SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o inozemnim poslovima

Proglašavam Zakon o inozemnim poslovima, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 26. lipnja 1991., Vijeća općina 26. lipnja 1991. i Društveno-političkog vijeća 26. lipnja 1991. godine.

Klasa: 011-01/91-01/67

Urbroj: 71-91-1

Zagreb, 28. lipnja 1991.

ZAKON

o inozemnim poslovima

Ovaj zakon uređuje način obavljanja poslova u području međunarodnih odnosa Republike Hrvatske, te osnove organizacije i djelovanja Ministarstva inozemnih poslova Republike Hrvatske.

Organi Republike Hrvatske djeluju u području međunarodnih odnosa na temelju utvrđene vanjske politike Republike Hrvatske i osnovnih načela međunarodnih prava i međunarodnih odnosa te u skladu sa smjernicama koje određuje Sabor.

U obavljanju djelatnosti u području međunarodnih odnosa organi uprave Republike Hrvatske surađuju međusobno, kao i s drugim organima, institucijama i ustanovama, u zemlji i inozemstvu, te fizičkim i pravnim osobama.

Suradnja se ostvaruje međusobnim obavještavanjem, usklađivanjem djelatnosti i dogovaranjem o provođenju pojedinih zsdataka i njihovim nositeljima.

Organ uprave nadležan za inozemne poslove je Ministarstvo inozemnih poslova.

Ministarstvo inozemnih poslova provodi utvrđenu vanjsku politiku Republike Hrvatske i obavlja poslove i zadatke koji su mu stavljeni u nadležnost ovim zakonom i drugim propisima.

Ministarstvo inozemnih poslova sudjeluje u utvrđivanju vanjske politike Republike Hrvatske.

Ministarstvo inozemnih poslova, na zahtjev predsjednika Republike, Sabora, Vlade i organa uprave Republike Hrvatske ili na vlastitu inicijativu, daje mišljenja o interesu Republike Hrvatske u području vanjske politike, kao i prijedloge za pokretanje i razvijanje djelatnosti u području vanjske politike i međunarodnih odnosa.

Ministarstvo inozemnih poslova prema potrebi sudjeluje pri uspostavljanju kontakata s inozemstvom putem predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu i predstavništava drugih država i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj.

1. Zadaci i organizacija

Ministarstvo inozemnih poslova obavlja svoje poslove i zadatke neposredno i putem predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu.

Poslovi i zadaci unutar djelokruga rada Ministarstva inozemnih poslova su osobito:

1. zastupanje Republike Hrvatske u drugim državama, međunarodnim organizacijama i na međunarodnim konferencijama,

2. razvijanje i unapređivanje odnosa Republike Hrvatske s drugim državama i međunarodnim organizacijama, te predlaganje odgovarajućih odluka nadležnim tijelima,

3. praćenje razvitka međunarodnih gospodarskih odnosa, te predlaganje odgovarajućih odluka nadležnim tijelima,

4. zaštita interesa Republike Hrvatske i njenih fizičkih i pravnih osoba u inozemstvu,

5. obavljanje stručnih radnji za razgovore i pregovore s predstavnicima drugih država i međunarodnih organizacija

6. obavljanje stručnih radnji predviđenih,zakonom o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora;

7. poticanje i pomoć u suradnji nadležnih tijela s inozemstvom u političkom, gospodarskom, kulturnom, znanstvenom i drugim područjima;

8. praćenje razvitka i raspravljanje o pitanjima iz oblasti međunarodnog prava,

9. održavanje i razvijanje svekolikih veza s predstavništvima stranih država i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj,

10. trajna briga u suradnji s nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj, o statusu Hrvata koji po bilo kojem osnovu žive izvan domovine,

Ustrojstvo Ministarstva inozemnih poslova uređeno je Pravilnikom o unultarnjem ustrojstvu i načinu rada Ministarstva inozemnih poslova.

Ministar inozemnih poslova može imenovati Savjet Ministarstva kao savjetodavni organ. Članovi savjeta trebaju biti poznati znanstveni i javni radnici koji se bave međunarodnim odnosima, a imenuje ih ministar inozemnih poslova na vrijeme do opoziva ili zamjene.

Ministarstvo inozemnih poslova vodi trajnu brigu o izobrazbi kadrova za rad u Ministarstvu i predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu, te o njihovom stručnom usavršavanju.

Oblici izobrazbe mogu biti: diplomatska akademija, diplomatska škola, tečajevi, seminari, stručna predavanj, ispiti i dr.

2. Predstavništva u inozemstvu

Radi obavljanja poslova i izvršavanja zadataka iz članka 7. ovoga zakona Republika Hrvatska usposlavlja u inozemstvu diplomatska predstavništva, odnosno misije, konzularne urede i kulturno-informativne centre.

U istu se svrhu Republika Hrvatska koristi specijalnim misijama i svim drugim međunarodnim pravom priznatim oblicima vanjskog zastupanja.

Predstavništva Republike Hrvatske iz ovoga članka osniva predsjednik Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

Osobe zaposlene u predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu nalaze se u radnom odnosu na određeno ili na neodređeno vrijeme s Ministarstvom inozemnih poslova.

Diplomatski predstavnici i konzularni funkcionari Republike Hrvatske u inozemstvu uživaju privilegije i imunitete u skladu s međunarodnim pravom.

Sredstva za rad i djelovanje predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu osiguravaju se u proračunu Republike Hrvatske.

Ministarstvo inozemnih poslova vodi brigu o unajmljivanju, kupnji, izgradnji i održavanju nekretnina u inozemstvu potrebnih za obavljanje djelatnosti predstavništava.

Šefove predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu postavlja i opoziva predsjednik Republike ukazom, a izvanrednim i opunomoćenim ambasadorima (veleposlanicima) i šefovima mislja (poslanicima) izdaje i akreditivna pisma (vjerodajnice).

Ambasada (veleposlanstvo) obavlja poslove navedene u Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, a naročito:

- predstavlja Republiku Hrvatsku u državi prijema,

- štiti u državi prijema interese Republike Hrvatske i njenih fizičkih i pravnih osoba,

- razvija prijateljske odnose i suradnju između Republike Hrvatske i države prijema,

- obavještava nadležna tijela Republike Hrvatske o prilikama i situaciji u državi prijema,

- obavještava državu prijema o prilikama i situaciji u Republici Hrvatskoj.

Ambasada (veleposlanstvo) razvija svoju djelatnost poglavito na političko-diplomatskom, konzularnom, gospodarskom, kulturno-prosvjetnom, znanstveno-tehničkom i informacijskom području.

Diplomatski predstavnici akreditirani u više država obavljaju jednake poslove u državi gdje imaju sjedište kao i u ostalim državama za koje su akreditirani.

Predsjednik Republike Hrvatske prema potrebi zaključuje sporazum s odgovarajućim tijelom druge države o preuzimanju zaštite interesa u trećoj državi.

Rang konzulata i konzularno područje određuje Vlada Republike Hrvatske u suglasnosti s državom prijema.

Na čelu konzularnog predstavništva mogu biti karijerni ili počasni konzuli.

Šefove konzularnih predstavništava imenuje predsjednik Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

Predsjednik Republike Hrvatske izdaje patentna pisma šefovima konzularnih predstavništava.

Patentna pisma ostalim konzularnim funkcionarima izdaje ministar inozemnih poslova.

Konzulati obavljaju poslove navedene u Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima, a naročito:

- štite interese Republike Hrvatske i njenih fizičkih i pravnih osoba,

- obevještavaju nadležna tijela u Republici Hrvatskoj o prilikama i situaciji u državi prijema,

- obavještava državu prijema o prilikama i situaciji u Republici Hrvatskoj,

- razvija suradnju s hrvatskim iseljenicima i brinu o očuvanju njihovog nacionalnog i kulturnog identiteta,

- pružaju pomoć državljanima Republike Hrvatske u ostvarivanju radnih, socijalnih i ostalih prava u državi prijema,

- obavljaju upravne poslove i radnje iz oblasti unutarnjih poslova, opće uprave, matičarstva, socijalne skrbi, i dr,

- pomažu u djelatnostima hrvatskih poduzeća i drugih privrednih subjekata,

- potiču razvitak kulturnih odnosa.

Počasni konzularni funkcionari su državljani države prijema ili državljani Republike Hrvatske koji uživaju ugled u dotičnoj zemlji, a svojim radom i odnosom prema Republici Hrvatskoj garantiraju dobro obavljanje povjerenih im funkcija.

Na počasne konzule primjenjuju se odredbe Bečke konvencije o konzularnim odnosima.

Počasni konzularni funkcionari djeluju po uputama ministra inozemnih poslova, a troškove za rad konzulata snosi Republika Hrvatska.

Kulturno-informativni centri obavljaju određene poslove u inozemstvu u oblasti informacija i kulture.

Kulturno-informativni centri Republike Hrvatske u inozemstvu osnivaju se odlukom Vlade Republike Hrvatske, koja imenuje direktore centara.

1. Opće odredbe

Službenici ministarstva inozemnih poslova na radu u inozemstvu su: karijerni diplomati, ugovorni diplomati, administrativno-tehničko osoblje i pomoćno osoblje.

2. Karijerni diplomati

Karijerni diplomati su službenici koji ispunjavaju uvjete za obavljanje stručnih poslova u diplomatskoj, konzularnoj ili tuzemnoj službi.

Karijerni diplomati u radnom su odnosu s Ministarstvom inozemnih poslova na neodređeno vrijeme.

Uvjete za obavljanje poslova iz članka 26. stavka 1. ovoga zakona utvrđuje ministar inozemnih poslova pravilnikom donijetim uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka uređuju se osobito sljedeća pitanja:

- način i uvjeti stupanja u službu,

- napredovanje i kretanje u službi,

- nazivi i kategorije u službi inozemnih poslova,

- upućivanje u predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu,

- prava i raspored po povratku iz predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu,

- radno-pravna pitanja, te pitanja zdravstvenog i socijalnog osiguranja.

Prije stupanja u službu karijerni diplomati su dužni položiti ispit sadržaj kojega određuje ministar inozemnih poslova posebnim aktom.

Karijerni diplomati započinju rad u službi inozemnih poslova u pravilu u najnižoj kategoriji u tuzemnoj službi.

3. Ugovorni diplomati

Ugovorni diplomati su službenici koji ispunjavaju uvjete za obavljanje stručnih poslova u službi inozemnih poslova iz članka 27. ovoga zakona, a zasnivaju radni odnos s Ministarstvom inozemnih poslova na određeno vrijeme za obavljanje stručnih poslova u diplomatskoj ili u konzularnoj službi koje u pravilu ne može biti dulje od 4 godine. Iznimno, to se vrijeme može produžiti za najviše još 1 godinu ukoliko za to postoje osobito opravdani razlozi, o čemu odluku donosi Vlada Republike Hrvatske.

Uvjeti o zasnivanje radnog odnosa ugovornih diplomata utvrđuju se pravilnikom iz članka 27. ovoga zakona.

Prilikom zasnivanja radnog odnosa s ugovornim diplomatima vodi se računa o mogućnostima da se predmetno radno mjesto popuni iz redova karijernih diplomata.

4. Administrativno-tehničko i pomoćno osoblje

Administrativno-tehničko i pomoćno osoblje obavlja administrativne, tehničke i pomoćne poslove i zadatke u Ministarstvu inozemnih poslova i u predstavnlštvima Republike Hrvatske u inozemstvu.

Šef predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu može, uz prethodno odobrenje ministra inozemnih poslova, sklopiti uovor o obavljanju administrativno-tehničkih i pomoćnih poslova i s državljanima države prijema koji ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova.

Pri sklapanju ugovora iz stavka 2. ovoga članka poštuju se propisi države prijema.

5. Prava i obveze službenika

Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog ministra inozemnih poslova, a uz suglasnost rukovodioca organa uprave nadležnog za rad, odlučiti da se službenicima, koji rade u predstavništvima Republike Hrvatske u državama s posebno teškim klimatskim ili drugim uvjetima odobri korištenje godišnjeg odmora do 45 radnih dana.

Bliže odredbe o načinu korištenja gođišnjih odmora i putnim troškovima s tim u svezi propisuje ministar inozemnih poslova pravilnikom iz članka 27. ovoga zakona.

Karijerni diplomati imaju pravo da po povratku iz diplomatske ili konzularne službe u inozemstvu zadrže naziv i kategoriju koju su imali u predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu.

Službenici u predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu dužni su osobito:

- štititi interese i ugled Republike Hrvatske,

- štititi prava i interese državljana Republike Hrvatske i njenih pravnih osoba u državi prijema,

- unapređivati političke, gospodarske, kulturne i druge veze između Republike Hrvatske i države prijema,

- postupati po uputama i nalozima Ministarstva inozemnih poslova,

- redovito izvještavati Ministarstvo inozemnih poslova o radu predstavništva,

- čuvati arhivu, dokumente, ključeve, pečate i štambilje predstavništva kao i svekoliku imovinu predstavništva na način određen posebnim propisom,

- aktivno učestvovati u društvenom životu priređivanjem društvenih priredbi i prisustvovanjem na njima,

- poštovati pravila ponašanja i običaje u državi prijema.

Službenicima u predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu i članovima njihove uže obitelji koji žive s njima osobito je zabranjeno:

- miješati se u unutarnje stvari države prijema,

- preuzimati diplomatsko ili konzularno zastupanje trećih država u državi prijema bez izričitog odobrenja Ministarstva inozemnih poslova,

- primati darove ili druge oblike materijalne ili nematerijalne naknade, osim prigodnih i uobičajenih osobnih darova manje vrijednosti,

- primati strana odlikovanja i druga javna priznanja bez suglasnosti Ministarstva inozemnih poslova,

- koristiti privilegije i imunitete koji im pripadaju, kao i diplomatsku poštu, suprotno njihovoj namjeni,

- baviti se bilo kakvom lukrativnom djelatnošću ili drugom djelatnošću nespojivom s diplomatskim statusom ili propisima i običajima držtve prijema.

Ako je bračni drug službenika bio u času odlaska na rad u predstavništvo Republike Hrvatske u inozemstvu u radnom odnosu, ili prijavljen kao nezaposlen kod nadležnog tijela, vrijeme boravka po navedenom osnovu priznaje mu se u radni staž. Troškovi koji iz toga proisteknu podmiruju se iz proračuna Republike Hrvatske.

Ukoliko međunarodnim ugovorima nije drugačije određeno Republika Hrvatska snosi troškove zdravstvenih usluga koje službenik ili članovl njegove uže obitelji koji s njim žive koriste u inozemstvu, pod uvjetom da se takve usluge nisu mogle koristiti u Republici Hrvatskoj uslijed hitnosti slučaja ili neekonomičnosti transporta.

Plaće i ostali prihodi, službenika u predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu određuju se pravilnikom iz članka 27. ovoga zakona.

Do otvaranja diplomatskih i konzularnih predstavništava u drugim državama, funkcije navedene u ovom zakonu mogu, uz suglasnost države prijema, obavljati inozemni uredi Republike Hrvatske.

Pravilnik iz članka 27. ovoga zakona donijet će ministar inozemnih poslova u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Na osobe koje se na dan stupanja na snagu ovoga zakona nalaze u radnom odnosu u Ministarstvu inozemnih poslova ne primjenjuju se odredbe članka 8. stavka 1., i 2. ovoga zakona.

Stupanjem na snagu ovoga zakona u Republici Hrvatskoj stavlja se izvan snage Zakon o obavljanju vanjskih poslova iz nadležnosti saveznih organa uprave i saveznih organizacija ("Službeni list SFRJ", br. 56/91).

Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 018-01/91-01/01

Zagreb, 26. lipnja 1991.