REPUBLIČKI ZAVOD ZA STATISTIKU

Na temelju članka 101. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosim

UREDBU

o organizaciji, radu i djelokrugu sudbene vlasti u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske

Važenje zakona

Zakon o redovnim sudovima ("Narodne novine", broj 32/88 - pročišćeni tekst, l6/90, 41/90. i 14/91) i Zakon o teritorijalnoj nadležnosti i sjedištima općinskih, okružnih i okružnih privrednih sudova ("Narodne novine", broj 25/77, 50/78, 34/79. 46/79. i 3/81) primjenjivat će se i za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, ukoliko ovom uredbom nije drugačije određeno.

Ustrojstvo sudova

U vrijeme neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske nastavljaju s radom svi redovni sudovi.

Ustanovljava se vojni sud.

Za vrijeme ratnog stanja u svakoj općini sudbenu vlast obavlja jedan općinski sud.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka na području grada Zagreba djeluju općinski sudovi u Zagrebu. Velikoj Gorici, Sesvetama i Samoboru.

Vojni sudovi osnivaju se za područje operativne zone.

Stvarna nadležnost sudova

Svi općinski sudovi djeluju s potpunom nadležnošću utvrđenom Zakonom o redovnim sudovima.

Vojni sudovi su nadležni:

1: u krivičnim predmetima

a) da sude za krivična djela koja učine vojne osobe,

b) da sude civilnim osobama za krivična djela propisana u Glavi XX. Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 25/77, 50/78, 25/84, 52/87 43/89 8/9o.

i 9/91), te u Zakonu o preuzimanju Krivičnog zakona SFRJ ("Narodne novine", broj 53/91):

1. za djela iz članka 118, 119. i 121;

2. za djela iz članka 128. i 129. ako se podaci odnose na obranu;

3. za djelo iz članka 135;

4. za djela iz članka 201. do 239. (krivična djela protiv oružanih snaga).

Vojni sudovi sude civilnim osobama i za krivična djela protiv imovine i krivična djela protiv službene dužnosti ako je predmet djela dio borbenog sredstva, oružja, municija ili eksploziv koji služe potrebama obrane.

c) da sude civilnim osobama koje imaju svojstvo građanske osobe na službi u oružanim snagama učinjena u obavljanju službe ili u vezi sa službom te za sva druga krivična djela koja učine kao suizvršioci ili kao drugi suučesnici s vojnim osobama,

d) da sude ratnim zarobljenicima za sva krivična djela koja učine kao ratni zarobljenici te za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava (član 141. do 156. Krivičnog zakona).

Okružni sudovi su nadležni da odlučuju o žalbama protiv odluka vojnih sudova donesenih u prvom stupnju po sucu pojedincu.

Vrhovni sud Republike Hrvatske je nadležan da odlučuje o žalbama protiv odluka koje donesu vojni sudovi u prvom stupnju po sudskom vijeću.

Ako se zbog nedovoljnog broja sudaca u općinskom sudu ne može sastaviti vijeće iz članka 23. stavka 6. Zakona o krivičnom postupku, odluke donosi vijeće općinskog suda sastavljeno od jednog suca i dva suca porotnika.·

Organizacija i djelovanje vojnog suda

Vojni sud ima predsjednika i do četiri suca.

Povećanje broja sudaca vojnog suda odobrava ministar pravosuda i uprave, na prijedlog predsjednika vojnog suda.

Predsjednika i suce vojnog suda, ratnim rasporedom, raspoređuje ministar obrane, na prijedlog ministra pravosuda i uprave, iz reda sudaca općinskog odnosno okružnog suda.

Sjedište vojnog suda je u sjedištu zapovjedništva operativne zone.

Odredbe Zakona o redovnim sudovima o objavljivanju slobodnih sudačkih mjesta i odredbe o podnošenju prijava neće se primjenjivati.

Suci i suci porotnici izabrani prema odredbama Zakona o redovnim sudovima ostaju na dužnosti i nakon isteka vremena za koje su izabrani.

Udaljenje sudaca od obnašanja sudačke dužnosti

Odluku o udaljenju od obnašanja sudačke dužnosti, u slučajevima iz stavka 2. članka 85. Zakona o redovnim sudovima, za suca donosi predsjednik suda, za predsjednika suda predsjednik neposredno višeg suda, a za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske.

Privremeno upućivanje sudaca na rad

Predsjednik okružnog suda može, dok za to traje potreba pojedine suce i ostale radnike okružnog i općinskih sudova za područje okružnog suda upućivati na rad u drugi sud na tom području.

Ovlasti iz stavka 1. ovog članka ima i predsjednik Privrednog suda Hrvatske.

Ministar pravosuđa i uprave može, dok za to postoji potreba, suce kao i druge radnike u sudovima upućivati na rad u druge sudove u Repriblici Hrvatskoj.

Sjedište suda

Sudovi mogu obavljati sudbenu vlast i izvan sjedišta suda i istovremeno na više mjesta, te izvan svojeg sudskog područja.

Odluku iz stavka 1. uvoga članka donosi predsjednik neposredno višeg suda, a za Vrhovni sud Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske.

Ostale odredbe

Stupanjem na snagu ove Uredbe prestaju se primjenjivati odredbe članka 127. do 132. Zakona o redovnim sudovima.

Ovlasti za donošenje odluka iz stavka 1. ovoga članka prenose se na predsjednika suda

Ova Uredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Broj : 1248/91.

Zagreb, 7. prosinca 1991.