MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE

Na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 52/91), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donosti

NAREDBU

o mjerama sprečavanja pojave, otkrivanja i suzbijanja zaraznih i nametničkih bolesti životinja u 1992. godini

Zaraze i nametničke bolesti životinja, koje se sprečavajn, otkrivaju i suzbijaju provođenjem mjera određenih ovom naredbom, jesu:

1. Bedrenica i šuštavac (Anthrax et gangraena emphysematosa),

2. Bjesnoća (Lyssa),

3. Bruceloza (Brucellosis),

4. Ehlnokokoza (Echinococcosis),

5. Enzootska leukoza goveda (Leukosis enzootica bovum),

6. Genitalna kampilobakterioza (Campylobacteriosis genitalis),

7. Infekciozna anemija kopitara (Anaemia infectiosa aquorum),

8. Klasična svinjska kuga (Pestis suum classica),

9. Leptopiroza (Leptospirosis),

10. Mastitis krava,

11. Mikoplazmoza peradi (Mycoplasmosis avium),

12. Mikrosporoza (Microsporosis),

13. Miksomatoza (Myxomatosis),

14. Njukaslska bolest (morbus Newcastle),

15. Paratuberkuloza (Paratuberculosis),

16. Q-groznica (Q-febris),

17. Salmoneloza (Salmonellosis),

18. Tifus peradi (Typhus avium),

19. Trihomonijaza (Trichomoniasis),

20. Trihineloza (Trichinellosis),

21 Tuberkuloza (Tubercullosis),

22. Zarazni rinotraheitis goveda - pustularni vulvovaginitis (Rhinotracheitis bovum - Vulvovaginitis pustulosa),

23. Zarazne i nametničke bolesti pčela,

24. Zarazne i nametničke bolesti riba.

1. Bedrenica i šuštavac

Preventivno cijepljenje goveda i ovaca protiv bedrenice i šuštavca, provest će se u zaraženim mjestima (distriktima) najkasnije do 30 travnja.

Goveda i ovce mogu se tjerati na pašu, izvan područja općine, ako su cijepljena protiv bedrenice i ako je od cijepIjenja prošlo više od 30 dana.

2. Bjesnoća

Preventivno cijepljenje pasa, starijih od 4 mjeseca protiv bjesnoće izvršit će se inaktiviranom vakcinom pripremljenom na kulturi stanica, na čitavom području Republike do 31. ožujka u godini. Psa koji u toku godine dostigne starost od četiri mjeseca, odnosno nabavljenog psa koji nije ranije bio cijepljen, mora se cijepiti u roku od 14 dana od dana kada je dostigao starost od četiri mjeseca, odnosno od dana nabave.

U slučaju pojave bjesnoće u većem obimu, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede može narediti da se u tim područjima cijepe i druge domaće životinje inaktiviranom vakcinom.

3. Klasična svinjska kuga

Sve svinje starije od 45 dana moraju se cijepiti protiv klasične svinjske kuge, cjepivom pripremljenim od atenuiranog virusa (K-soj), tako da su stalno imune.

Prasad se cijepi prvi put u dobi od 45 dana, a drugi put u dobi od tri mjeseca, bez obzira na epizootiološku situaciju, što osigurava imunitet do kraja tova.

Program cijepljenja u intenzivnoj proizvodnji može obuhvatiti i prasad mlađu od 45 dana, ovisno o tehnologiji uzgoja.

Nazimice se cijepe prvi put prije pripusta, a krmače nakon svakog prašenja, odnosno odbića prasadi.

U razdoblju ožujak-lipanj i rujan-listopad treba obaviti cijepljenje svih svinja individualnih proizvođača, a cijepljenje prinovljenog podmlatka, nazimica, krmača i nerastova i između navedenih razdoblja.

Svinje koje se nalaze na zajedničkoj odnosno šumskoj ispaši, kao i divlje svinje u ograđenim uzgajalištima, moraju biti cijepljene i održavane u stalnom imunitetnom stanju.

U promet mogu ići samo imune svinje odnosno svinje kod kojih je prošlo najmanje sedam dana od posljednjeg cijepljenja.

Promet svinja dozvoljen je samo na stočnim sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koja su pod veterinarsko-sanitarnom kontrolom.

Svinje koje se stavljaju u promet moraju biti označene brojevima (ušna rnarkica, tetovirani broj) koji se, radi utvrđivanja identiteta, upisuju u svjedodžbu o zdravstvenom stanju životinja.

Ako se utvrdi da su svjedodžbe o zdravstvenom stanju životinja nepotpune ili se utvrdi da nema dokumenata iz prethodnog stavka, veterinarski inspektor neće dozvoliti promet. U tom slučaju naredit će zadržavanje svinja u karanteni i njihovo obvezno cijepljenje prije isteka karantenskog roka.

4. Mikosomatoza

Svi rasplodni kunići, u uzgojima sa više od 20 rasplodnih životinja, moraju se cijepiti protiv miksomatoze atenuiranom vakcinom u dobi od šest tjedana starosti.

Na izložbe i smotre, mogu se otpremiti samo imuni kunići, odnosno kunići kod kojih je prošlo najmanje 10 dana od dana cijepljenja.

5. Njukaslska bolest

Preventivno cijepljenje peradi protiv njukaslske bolesti mora se provesti na cijelom području Republike dva puta godišnje cjepivom proizvedenim iz soja La Sota okulonazalno ili raspršivanjem vakcine.

Cijepljenje peradi protiv njukaslske bolesti izvršit će se od 15. svibnja do 30. lipnja prvi put, i od 15. listopada do 30. studenog drugi put, a prinovljena perad između navedenih razdoblja.

Na području općina sa razvijenom peradarskom proizvodnjom: Varaždin, Čakovec, Ludbreg, Ivanec, Novi Marof, Slavonski Brod, Daruvar i Virovitica, provest će se trokratno cijepljenje ekstenzivnih uzgoja peradi protiv njukaslske bolesti. Cijepljenje peradi izvršit će se u travnju, rujnu i prosincu, okulonazalnom metodom.

Perad i pernata divljač, na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje, mora se cijepiti protiv njukaslske bolesti načinom i cjepivom tako da bude stalno imuna.

Uspjeh provedenog cijepljenja peradi prosuđuje se serološkim postupkom koji je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka.

Kontrola imuniteta u oblasti nadzora izvršit će se u opsegu:

a) u ekstenzivnim uzgojima peradi jedan uzorak na 1.000 cijepljene peradi;

b) u intenzivnim uzgojima peradi 20 uzoraka po farmi odnosno lokaciji.

Veterinarske stanice i držatelji intenzivrkih uzgoja peradi, dužni su program cijepljenja peradi dostaviti općinskom veterinarskom inspektoru.

1. Bruceloza

Na brucelozu se mora serološki pregledati:

- jedanput godišnje krv svih rasplodnih krava i junica starijih od 12 mjeseci u uzgojima od 10 do 100 grla, i krv 20% rasplodnih krava i junica u uzgojima većim od 100 grIa;

- jedanput godišnje krv svih rasplodnih krmača u uzgojima od 50-100 grla, i krv 20% rasplodnih krmača u uzgojima većim od 100 grla;

- jedanput godišnje krv svih ovaca i koza u općinama: Rovinj, Pula i Poreč najkasnije do 30. lipnja, kao i sve krvi ovaca i koza prije uvođenja u uzgoj; '

- dva puta godišnje krv bikova, nerastova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, od kojih jedan pregled mora biti prije korištenja za rasplod, pri čemu se krv ovnova mora pretražiti i na Brucellu ovis.

Veterinari su dužni kod svakog pobačaja krava i junica, nazimica i krmača, ovaca i koza, dostaviti krv na laboratorijsku pretragu.

2. Enzootska leukoza goveda

Na enzootsku leukozu goveda mora se pregledati krv rasplodnih goveda starijih od 6 mjeseci u uzgojima većim od 10 grla i krv svih rasplodnih goveda starijih od 6 mjeseci, u uzgojima obuhvaćenim programom mjera za suzbijanje enzootske leukoze goveda.

Krv bikova za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i bikova za prirodni pripust, mora se dva puta godišnje pregledati na enzootsku leukozu goveda.

Goveda koja se dovode na izložbe i smotre te sva grla pod selekcijskom kontrolorn koja se stavljaju u promet za rasplod, moraju biti pregledana na enzootsku leukozu serološkim postupkom. Potvrda dijagnostičkog laboratorija ne smije biti starija od 30 dana.

3. Genitalna kampilobakterioza

Bris ili ispirak prepucija bikova za prirodni pripust i proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje mora se dva puta godišnje laboratorijski pregledati na kampilabakteriozu. Prvi pregled na kampilobakteriozu mora se izvršiti prije njihovog korištenja za pripust, odnosno korištenja njihovog sjemena za umjetno osjemenjivanje.

Veterinari su dužni kod pobačaja goveda, ovaca i koza dostaviti materijal na pretragu (pobačeni fetus i krv).

4. Infekciozna anemija kopitara

Serološki pregled uzoraka krvi kopitara mora biti obavljen:

1. dva puta godišnje (siječanj, lipanj) u poduzećima gdje se kopitari koriste u svrhu proizvodnje bioloških pripravaka (vakcina, seruma, sjemena za umjetno osjemenjivanje i sl);

2. jednom godišnje u ergelama, pastuharnama, sportskim društvima, šumskim i drugim radilištima, kao i svim aglomeracijama sa više od deset kopitara zajedno;

3. svakog novonabavljenog kopitara prije uvođenja u aglomeracije iz točke 1. i 2;

4. svakog pastuha prije licenciranja;

5. svih kopitara koji se dovode na izložbe, smotre, sportska natjecanja i opasivanje u ergelama;

6. svih kopitara koji se stavljaju u promet.

Potvrda o negativnoj serološkoj pretrazi, za slučajeve pod točkom 4. i 5. ne smije biti starija od 90 dana, a u slučaju iz točke 6. ne smije biti starija od 30 dana.

5. Leptospiroza

Krv bikova, ovnova, jarčeva, nerastova i ždrijebaca koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, mora se dva puta godišnje pregledati na leptospirozu serološkim postupkom.

Veterinari su dužni kod svakog pobačaja krava i junica, ovaca i koza, svinja i kobila dostaviti krv na laboratorijsku pretragu.

6. Mastitis krava

Proizvođači mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenog stavljanju u promet za ljudsku prehranu dužni su, dva puta u toku godine (ožujak-svibanj; listopad-prosinac) podvrći pojedinačno svaku muznu kravu pregledu na poremćenu sekreciju vimena. Mlijeko krava sa poremećenom sekrecijom vimena mora sc bakteriološki ispitati.

7. Mikroplazmoza peradi

Pilići roditeljskih i djedovskih linija, lakih i teških pasmina, moraju se serološki pregledati, u dobi od četiri dana, na Mycoplasma gallisepticum i Mycoplasma synoviae.

8. Mikrosporoza

Veterinarske stanice, odnosno dijagnostičke organizacije, dužne su mikrosporozu prijaviti i Ministarstvku poljoprivrede, šumarslva i vodoprivrede - Upravi za veterinarstvo.

9. Paratuberkuloza

Bikovi, ovnovi i jarčevi za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust moraju se dva puta godišnje laboratorijski pregledavati na paratuberkulozu.

U svim slučajevima klinički postavljene sumnje na oboljenje od paratuberkuloze, kod rasplodnih goveda i koza, u farmskim uzgojima, potrebno je izvršiti serološku pretragu krvi sumnjivih životinja na paratuberkulozu.

10. Q - groznica

Kod svakog pobačaja krava i junica, ovaca i koza, mora se izvršiti pretraga i na Q-groznicu.

Zabranjeno je držanje ovaca i koza u okviru ekonomskih dvorišta mliječnih farmi.

Sva goveda, ovce i koze pod selekcijskom kontrolom, prije stavljanja u promet za rasplod, kao i prije uvođenja u rasplodna stada, moraju se pregledati na Q-groznicu.

11. Tifus i salmoneloze peradi

Rasplodna perad i pernata divljač, od kojih se jaja koriste za proizvodnju pilića u inkubatorima, mora biti pregledana na tifus peradi.

Metodom brze krvne aglutinacije mora se pregledati djedovsko jato u cijelosti, a ostala jata u reprodukciji najmanje 50%, u oba slučaja, kad dostignu 30% nesivosti.

Proizvođači peradi i proizvoda od peradi dužni su obaviti bakteriološke pretrage na uzročnike tifusa peradi i salmoneloze i to:

1. uređaja i prostorija za inkubiranje jata i manipuliranje jednodnevnim pilićima, opreme i korištene ambalaže (osim papira) - najmanje kvartalno dvije kontrole metodom brisa kod djedovske, a jedna kod roditeljske generacije;

2. zadušaka, uginulih i kržljavih pilića, a napose njihovog mekonija sa podložaka - najmanje mjesečno dvije kontrole kod djedovske, a jedna kod roditeljske generacije. Pregledu se podvrgava najmanje 100 zadušaka, uginulih i kržljavih pilića;

3. jednodnevnih pilića koji uginu u transportu, odnosno u prva dva dana života;

4. uginule peradi iz djedovskih jata svakih 7 dana, a roditeljskih, brojlerskih i drugih jata peradi svakih 15 dana, najmanje jedna kontrola dnevnog uginuća, s tim da se uzorkom smatra jednodnevno uginuće od najviše 20 životinja;

5. svake sarže proizvoda kafilerije, svih proizvoda životinjskog podrijetla prije pripremanja krmnih smjesa, odnosno gotovih krmnih smjesa za perad prije stavljanja u promet. Ispitivanje uzoraka iz točke 1, 2, 3, 4. i 5. obavlja se u vlastitom ili ovlaštenom laboratoriju uz obvezno vođenje evidencije.

Rasplodna perad djedovske i roditeljske linije, iz profilaktičkih razloga, mora se hraniti termički obrađenom hranom.

Jaja za nasad moraju se pliniti dva sata nakon nesenja.

12. Trihomonijaza

Bikovi za prirodni pripust i umjetno osjemenjivanje moraju se prije korištenja laboratorijski ispitati na trihomonijazu.

Bikovi za prirodni pripust moraju se u toku svog korištenja dva puta godišnje laboratorijski ispitati na trihomonijazu.

13. Tuberkuloza

Obvezna opća tuberkulinizacija goveda starijih od šest mjeseci mora se provesti do 30. rujna na područjima općina: Varaždin, Čakovec, Ludbreg, Ivanec, Novi Marof, Bjelovar, Čazma, Daruvar, Đurđevac, Garešnica, Grubišno PoIje, Koprivnica, Križevci, Pakrac, Virovitica, Donja Stubica, Dugo Selo, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Klanjec, Krapina, Kutina, Pregrada, Vrbovec, Zabok, Zlatar Bistrica, Zelina i grad Zagreb, kao i u dvorištima ili mjestima u kojima je tuberkuloza utvrđena u 1991. godini.

Tuberkulinizacija svih rasplodnih goveda u intenzivnim uzgojima - farmama mora se provesti do 30. rujna.

Tuberkulinizacija rasplodnih svinja u intenzivnim uzgojima - farmama, mora se provesti do 31. svibnja.

Za obnovu uzgoja ne mogu se koristiti goveda i svinje koje prije provođenja u rasplod nisu tuberkulinizirane.

Veterinarski inspektori u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom ustanovljenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja, o tome nalazu izvjestiti općinskog veterinarskog inspektora, prema mjestu porijekla tuberkulozne životinje te poslati potrebni materijal na laboratorijsku pretragu.

14. Zarazni rinotraheitis goveda - pustularni vulvovaginitis

Držaoci bikova za prirodni pripust dužni su ih prije početka korištenja, a u toku korištenja dva puta godišnje, podvrgnuti kliničkom i laboratorijskom ispitivanju na balanopostitis:

Za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje mogu se koristiti samo bikovi koji ne pokazuju kliničke znakove bolesti, kojih su krv i sjeme prije početka korištenja, a u toku korištenja dva puta godišnje laboratorijski pregledani na zarazni rinotraheitis - pustularni vulvovaginitis.

Ne smiju se oplođivati krave i junice sa kliničkim znakovima pustularnog vulvovaginitisa.

15. Zarazne i nametničke bolesti pčela

a) Američka gnjiloća pčelinjeg legla

U mjestima gdje je 1991. godine ustanovljena američka gnjiloća pčelinjeg legla, moraju se tokom ožujka i travnja pregledati sve pčelinje zajednice u krugu 3 km od žarišta. Svaku sumnju na bolest treba potvrditi laboratorijskom pretragom.

b) Nozemoza

Držaoci pčelinjih zajednica dužni su tokom siječnja i veljače, a do kraja ožujka u kontinentalnom dijelu Republike, sakupljati uzorke zimskih gubitaka pčela i dostavljati ih na laboratorijsku pretragu, putem veterinarske službe.

c) Varooza

Držatelji pčelinjih zajednica dužni su obaviti, u proljeće i jesen (ovisno o razvoju pčelinjeg legla), dijagnostičko, a po potrebi i preventivno tretiranje pčelinjih zajednica.

d) U promet mogu ići samo zdrave pčelinje zajednice, odnosno one na kojima su provedene dijagnostičke i ostale naređene mjere.

16. Zarazne i nametničke bolesti riba

U svim pastrvskim ribogojilištima obavit će se:

a) laboratorijski i klinički pregled mlađa u starosti od 5 mjeseci, a u rujnu konzumne ribe, na znakove vrtičavosti;

b) u ožujku i travnju virusološki pregled mlađa, a u prosincu pregled matica kalifornijske pastrve, na uzročnike zarazne nekroze gušterače:

c) mjesec dana prije mrijesta pregled uzoraka krvi matica na antitijela, a virusološki pregled na uzročinke virusne hemoragične septikemije kalifornijske pastrve kad god se pojave klinički znakovi bolesti.

U svim šaranskim ribnjičarstvima obavit će se u proljeće pregled zdravstvenog stanja šarana, radi otkrivanja pojave proljetne viremije te u rujnu uzimanje uzoraka krvi i pregled na antitijela.

1. Ehinokokoza

Prilikom cijepljenja pasa protiv bjesnoće preporučuje se i dehelminitizacija protiv Echinococcus granulos sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice.

Radi sprečavanja postterapijske diseminacije jajašca obvezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru i njihove izmetine neškodljivo ukloniti.

Poduzeća i druge pravne i fizičke osobe, koje se bave klanjem stoke za javnu potrošnju, kao i vlasnici - korisnici stoke, koji je kolju za vlastitu potrošnju, dužni su radi sprečavanja širenja ehinokokoze, odbačene organe zaklane stoke učiniti neškodljivim, preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem, odnosno uništiti ih spaljivanjem ili zakapanjem.

2. Trihineloza

Veterinarske stanice moraju se osposobiti za pregled uzoraka mesa na trihinelozu i podučavati stanovništvo o potrebi takvih pregleda i kada se svinje kolju za potrebe vlastitog domaćinstva;

Dijagnostičke organizacije i ovlaštene veterinarske inspekcije dužne su svaki slučaj trihineloze prijaviti općinskom i republičkom organu veterinarske inspekcije.

1. U cilju djelotvornije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi i zaštite čovjekova okoliša, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, veterinarske stanice i druga poduzeća koja obavljaju veterinarsku djelatnost, provodit će neposredno ili preko ovlaštenih organizacija preventivnu deratizaciju.

Deratizacija se provodi u stočnim nastambama i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog podrijetla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i ljudi:

Preventivna deratizacija provodi se dva puta godišnje, a na poziv građana, organizacija ili inspekcijskog organa i češće.

2. Radi zaštite životinja od zaraznih, nametničkih i drugih opasnih bolesti, vlasnici i držatelji životinja u intenzivnim uzgojima - farmama, dužni su uspostaviti veterinarsko-sanitarni red, a osobito:

- mora se osigurati ekonomska dvorišta i stočne nastambe od nekontroliranog ulaska i izlaska Ijudi, životinja i vozila;

- postaviti i održavati uređaje za dezinfekciju osoba i vozila koja ulaze u ekonomsko dvorište i stočne nastambe, a radnicima i posjetiocima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;

- pomije i otpaci koji se koriste kao hrana za svinje, moraju se prethodno prokuhati.

3. Poduzeća i druge fizičke i pravne osobe odgovorne za izvršenje ove naredbe, dužne su donijeti program njenog provođenja, a o poduzimanju naređenih mjera masovnog karaktera prethodno obavijestiti općinski organ uprave nadležan za poslove veterinarstva.

Ova naredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 322-01 /91-01 /555

Urbroj : 525-06-91-1

Zagreb, 23. prosinca 1991.