NARODNA BANKA HRVATSKE

Na temelju članka 14., članka 67. stavka 1. točke 8. i članka 90. stavka 3. Uredbe o Narodnoj banci Hrvatske ("Narodne novine", broj 71/91.), guverner Narodne banke Hrvatske donio je

ODLUKU

o načinu i uvjetima korištenja kredita iz primarne emisije u prvom tromjesečju 1992. godine

Narodna banka Hrvatske odobravat će bankama kratkoročne kredite iz primarne emisije u okviru utvrđenom za I. tromjesečje 1992. godine po osnovi opće kvote i selektivnih namjena.

Ovom Odlukom utvrđuje se osnovica za korištenje reeskontnih kredita, reeskontna stopa, način i postupak korištenja i vraćanje tih kredita i dokumentacija na temelju koje se koristi primarna emisija Narodne banke Hrvatske.

Korištenje primarne emisije, u smislu ove Odluke, uskratit će se bankama koje ne udovoljavaju minimalnim općim uvjetima kreditne sposobnosti i financijske discipline propisanim važećim Zakonom o bankama i drugim financijskim organizacijama i Odlukom o namjeni općim uvjetima kreditne sposobnosti banaka i drugih financijskih organizacija.

Sukladno stavku 1. ove točke banka je dužna pri korištenju primarne emisije iz ove Odluke Narodnoj banci Hrvatske podnijeti izjavu da udovoljava propisanim minimalnim općim uvjetima kreditne sposobnosti.

Pod bankom, u smislu ove Odluke, smatraju se banke koje su osnovane kao pravne osobe na temelju Zakona o bankama i drugim financijskim organizacijama sa sjedištem na teritoriju Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: banke).

Narodna banka Hrvatske, ovom Odlukom, odobravat će kredite bankama iz primarne emisije po osnovi:

- Opće kvote na temelju:

1. zaloga određenih vrijednosnih papira;

2. portfelja određenih vrijednosnih papira;

3. isprava o kratkoročnim kreditima koje su banke dale krajnjim korisnicima; i

-Selektivnih kredita na temelju određenih isprava o kratkoročnim kreditima koje su banke odobrile krajnjim korisnicima za određene selektivne namjene, i to:

1. za proizvodnju ratarskih kultura;

2. za tov stoke i uzgoj rasnog priplodnog podmlatka: i

3. za sezonske zalihe i robne rezerve poljoprivredno-prehrambenih proizvoda roda 1991. godine.

Banke koje na dan stupanja na snagu ove Odluke koriste, u okviru opće kvote, kratkoročne kredite za selektivne namjene dužne su ih i dalje koristiti u okviru opće kvote do roka dospijeća.

Krediti koji su odgođeni sukladno Uredbi o privremenoj odgodi vraćanja dijela kredita odobrenih iz primarne emisije pravnim osobama koje su pretrpjele štetu od ratnih razaranja ("Narodne novine", br. 58/91) ostaju u korištenju u okviru opće kvote do 30. lipnja 1982. godine.

Banke mogu međusobno ustupati neiskorištene iznose oćih kvota utvrđenih Odlukom o visini reeskontne kvote za korištenje kredita iz primarne emisije u prvom tromjesečju 1992. godine, o ćemu su dužne zaključiti ugovore i dostaviti ih Narodnoj banci Hrvatske.

1. Kratkoročni krediti na temelju zaloga određenih vrijednosnih papira

Narodna banka Hrvatske odobrava kratkoročne kredite bankama, na temelju zaloga blagajničkih zapisa Narodne banke Hrvatske (u nastavku teksta "lombardni krediti").

Narodna banka Hrvatske odobrava lombardne kredite iz točke VI. ove Odluke u visini:

1) do 60% nominalne vrijednosti založenih blagajničkih zapisa Narodne banke Hrvatske do ćijeg je roka dospijeća preostalo najviše tri mjeseca.

Vrijednosni papiri iz stavka 1. ove točke. do čijeg roka dospijeća preostaje do deset dana, ne mogu biti osnova za obravanje lombardnog kredita iz ove Odluke.

Lombardne kredite iz ove Odluke Narodna banka Hrvatske odobrava s rokom vraćanja koji ne može biti duži od razdoblja koje preostaje do roka dospijeća založenog vrijednosnog papira iz odredbe pod 1). ove točke Odluke, umanjenog za pet dana, s tim da rok vraćanja tog kredita može iznositi najviše tri mjeseca.

Narodna banka Hrvatske ne može banci staviti u tečaj odobreni lombardni kredit prije zalaganja vrijednosnih papira iz stavka 1. ove Odluke.

Narodna banka Hrvatske zaključuje s bankom pojedinačne ugovore za svaki odobreni lombardni kredit kojim se utvrđuju uvjeti korištenja tog kredita, u skladu s uvjetima utvrđenim ovom Odlukom i drugim propisima.

2. Kratkoročni krediti na temelju portfelja određenih vrijednosnih papira

Ovom se Odlukom utvrđuju uvjeti i način pod kojima Narodna banka Hrvatske odobrava bankama kratkoročne kredite na temelju portfelja određenih domaćih i inozemnih prenosivih kratkoročnih vrijednosnih papira za koje su banke dale avale odnosno garancije (u nastavku teksta "reeskontni krediti").

Kratkoročnim vrijednosnim papirima, u smislu ove Odluke, smatraju se vrijednosni papiri izdani s rokom dospijeća do jedne godine.

Portfeljom kratkoročnih vrijednosnih papira u smislu ove Odluke, smatra se knjigovodstveno stanje vrijednosnih papira koje je banka kupila odnosno eskontirala od drugih pravnih osoba u zemlji ili primila od njih na ime naplate svojih potraživanja, a nisu dospjeli za naplatu.

Narodna banka Hrvatske odobrava bankama reeskontne kredite na temelju domaćih prenosivih kratkoročnih vrijednosnih papira u portfelju banke, i to:

1) mjenica što su ih avalirale banke a izdala ih domaća poduzeća, i druge pravne osobe iz oblasti privrede po osnovi dužničko-vjerovničkog odnosa utemeljenog na prometu proizvoda, roba i obavljanja usluga, a dospijevaju za naplatu u roku od 90 dana;

2) komercijalnih zapisa izdanih sukladno važećem Zakonu o vrijednosnim papirima koji dospijevaju za naplatu u roku od 90 dana, za čije je izdavanje banka dala garanciju;

3) komercijalnih zapisa izdanih sukladno važećem Zakonu o vrijednosnim papirima koji dospijevaju za naplatu u roku od 90 dana, izdatih od strane javnih poduzeća koja je osnovala Republika Hrvatska, na koja se ne primjenjuje Zakon o preuzimanju Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji ("Narodne novine". br. 53/91).

Narodna banka Hrvatske odobravat će reeskontne kredite na temelju mjenica iz točke X. odredbe pod 1) ove Odluke koje udovoljavaju ovim uvjetima:

- da sadrže sve bitne elemente predviđene Zakonom o mjenici;

- da su indosirane na banku u skladu sa zakonskim propisima;

- da je na licu mjenične blankete označen broj i datum računa o obavljenoj prodaji proizvoda, robe i usluga.

Narodna banka Hrvatske odobrava bankama reeskontne kredite na temelju vrijednosnih papira iz točke X. ove Odluke - u visini do 60% nominalne vrijednosti tih papira.

Reeskontne kredite na temelju inozemnih prenosivih kratkoročnih vrijednosnih papira Narodna banka Hrvatske odobrava na temelju mjenica i drugih inozemnih vrijednosnih papira koji dospijevaju za naplatu u roku od 90 dana, a avalirale su ih prvorazredne inozemne banke i mogu biti predmet kupoprodaje na inozemnim tržištima vrijednosnih papira što su ih poduzeća dobila na temelju izvoza robe i usluga, a banke ih eskontirale od tih poduzeća.

Reeskontne kredite iz stavka 1. ove točke Narodna banka Hrvatske odobrava bankama u visini do 60% nominalne vrijednosti tih papira.

3. Kratkoročni krediti na temelju isprava o kratkoročnim kreditima koje su banke dale krajnjim korisnicima

Ovom se Odlukom utvrđuju uvjeti i način uz koje Narodna banka Hrvatske odobrava bankama kratkoročne kredite na temelju određenih isprava o kratkoročnim kreditima koje su banke odobrile krajnjim korisnicima za namjene iz ove Odluke (u nastavku teksta "reeskontni krediti")

Narodna banka Hrvatske odobrava bankama reeskontne kredite iz ove Odluke na temelju određenih isprava o kratkoročnim kreditima koje su banke dale krajnjim korisnicima za slijedeće namjene

1) za poslove izvoza, i to

-Za izvoz robe i usluga za gotovo na konvertibilno područje, uz uvjet da se ti krediti naplaćuju u skladu s rokovirna naplate izvoza robe i usluga i da krajnji rok za vraćanje tih kredita nije duži od 60 dana.

Kredite iz ove točke banke daju poduzećima na temeIju isprava o izvršenom izvozu robe, koju je ovjerila carinarnica - izvozna carinska deklaracija s klauzulom "služi za dobivanje kredita" - i isprava o obavljenim uslugama inozemnim naručiocima (računi, situacije odnosno zaključnice, ugovori s inozemnim naručiocem iz kojeg se mogu utvrditi visina, dinamika i način plaćanja obavljenih usluga. ugovor zaključen izmedu domaće turističko-putničke agencije i ugostiteljsko-hotelskih poduzeća o međusobnim pravima i obvezama u pogledu korištenja tog kredita kod banke, te druge izvozne dokumeritacije iz koje se može utvrditi iznos potraživanja od inozemstva).

U slućaju kada ima više sudionika u izvoznom poslu, za korištenje kredita iz primarne emisije, zatražit će se od nadležne carinarnice onoliki broj primjeraka carinske deklaracije s klauzulom "služi za dobivanje kredita", koliko ima sudionika naznačenih u carinskoj deklaraciji.

S kreditima za izvoz robe i usluga iz ove točke izjednačavaju se, u smislu ove Odluke, i krediti što ih banke daju na temelju ugovora o proizvodnji opreme i brodova za izvoz i ugovora o obavljanju usluga u inozemstvu, i to:

- do visine vrijednosti pojedine završene faze, ako je ugovorom predviđeno plaćanje po fazama, s tim da to plaćanje dospijeva u roku iz stavka 1. ove točke;

- do visine ugovorenih avansa, ako je ugovorom predviđeno plaćanje avansa, uz uvjet da avans dospijeva u roku iz stavka 1. ove točke, počevši od dana kada je banka dala kredit i da je njegova naplata osigurana.

Izvoz koji se ostvaruje u okviru dugoročne kooperacije domaćeg poduzeća, uz obračun preko kontokorentnog računa, može se kreditirati samo do visine potražnog salda domaćeg poduzeća, na temelju izvješća ovjerenih od Narodne banke Hrvatske s rokom do 30 dana, s tim da se visina kredita uskladuje mjesečno.

Pod uslugama u smislu ove Odluke, razumijevaju se poslovi iz važećeg Zakona o vanjskotrgovačkom poslovanju.

Rokovi vraćanja kredita iz ove točke počinju teći od dana izvršenoga carinjenja robe odnosno od dana izvršenja usluga u skladu s važećim Zakonom o vanjskotrgovačkom poslovanju i propisima donesenim na temelju tog Zakona.

Danom naplate iz ove točke smatra se, u smislu Zakona o deviznom poslovanju, dan kada su devize uplaćene u korist računa banke ovlaštene za poslove s inozemstvom odnosno dan kada je carinjena roba koja se uvozi pri vanjsko-trgovinskim poslovima za koje se izvoz naplaćuje uvozom robe i usluga. Ako je poduzeću odobreno držanje deviza u inozemstvu danom naplate smatra se dan kada je iznos deviza odobren računu poduzeća u inozemstvu. Krajnji rok za vraćanje kredita iz stava 1. ove točke ne može biti duži od 7 dana od dana kada je izvršena naplata potraživanja iz inozemstva.

- Za izvoz robe i usluga na komercijalni kredit na konvertibilno područje, uz uvjet da rok korištenja tih kredita nije duži od 24 mjeseca za izvoz serijske opreme, od 18 mjeseci za izvoz trajnih potrošnih dobara i od 6 mjeseci za izvoz ostale robe, računajući od dana početka korištenja kredita kod banke. Kredite iz ove točke banke odobravaju poduzećima na temelju isprava o izvršenom izvozu robe ili usluga s klauzulom "služi za dobivanje kredita", ugovora s inozemnim kupcima iz kojih se mogu utvrditi vrsta robe koja se izvozi, dinamika tog izvoza, rokovi i način vraćanja tih kredita i odgovarajući vrijednosni papiri ako su u ugovorima s inozemnim kupcima takvi papiri predviđeni. Kreditima iz ove točke smatraju se i krediti za kreditiranje izvoza u okviru kreditnih aranžmana zaključenih s bankama iz zemalja u koje se roba izvozi.

- Za kreditiranje izvoza opreme i brodova na kredit te za izvođenje investicijskih radova u inozemstvu na kredit na konvertibilnom području banke se mogu koristiti, u visini do 60% od iznosa potraživanja po kreditima što su ih za tu namjenu dale iz svojeg kreditnog potencijala domaćim izvoznicima, koja dospijevaju u roku do 24 mjeseca, počevši od dana davanja kredita banci od strane Narodne banke Hrvatske.

Za korištenje kredita iz stava 1. ove točke banke podnose Narodnoj banci Hrvatske specifikaciju ugovora po kreditima koji su osnova za korištenje kredita kod Narodne banke Hrvatske; s pregledom otplata što dospijevaju u roku do 24 mjeseca i amortizacijskim planom koji sadrži ukupni iznos danog kredita iz kreditnog potencijala banke, dospijeća svake otplate i krajnji rok vraćanja kredita.

- Za kreditiranje proizvodnje i pripremu robe i usluga za izvoz na konvertibilno područje, podrazumijevaju se krediti uz uvjet da krajnji rok vraćanja tih kredita nije duži od 2 mjeseca.

Ove kredite odobravaju banke poduzećima - proizvođaćima robe i pružaocima usluga za izvoz na temelju ugovora zaključenog sa inozemnim kupcem robe odnosno naručiocem usluga - kada je proizvodač robe za izvoz odnosno pružaoc usluge neposredni izvoznik. Kada proizvodać robe za izvoz odnosno pružaoc usluge inozemstvu nije neposredni izvoznik, pored ugovora izvoznika s inozemn kupcem odnosno naručiocem, podnosi se i ugovor zaključen s izvoznikom.

Iznimno, za poslove za koje se unaprijed ne zaključuju ugovori o izvoznim poslovima kredite za pripremu banke mogu odobravati i na temelju druge dokumentacije kojom se osigurava da će kreditirana roba i usluge biti izvezene. Drugom dokumentacijom, u smislu ove odredbe, smatraju se: podaci o izvozu izvršenom u prethodnoj godini, plan iztroza u tekućoj godini i izvješće o izvozu izvršenom u prethodnom tromjesečju. Osim navedene dokumentacije koju banke obvezno prikupljaju od korisnika banka može, prema potrebi, zahtijevati da joj se podnese i druga dokumentacija kojom se dokazuju troškovi, struktura, opseg i dinamika ulaganja u proizvodnju i pripremu robe i usluga za izvoz.

Rok vraćanja kredita iz ove točke može se ugovoriti u trajanju dužem od dva mjeseca ali ne dužem od roka tehnološkog trajanja procesa proizvodnje odnosno pripreme robe za izvoz, s tim da ukupni rok vraćanja tog kredita može iznositi :

- do 6 mjeseci ako tehnološki proces proizvodnje odnosno pripreme robe za izvoz traje duže od 2 mjeseca:

- do 12 mjeseci ako je riječ o proizvodnji krupne opreme i brodova i većih kontingenata odnosno serijske opreme i druge robe čiji tehnološki proces proizvodnje traje duže od 6 mjeseci.

Za kreditiranje pripreme za obavljanje turističkih usluga inozemnim turistima banke se mogu koristiti uz uvjet da krajnji rok vraćanja tih kredita nije duži od 6 mjeseci

Ove kredite banke odobravaju turističkim i ugostiteljskim poduzećima i to: na temelju ugovora zaključenih s inozemnim naručiocima. neposredno ili posredovanjem domaće turističko-putničke agencije ili drugih isprava iz kojih se vidi da će se kreditirana priprema turističkih usluga realizirati obavljanjem usluga inozemnim turistima.

U stanje tih kredita ne mogu ulaziti krediti što ih banke daju za rekonstrukciju, adaptaciju i proširenje samih smještajnih kapaciteta - ugostiteljskih objekata.

Dinarska protuvrijednost kredita iz primarne emisije poslovima izvoza i pripreme proizvođnje robe i usluga izvoz obračunava se primjenom tečaja hrvatskog dinara iz tečajne Iiste koju utvrđuje Narodna banka Hrvatske sukladno Uredbi o načinu održavanja likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu ("Narodne novine.; br. 71/91),

2) za poljoprivredu:

- za proizvodnju određenih ratarskih kultura:

- za tov stoke, za uzgoj rasnoga priplodnog podmlatka u stočarstvu;

- za sezonske zalihe osnovnih poljoprivrednih proizvoda;

- za robne rezerve poljoprivredno-prehrambenih proizvoda domaće proizvodnje:

- za sezonske zalihe ostalih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Korištenje ovih kredita u okviru opće kvote obavlja se uz iste uvjete kao i korištenje kredita iz primarne emisije u okviru selektivnih namjena. u smislu ove Odluke.

Kratkoročni vrijednosni papiri na temelju kojih banke koriste druge kredite iz primarne emisije ne mogu biti temelj za korištenje kratkoročnih kredita u okviru opće kvote u smislu ove Odluke.

Narodna banka Hrvatske odobrava bankama, u smislu ove Odluke, reeskontne kredite u visini do 60% knjigovodstvenog stanja kratkoročnih kredita koje su banke dale krajnjim korisnicima za namjene i uz uvjete iz točke XV ove Odluke.

Narodna banka Hrvatske odobravat će kredite iz sredstava primarne emisije na temelju kratkoročnih kredita što su ih banke odobrile krajnjim korisnicima za slijedeće namjene (u daljnjem tekstu: selektivni krediti):

1. za proizvodnju ratarskih kultura (pšenice, kukuruza, šećerne repe, uljarica, duhana i umjetnih ghojiva);

2. za tov stoke (goveda, svinja, ovaca, peradi, ribe, proizvodnju mlijeka i uzgoj rasnog priplodnog podmlatka);

3. za sezonske zalihe i robne rezerve poljoprivredno-prehrambenih proizvoda roda 1991. godine (pšenice, kukuruza, uljarica, domaćeg sirova ulja, šećerne repe, šećera, duhana, stolnog grožda i jabuka u hladnjačama, vina u vinskim podrumima, mesa u hladnjačama. mliječnih proizvoda iz domaće proizvodnje i umjetnih gnojiva).

1. Krediti za proizvodnju ratarskih kultura

Kreditima za kreditiranje proizvodnje pšenice (merkantilne i sjemenske), kukuruza (merkantilnoga i sjemenskoga), suncokreta. soje, uljane repice. maslina, šećerne repe i duhana banke se mogu koristiti u visini do 60% od sta nja kredita što su ih za tu proizvodnju dale poduzećima i poljoprivrednim gospodarstvima na temelju ugovora o proizvodnji i isporuci sklopljenih s poduzećima i poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave preradom i doradom tih proizvoda i ne temelju ugovora sklopljenih s direkcijom odnosno drugom organizacijom za rezerve poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Rokovi vraćanja kredita iz stavka 1. ove točke ne mogu biti duži od 12 mjeseci; počevši od dana njihova korištenja, i ne mogu biti duži od: za uljanu repicu - 31. srpnja, za suncokret i soju - 31. listopada, za masline - 31. prosinca, za kukuruz - 15. prosinca te za šećernu repu - 31. prosinca 1992., za duhan - 31. ožujka 1993., za pšenicu roda iz godine 1991/92. godine - 15: kolovoza 1992. godine.

Kreditima za kreditiranje proizvodnje sjemenske pšenice i sjemenskog kukuruza banke se mogu koristiti kod Narodne banke Hrvatske na temelju ugovora o proizvodnji i isporuci, zaključenih izmedu proizvodača i poduzeća koja se bave preradom odnosno doradom i prometom tih proizvoda:

Kreditima iz ove točke banke se mogu koristiti na temelju kredita što su ih dale poduzećima i poljoprivrednim gospodarstvima za ugovorenu proizvodnju određenih poljoprivrednih proizvoda.

Kreditima za kreditiranje proizvodnje umjetnih gnojiva banke se mogu koristiti u visini do 6o%, od stanja kredita što su ih odobrile poduzećima za tu hamjenu. Rok korištenja kredita za ovu namjenu ne mote biti duži od 30 dana počevši od dana korištenja sredstava, po ovoj osnovi.

Ovaj kredit banka odobrava krajnjim korisnicima na temelju plana o proizvodnji umjetnih gnojiva za određeno razdoblje i druge dokumentacije iz koje se sa sigurnošću može utvrditi da je korištenje tog kredita u svako doba pokriveno odgovarajućom vrijednošću proizvodnje.

2. Kreditl za tov stoke, uzgoj rasnog priplodnog podmlatka

Kreditima za kreditiranje tova stoke i uzgoja priplodnog podmlatka (goveda, svinja i ovaca), tova peradi (pilića, , gusaka, pataka i pura) tova ribe i proizvodnje mlijeka banke se mogu koristiti u visini do 60% od stanja kredita što su ih za te namjene dale poduzećima i poljoprivrednim gospodarstvima.

Rokovi vraćanja kredita iz stavka I. ove točke, računajući od dana početka korištenja kredita, ne mogu biti duži od dvanaest mjeseci - za tov goveda, šest mjeseci - za tov svinja i ovaca, tri mjeseca - za tov peradi, dvanaest mjeseci - za tov ribe i jedan mjesec za proizvodnju mlijeka.

Osnovica za korištenje reeskontnih kredita za kreditiranje uzgoja rasnog priplodnog podmlatka u stočarstvu (goveda, svinja i ovaca) je knjigovodstveno stanje kredita što su ih banke dale krajnjim korisnicima. Krediti se odobravaju na temelju ugovora o uzgoju rasnog priplodnog podmlatka zaključenog izmedu poduzeća - uzgajivača i poduzeća koje preuzima priplodna grla u svoje osnovno stado. Potrebna dokumentacija je izvadak iz registra i matičnih knjiga o uzgoju priplodnog podmlatka. Ugovori odnosno izvaci iz registra i matične knjige moraju ovjeriti nadležne republičke selekcijske službe.

Pod poduzećima iz ove točke podrazumijevaju se poduzeća i zadružne organizacije koje su registrirane za uzgoj rasnog priplodnog podmlatka u stočarstvu u vlastitim objektima i objektima poljoprivrednih gospodarstava.

Rokovi vraćanja ovih kredita računajući od dana poćetka korištenja kredita ne mogu biti duži: od 18 mjeseci za uzgoj goveda, 10 mjeseci za uzgoj ovaca i 7 mjeseci za uzgoj svinja.

Kreditima iz ove točke banke se mogu koristiti kod Narodne banke Hrvatske na temelju ugovora o proizvodnji i isporuci, zaključenih izmedu proizvodnih poduzeća i poIjoprivrednih gospodarstava koja obavljaju preradu i promet tih proizvoda.

3. Krediti za sezonske zalihe i robne rezerve poljoprivredno prehrambenih proizvoda roda 1991.

Kreditima za kreditiranje sezonskih zaliha određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda banke se mogu koristiti i to: za zalihe domaće pšenice (merkantilne i sjemenske), uljarica (suncokreta, soje, uljane repice, maslina i bučinih sjemenki) i domaćega sirova jestiva ulja, za zalihe kukuruza (merkantilni i sjemenski), šećerne repe i šećera, zalihe duhana i za zalihe umjetnih gnojiva u visini do 60% od stanja kredita što su ih za te zalihe dale poduzećima i poljoprivrednim gospodarstvima.

Korisnici kredita iz stavke 1. ove točke mogu biti:

- za zalihe merkantilne pšenice - poduzeća, druge pravne osobe i poljoprivredna gospodarstva, koje u svojem sastavu imaju mlinove;

- za zalihe merkantilnog kukuruza - poduzeća, druge pravne osobe i poljoprivredna gospodarstva koja se bave tovom stoke, peradi i ribe te industrijskom preradom odnosno doradom kukuruza i uzgojem rasnog priplodnog podmlatka:

- za ostale zalihe - poduzeća, druge pravne osobe i poljoprivreda gospodarstva koja se bave preradom odnosno doradom i prometom tih proizvoda.

Kreditima iz stavke 1. ove točke banke se mogu koristiti uz uvjet da je ugovorom o kreditu s poduzećima, drugim pravnim osobama i poljoprivrednim gospodarstvima predviđeno vraćanje kredita u skladu s dinamikom utroška ili realizacijom zaliha, s tim da krajnji rokovi vraćanja kredita počevši od dana početka njihova korištenja nisu duži:

- od 12 mjeseci - za zalihe pšenice, kukuruza, uljarica odnosno domaćeg sirova ulja i šećerne repe i šećera, i da ne prelazi: za pšenicu - 31. srpnja, za uljarice - domaće sirovo ulje - 30. rujna, kukuruz i šećernu repu - šećer- 31. listopada 1992. godine;

- od osam mjeseci - za zalihe sjemenske pšenice i sjemenskog kukuruza i da ne prelazi: za pšenicu 31. siječnja a za kukuruz - 31. svibnja 1992. godine;

- od 15 mjeseci - za zalihe duhana i da ne prelazi 31. svibnja 1993. godine. Rok korištenja kredita se računa 15 mjeseci od dana korištenja svake pojedine tranše kredita.

Kreditima za kreditiranje sezonskih zaliha stolnoga grožda i jabuka u hladnjacama, zaliha vina domaće proizvodnje u vinskim podrumima, zaliha mesa u hladnjačama i zaliha mliječnih proizvoda i mlijeka u prahu iz domaće proizvodnje, banke se mogu koristiti u visini do 60% od stanja kredita što su ih za te zalihe dale poduzećima, drugim pravnim osobama i poljoprivrednim gospodarstvima.

Rokovi vraćanja kredita iz stavke 1. ove točke, računajući od dana početka korištenja kredita, ne mogu biti duži:

- od šest mjeseci - za zalihe stolnoga grožđa i jabuka u hladnjačama i da ne prelazi rok 30. travnja 1992.;

- od dvanaest mjeseci - za zalihe vina, domaće proizvodnje u vinskim podrumima u društvenom sektoru, i da ne prelazi rok vraćanja 31. listopada 1992.:

- od tri mjeseca - za zalihe mesa u hladnjačama i za zalihe mliječnih proizvoda domaće proizvodnje:

- od osam mjeseci za zalihe sjemenske pšenice i sjemenskog kukuruza i da ne prelaze za pšenicu 31. siječnja, a za kukuruz 31. svibnja 1992. godine.

Korisnici kredita za ostale zalihe poljoprivrednih proizvoda mogu biti:

- za zalihe stolnoga grožđa i jabuka u hladnjačama proizvodna poduzeća, druge pravne osobe i poljoprivredna gospodarstva i poduzeća koja se bave prometom tih proizvoda na veliko za količine uskladištene u hladnjačama- za zalihe vina - poduzeća, druge pravne osobe i

poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom vina;

- za zalihe mliječnih proizvoda - poduzeća, druge pravne osobe i poljoprivredna gospodarstva koja se bave preradom mlijeka u mliječne proizvode;

- za zalihe mesa u hladnjačama - poduzeća i druge pravne osobe i poljoprivredna gospodarstva klaonične industrije.

Za kredite kojima se kreditiraju proizvodnja i zalihe poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,

banke dostavljaju Narodnoj banci Hrvatske slijedeću dokumentaciju:

- ugovore o kreditima što ih je banka dala poduzećima, drugim pravnim osobama i poljoprivrednim gospodarstvima, posebno za svaku vrstu proizvodnje i tova odnosno ugovore, s pregledom ugovorene dinamike otplate kredita;

- račune i druge isprave ili izvatke iz knjigovodstvenog stanja na kraju prethodne dekade o količini i vrijednosti zaliha za koje se koriste krediti:

- drugu dokumentaciju iz koje se sa sigurnošću može utvrditi da se dani krediti koriste namjenski i da je u svako doba korištenje tih kredita pokriveno odgovarajućom vrijednošću proizvodnje odnosno zaliha određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Vrijednost proizvodnje i zaliha poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, radi utvrđivanja visine udjela primarne emisije u kratkoročnom kreditiranju proizvodnje odnosno zaliha, prema ovoj Odluci, obračunavat će se po zajamčenim cijenania, a za proizvode za koje se ne utvrđuju zajamčene cijene obračun vrijednosti obavljat će se po tržnim cijenama.

Kreditima za kreditiranje zaliha umjetnih gnojiva banke se mogu koristiti u visini do 60% od knjigovodstvenog stanja kredita što su ih dale proizvođačima umjetnih gnojiva za sezonske zalihe umjetnih gnojiva domaće proizvodnje, i to: od 1. lipnja do 31. kolovoza 1991. i od 1. prosinca 1991. do 28. veljače 1992. Rok korištenja tih kredita računa se od 1. lipnja odnosno 1. prosinca i traje ovisno o dinamici formiranja i realizaciji sezonskih zaliha umjetnih gnojiva najviše do 90 dana.

Ovaj kredit banka daje krajnjim korisnicima na temelju izvoda iz knjigovodstvenog stanja o količini i vrijednosti zaliha umjetnih gnojiva za koji se koristi kredit i druge dokumentacije iz koje se sa sigurnošću može utvrditi da se odobreni kredit koristi namjenski i da je korištenje tog kredita u svako doba pokriveno odgovarajućom vrijednošću zaliha umjetnih gnojiva.

Krediti za kreditiranje robnih rezervi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda domaće proizvodnje koje se formiraju u smislu Zakona o robnim rezervama, banke mogu koristiti: za rezerve pšenice i sirova jestiva ulja, za rezerve kukuruza i šećera i za rezerve ostalih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz ove Odluke - u visini do 60% od stanja kredita što su ih za tu namjenu dale poduzećima i direkcijama za robne rezerve kod kojih se formiraju te rezerve.

Izuzetno, po osnovi kredita za kreditiranje robnih rezervi pšenice roda 1991. godine koji su odobreni do stupanja na snagu ove odluke, banke mogu koristiti sredstva iz primarne emisije - do 70% od stanja kredita što su ih za tu namjenu dale poduzećima i direkcijama za robne rezerve kod kojih se formiraju te rezerve.

Rok vraćanja kredita iz stavke 1. ove točke ne može biti duži od 12 mjeseci, računajući od dana korištenja svakog pojedinačnog iznosa - tranše odobrenog kredita. Kreditima iz ove točke banke se mogu koristiti na temelju isprava što ih dostavljaju Narodnoj banci Hrvatske:

- ugovora o kreditima što ih je banka dala poduzećima odnosno drugim pravnim osobama kod kojih se formiraju rezerve;

- ugovora o uskladištenju robnih rezervi zaključenim između korisnika kredita i skladištara u kojem je, uz ostalo, predviđena i obveza skladištara da korisniku kredita mjesečno daje podatke o stanju uskladištenih proizvoda;

- računa i drugih isprava kojima se dokazuju količina i vrijednost kreditiranja robnih rezervi:

- pregleda ugovorene dinamike otplate danih kredita.

Ugovor za korištenje kratkoročnih kredita Narodna banka Hrvatske zaključit će sa svakom bankom u Republici, a ugovorom će se utvrditi svi uvjeti odobravanja i korištenja kredita (kamatna stopa, način obračuna i naplate kamate, instrumenti osiguranja plaćanja i drugo).

Kreditima iz primarne emisije, u smislu ove Odluke, banke se koriste podnošenjem zahtjeva Narodnoj banci Hrvatske, pojedinačno po namjenama iz ove Odluke, s dokumentacijom propisanom ovom Odlukom.

Uz zahtjev za korištenje kredita, u smislu stavke 1. ove točke banka podnosi Narodnoj banci Hrvatske pregled stanja danih kredita krajnjim korisnicima koji ulaze u osnovicu za obračun korištenja kredita iz primarne emisije u smislu ove Odluke.

Pregled kredita iz stavke 2. ove točke obuhvaća popis kredita odobrerrih krajnjim korisnicima. grupiranih po namjenama i knjigovodstvena stanja tih kredita na dan obračuna korištenja kredita.

Za osiguranje kontrole namjenskog korištenja kredita za zalihe i robne rezerve poljoprivrednih proizvoda i tov stoke iz ove Odluke, banke će dostavljati Narodnoj banci Hrvatske izvješća o stanju i vrijednosti kreditiranih zaliha i rezervi.

Ova izvješća banke će dostavljati do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, na propisanom obrascu Narodne banke.

Od dana stupanja na snagu ove odluke, Narodna banka Hrvatske će odobravati bankama plasmane iz primarne emisije za namjene iz ove Odluke uz uvjet da te banke na kredite iz primarne emisije, što ih daju krajnjim korisnicima, naplaćuju kamate najviše u visini eskontne stope, uvećane do 4 postotna poena na godišnjoj razini.

Narodna banka Hrvatske će, po potrebi, donijeti upute za provođenje ove Odluke.

Ova Odluka stupa na snagu idućeg dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjivat će se od 1. siječnja 1992. godine.

O. br. 67/91.

Zagreb, 30. prosinca 1991.