati svoje izlaganje bez unošenja bitnih izmjena u tekst, odnosno bez izostavljanja izraženih misli i razloga.

U slućaju spora o osnovanosti zahtjeva da se izvrši ispravak u zapisniku, odlučuje se na sjednici bez rasprave.

Sabor osigurava obavještavanje javnosti o radu radnih tijela, o svojim stajalištima i odlukama u vezi s temama o kojima raspravlja, kao i o svom radu uopće.

Prijedlozi akata Sabora odnosno akti Sabora mogu se u cijelosti objaviti u dnevnom tisku ili kao posebne publikacije.

Radi obavješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor izdaje svoje glasilo i druge publikacije.

Glasilo Sabora"Izvješća hrvatskog Sabora" objavljuje:

- prikaz osnovnih tema koje su predmet rasprave na sjednicama Sabora,

- nacrte, odnosno prijedloge zakona i drugih akata Sabora,

- tekstove značajnijih zakona i drugih akata,

- zaktjučke Sabora i radnih tijela Sabora,

- inicijative, stajališta i mišljenja iznesene u vezi s temama o kojima se raspravlja i odlučuje u Saboru,

- stajališta i akte Predsjednika Republike,

- sažetak diskusije sudionika u raspravama na sjednicama Sabora.

- zastupnička pitanja i interpelacije, te odgovore Vlade,

- prikaz rada Vlade,

- kroniku značajnijih događanja u Saboru, Uredu Predsjednika Republike i Vladi,

- kroniku međuparlamentarnih aktivnosti Sabora

- programe rada Sabora i izvješća o radu Sabora za određeno razdoblje.

- životopise funkcionara koje je izabrao Sabor.

Od dostupnosti javnosti izuzimaju se samo oni dokumenti i materijali Sabora koji su u skladu s posebnim propisima, označeni kao službena ili vojna tajna, odnosno koji su povjerljive naravi.

Podaci koje zastupnik sazna na sjednici Sabora ili radnih tijela u vezi s temom koja se na toj sjednici razmatra bez prisustva javnosti, smatraju se takoder tajnim, odnosno povjerljive naravi.

Način rukovanja materijalom koji se smatra službenom ili vojnom tajnom ili je povjerljive naravi, uređuje se uputom tajnika Sabora

Građanima se osigurava u skladu s pravilnikom kojeg donosi tajnik Sabora i prostornim mogučnostima slobodan pristup na sjednice Sabora i radnih,tijela Sabora.

Na sjednicama radnih tijela Sabora, može se odlučiti da se o određenim pitanjima raspravlja bez prisustva javnosti.

Predstavnici tiska i drugih oblika javnog informiranja imaju pravo pratiti rad Sabora i njegovih radnih tijela i izvješćivati javnost o njihovom radu.

Na sjednicama radnih tijela Sabora može se odlučiti da predstavnici tiska i drugih oblika priopćavanja mogu prisustvovati sjednici i ako se na njoj raspravlja o nekom pitanju bez prisustva javnosti. O takvom pitanju mogu predstavnici tiska i drugih oblika priopćavanja davati za javnost samo one obavijesti za koja se to na sjednici odluči. Na sjednici se može odlučiti da se obavijesti o takvom pitanju mogu davati tek po isteku određenog vremena.

Pravo je i obveza predstavnika tiska i drugih oblika priopćavanja da iznose informacije o temama koje se razmatraju u Saboru.

U svrhu pružanja pomoći i stvaranja povoljnih uvjeta za rad predstavnika tiska i drugih oblika priopćavanja u Saboru, osigurava im se pravovremena dostava materijala i uvjeti za praćenje rada na sjednicama vijeća i drugih tijela, razgovori s predstavnicima predlagatelja ili s funkcionarima u Saboru i drugi kontakti s izvjestiteljima.

Sabor izdaje stenografske zapisnike odnosrio prijepise tonskih snimki tijeku rada na sjednicama Sabora uz koje se objavljuju i radni materijali dostavljeni zastupnicima za svaku točku dnevnog reda sjednice, o čemu se brine tajnik Sabora.

Radi što potpunijeg i točnijeg obavješćivanja javnosti o rezultatima rada Sabora i radnih tijela može se odlučiti da se dade službeno priopćenje za tisak i za druga sredstva priopćavanja, a njihovi predstavnici mogu odrtati i konferenciju za tisak.

Konferencija za tisak odrđava se kad to odluči Sabor ili, u suglasnosti s predsjednikom Sabora, radno tijelo. Kad se odluči da se održi konferencija za tisak, istovremeno se određuje i predstavnik koji će tu konferenciju održati.

Sabor surađuje sa predstavničkim tijelima drugih država u poslovima od zajedničkog interesa, osnivanjem zajedničkih tijela i organizacija, poduzimanjem zajedničkih akcija, usuglašavanjem stajališta o pitanjima od zajedničkog interesa, izmjenom iskustava, međusobnim razmjenama programa rada te dokumentacionog i informativnog maierijala i glasila, zajedničkim sastancima zastupnika i razmjenom delegacija te sastancima pojedinih funkcionara.

Sabor u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske nastavlja s radom u skladu s odredbama Ustava.

Na rad i organizsciju Sabora u doba ratnog stanja i u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske primjenjuje se ovaj Poslovnik ukoliko njegovim odredbama ili drugim aktom Sabora nije drugačije odredeno.

Zastupnici u Saboru u situaciji iz članka 276. ovoga Poslovnika dužni su najhitnije osobno ili preko nadležnih organa obavješćivati Sabor o adresi stanovanja, rada ili jedinice odnosno ustanove oružanih snaga Republike Hrvatske na koju im treba dostavljati pozive za sjednice i druge obavijesti u vezi s obavljanjem zastupničkih dužnosti.

Komande oružanih snaga Republike Hrvatske, državna tijela i druga tijela obvezni su u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske omogućiti zastupnicima u Saboru, da prisustvuju sjednicama radnih tijela ili Sabora i u tome im pružiti potrebnu pomoć.

Predsjedništvo Sabora:

- utvrđuje da ne postoji mogućnost da se sastane i radi Sabor i o tome izvješćuje Predsjednika Republike i Vladu Republike Hrvatske,

- utvrđuje da su prestale okolnosti koje su onemogućavale sazivanje Sabora i o tome izvješćuju Predsjednika Republike i Vladu Republike Hrvatske,

- razmatra neposredne zadaće koje u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske treba obaviti u vezi s radom Sabora,

- razmatra i zauzima stajališta o načinu pozivanja zastupnika na sjednice radnih tijela i sjednice Sabora, o dostavi materijala za sjednice i o drugim pitanjima od značenja za održavanje sjednica tijela i Sabora.

- odreduje način vođenja,izdavanja I čuvanja stenografskih bilješki i zapisnika sjednica radnih tijela i Sabora.

- može odrediti da se prijedlozi zakona i drugih akata, kao i drugi materijali koji se razmatraju u radnim tijelima i u Saboru, ako to zahtijevaju interesi sigurnosti, ne objavljuju putem sredstava javnog priopćavanja.

- razmatra i zauzima stajališta o načinu obavljanja zadaća Stručne službe Sabora.

Koja će radna tijela djelovati u Saboru u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske utvrđuje posebnom odlukom Predsjedništva Sabora.

Organizaciju, način rada i sistematizaciju Stručne službe Sabora u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske utvrđuje Predsjedništvo Sabora posebnim pravilnikom, na prijedlog tajnika Sabora.

Sabor ima Stručnu službu za obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova.

Za obavljanje određenih poslova iz stavka 1. ovoga članka Sabor može imati i zajedničke stručne službe s Uredom Predsjednika Republike i Vladom a i drugim tijelima u Republici.

Stručnom službom Sabora rukovodi tajnik Sabora. Tajnik Sabora organizira i usklađuje rad Stručne službe i odgovoran je za njeno funkcioniranje.

Tajnik Sabora ima u odnosu na Stručnu službu Sabora položaj funkcionara koji rukovodi radom ministarstva, odnosno republičkom upravnom organizacijom.

Prvo zasjedanje novoizabranih domova Sabora Republike Hrtatske saziva Predsjednik Republike Hrvatske.

S pozivom za prvo zasjedanje zastupnicima se dostavIja izvješće Republičke izborne komisije o rezultatima izbora.

Konstituirajućoj sjednici Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske do izbora predsjednika toga doma, predsjeda predsjednik Sabora Republike Hrvatske koji je tu dužnost obnašao u prethodnom sazivu Sabora.

Konstituirajućom sjednicom Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske predsjeda predsjednik Zastupničkog doma, do izbora predsjednika toga doma.

Na početku prve sjednice doma, bira se mandatnoimunitetska komisija koju čine predsjednik i šest članova koje bira dom između svojih članova.

Prijedlog za sastav Komisije može podnijeti predsjedatelj ili najmanje deset zastupnika.

Predsjedatelj sjednice predaje mandatno-imunitetskoj komisiji izviješće Republičke izborne komisije i svjedodžbe o izboru koje je primio od novoizabranih zastupnika.

Mandatno-imunitetska komisija na osnovi izvješća Republičke izborne komisije i izbornih spisa ispituje zakonitost i pravilnost izbora i o utvrđenom stanju podnosi domu izviješće.

Izviješće mandatno-imunitetske komisije uručuje se svim članovima doma prije nastavka sjednice na kojoj se provodi verifikacija mandata.

Zastupnik, kojemu je mandat osporen ili je odložena verifikacija njegovog mandata, ima pravo sudjelovati na sjednici doma bez prava odlučivanja.

Na verifikaciju mandata i davanje zakletve novoizabranih zastupnika u domove Sabora Republike Hrvatske shodno se primjenjuju odredbe ovoga Poslovnika, koje se odnose na verifikaciju mandata zastupnika u vijećima Sabora.

Nakon verifikacije mandata zastupnika bira se Komisija za izbor i imenovanja koju čine predsjednik i šest članova koje bira dom između svojih članova.

Prijedlog članova Komisije iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti predsjedatelj ili najmanje jedna destina zastupnika.

Nakon izbora Komisije iz člana 290. ovoga Poslovnika pristupa se izboru predsjednika doma. Prijedlog za izbor predsjednika Zastupničkog doma može podnijeti Komisija za izbor i imenovanje ili najmanje dvadeset zastupnika, a Županijskog doma Komisija za izbor i imenovanja ili deset zastupnika.

Ako za izbor predsjedničkog doma bude istaknuto više kandidata, na izbor predsjednika primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika kojima je uređen način i postupak odlučivanja tajnim glasovanjem.

Izbor i imenovanje drugih biranih odnosno imenovanih funkcionara i djelatnika obavlja se na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja ili na prijedlog jedne desetine zastupnika.

Ukupan broj zastupnika u smislu ovoga Poslovnika je onaj broj ćili je mandat verificiran prilikom konstituiranja Sabora Republike Hrvatske 30. svibnja 1990. umanjen za broj zastupnika kojima je mandat prestao na temelju članka 7. i 8. Zakona o izboru i opozivu odbornika i zastupnika ("Narodne novine" br. 7/90).

Na dan stupanja na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Sabora Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 21/90, 25/90, 28/90. i 53/90.).

Postupak donošenja zakona i drugih akata Sabora pokrenut u skladu s odredbama Poslovnika Sabora Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 21/90., 25/90., 28/90. i 53/90.) nastavit će se prema odredbama ovoga Poslovnika.

Ukoliko je odredbama Ustava Republike Hrvatske iz 1974. godine u pogledu djelokruga, načina i postupka donošenja zakona i drugih akata utvrđen drugačiji postupak od postupka utvrđenog ovim Poslovnikom, primjenjivat će se odredbe ovoga Poslovnika.

Vijeća Sabora će, u roku od 10 dana od dana stupanja na snagu ovoga Poslovnika, urediti postupanje u predmetima iz svoje nadležnosti koje nije uredeno ovim Poslovnikom.

Tajnik Sabora će, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Poslovnika, donijeti Pravilnik o unutarnjoj organizaciji, načinu rada i sistematizaciji poslova Stručne službe Sabora, kojim će uskladiti ustrojstvo i način njenog rada s odredbama ovoga Poslovnika.

Funkcionari koje je imenovao Sabor, vijeća Sabora i Predsjedništvo Sabora nastavljaju s obavljanjem funkcije do isteka vremena na koje su imenovani, odnosno do donošenja odluke tih tijela o njihovom razrješenju.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmoga dana od objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 021-03/92-01/02

Zagreb, 27. ožujka 1992.