SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 29. prosinca 1991, Vijeća općina 29. prosinca 1991. i Društveno-političkog vijeća 29. prosinca 1991.

Klasa: 011-01/91-01/178

Urbroj: 71-91-1

Zagreb, 31. prosinca 1991.

ZAKON

o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima

U Zakonu o neposrednim porezima ("Narodne novine", br. 19/90, 28/90, i 14/91.) članak 3. i stavak 4. članka 10. brišu se.

U članku 17. riječi: "građana" i "građaninu" zamjenjuju se riječima: "poreznog obveznika" i "poreznom obvezniku".

U članku 21. dodaje se stavak 3. i 4. koji glase: .Nematerijalni troškovi koji se odnose na dnevnice za službena putovanja, naknade za troškove prijevoza na rad i s rada, naknada za smještaj i prehranu na terenu, troškovi za prehranu radnika u toku rada i ostale naknade radnicima, priznaju se pravnim i fizičkim osobama do iznosa utvrđenim kolektivnim ugovorima.

Na iznose dnevnica za službena putovanja, naknade za troškove prijevoza na rad i s rada, naknade za smještaj i prehranu na terenu, troškove za prehranu radnika u toku rada i ostale naknade radnicima isplaćene iznad iznosa utvrđenih kolektivnim ugovorima plaća se posebni porez na dobit po stopi koja se utvrđuje zakonom."

U članku 22. riječi: "trostruki" zamjenjuje se riječju "dvostruki".

Članak 26. mijenja se i glasi:

"Porez na dobit pravnih i fizičkih osoba ne plaća se na dio dobiti koji te osobe ulažu u saniranje šteta izazvanih ratnim djelovanjem na području Republike Hrvatske pod uvjetom da je dio dobiti uložen zajedno s obračunatim ili izdvojenim sredstvima amortizacije ili da je dio dobiti izdvojen nakon što su obračunata i izdvojena sredstva amortizacije uložena u vlastiti razvoj.

Porez na dobit pravne i fizičke osobe ne plaćaju za novoosnovana poduzeća i radnje u prvoj godini rada, u drugoj godini rada 50% od obračunatog poreza, a u trećoj godini rada 25% od obračunatog poreza.

Oslobađanja i olakšice iz stavka 2. ovoga članka prestaju i ranije, ako novoosnovano poduzeće i radnja ostvari dobit u visini uloženih sredstava za osnovna i trajna obrtna sredstva potrebna za otvaranje novog poduzeća odnosno radnje.

Novoosnovana poduzeća i radnje na otocima ne plaćaju obračunati porez u razdoblju od dvije godine.

Pod novoosnovanim poduzećem odnosno radnjom smatra se prvo otvaranje poduzeća, odnosno radnje.

Pod prvim otvaranjem poduzeća, odnosno radnje ne smatra se promjena vlasnika poduzeća, odnosno radnje, promjena djelatnosti i mjesta obavljanja djelatnosti, prelazak iz fizičke u pravnu osobu i obrnuto, prekid pa nastavljanje obavljanja djelatnosti unutar roka od pet godina, te nastajanje poduzeća ili radnje podjelom, spajanjem ili pripojenjem drugom poduzeću ili radnji, kao i osnivanje poduzeća, odnosno radnje na mjestu gdje se ranije obavljala djelatnost u poduzeću, odnosno radnji unutar roka od pet godina.

Iznimno, novoosnovanim poduzećem, odnosno radnjom smatra se novo poduzeće, odnosno radnja koja je započela radom nakon rekonstrukcije i modernizacije investiranjem domaćeg ili stranog kapitala u poduzeće ili dio poduzeća koje je likvidirano u stečajnom postupku ili je stečajni postupak u toku. Pravo na porezno oslobodenje, odnosno olakšicu iz ovog stavka pravna i fizička osoba ostvaruje na osnovi rješenja Ministarstva financija.

Članak 28. mijenja se i glasi:

"Pravnim i fizičkim osobama umanjuje se osnovica poreza na dobit za dio dobiti koju reinvestiraju u cilju povećanja ili modernizacije proizvodnih kapaciteta u vlastitom ili drugom poduzeću, odnosno radnji pod, uvjetom da je dio dobiti reinvestiran zajedno s obračunatim i izdvojenim sredstvima fonda amortizacije poreznog obveznika.

Dio dobiti za koju se zbog reinvestiranja umanjuje porezna osnovica, može iznositi najviše 50% od ostvarene dobiti.

Iza članka 37. dodaje se novi članak "37a. koji glasi:

Porez iz osobnog dohotka radnika ne plaća se iz zajamčenog osobnog dohotka radnika pod uvjetom da ga primaju svi radnici zaposleni kod pravnih i fizičkih osoba.

Oslobođenje od plaćanja poreza iz stavka 1. ovoga članka konačno je ako prosječni mjesečni iznos osobnog dohotka svakog pojedinog radnika po periodičnom, odnosno godišnjem obračunu ne prelazi iznos zajamčenog osobnog dohotka.

Ako prosječni mjesečni iznos osobnog dohotka po periodičnom odnosno godišnjem obračunu prelazi iznos zajamčenog osobnog dohotka, naknadno će se iz osobnog dohotka radnika obračunati i naplatiti porez iz osobnog dohotka radnika na sve iznose koji su radnicima isplaćeni u obračunskim razdobljima."

U članku 67. dodaje se stavak 3. koji glasi:

"Obveznik poreza na prihod od imovine je i pravna osoba koja ostvaruje prihod od davanja u zakup, odnosno najam nekretnina i pokretnih stvari, ako na te prihode ne plaća porez na dobit."

U članku 77. stavku 2. točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom i dodaju se riječi: "osim ako je imovina stečena zajedničkim radom bračnih drugova i kada se prenosi vlasništvo na nekretnine u skladu s propisima, kojima se uređuje pretvorba društvenog vlasništva u druge oblike vlasništva."

U članku 85. stavku 3. iza riječi: "pokretnine" dodaju se riječi: "zemljište, gotov novac i novčana potraživanja".

U stavku 5. iza riječi: "pokretnina", dodaju se riječi: "odnosno gotov novac i novčana potraživanja", a u istom stavku iza riječi: "pokretnine", briše se zarez i dodaju se riječi: "te na gotov novac i na novčana potraživanja".

Iza stavka 8. dodaje se novi stavak 9. koji glasi:

"Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju roditelji kada nasljeđuju imovinu svoje djece i drugih potomaka u izravnoj liniji."

U članku 93. stavku 1. riječi: "na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije" brišu se.

U stavku 4. riječi: "a najviše 30%" zamjenjuju se riječima: "u visini od 30% od ostvarenog čistog prihoda".

Članak 94. mijenja se i glasi:

-U ukupni čisti prihod ne ulaze:

1.doplatak na djecu i novčana primanja za opremu novorođenog djeteta,

2. socijalne pomoći,

3. nagrade za životno djelo koje se daju kao opće društveno priznanje za uspjeh u znanosti, prosvjeti, kulturi i u drugim društvenim djelatnostima,

4. nagrade koje daju OUN ili njezine organizacije, međunarodne organizacije i strane nacionalne organizacije za rad za oblast znanosti, kulture, umjetnosti i drugim društvenim djelatnostlma,

5. pomoći zbog uništenja i oštećenja imovine od elementarnih nepogoda i drugih izvanrednih događaja,

6. isplate osiguranih suma po osnovi osiguranja života i imovine,

7. naknada štete zbog posljedica nesreće na poslu, 8. naknade osobnih dohodaka radnika prema posebnim propisima što ih pravne osobe mogu uračunati u materijalne troškove poslovanja do visine iznosa utvrđenih kolektivnim ugovorom o zapošljavanju između radnika i poslodavca,

9. otpremnine koje se daju radniku prilikom odlaska u mirovinu,

10. naknade za vrijeme vojne službe u oružanim snagama Republike Hrvatske;

11. naknade pripadnicima civitne zaštite i drugim osobama, a koje proistjeću iz propisa o civilnoj obuci i zaštiti od elementarnih nepogoda,

12. primanja po propisima o socijalnom osiguranju, osim mirovina i naknade osobnih dohodaka za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda.

13. nagrade učenika i studenata koje primaju za vrijeme obavljanja prakse i kao demonstratori na fakultetima i visokim školama,

14. naknade za rad motriteljima hidrometeoroloških i protugradnih stanica,

15. primanja studenata i đaka na redovnom školovanju za rad preko studentskih, omladinskih i đačkih organizacija,

16. stipendija osoba koje se ne nalaze u radnom odnosu,

17. primanja na ime pomoći porodici umrlog radnika,

18. plaće invalida i drugih invalidnih osoba, zaposlenih u poduzećima za zapošljavanje invalida, kao i iz nagrada osoba koje se nalaze na profesionalnoj rehabilitaciji u tim poduzećima,

19. naknada i nagrada koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama,

20. naknada i nagrada koje meloljetne osobe ili mlađe punoljetne osobe primaju za obavljeni rad u odgojnoj ustanovi ili domu za preodgoj,

21. naknade koje se isplaćuju po osnovi članstva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti,

22. primanja na ime pomoći porodici umrlog radnika,

23. dobici od igara na sreću,

24. iznos uplaćenog zajma s javnim upisom u obračunskom razdoblju za koje se razrezuje i plaća porez iz ukupnog prihoda građana,

25. iznos troškova obrane doktorske dizertacije i magistarskog rada poreznog obveznika,

26. iznos troškova za svaki neotkupljeni patent i tehničko unapređenje u godini u kojoj su patentirani,

27. iznos izdataka za kupnju knjiga i likovnih djela na osnovi dokumentacije o kupnji,

28. iznosi utrošeni za održavanje i adaptaciju spomenika kulture na osnovi dokumenata ovjerenih od nadležnog zavoda za zaštitu spomenika kulture,

29. iznosi pomoći humanitarnim organizacijama, organizacijama invalida, zdravstvenim organizacijama i organizacijama za socijalnu zaštitu građana, kao i iznos pomoći za otklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda, te iznosi uplaćeni kao doprinos za izgradnju spomenika povijesnim ličnostima i događajima,

30. iznosi kamata za dinarsku i deviznu štednju građana, kamate na tekuće i devizne račune te iznosi kamata na zajmove s javnim upisom,

31. iznosi anuiteta stambenih kredita za kupnju ili izgradnju stanova ili stambenih zgrada kao i iznosi cijene za kupnju vrijednosnih papira, nekretnina i pokretnih stvari trajnije vrijednosti (namještaj, bijela tehnika, automobili) koje su kupljene uz plaćanje poreza na promet ako je na promet tih predmeta uvedeno plaćanje poreza na promet.

32. iznosi utrošeni za ulaganja u tjelesnu kulturu i šport, te ulaganja u športske objekte u svrhu održavanja ili poboljšanja njihove temeljne funkcije"

Članak 101. mijenja se i glasi:

"Obveznici poreza na dobit koji vode poslovne knjige utvrđuju svoje porezne obveze na osnovi ostvarenih posluvnih rezultata prema periodičnom, odnosno godišnjem obračunu, a obračunati porez uplaćuje u rokovima i na način propisan ovim zakonom.

Obveznicima poreza koji porez na dobit plaćaju prema ostvarenoj dobiti, a koji ne vode poslovne knjige ili ih vode netočno ili ne obračunavaju u potpunosti ili djelomično porezne obveze, poreznu obvezu utvrđuje rješenjem uprava prihoda.

Obveznicima poreza iz stavka 2. ovoga članka porezna obveza utvrđuje se na osnovi podataka o ostvarenom, ukupnom prihodu, troškovima poslovanja te na osnovi podataka o ostvarenom ukupnom prihodu, troškovima poslovanja te na osnovi drugih podataka o opsegu i načinu poslovanja poreznog obveznika do kojih je uprava prihoda došla prije ili u toku vođenja postupka kontrole poslovanja obveznika.

Rješenje iz stavka 2. ovoga članka uprava prihoda donosi prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku i odgovarajućim odredbama ovoga zakona.

Obveznicima poreza na dobit koji porez plaćaju u godišnjem paušalnom iznosu, poreznu obvezu utvrđuje uprava prihoda na način i u postupku propisanim ovim zakonom.

Porez na dobit koji se obračunava u postotku od svakog pojedinačnog ostvarenog bruto-prihoda i porez na prihod od imovine od vrijednosnih papira i dividendi obračunava i uplaćuje isplatilac prihoda na način i u rokovima propisanim ovim zakonom."

Članak 102. mijenja se i glasi:

"Obveznici poreza koji porez na dobit plaćaju prema ostvarenoj dobiti, plaćaju mjesečne akontacije poreza na dobit razmjerno visini osnovice po zadnjem periodičnom obračunu.

Akontacija poreza na dobit plaća se do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.

Ako obveznik poreza na dobit ne uplati porez u roku propisanom u stavku 2. ovoga članka, nadležna služba kod koje obveznik ima žiro-račun izvršit će naplatu poreza sa žiro-računa poreznog obveznika".

Članak 105. mijenja se i glasi:

"Obveznici poreza na dobit koji porez na dobit plaćaju prema ostvarenoj dobiti dužni su u roku propisanom za predaju periodičnog obračuna, odnosno završnog računa ili godišnjeg obračuna predati nadležnoj službi kod koje imaju žiro-račun, obračun poreza na dobit i uplatiti obračunati porez.

Fizičke osobe koje plaćaju porez na dobit prema ostvarenoj dobiti dužne su obračun poreza dostaviti nadležnoj upravi prihoda i uplatiti obračunati porez.

Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka u propisanom roku za predaju periodičnog obračuna odnosno završnog računa ne dostavi obračun poreza i ne uplati obračunati porez, nadležna služba kod koje porezni obveznik ima žiro-račun dužna je u roku od osam dana od dana isteka roka za dostavu obračuna obavijestiti mjesno nadležnu upravu prihoda radi utvrđivanja poreznih obveza.

Ako porezni obveznik iz stavka 2. ovoga članka u propisanom roku za predaju periodičnog obračuna, odnosno završnog računa ne dostavi obračun poreza i ne uplati obračunati porez, uprava prihoda utvrdit će rješenjem poreznu obvezu.

Fizičke osobe koje porez na dobit plaćaju u paušalnom godišnjem iznosu dužne su upravi prihoda dostaviti izvještaj o ostvarenom ukupnom prihodu, troškovima poslovanja i isplaćenim osobnim dohocima za razdoblje siječanj - lipanj odnosno siječanj - prosinac do 15. srpnja, odnosno 15. siječnja na obrascu polugodišnjeg i godišnjeg obračuna.

Oblik i sadržaj obrasca polugodišnjeg i godišnjeg obračuna propisuje Ministar financija."

U članku 108. stavak 1. briše se.

Dosadašnji stavak 2., 3. i 4. postaju stavak 1., 2. i 3. U stavku 3. riječi: "do 31. svibnja" zamjenjuju se riječima: "do 31. ožujka".

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

"Obveznici poreza iz ukupnog prihoda građana plaćaju u toku godine akontacije poreza iz ukupnog prihoda građana na osnovi podataka o ostvarenim prihodima u tromjesečnom razdoblju za koje se utvrđuje akontacija. Akontacija poreza iz ukupnog prihoda građana utvrđuje se primjenom odgovarajuće stope na osnovicu koju čini iznos ukupno ostvarenih čistih prihoda u tromjesečju za koje se akontacija utvrđuje, umanjena za iznos devetorostrukog prosječnog osobnog dohotka zaposlenih u privredi Republike Hrvatske u prethodnom obračunskom razdoblju prema podacima Republičkog zavoda za statistiku".

U članku 109. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: "Obveznici poreza iz ukupnog prihoda građana dužni su službi društvenih prihoda prema svojem prebivalištu podnijeti prijavu o ostvarenom prihodu u prethodnom tromjesečju do 15. travnja. 15. srpnja i 15. listopada radi utvrđivanja akontacije poreza iz ukupnog prihoda građana."

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

U članku 114. u stavku 1. i 2. riječi: "građanin" zamjenjuju se riječima: "porezni obveznik".

U članku 118. stavku 1. iza riječi: "porezni obveznici" stavlja se točka, a riječi: "te o isplaćenim osobnim dohocima i drugim primanjima zaposlenih radnika za godinu za koju se razrezuje porez", brišu se.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

"Društvene i privatne pravne osobe i državni organi, isplatioci plaća i drugih prihoda koji podliježu plaćanju poreza iz ukupnog prihoda građana, dužni su podatke o isplaćenim plaćama i drugim prihodima dostaviti Službi društvenih prihoda u kojoj je prebivalište građanina-primaoca plaće i drugog prihoda do 15. travnja,15. srpnja. 15. listopada i 15. siječnja za prethodno tromjesečno razdoblje."

Dosadašnji stavak 2. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi:

"Banke i druge financijske organizacije koje obavljaju poslove platnog prometa dužne su u rokovima iz stavka 1. ovoga članka dostaviti službi društvenih prihoda, u kojoj je prebivalište građanina, podatke o prometu preko žiro-računa za sve građane. Banke i financijske organizacije dužne su ove podatke dati i na poseban zahtjev službi društvenih prihoda."

Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.

Članak 122. mijenja se i glasi:

"Radi pravilnog utvrđivanja poreznih obveza i služba društvenih prihoda dužna je u toku godine prikupljati podatke o ostvarenim prihodima i troškovima poslovanja poreznih obveznika potrebnih za utvrđivanje poreznih obveza."

U članku 133. riječi: "građanin" zamjenjuju se riječima: "porezni obveznik".

U članku 154. stavku 1., iza riječi: "stanu", dodaju se riječi:"odnosno poslovnoj prostoriji".

U članku 169., stavku 1; riječi: "društveno vlasništvo" zamjenjuju se riječima: "državno vlasništvo".

U članku 178. iza riječi "građanin" dodaju se riječi "i pravna osoba".

U članku 186., stavku 1., riječi: "od 3.000 do 150.000 dinara" zamjenjuju se riječima: "od 12.000 do 600.000 hrvatskih dinara".

U stavku 2., riječi: "od 150 do 1.000 dinara", zamjenjuju se riječima: "od 600 do 4.000 hrvatskih dinara".

U članku 187., stavku 1., riječi: "od 1.000 do 10.000 dinara" zamjenjuju se riječima: "od 4.000 do 40.000 hrvatskih dinara".

U istom stavku u točki 2., iza riječi: "ili" dodaju se riječi "neažurno ili".

Točka 4. mijenja se i glasi:

"4. porezni obveznik koji ne dopusti ili ometa pregled poslovnih knjiga ili poslovnih prostorija (članak 123.)."

Iza točke 5. dodaju se nove točke 6. i 7. koje glase:

"6. porezni obveznik koji u propisanom roku za predaju periodičnog obračuna ili godišnjeg obračuna ne dostavi nadležnoj službi obračun poreza na dobit (članak 105. stavak 1. i 2).

7. porezni obveznik koji prije upotrebe ne ovjeri u općinskoj upravi prihoda knjigu prihoda i rashoda i knjigu prometa te blokove računa i kontrolne vrpce na kojima evidentira obavljeni promet".

U članku 188. riječi: "od 1.000 dinara" zamjenjuju se riječima: "od 6.000 hrvatskih dinara".

U članku 189., stavku 1., riječi: "od 1.000 do 10.000 dinara- zamjenjuju se riječima: "od 4.000 do 40.000 hrvatskih dinara".

U članku 180., stavku 1., riječi: "od 1.000 do 10.000 dinara" zamjenjuju se riječima: "od 4.000 do 40.000 hrvatskih dinara"

U stavku 3. riječi: "od 500 do 2.000 dinara" zamjenjuju se riječima: "od 2.000 do 10.000 hrvatskih dinara".

U članku 191., stavku 1., riječi: "od 2.000 do 100.000 dinara" zamjenjuju se riječima: "od 10.000 do 400.000 hrvatskih dinara".

U stavku 2. riječi: "od 500 do 10.000 dinara" zamjenjuju se riječima: "od 2.500 do 40.000 hrvatskih dinara".

U članku 192., stavku 1., riječi: "od 500 do 50.000 dinara" zamjenjuju se riječima: "od 2.500 do 200.000 hrvatskih dinara".

U stavku 2. riječi: "od 500 do 10.000 dinara" zamjenjuju se riječima: "od 2.500 do 40.000 hrvatskih dinara".

Članak 193. mijenja se i glasi

-Postupak za izricanje kazni o prekršajima zbog povrede odredbi ovoga zakona pokreće i vodi i donosi rješenje o prekršaju komisija za prekršaje općinske uprave prihoda.

Za područje grada Zagreba može se osnovati više komisija za prekršaje.

Protiv rješenja Komisije za prekršaje iz stavka 1. i 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Komisiji za prekršaje Ministarstva financija.

Iza članka 193., dodaje se novi članak 193a. koji glasi:

Komisija za prekršaje sastoji se od predsjednika i dva člana.

Predsjedniku i članovima komisije određuju se zamjenici.

Predsjednik Komisije za prekršaje, njegov zamjenik te članovi komisije i njihovi zamjenici imenuju se iz redova stručnih radnika općinskih uprava prihoda, Uprava prihoda grada Zagreba, odnosno Ministarstva financija.

Komisiju za prekršaje općinske uprave prihoda i Uprave prihoda grada Zagreba imenuje direktor Uprave prihoda, a Komisiju za prekršaje Ministarstva financija imenuje ministar financija.

Komisiju za prekršaje za više općinskih uprava prihoda imenuju sporazumno direktori uprava prihoda za koje se Komisija imenuje".

Iza članka 195., dodaje se novi članak 195a. koji glasi:

Oslobođenja i olakšice od plaćanja poreza na dobit za novoosnovana poduzeća i radnje primjenjuje se od dana upisa u registar nadležnog suda ili u registar nadležnog organa uprave u općini.

Pravne i fizičke osobe koje koriste oslobođenja i olakšice od plaćanja poreza na dobit po ranijim propisima imaju pravo na te olakšice do isteka vremena za njihovo korištenje".

Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1.siječnja 1992. godine.

Klasa: 410-01/91-01/05.

Zagreb, 28. prosinca 1991.