SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o slobodnim zonama

Proglašavam Zakon o slobodnim zonama, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 8. listopada 1991, Vijeća općina 8. listopada 1981. i Društveno-političkog vijeća 8. listopada 1991. godine.

Klasa: 011-01/91-01/145

Urbroj: 71-91-1

Zagreb, 8. listopada 1991.

ZAKON

o slobodnim zonama

Ovim se zakonom uređuje osnivanje, rad i prestanak rada slobodnih zona i posebni uvjeti obavljanja gospodarskih djelatnosti u slobodnim zonama.

Slobodna zona je posebno označen i uređen dio teritorija Republike Hrvatske na kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete.

Slobodnu zonu osniva jedna ili više pravnih osoba (u daljem tekstu: "osnivač").

Korisnici slobodne zone mogu biti pravne i fizičke osobe (u daljem tekstu: "korisnik").

Korisnik obavlja gospodarske djelatnosti u slobodnoj zoni na temelju ugovora s poduzećem slobodna zona.

Slobodna zona osniva se ako su osigurani prostorni i drugi potrebni uvjeti za obavljanje gospodarskih djelatnosti u slobodnoj zoni.

Slobodna zona može se sastojati od više odvojenih dijelova.

U slobodnoj zoni mogu se proizvoditi roba i obavljati usluge, obavljati poslovi vanjskotrgovačkog prometa, bankarski i drugi financijski poslovi, poslovi osiguranja imovine i osoba i poslovi reosiguranja te pružati turističke usluge.

U slobodnoj zoni je dozvoljen promet robe na veliko i promet robe na malo u okviru obavljanja gospodarskih djelatnosti u slobodnoj zoni

Zahtjev za davanje suglasnosti za osnivanje slobodne zone podnosi se ministarstvu nadležnom za poslove gospodarskih odnosa s inozemstvom.

Uz zahtjev osnivač je dužan dostaviti:

- akt o osnivanju poduzeća slobodne zone,

- elaborat o gospodarskoj opravdanosti osnivanja slobodne zone,

- i dokaze o mogućnosti organizacijskih, prostornih, energetskih i tehničkih uvjeta za rad slobodne zone.

Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove gospodarskih odnosa s inozemstvom na temelju pribavljenog mišljenja Hrvatske gospodarske komore, daje suglasnost za osnivanje slobodne zone, ako ocijeni da je udovoljeno uvjetima propisanim ovim zakonom, u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Osnivač slobodne zone osigurava sredstva za osnivanje i početak rada slobodne zone te donosi akt o osnivanju poduzeća slobodne zone.

Poduzeće slobodna zona obavlja gospodarske, tehničke, administrativno-stručne i druge poslove u svezi s obavljanjem djelatnosti u slobodnoj zoni.

Poduzeće slobodna zona utvrđuje uvjete uz koje se koristi područje slobodne zone za obavljanje djelatnosti u toj zoni, uređuje unutrašnji red i propisuje mjere zaštite na radu i mjere zaštite okoliša u slobodnoj zoni.

Akt kojim se utvrđuju uvjeti iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u glasilu Hrvatske gospodarske komore.

Radi osiguranja nadozora ulaza i izlaza robe i osoba, područje slobodne zone ili dio slobodne zone, ako se slobodna zona sastoji iz više dijelova, moraju biti ograđeni, obilježeni i uređeni tako da se osiguraju svi uvjeti za provođenje mjera nadzora.

Ograda slobodne zone odnosno dijela zone mora biti tako urađena da se promet robe i osoba može obavljati samo kroz određen ulaz odnosno izlaz slobodne zone.

Slobodna zona mora biti vidljivo obilježena i označena kao slobodna zona, kako na ulazu u zonu odnosno izlazu iz zone, tako i s morske odnosno riječne strane.

Ograda i ulaz u slobodnu zonu odnosno izlaz moraju biti noću osvijetljeni.

Poduzeće slobodna zona dužno je na svom području osigurati prostorije potrebne za rad carinske i drugih nadzornih službi.

Poduzeće slobodna zona započet će radom kad posebna komisija utvrdi da su u slobodnoj zoni osigurani uvjeti za početak rada slobodne zone, a najkasnije u roku od dvije godine od dana dobivanja suglasnosti za osnivanje slobodne zone.

Komisiju iz stavka 1. ovoga članka imenuje ministar nadležan za gospodarske odnose s inozemstvom od predstavnika nadležnih ministarstava, predstavnika carinske službe, Hrvatske gospodarske komore, te dva predstavnika osnivača slobodne zone.

Rješenje o udovoljenju uvleta iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar za gospodarske odnose s inozemstvom u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Ulazak fizičkih osoba na područje slobodne zone uređuje poduzeće slobodna zona.

Na osobe iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se mjere carinskog nadzora predviđene za prelazak carinske crte, a po potrebi i druge granične kontrole.

Na području slobodne zone nije dozvoljeno stanovanje, osim ako je to uređeno aktom iz stavka 1. ovoga članka i ako je to uobičajeno u okviru gospodarske djelatnosti koje se obavljaju u slobodnoj zoni.

Proizvodnja robe i obavljanje usluga, poslovi vanjskotrgovačkog prometa, bankarsko i financijsko poslovanje, poslovi osiguranja i reosiguranja, te pružanje turističkih usluga u slobodnim zonama, ugovaraju se slobodno, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Roba koja se uvozi, izvozi, provozi i smješta u slobodnu zonu, osim izvozno carinjene robe, prijavljuje se carinarnici prijavom za uvoz i provoz robe ili izjavom o teretu, uz koju se prilažu isprave po kojima je roba doprimljena u slobodnu zonu.

Izvozno ocarinjena roba prijavljuje se carinarnici po izvoznoj carinskoj deklaraciji.

Kao isprava po kojoj se roba prijavljuje carinarni može se prihvatiti i nalog odnosno račun za robu koja se unosi ili upućuje u slobodnu zonu, ako sadrži sve podatke iz prijave za uvoz i provoz robe.

Roba se iz slobodne zone može slobodno privremeno uputiti radi ispitivanja, atestiranja, popravka, predstavljanja na tržištu ili oplemenjivanja.

Roba iz stavka 1. ovoga članka mora se vratiti u slobodnu zonu ili izvesti u roku potrebnom da se obave radnje radi kojih je upućena iz slobodne zone.

Privremeno upućena roba iz slobodne zone na temelju stavka 1. ovoga članka prijavljuje se carinarnici.

Domaća roba upućuje se u slobodnu zonu slobodno radi proizvodnje, korištenja i potrošnje u slobodnoj zoni, uz prijavljivanje carinarnici podnošenjem spiska.

Ako se roba iz stavka 1. ovoga članka vraća iz slobodne zone, u cijelosti ili djelomično, carinarnica na temelju spiska razdužuje korisnika slobodne zone.

Na izvoz i uvoz robe i usluga iz i u slobodnu zonu kao i na privremeno upućivanje robe iz slobodne zone ne primjenjuju se izvanredne mjere i druga ograničenja iz zakona kojima se uređuje vanjskotrgovački promet i devizno poslovanje.

Carinski nadzor obavlja se u slobodnoj zoni na ulaznim i izlaznim mjestima slobodne zone odnosno dijela slobodne zone.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka carinski nadzor nad robom u slobodnoj zoni mora se omogućiti kada se ova kontrola zahtijeva od carinskog ili drugog nadležnog organa.

Korisnik je dužan radi omogućavanja carinskog nadzora voditi evidenciju o robi koja ulazi u slobodnu zonu ili izlazi iz slobodne zone.

Evidencija iz stavka 1. ovog članka vodi se kronološki na temelju podataka iz isprava koje prate robu.

Ako se evidencija vodi putem kartica carinarnica koja ih ovjerava i vodi njihov registar.

Roba u evidenciji razdužuje se unošenjem podataka o robi iz uvozne odnosno izvozne carinske deklaracije, popratnice, odlaznog manifesta ili odgovarajuće carinske i druge isprave

Evidencija iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati: naziv korisnika, podatke o vrsti i količini robe, broj isprave na temelju koje je roba prijavljena u slobodnu zonu te druge podatke nužne za evidenciju o robi. Evidencija mora biti odvojena po namjeni robe (uvozna, izvozna, provozna namjena potrošnji u slobodnoj zoni ili domaća koja se smješta u slobodnoj zoni).

Na uvoz u slobodnu zonu i izvoz iz slobodne zone ne plaća se carina i druge uvozne odnosno izvozne pristojbe i takse osim takse za carinsko evidentiranje kao i posebne pristojbe pri uvozu poljoprivrednih, prehrambenih i drugih proizvoda namijenjenih proizvodnji, korištenju i potrošnji u slobodnoj zoni.

Roba proizvedena ili oplemenjena u slobodnoj zoni može se staviti u promet izvan slobodne zone na domaće tržište uz primjenu propisa o uvozu i poslije naplate carine i drugih uvoznih pristojbi na sirovine, reprodukcijski materijal, odnosno dijelove, koji su upotrijebljeni u proizvodnji te robe, suglasno odredbama Carinskog zakona, a po stopama carine i drugih uvoznih pristojbi propisanih za robu koja se stavlja u promet na domaćem tržištu.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka na iznošenje iz slobodne zone tehnološkog i poslovnog otpada koji nastaje u procesu proizvodnje u slobodnoj zoni, kao i uslijed kala, rastura, kvara i loma, primjenjuju se odredbe posebnog zakona koje se odnose na postupanje s tehnološkim otpadom kao i stopa carine i druge uvozne pristojbe koje se primjenjuju na sirovine, reprodukcijski materijal, odnosno dijelove uvezene i upotrijebljene u proizvodnji u slobodnoj zoni.

Korisnik u slobodnoj zoni ne plaća poreze i doprinose, osim poreza i doprinosa iz osobnog dohotka.

Plaćanje i naplaćivanje u slobodnoj zoni je slobodno i obavlja se na ugovoreni način.

Korisnik, kao i poduzeće slobodna zona mogu devize ostvarene poslovanjem u slobodnoj zoni držati na deviznom računu kod banke nadležne za poslove s inozemstvom.

Devizama iz stavka 1. ovoga članka raspolaže se slobodno za plaćanje obaveza u okviru obavljanja gospodarskih djelatnosti u slobodnoj zoni ili za prodaju na deviznom tržištu.

Cijene roba i usluga u slobodnoj zoni, kao i cijene zakupa, mogu se iskazivati u stranoj valuti i naplata obavljati u toj valuti.

Naplaćivanje robe i usluga u slobodnoj zoni može se obavljati i u efektivnoj stranoj valuti.

Korisnik može slobodno uzimati kredite za potrebe gospodarske djelatnosti u slobodnoj zoni uz obvezu otplate iz deviznog priljeva ostvarenog u slobodnoj zoni.

Poduzeće slobodna zona je dužna u roku od 60 dana po isteku kalendarske godine dostaviti ministarstvu nadležnom za gospodarske odnose s inozemstvom izvješće o financijskim rezultatima poslovanja slobodne zone i ostvarenom netto deviznom efektu poslovanja.

Sadržaj izvješća iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje ministarstvo nadležno za ekonomske odnose s inozemstvom.

Novčanom kaznom od 100.000do 250.000 dinara kaznit će se poduzeće slobodna zona:

- ako ne donese akt kojim se utvrđuju uvjeti uz koje se koristi područje slobodne zone za obavljanje djelatnosti u toj zoni (članak 10. stavak 1.)

- ako započne radom prije izdavanja akta o udovoljavanju uvjeta za početak rada (članak 13. stavak 1.)

- ako na području zone dozvoli stanovanje suprotno aktu kojim se uređuje boravak na području zone (članak 14. stavak 3.)

- ako u propisanom roku ne dostavi izvješće o financijskim rezultatima poslovanja i ostvarenom netto deviznom efektu slobodne zone (članak 31.)

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba novčanom kaznom od 5.000-15.000 dinara.

Novčanom kaznom od 100.000-250.000 dinara kaznit će se korisnik:

- ako ne prijavi uvoz, izvoz, provoz i smještaj robe u slobodnu zonu mjerodavnoj carinarnici (članak 16 stavak 1.)

- ako ne vrati u slobodnu zonu ili ne izveze u roku robu privremeno upućenu izvan zone (članak 17. stavak 2.)

- ako ne vodi evidenciju o robi koja ulazi ili izlazi iz slobodne zone (članak 21.)

Za radnje iz stavka 1. ovog članka kaznit će se odgovorna osoba novčanom kaznom od 5.000-15.000 dinara.

Osnivači slobodnih i carinskih zona za koje su dobivene suglasnosti za osnivanje slobodne ili carinske zone dužni su u roku od godinu dana uskladiti uvjete organizacije i poslovanja s odredbama ovog zakona.

Stupanjem na snagu ovog zakona na teritoriju Republike Hrvatske prestaje se primjenjivati Zakon o slobodnim i carinskim zonama ("Službeni list SFRJ", 3/90).

Stupanjem na snagu ovog zakona u Zakonu o preuzimanju saveznih propisa iz oblasti financija koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na trajnom zasjedanju od 18. do 26. lipnja 1991, briše se odredba članka 1. stavka 1. točka 41.

Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 413-05/91-01/02

Zagreb, 8. listopada 1991.