SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o kazalištima

Proglašavam Zakon o kazalištima, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 9. studenoga 1991, Vijeća općina 9. studenoga 1991. i Društveno-političkog vijeća 9. studenoga 1991. godine.

Klasa: 011-01/91-01l159

Urbroj : 71-91 -1

Zagreb, 14. studenoga 1991.

ZAKON

o kazalištima

Ovim zakonom uređuje se kazališna djelatnost kao dio kulturne i umjetničke narodne vrednote.

Kazališta su ustanove koje javno izvode dramska, operna, operetna, baletna. lutkarska i druga scenska djela.

Kazališta se osnivaju i djeluju kao: nacionalna, gradska, stalne kazališne družine i povremene kazališne grupe.

Nacionalna kazališta osnivaju se zakonom.

Kazališta mogu biti u državnom, javnom i privatnom vlasništvu.

Državno kazalište u vlasništvu je Republike Hrvatske. U javnom vlasništvu su nacionalna kazališta. gradska kazališta i stalne kazališne grupe, ako su u vlasništvu grada odnosno općine.

Kazališta u državnom i javnom vlasništvu imaju status javnih kazališta.

Privatna kazališta, stalne kazališne družine i povremene kazališne grupe mogu biti u vlasništvu domaćih i stranih fizičkih i građansko-pravnih osoba.

Kazališnu djelatnost mogu obavljati i kazališne kuće. Kazališna kuća je prostor s prijeko potrebnim umjetničkim i tehničkim osobljem, funkcionalno pogodan za izvođenje scenskih djela u kojem se stalno ili povremeno izvode predstave gostujućih kazališta, kazališnih družina ili povremenih kazališnih grupa.

Kazališna kuća može biti u javnom ili privatnom vlasništvu.

Odredbe ovoga zakona odgovarajuće se primjenjuju i na kazališne kuće.

Kazališta, izuzev povremenih kazališnih grupa, i kazališne kuće imaju svojstvo pravne osobe i upisuju se u sudski registar i registar kazališta pri Miništarstvu prosvjete, kulture i športa.

Povremene kazališne grupe upisuju se u registar kazališta pri Ministarstvu prosvjete, kullure i športa.

Za obaveze povremenih kazališnih grupa odgovoran je osnivač.

Sredstva za rad javnih kazališta osiguravaju se:

- iz prihoda ostvarenih djelatnošću kazališta,

- iz proračuna Republike,

- iz proračuna grada odnosno općine,

- iz zaklada, sponzorstva, darova i drugih prihoda. Sredstva za rad privatnih kazališta osiguravaju se:

- iz prihoda ostvarenih djelatnošću kazališta,

- iz zaklada, sponzorstva. darova i drugih prihoda. Sredstva za rad privatnih kazališta mogu se osigurati i u proračunu grada odnosno općine u dijelu u kome je program (kazališni repertoar) privatnog kazališta utvrđen kao javna potreba grada odnosno općine u području kulture.

Ministar prosvjete, kulture i športa po pribavljenom mišljenju ministra financija propisuje kriterije za utvrđivanje programa rada kazališta (kazališnog repertoara) koji se može kao javna potreba u području kulture financirati iz proračuna Republike, grada odnosno općine putem fondova za kulturu.

Nadzor nad zakonitošću rada nacionalnih kazališta obavlja Ministarstvo prosvjete, kulture i športa. a nadzor nad zakonitošću rada ostalih kazališta obavlja organ uprave nadležan za poslove kulture grada odnosno općine na čijem je području sjedište kazališta.

Kazališta su dužna čuvati dokumentaciju, registraturnu i arhivsku građu u skladu s propisima o zaštiti arhivske građe i arhivima.

Kada kazalište prestane s radom dokumentacija, registraturna i arhivska građa predaju se na čuvanje nadležnom arhivu.

Aktom o osnivanju kazališta, osim nacionalnih, uređuju se pitanja koja se moraju urediti kod osnivanja poduzeća u privatnom vlasništvu.

Kazalište prestaje :

1) ako tako odluči vlasnik kazališta,

2) ako je kazalištu izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti jer ne ispunjava zakonom propisane uvjete, a u roku određenom za otklanjanje nedostataka,

3) ako se pravomoćnom sudskom presudom utvrdi ništavost upisa u sudski registar.

Odluku o prestanku nacionalnog kazališta vlasnik donosi uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka provodi se postupak likvidacije.

Kazalište prestaje i provođenjem postupka stečaja.

Kazalište je dužno o godišnjem programu rada i kazališnom repertoaru te njihovom izvodenju obavijestiti Ministarstvo prosvjete, kulture i športa te organ uprave nadležan za poslove kulture grada odnosno općine na čijem području je sjedište kazališta

II. KAZALIŠTA

a) Nacionalna kazališta

Status nacionalnog kazališta imaju:

- Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu,

- Hrvatsko narodno kazalište u Splitu,

- Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku.

- Narodno kazalište "lvan Zajc" u Rijeci.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu ujedno je državno i matično kazalište nacionalnih kazališta i cjelokupne nacionalne glazbeno-scenske i dramske umjetnosti u Republici Hrvatskoj.

Vlasnik Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu je Republika Hrvatska.

Sredstva Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu čine sredstva postojeće radne organizacije Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.

Sredstva za rad Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu osiguravaju se u proračunu Republike, proračunu Grada Zagreba i iz drugih izvora sredstava utvrđenih ovim zakonom.

Vlasnik Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu je Općina Split.

Sredstva Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu čine sredstva postojeće radne organizacije Hrvatsko narodno kazalište u Splitu.

Vlasnik Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku je Općina Osijek.

Sredstva Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku čine sredstva postojeće radne organizacije Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku.

Vlasnik Narodnog kazališta "lvan Zajc" u Rijeci je općina Rijeka.

Sredstva Narodnog kazališta "lvan Zajc" u Rijeci čine sredstva postojeće radne organizacije Narodno kazalište "lvan Zajc" u Rijeci.

Sredstva za rad nacionalnih kazališta osiguravaju se u proračunu općina koje su vlasnici kazališta u proračunu Republik,. te proračunima drugih općina u dijelu u kojem program kazališta utvrde kao vlastitu javnu potrebu u području kulture. kao i iz drugih izvora sredstava utvrđenih ovim zakonom.

b) Ostala javna kazališta

Javna kazališta, osim nacionalnih, osnivaju se sredstvima općina.

Javna kazališta iz stavka 1. ovoga članka mogu se osnovati i sredstvima postojećih kazališnih radnih organizacija u društvenom vlasništvu odlukom skupštine grada odnosno općine na čijem je području sjedište postojećeg kazališta.

Sredstva za rad javnih kazališta iz članks 21. ovoga zakona osiguravaju se u proračunu grada, odnosno općine koja je vlasnik kazališta, u proračunu Republike i proračunima drugih općina u dijelu u kojem program kazališta utvrde kao vlastitu javnu potrebu u području kulture, kao i iz drugih izvora sredstava utvrđenih ovim zakonom.

c) Ustrojstvo I upravljanje javnim kazalištima

Kazalištima sa statusom nacionalnog kazališta upravlja intendant, a ostalim javnim kazalištima upravlja ravnatelj.

Intendant odnosno ravnatelj predstavlja i zastupa kazalište, organizira i provodi umjetničku i poslovnu politiku kazališta i odgovoran je za zakonitost rada kazališta.

Intendant odnosno ravnatelj ima ovlasti koje u društvenom poduzeću imaju organ upravljanja i poslovodni organ.

Intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra prosvjete. kulture i športa,

Intendant kazališta iz stavka 1. ovoga članka imenuje se temeljem natječaja na vrijeme od četiri godine.

Intendanta ostalih nacionalnih kazališta imenuje i razrješava ministar prosvjete. kulture i športa na prijedlog skupštine grada odnosno općine koja je vlasnik kazališta.

Intendant nacionalnog kazališta se imenuje temeljem natječaja na vrijeme od četiri godine.

Ravnatelje ostalih javnih kazališta imenuje i razrješava organ skupštine grada odnosno općine koja je vlasnik kazališta.

Ravnatelj se imenuje temeljem natječaja na vrijeme od četiri godine.

Intendant odnosno ravnatelj javnog kazališta najmanje jednom godišnje podnosi izvješće o poslovanju kazališta i ostvarenju kazališnog repertoara ministru prosvjete, kulture i športa i vlasniku kazališta.

Ako ministar prosvjete, kulture i športa odnosno vlasnik javnog kazališta ne prihvati izvješće. intendant odnosno ravnatelj mogu biti razrješeni dužnosti prije isteka mandatnog razdoblja za koje su izabrani.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka razrješenjem intendanta odnosno ravnatelja razrješavaju se i prestaje radni odnos, ako vlasnik kazališta ne odluči drugačije, i rukovoditeljima u kazalištu odredenim statutom kazališta koje je imenovao razriješeni intendant odnosno ravnatelj.

U javnom kazalištu može se osnovati stručno savjetodavno tijelo koje prati ostvarenja programa rada kazališta.

Kazalište ima statut kojim se uređuje: unutarnja organnizacija kazališta, programiranje rada i kazališnog repertoara, način osiguranja sredstava za rad i raspoređivanje dobiti, način ostvarivanja suradnje sa sindikatom, javnost rada kazališta i druga pitanja koja se prema propisima uređuju statutom.

Statut donosi intendant odnosno ravnatelj javnog kazališta uz prethodnu suglasnost vlasnika kazališta.

d) Privatna kazališta

Privatna kazališta osnivaju se sredstvima domaćih i stranih fizičkih i građansko pravnih osoba.

Privatnim kazalištima upravlja ravnatelj.

Odredbe ovoga zakona o upravljanju javnim kazalištem i statutu javnog kazališta odgovarajuće se primjenjuju i na privatna kazališta.

Program privatnih kazališta može se financirati i iz proračuna grada odnosno općine na način utvrđen ovim zakonom.

III. UMJETNIČKI I DRUGI DJELATNICI

Radni odnos u javnom kazalištu zasniva se s umjetnicima i drugim djelatnicima utvrđenim ovim zakonom na određeno vrijeme ugovorom o zapošljavanju koji u ime kazališta zaključuje intendant, odnosno ravnatelj.

Izbor umjetničkih i drugih djelatnika iz stavka 1. ovoga članka provodi se natječajem koji se objavljuje u tisku Republike Hrvatske.

U nacionalnom kazalištu ravnatelja opere, drame i baleta, temeljem natječaja. imenuje intendant na osnovi predloženog programa rada. na vrijeme od četiri godine.,

Način raspisivanja i provodenja natječaja uređuje se statutom ili drugim općim aktom kazališta.

Radni odnos s ostalim djelatnicima javnih kazališta zasniva se u skladu sa zakonom. općim aktom kazališta i kolektivnim ugovorom.

Na uređivanje radnog odnosa djelatnika u kazalištima primjenjuju se odredbe zakona i kolektivnih ugovora, koji se primjenjuje na zaposlene u organizacijama društvenih djelatnosti, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Ministarstvo prosvjete, kulture i športa svojim aktom određuje koji se kazališni djelatnici smatraju umjetničkim osobljem.

Umjetnički rukovoditelj, administrativni upravitelj javnog kazališta i upravitelj tehnike javnog kazališta zasnivaju radni odnos na vrijeme od 4 godine u skladu sa statutom.

Umjetnici solisti u javnom kazalištu zasnivaju radni odnos na rok od 2 godine. odnosno za trajanje uloge.

Članovi kolektivnih umjetničkih tijela javnog kazališta u operi, baletu i orkestru zasnivaju radni odnos na vrijeme od 4 godine

Osobe iz stavka 1. 2. i 3. ovog članka, s kojima se neće zaključiti novi ugovor o zapošljavanju, obavještavaju se o tome najkasnije 6 mjeseci prije isteka ugovorenog roka.

Za izvođenje i ostvarivanje kazališnog programa (repertoara) može se angažirati umjetničko i drugo osoblje ugovorom o autorskom radu u skladu sa zakonom.

Umjetnici zaposleni u javnom kazalištu mogu sklopiti autorske ugovore iz stavka 1. ovoga članka samo uz suglasnost intendanta odnosno ravnatelja kazališta.

Radni odnos djelatnika zaposlenih u kazalištu može prestati prije isteka vremena na koje je zasnovan pod uvjetom i na način utvrđenim zakonom, kolektivnim ugovorom i općim aktima kazališta.

Pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje umjetničkog osoblja iz reda kazališnih umjetnika izvan trajanja radnog odnosa u pojedinom kazalištu ureduje se posebnim propisima.

Prvakom opere, drame i baleta hrvatskog kazališta može postati osobito istaknuti umjetnik.

Ministarstvo prosvjete, kulture i športa donosi pravilnik o dodjeli naziva prvaka opere. drame i baleta hrvatskog kazališta.

Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka utvrduju se uvjeti za stjecanje naziva prvaka opere, drame i baleta hrvatskog kazališta, te materijalne i druge pogodnosti koje mu pripadaju.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Nacionalna kazališta osnovana ovim zakonom pravni su sljednik i preuzimaju sredstva, prava i obveze. te zaposlene postojećih kazališta iz članka 15,17,18. i 19. ovoga zakona. te se upisuju u sudski registar u odgovarajućem vlasničkom statusu.

Skupština grada odnosno općine na čijem je području sjedište kazališta, osim kazališta iz članka 40. ovoga zakona. može u roku od dva mjeseca od dana stupanja ne snagu ovoga zakona donijeti odluku o tome da sredstvima postojećeg kazališta osniva javno kazalište u vlasništvu grada odnosno općine.

Kazalište iz stavka 1. ovog članka pravni je sljednik i preuzima sredstva. prava i obveze, i zaposlene u ksalištu čijim se sredstvima osniva, te se upisuje u sudski registar u odgovarajućem vlasničkom statusu.

Nacionalne i druga javna kazališta dužna su, u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona, uskladiti svoju organizaciju i svoje akte s odredbama ovoga zakona.

Danom stupanja na snagu ovog zakona osnovne organizacije udruženog rada u sastavu postojećih kazališta, koje imaju svojstvo pravne osobe ukidaju se i nastavljaju rad kao radne jedinice kazališta.

U roku od 2 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona imenuju se vršitelji đužnosti intendanta odnosno vršitelji dužnosti ravnatelja javnih kazališta, bez objavljivanja natječaja, na vrijeme od godinu dana, u kojem roku se donosi statut i četverogodišnji program rada javnog kazališta.

Imenovanje intendanta odnosno ravnatelja, prema odredbama ovoga zakona, obavit će se nakon usvajanja statuta i četverogodišnjeg programa rada javnog kazališta.

U roku utvrđenom stavkom 1. ovoga članka. a nakon što donesu opće akte o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada. nacionalna i druga javna kazališta dužna su raspisati natječaj za sva radna mjesta u kazalištu, osim za radna mjesta zaposlenih baletnih umjetnika koji imaju navršen radni staž od 18 godina, opernih umjetnika od 20 godina, dramskih umjetnika od 25 godina i članova kolektivnih umjetničkih tijela od 30 godina mirovinskog staža, ostvaren u kazališnoj djelatnosti.

Do usklađivanja organizacije i donošenja akata iz stavka 1. ovoga članka zadržava se zatečeno stanje zaposlenih.

Umjetnicima i ostalim djelatnicima koji ne budu primljeni na rad prema natječaju iz stavka 5. ovoga članka prestaje radni odnos u skladu sa zakonom.

Do donošenja statuta javnih kazališta primjenjuju se odredbe statuta i drugih općih akata postojećih kazališta čijim su sredstvima osnovana javna kazališta,ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga zakona.

Postojeća kazališta za koja ne bude utvrđen status javnog kazališta dužna su obaviti pretvorbu vlasništva na način i u roku odredenom zakonom kojim se uređuje pretvorba poduzeća s društvenim kapitalom u poduzeća kojima je određen vlasnik.

Ministarstvo prosvjete. kulture i športa posebnim će propisom urediti pitanja u svezi sa statutom, ustr- ojstvom i financiranjem festivala ovisno o njihovu značenju.

Ministarstvo prosvjete, kulture i športa donijet će akte iz članka 8, 34, 39. i 45. ovoga zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važti Zakon o kazališnoj i scensko-glazbenoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 8/82 i 53/89).

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 612-03/91-02/02

Zagreb, 9. studenoga 1991.