SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske

Proglašavam Zakon o Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 26. lipnja 1991., Vijeća općina 26. lipnja 1991. i Društveno-političkog vijeća 26. lipnja 1991. godine.

Klasa: 011-01/91-01/70

Urbroj: 71-91-1

Zagreb, 28. lipnja 1991.

ZAKON

o Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske

Ovim se zakonom uređuje položaj, poslovi, organizacija i način rada Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske (u daljem tekstu: Služba).

Služba je samostalna organizacija koja na temelju zakona i propisa donesenih na temelju zakona obavlja poslove: platnog prometa; financijskog nadzora; evidencije i informacijsko-analitičke poslove kao i druge poslove predviđene zakonom.

Služba ima svojstvo pravne osobe.

Sjedište Službe je u Zagrebu.

Naziv Službe je: Služba društvenog knjigovodstva Hrvatske.

Služba ima pečat koji sadrži naziv Službe i grb Republike Hrvatske.

Služba ima statut.

Statut Službe potvrđuje Sabor Republike Hrvatske.

Služba može za pravne osobe, na temelju ugovora obavljati određene poslove evidencije, informacijsko-analitičke poslove, mjenjačke poslove, konzalting poslove, poslove procjene vrijednosti poduzeća, poslove štednje za račun banaka i druge stručne poslove ukoliko se time ne dovodi u pitanje uspješno obavljanje poslova iz djelokruga Službe danih joj u nadležnost zakonom i drugim propisima.

U obavljanju poslova iz svog djelokruga Služba primjenjuje znanstvene metode, standarde, jedinstveni postupak i metodologiju rada, suvremenu informatičku tehnologiju, jedinstvenu i integralnu računarsko-komunikacijsku mrežu na području Republike Hrvatske te osigurava jedinstvenu primjenu propisa.

Služba je dužna korisnicima usluga osigurati mogućnost korištenja računarsko-komunikacijske mreže iz stavka 1. ovog članka.

Odredbe ovoga zakona odnose se na pravne osobe i njihove dijelove, sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, dijelove pravnih osoba koje posluju na teritoriju Republike Hrvatske, a sjedište im se nalazi izvan teritorija Republike Hrvatske kao i na fizičke osobe s boravištem u Republici Hrvatskoj kada je to zakonom određeno.

Služba ne plaća takse za spise i radnje u postupku pred sudovima i drugim organima i organizacijama.

Službu čine: Centrala, podružnice i posebne organizacijske jedinice.

Rad Službe je javan.

Knjige i isprave Službe imaju značaj javnih isprava

Za obavljanje poslova i zadataka iz svog djelokruga Služba odgovara Saboru Republike Hrvatske.

Služba podnosi Saboru godišnji izvještaj o svom radu, a na zahtjev Sabora i druge izvještaje o obavljanju poslova za koje ima javne ovlasti.

Služba dostavlja Saboru i godišnji program svog rada.

Služba može, sama ili zajedno s domaćim ili stranim pravnim osobama osnivati specijalizirane organizacije za obavljanje određenih poslova koji su u svezi s poslovima iz nadležnosti Službe, pod uvjetima utvrđenim zakonom.

U obavljanju poslova iz svog djelokruga Služba ima javne ovlasti kada je to propisano ovim ili drugim zakonom.

Služba ima pravo davati inicijativu za donošenje zakona i drugih propisa iz svog djelokruga, nadležnom organu Sabora, odnosno Vlade.

Služba ima pravo i dužnost na nacrte i prijedloge zakona i drugih propisa koje primjenjuje u obavljanju poslova iz svog djelokruga davati mišljenja, primjedbe i prijedloge.

U obavljanju poslova u kojima ima javne ovlasti Služba primjenjuje odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak i upravni spor ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

II. POSLOVI SLUŽBE

1. Poslovi platnog prometa

Pod platnim prometom, u smislu ovoga zakona, razumijevaju se plaćanja u zemlji između sudionika u platnom prometu preko računa koji se vode kod nosilaca platnog prometa određenih u ovom zakonu.

Pod plaćanjem u platnom prometu razumijeva se obračun preko računa, prijenos sredstava s jednog računa na drugi račun, naplata s računa, uplata na račun i isplata s računa.

Sudionici u platnom prometu su pravne i fizičke osobe koje obavljaju plaćanja u skladu s ovim zakonom (u daljem tekstu: sudionici u platnom prometu).

Platni promet obavljaju: Služba društvenog knjigovodstva Hrvatske, Narodna banka Hrvatske, banke, Hrvatska pošta i telekomunikacije, Poštanska štedionica, štedionice i druge štedno-kreditne organizacije osnovane na temelju zakona (u daljem tehstu: nosioci platnog prometa).

Pravne osobe - sudionici u platnom prometu dužne su novčana sredstva vodti na računima kod Službe i sva plaćanja obavljati preko tih računa.

Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, pravna osoba može plaćati gotovim novcem na način i pod uvjetima utvrđenim u propisu donesenom na temelju ovog zakona.

Platni promet se obavlja na jedinstven način, primjenom jedinstvenog plana računa i primjenom jedinstvenih instrumenata platnog prorneta, koji su obvezni za sve nosioce i sudionike u platnom prometu.

a) Nosioci platnog prometa

Služba obavlja ove poslove:

1) vodi račune nosilaca platnog prometa, osim računa iz članka 23. točka 1. ovoga zakona, račune pravnih osoba, račune za naplatu javnih prihoda i račune za obračun platnog prometa i provodi plaćanja preko tih računa.

Služba može voditi i račune fizičkih osoba.

2) organizira obračunska mjesta i obavlja dnevni, odnosno povremeni obračun u platnom prometu;

3) evidentira naplatu javnih prihoda i obavlja raspored tih prihoda korisnicima, suglasno propisima;

4) obavlja blagajničko-trezorske poslove;

5) osigurava gotov novac primljen od Narodne banke Hrvatske za potrebe nosilaca i sudionika platnog prometa;

6) obavlja poslove u svezi sa zamjenom i povlačenjem oštećenih i pohabanih novčanica i kovanog novca iz optjecaja, za račun Narodne banke Hrvatske;

7) određuje blagajnički maksimum bankama, poštama, štedionicama i drugim štedno kreditnim organizacijama;

8) kroz platni promet formira kreditni potencijal banaka uhljučivanjem sredstava na računima pravnih i fizičkih osoba u Službi kao depozite po viđenju u račune banaka;

9) prati i iskazuje solventnost nosilaca platnog prometa i sudionika u platnom prometu;

10) obračunava platni promet izvršen kod svih nosilaca platnog prometa u Republici Hrvatskoj;

11) obračunava platni promet izvršen između Republike Hrvatske s drugim republikama;

12) osigurava podatke za funhcioniranje Tržišta novca;

13) obavlja i druge poslove platnog prometa određene ovim i drugim zakonom, odnosno ugovorom.

Narodna banka Hrvatske obavlja ove poslove:

1) vodi račune na kojima evidentira novčanu emisiju, depozite i plasmane;

2) opskrbljuje novčanicama i kovanim novcem organizacisijske jedinice Službe;

3) prima u depozit sredstva s računa banaka depozitara, depozite utvrđene zakonom i depozite za koje nisu zaključeni ugovori o deponiranju;

4) utvrđuje blagajnički maksimum podružnicama Službe;

5) utvrđuje kriterije na temelju kojih sudionici u platnom prometu odreduju visinu blagajničkog maksimuma;

6) obavlja druge poslove platnog prometa određene zakonom kojima se uređuje poslovanje Narodne banke Hrvatske.

Pošte obavljaju ove poslove:

1) primaju uplate od fizičkih osoba;

2) obavljaju isplate fizičkim osobama za račun pravnih osoba;

3) primaju uplate dnevnog utrška gotovog novca u korist računa pravnih i fizičkih osoba.

Banke, štedionice i druge štedno-kreditne organizacije obavljaju ove poslove:

1) otvaraju i vode račune fizičkih osoba i obavljaju plaćanje po tim računima;

2) primaju uplate od fizičkih osoba u korist računa koji se vode kod nosilaca platnog prometa;

3) primaju uplate dnevnog utrška gotovog novca u korist računa pravnih i fizičkih osoba;

4) organiziraju izdavanje i plaćanje kreditnim karticama;

5) obavljaju platni promet po osnovi depozitno-kreditnih poslova utvrđenih zakonom.

b) Računi za obavljanje platnog prometa

Nosioci platnog prometa otvaraju račune sudionicima u platnom prometu na njihov zahtjev, na način i pod uvjetima propisanim zakonom i propisima donesenim na temelju zakona.

Računi iz stavka 1. ovoga članka mogu se otvarati kao žiro-računi ili kao tekući računi.

Pravna osoba može imati samo jedan žiro račun. Tekući računi otvaraju se na temelju posebnog ugovora zaključenog između imalaca računa i nosilaca platnog prometa koji obavlja depozitno-kreditne poslove.

Ako se tekući račun vodi kod nosilaca platnog prometa koji ne obavlja depozitno-kreditne poslove, promjene na tom računu evidentiraju se i na računu nosioca platnog prometa potpisnika ugovora o otvaranju tekućeg računa.

Služba otvara sudionicima u platnom prometu ove račune :

1) račun za redovno poslovanje;

2) račun za obavljanje novčanog prometa dijela sudionika u platnom prornetu, koji je sastavni dio računa za redovno poslovanje sudionika;

3) obračunski račun;

4) uplatne račune javnih prihoda i račune za zajedničku naplatu prihoda;

5) druge račune određene zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona.

Sredstvima s računa iz točke 4. stavka 1. ovoga članka ne mogu se obavljati neposredna plaćanja ukoliko zakonom nije drukčije određeno.

Pravne osobe otvaraju račune kod podružnice Službe nadležne za obavljanje poslova na području sjedišta pravne osobe.

Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, pravne osobe mogu otvarati račune svojim dijelovima i račune za zajedničku naplatu prihoda kod mjesno nadležnih podružnica Službe u Republici Hrvatskoj.

Fizičke osobe otvaraju račune kod nosilaca platnog prometa.

Nosioci platnog prometa ukidaju račune sudionicima u platnom prometu na njihov zahtjev ili po službenoj dužnosti, a na temelju dokaza o prestanku postojanja sudionika u platnom prometu.

Sudionik u platnom prometu dužan je o nastalim statusima i drugim promjenama pismeno obavijestiti organizacijsku jedinicu nosioca platnog prometa, kod koje ima račun, najkasnije u roku 8 dana od dana nastalih promjena i priložiti dokaz o tim promjenama.

c) Oblici plaćanja

Plaćanja preko računa obavljaju se: obračunom, bezgotovinski i gotovim novcem.

Obračun obveza i potraživanja sudionika u platnom prometu obavlja se na temelju:

1) dospjelih vrijednosnih papira;

2) dospjelih akceptiranih instrumenata platnog prometa-akceptnih naloga;

3) prijavljenih neizmirenih obveza.

Obračun iz stavka 1. ovoga članka obavlja se za sudionike koji prilože dokaz o jamstvu za pokriće negativne razlike iz obračuna, koji ne mogu pokriti sredstvima s računa za redovno poslovanje.

Obračun iz stavka 1. ovoga članka obavlja se razmjenom podataka između obračunskih mjesta u Službi, korištenjem računarske komunikacije.

Izmirivanje međusobnih obveza može se obavljati i prijebojem (kompenzacijom), dnevno ili povremeno, koji organizira i izvršava Služba.

Bezgotovinska plaćanja (prijenos s računa na račun) i gotovinska plaćanja (uplate i isplate) preko računa, obavljaju se davanjem naloga za plaćanje u korist, odnosno na teret računa koji se vode kod nosilaca platnog prometa.

Sudionici u platnom prometu mogu izmirivati međusohne obveze i neposredno:

1) prijenosom (indosmanom) vrijednosnih papira;

2) promjenom vjerovnika, odnosno dužnika u određenom obveznom odnosu (asignacija, cesija i sl.) suglasno zakonu odnosno ugovoru;

3) prijebojem (kompenzacijom).

Novčane obveze izmirene na način iz stavka 1. ovoga članka evidentiraju se preko obračunskog računa, najmanje jednom mjesečno.

d) Način izvnšavanja platnog prometa

Nalozi za plaćanje daju se na jedinstvenim instrumentima platnog prometa prilagođenim za elektronsku i optičku obradu podataka.

Nalozi za plaćanje mogu se dati i na magnetnim nosiocima podataka, odnosno računarskom komunikacijom između sudionika i nosilaca, kao i između samih nosilaca platnog prometa.

Naloge za plaćanje s računa daju:

1) sudionici u platnom prometu - vlasnici računa;

2) suclionici u platnom prometu - vjerovnici, na temelju: dospjelih vrijednosnih papira; dospjelih instrumenata osiguranja plaćanja; otvorenih akreditiva; drugih propisa nih ili ugovorenih ovlaštenja;

3) organi i organizacije - na temelju zakonskih ovlaštenja;

4) nosioci platnog prometa, na temelju: sudskih odluka i drugih izvršnih osnova; zakonskih i ugovorenih ovlaštenja; svojih internih naloga radi djelomičnog izvršenja zadatih naloga, naplate svoje provizije, ispravljanja grešaka i sl.

Naloge za plaćanje potpisuju osobe nalogodavca čiji su potpisi deponirani kod nosioca platnog prometa, odnosno druge ovlaštene osobe.

Plaćanja s računa obavljaju se do visine pokrića na računu dužnika.

Pod pokrićem, u smislu stavka 1. ovoga članka, razumijeva se stanje sredstava na računu od prethodnog dana, sredstva pristigla u toku dana (dnevni priljev) i sredstva do visine utvrđene ugovorom zaključenim u smislu članka 26. stavka 4. ovoga zakona, umanjeno za izvršenje plaćanja (dnevni odljev) do momenta utvrđivanja pokrića.

Nalozi za plaćanje, za čije izvršenje nema pokrića nr računu, evidentiraju se kod nosioca platnog prometa prema danu i satu prijema i izvršavaju iz prvog idućeg priljeva, ako zakonom nije drukčije određeno.

Nosilac platnog prometa izvršava naloge za prisilnu naplatu iz svih sredstava sudionika platnog prometa koja se vode na računima kod tog nosioca, ako zakonom ili propisom donesenom na temelju zakona nije drukčije određeno.

Nosilac platnog prometa. u nedostatku sredstava za izvršenje naloga za plaćanje u cijelosti, izvršava nalog djelomično, o čemu obavještava sudionike u platnom prometu-dužnika i vjerovnika.

Neizvršeni nalozi za plaćanje sudionika u platnom prometu koji je prestao postojati ustupaju se nosiocu platnog prometa kod kojeg se vodi račun sudionika u platnom prometu koji je preuzeo prava i obveze sudionika koji je prestao postojati.

Ako se iz raspoložive dokumentacije ne može utvrditi koji je sudionik u platnom prometu preuzeo prava i obveze, nosilac platnog prometa neizvršene naloge za plačanje vraća podnosiocu.

Novčana sredstva sudionika u platnom prometu, koja se evidentiraju na računima kod Službe, dnevno se uključuju kao depozit po videnju u račune banaka (u daljem tekstu: računi depozitara) suglasno zakonu odnosno obavijesti imaoca računa.

Novčana sredstva na računima depozitara, kao i depozitno neodređena sredstva na računima sudionika u platnom prometu dnevno se uključuju kao depozit po viđenju Narodne banke Hrvatske.

Nalozi za uključivanje sredstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka izvršavaju se istog dana kad su zadati.

Ako na računu banke za redovno poslovanje, po završenoj dnevnoj obradi podataka s naloga platnog prometa kojom su obuhvaćeni i nalozi po osnovi uključenja sredstava u račun banke, nema pokrića za sve obveze banke, Služba će izdati nalog za pokriće nastale razlike iz sredstava obvezne rezerve banke kod Narodne banke Hrvatske, koja se suglasno propisima koristi za ovu namjenu.

Ako sredstva obvezne rezerve banke nisu dovoljna za pokriće svih obveza banke, Služba će utvrditi i iskazati iznos nedostajućih sredstava i idućeg dana obustaviti izvršenje naloga banke na teret računa banke.

Služba je dužna podatke, kojima raspolaže u okviru svoje nadležnosti, koji se odnose na insolventnost banke i druge financijske organizacije dostavljati suglasno Zakonu o Narodnoj banci Hrvatske.

Sredstva korištenja za namirenje tekućih obveza banke iz članka 41. stavak 1. ovoga zakona moraju se s računa banke za redovno poslovanje vratiti iz prvog idućeg priljeva.

Ako banka ne izda nalog za povrat sredstava iz stavka 1. ovoga članka Služba je dužna, prema visini korištenih sredstava, izdati nalog i izvršiti ga iz prvog idućeg priljeva.

Nosioci platnog prometa stavljaju na raspolaganje sudionicima u platnom prometu izvještaje a izvršenim plaćanjima najkasnije idućeg radnog dana.

Nosioci platnog prometa i sudionici u platnom prometu mogu ugovoriti i drugi rok za dostavu izvještaja iz stavka 1. ovoga članka.

Služba daje sudioniku u platnom prometu podatke o stanju sredstava na računu drugog sudionika u platnom prometu - pravne osobe. kao i podatke o redoslijedu naloga ze plaćanje tog sudionika.

Sudionik u platnom prometu dužan je podatke, dobivene suglasno stavku 1. ovoga članka, čuvati kao poslovnu tajnu.

Nosilac platnog prometa dužan je naloge za plaćanje primljene od sudionika u platnom prometu izvršiti istog datuma kad je naloge primio.

Nosilac platnog prometa dužan je primljene naloge za plaćanje koji se odnose na sudionike čiji se računi vode kod drugog nosioca platnog prometa predati Službi isti dan,a najkasnije idući radni dan.

Razmjena podataka platnog prometa između nosilaca platnog prometa obavlja se neposrednom računarskom komunikacijom, na magnetnim nosiocima podataka ili dostavom dokumentacije.

Nosioci platnog prometa vode evidenciju o izvršenim plaćanjima i time osiguravaju dokumentacijsko-statističku osnovu za vođenje fiskalne, monetarne, kreditne i tekuće ekonomske politike.

Evidencija iz stavka 1. ovoga članka vodi se na način određen propisom donesenim na temelju ovoga zakona.

Služba izraduje statističke izvještaje na temelju obavljenog platnog prometa i to: o bruto prometu i saldu računa društvenog računovodstva; o uključenim sredstvima depozita; o izvršenim plaćanjima po vrstama primanja i izdavanja s računa; o bruto naplati i rasporedu sredstava javnih prihoda; o solventnosti pravnih osoba kao sudionika u platnom prometu.

Platni promet kojeg obave Narodna banka Hrvatske, pošte, banke, štedionice i druge štedno-kreditne organizacije dnevno se evidentira - obračunava na računima tih nosilaca platnog prometa kod Službe.

Platni promet obavljen između Republike Hrvatske s drugim republikama u Jugoslaviji, Služba obračunava preko posebnih obračunskih računa, s nosiocem obračuna platnog prometa u svakoj republici.

e) Posebne ovlasti u platnom prometu

Vlada Republike Hrvatske na prijedlog generalnog direktora Službe propisuje:

1) način i postupak obavljanja platpog prometa;

2) uvjete i način otvaranja računa kod nosilaca platnog prometa;

Ministar financijske Republike Hrvatske propisuje uplatne račune, kriterije i rokove za raspored sredstava s uplatnih računa javnih prihoda,

Generalni direktor Službe propisuje:

1) oblik, sadržaj i upotrebu instrumenata platnog prometa:

2) jedinstveni plan računa i druge evidencije za evidentiranje izvršenog platnog prometa;

3) sadržaj i vođenje jedinstvenog registra imalaca računa;

4) način rada u računarsko-komunikacijskoj mreži i međusobno povezivanje korisnika mreže;

5) evidencije za osiguranje financijskih podataka;

6) rokove za izvršavanje platnog prometa kod nosilaca platnog prometa;

7) način obračuna izvršenog platnog prometa u Republici Hrvatskoj ;

8) način obračuna izvršenog platnog prometa Republike Hrvatske s drugim republikama;

9) način i postupak obavljanja kontrole izvršavanja platnog prometa kod svih nosilaca platnog prometa

Guverner Narodne banke Hrvatske propisuje:

1) način rukovanja i čuvanja novčanica, kovanog novca i vrijednosnica;

2) uvjete i način plaćanja gotovim novcem;

3) kriterije za utvrđivanje blagajničkog maksimuma kod pravnih osoba.

Ministar obrane i generalni direktor Službe propisuju način obavljanja platnog prometa za vojne jedinice i vojne ustanove, te račune koji oni imaju kod Službe.

2. Poslovi financijskog nadzora

Pod pojmom financijskog nadzora u smislu ovoga zakona razumijevaju se poslovi kontrole, poslovi revizije javnih rashoda i javnih poduzeća te pravna sredstva koja Služba koristi i primjenjuje u obavljanju tih poslova..

U obavljanju poslova financijskog nadzora nad zakonitošću rada pravnih osoba Služba nadzire:

- izvršavanje propisanih obveza;

- ispravnost i točnost računovodstvenih iskaza i drugih obračuna koji se podnose Službi;

- urednost i točnost vođenja knjigovodstvenih i drugih propisanih evidencija te ispravnost i vjerodostojnost knjigovodstvenih isprava na temelju kojih su izvršena knjiženja;

- korištenje i raspolaganje sredstvima.

Nadzor izvršavanja propisanih obveza pravnih osoba obuhvaća nadzor nad zakonitošću obračuna, pravodobnosti i pravilnosti uplate te poduzimanje mjera propisanih zakonom i drugim propisima radi njihovog izvršavanja.

Nadzor ispravnosti i točnosti računovodstvenih iskaza i drugih obračuna obuhvaća nadzor nad zakonitošću, ispravnosti i točnosti podataka koje pravne osobe dostavljaju o svom poslovanju, stanju sredstava i izvora sredstava, poslovnom i financijskom rezultatu, obvezama i dr. a izrađuju se i Službi predaju na temelju zakona ili drugog propisa.

Pod nadzorom urednosti i točnosti vođenja knjigovodstvenih i drugih propisanih evidencija, te ispravnosti i vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava na temelju kojih su izvršena knjiženja razumijeva se nadzor nad vođenjem knjigovodstva i evidentiranja stanja i kretanja sredstava pravne osobe u skladu s propisima i odgovarajućim općim aktima.

Nadzor nad korištenjem i raspolaganjem sredstvima provodi Služba kod onih pravnih osoba i u onim slučajevima za koje je zakonom propisano ograničenje ili je određen način i namjena njihova korištenja.

a) Poslovi kontrole

Poslovi kontrole obuhvaćaju:

- poslove kontrole u organizacijskoj jedinici,

- poslove inspekcije kod pravnih osoba.

Poslovi kontrole u organizacijskoj jedinici

Poslove kontrole u organizacijskoj jedinici čine:

- poslovi kontrole javnih prihoda;

- ostali poslovi kokltrole u organizacijskoj jedinici Službe;

Poslovi kontrole javnih prihode

Poslovi kontrole javnih prihoda obuhvaćaju:

- prikupljanje i evidentiranje podataka o poreznim obveznicima;

- utvrđivanje obveza poreznih obveznika;

- naplatu, evidentiranje i raspoređivanje poreza;

- zakonitost obračunavanja i uplaćivanja prihoda fondovima (mirovinsko-invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i ostalim fondovima);

- zakonitost obračunavanja i uplaćivanja ostalih javnih prihoda.

Poslove kontrole javnih prihoda koji se ne mogu obaviti u organizacijskoj jedinici obavljaju se kod pravne osobe, putem ovlaštenih osoba Službe.

Ovlaštene osobe Službe imaju javne ovlasti.

Za potrebe obavljanja poslova kontrole javnih prihoda Služba osigurava formiranje baze podataka o poreznim obveznicima, vrstama poreza, poreznim osnovicama i poreznim stopama, dinamici naplate javnih prihoda, poduzetim mjerama i druge potrebne podatke kojima Služba na temelju svojih evidencija raspolaže ili joj ih porezni obveznici dostavljaju.

Baza podataka temelji se na jedinstvenom identifikacijskom broju poreznih obveznika i jedinstvena je za cijelu Republiku Hrvatsku.

Baza podataka utvrđena sukladno odredbama ovoga članka sastavni je dio ukupne baze podataka koja se formira u Službi.

Ostali poslovi kontrole u organizacijskoj jedinici Službe

Kad je to zakonom određeno, kontrolom u organizacijskoj jedinici osigurava se i: zakonitost korištenja i raspolaganja sredstvima pravnih osoba: provođenje prisilnih naplata nad novčanim sredstvima pravne osobe u izvršnom postupku; utvrđivanje i evidentiranje redoslijeda plaćanja ako za realizaciju naloga za plaćanje na računu dužnika nema dovoljno sredstava;praćenje solventnosti pravnih osoba i poduzimanje odgovarajućih mjera pred nadležnim organima sukladno propisima koji reguliraju prisilnu nagodbu, stečaj i likvidaciju; zakonitost obavljanja drugih poslova određenih zakonom.

Poslovi kontrole u organizacijskoj jedinici Službe obavljaju se uvidom u formalno-pravnu, a kada je to zakonom u skladu sa stavkom 1. ovoga članka određeno, i uvidom u materijalno pravnu ispravnost dokumenats koje pravne osobe na temelju zakona dostavljaju Službi.

Služba obavlja i kontrolu formalno-pravne ispravnosti naloga za plaćanje.

U obavljanju poslova kontrole u organizacijskoj jedinici Službe radnici Službe pružaju stručnu pomoć pravnim osobama u primjeni zakonskih i drugih propisa.

Poslovi inspekcije kod pravnih osoba

Inspekcijski poslovi obavljaju se nadzorom kod pravnih osoba.

Poslove inspekcije čine:

- poslovi inspekcije javnih prihoda,

- ostali poslovi inspekcije.

Inspekcijski nadzor kod pravnih osoba obavljaju ovlaštene osobe Službe na temelju ovlaštenja izdanog u skladu sa Statutom Službe.

Ovlaštena osoba samostalna je u svom radu i sukladno odredbama zakona, u cijelosti odgovara za radnje koje u postupku inspekcijskog nadzora učini odnosno propusti učiniti.

Pravna osoba dužna je ovlaštenoj osobi Službe osigurati potrebng uvjete za obavljanje inspekcijskog nadzora, staviti na uvid traženu dokumentaciju i dati potrebna pismena objašnjenja u svezi predmeta nadzora, u roku kojeg ovlaštena osoba odredi.

Inspekcija javnih prihoda

Inspekcijom javnih prihoda obavlja se kontrola zakonitosti obračunavanja i plaćanja poreza i prihoda fondova neposredno kod pravnih osoba.

U obavljanju poslova inspekcije javnih prihoda, koriste se podaci iz evidencija Službe o javnih prihodima.

Odabir pravnih osoba za inspekciju javnih prihoda obavlja se na temelju:

- saznanja o nezakonitostima u poslovanju pravne osobe, kojima Služba raspolaže na temelju baze podataka iz članka 59. ovoga zakona:

- zahtjeva nadležnih organa uprave;

- plana i programa rada;

- ostalih saznanja o nezakonitom poslovanju pravne osobe.

Ostali poslovi inspekcije

Ostalim poslovima inspekcije kod pravnih osoba utvrđuje se zakonitost financijsko-materijalnog poslovanja, zakonitost provođenja pojedinih propisa koji se u kontroli u organizacijskoj jedinici Službe ne mogu obaviti, te zakonitost, ispravnost i točnost podataka iz periodičnih i godišnjih obračuna kod pravnih osoba kod kojih se ne obavlja revizija javnih rashoda i javnih poduzeća.

Pod inspekcijom zakonitosti financijsko-materijalnog poslovanja razumijeva se naročito način i zakonitost raspolaganja materijalnim i financijskim sredstvima ako je zakonom ograničen ili je određen način i namjena njihovog korištenja, iskazivanje vrijednosti sredstava i izvora sredstava te namirenje obveza kao i druge vrste nadzora pomoću kojih se sprečava ili otkriva djelatnost koja ima obilježja privrednog kriminala ili drugih kažnjivih djela.

b) Poslovi revizije

Revizija javnih rashoda i javnih poduzcća

Služba je ovlaštena revizorska organizacija za obavljanje poslova revizije javnih rashoda i javnih poduzeća.

Revizija javnih rashoda obuhvaća:

- reviziju računovodstvenih iskaza, osobito sa stajališta namjenskog korištenja sredstava;

- reviziju ekonomičnosti i efikasnosti poslovanja pravnih osoba (cjelokupnog ili djelomičnog);

- reviziju efekata ostvarivanja programskih, odnosno projektom utvrđenih ciljeva pravnih osoba koje koriste sredstva iz članka 71. ovoga zakona.

U smislu ovoga zakona, javni rashodi obuhvaćaju:

- sredstva proračuna i druga sredstva za financiranje javnih potreba;

- sredstva javnih poduzeća osiguranih iz proračuna, fondova, raznih oblika regresa, premija, stimulacija i slično;

- sredstva javnih zajmova;

- prikupljena sredstva za razne oblike pomoći zbog elementarnih nepogoda i druge više sile;

- druga sredstva prikupljena od pravnih osoba i građana za određene namjene, suglasno zakonu.

Revizija računovodstvenih iskaza obuhvaća:

- namjensko korištenje sredstava iz članka 71. ovoga zakona;

- ispitivanje i ocjenu sustava internih računovodstvenih postupaka;

- provjeru i ocjenu ispravnosti podataka iskazanih u računovodstvenim iskazima;

- izražavanje mišljenja o realnosti i objektivnosti financijskog stanja i rezultata poslovanja.

Realnost i objektivnost financijskog stanja i rezultata poslovanja razumijeva usklađenost podataka iskazanih u godišnjem obračunu s računovodstvenim načelima i računovodstvenim standardima koji se primjenjuju u nas, kao i njihovu zasnovanost na zakonskim propisima i općim aktima pravne osobe.

Revizijom ekonomičnosti i efikasnosti poslovanja te ostvarenja programom utvrđenih ciljeva iz članka 70. alineja 2. i 3. ovoga zakona, obuhvaća se ispitivanje i ocjena stupnja ostvarene ekonomičnosti, efikasnosti i učinkovitosti poslovanja.

Poslovi revizije javnih rashoda i javnih poduzeća obavljaju se na jedinstven način na području Republike Hrvatske.

Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju: ovlašteni revizor, revizor i mlađi revizor.

U obavljanju poslova revizije javnih rashoda Služba ima javne ovlasti.

Služba donosi standarde koji se primjenjuju u obavljanju revizije ekonomičnosti, efikasnosti i efekata javnih rashoda i javnih poduzeća

Pri utvrđivanju standarda iz stavka 1. ovoga članka obvezno se koriste standardi revizije Međunarodne organizacije vrhovnih državnih institucija za reviziju.

Služba donosi metodološke upute i utvrđuje standardnu dokumentaciju čime se osigurava jedinstveno provođenje postupka revizije javnih rashoda i javnih poduzeća te dosljedna primjena standarda iz stavka 1. ovoga članka na području Republike Hrvatske.

Revizija godišnjih računovodstvenih iskaza obavlja se na osnovi opće prihvaćenih standarda revizije.

Na osnovi obavljenih poslova revizije izrađuje se izvještaj koji se dostavlja pravnoj osobi kod koje je obavljena revizija.

Komercijalna revizija

Služba može obavljati poslove: revizije godišnjih obračuna; revizije poslovanja; revizije i praćenja efekata investicijskih projekata; procjene vrijednosti poduzeća te pružanja drugih usluga iz područja računovodstva i financijskog poslovanja.

Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju ovlašteni revizor, revizor i mlađi revizor.

Poslovima revizije godišnjih obračuna obuhvaćaju se ispitivanja i ocjene sistema internih računovodstvenih kontrola poslovanja, rizika u poslovanju, računovodstvenih postupaka i ispravnosti podataka i na toj osnovi davanje stručne ocjene mišljenja o realnosti i objektivnosti stanja sredstava i izvora sredstava te rezultata poslovanja iskazanih u godišnjim obračunima pravnih osoba.

Realnost i objektivnost stanja sredstava i izvora sredstava te rezultata poslovanja iskazanih u godišnjim obračunima podrazumijeva primjenu i usklađenost s računovodstvenim načelima i računovodstvenim standardima koji se primjenjuju u nas odnosno s računovodstvenim pravilima propisanim zakonom i općim aktima pravnih osoba.

Služba obavlja reviziju godišnjih obračuna svih pravnih osoba kod kojih je u ugovorima o kreditima s inozemnim financijskim organizacijama i institucijama zaključenim prije stupanja na snagu ovog zakona, Služba društvenog knjigovodstva bila navedena kao revizor.

Služba može obavljati reviziju godišnjih obračuna i drugih pravnih osoba, kao i reviziju i kontrolu namjenskog korištenja sredstava uloženih u radne, odnosno poslovne jedinice i poduzeća u inozemstvu u skladu s kadrovskim i organizacijsko-tehničkim mogućnostima.

Za poslove revizije iz članka 77. ovoga zakona, pravne osobe podnose zahtjev ali ne kasnije od 60 dana od dana kada izvršenje usluge treba započeti, odnosno, najkasnije do 30. rujna tekuće godine za reviziju godišnjeg obračuna za narednu godinu.

Na osnovi obavljenih poslova revizije iz članka 77. ovoga zakona, sastavlja se izvještaj o obavljenoj reviziji u skladu sa Zakonom o računovodstvu.

U slučajevima kada je to ugovorima o ulaganju stranih osoba u domaće poduzeće ili ugovorima o stranom kreditu predviđeno, sastavlja se izvještaj u kojem se godišnji obračun pravne osobe prikazuje u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima izdanim od Međunarodnog komiteta za računovodstvene standarde, odnosno drugim zahtjevima predviđenim ugovorom.

O obavljanju revizije godišnjih obračuna, kao i o obevljanju revizije poslovanja i pružanja drugih usluga u skladu s ovim zakonom, zaključuje se ugovor u kome se reguliraju obveze i prava ugovornih strana, uključujući naknadu za rad revizora, naknadu stvarnih troškove i drugih izdataka u svezi obavljanja ugovorenih poslova.

Pravne osobe koje su u inozemstvu osnovale poduzeća, banke i druge financijske organizacije, osiguravajuće i reosiguravajuće organizacije, dužne su Službi dostavljati izvještaje o obavljenoj reviziji godišnjeg obračuna (u originalu i prijevodu na hrvatski jezik) koje su izdali nadležni revizori, odnosno izvještaje o poslovanju koje su izdali poslovodni organi tih pravnih osoba, te o ogućiti Službi uvid u podatke koje pravne osobe vode u svojem knjigovodstvu za te pravne osobe.

Na osnovi analize izvještaja i uvida u podatke iz stavka 1. ovoga danka, Služba izrađuje informaciju i daje mišljenje o financijskom stanju i rezultatima poslovanja pravnih osoba u inozemstvu, koje dostavlja pravnoj osobi.

Poslovi revizije obavljaju se u skladu s opće prihvaćenim standardima revizije.

Pod opće prihvaćenim standardima revizije razumijevaju se međunarodno priznati standardi revizije.

Služba izrađuje i izdaje Pravilnik o reviziji i jedinstvene metodološke upute za obavljanje poslova revizije kao i standardnu dokumentaciju kojom se osigurava jedinstven postupak obavljanja poslova.

Primjena pravilnika i uputa, te dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka obvezna je pri obavljanju tih poslova revizije.

U obavljanju poslova revizije iz članka 77. ovoga zakona Služba može surađivati i sa stranim revizorskim organizacijama, a sukladno zakonskim mogućnostima i nastalim potrebama osnivati mješovite tvrtke za obavljanje ovih poslova.

Služba se učlanjuje u odgovarajuće međunarodne organizacije i institucije iz oblasti revizije i računovodstva u cilju praćenja najnovijih dostignuća iz navedene oblasti i korištenja rezultata u praksi, kao i sudjelovanja u radu stručnih tijela ovih institucija.

c) Pravna sredstva

Poduzimanje mjera

Ako Služba u postupku financijskog nadzora utvrdi radnje koje imaju obilježje krivičnog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja, podnijet će prijavu nadležnom javnom tužilaštvu, odnosno zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Ako postoji osnovana sumnja da je učinjeno krivično djelo ili privredni prijestup, ovlaštena osoba Službe može privremeno oduzeti isprave i predmete koji su uporabljeni odnosno namijenjeni za izvršenje krivičnog djela ili privrednog prijestupa, o čemu je dužna izvijestiti nadležno javno tužilaštvo.

O oduzimanju isprava, predmeta i drugih stvari ovlaštena osoba Službe izdaje pravnoj osobi potvrdu.

Ako postoji osnovana sumnja da je učinjeno krivično djelo, Služba je dužna bez odgode podnijeti prijavu nadležnom javnom tužilaštvu.

Kada Služba u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti osnovano posumnja ili utvrdi da pravne osobe postupaju protivno zakonu i drugim propisima, dužna je:

- upozoriti pravnu osobu na nezakonito postupanje i zahtijevati poduzimanje određenih radnji za otklanjanje nezakonitosti;

- naložiti privremeno obustavljanje nezakonitog i protupropisnog postupanja i o tome odmah obavijestiti nadležni organ uprave radi poduzimania drugih mjera.

Zaključak

Ako u postupku financijskog nadzora, ovlaštena osoba Službe utvrdi da nije točno iskazano stanje sredstava, ili da je knjigovodstvo neuredno i netočno, da nisu obračunane, ili nisu točno obračunane propisane obveze za zadovoljavanje javnih prihoda, zaključkom će narediti pravnoj osobi popis sredstava i utvrđivanje njihove vrijednosti, ažuriranje knjigovodstva i knjigovodstvene evidencije, te sastavljanje točnog obračuna obveza za zadovoljavanje javnih prihada.

Pravna osoba dužna je postupiti prema zaključku. Protiv zaključka ne može se izjaviti posebna žalba. Ako pravna osoba ne izvrši zaktjučak, ili izvrši samo dio naloga iz zaključka, Služba će o tome obavijestiti nadležni organ uprave, a zaključak može dati izvršiti drugoj pravnoj osobi ovlaštenoj za knjigovodstvene usluge u kojem slučaju troškovi izvršenja zaključka padaju na teret pravne osobe koja nije zaključak izvršila ili ga nije u cijelosti izvršila.

Ako pravna osoba, u cijelosti ili djelomično, ne izvrši zaključak od kojega zavisi utvrđivanje i izvršenje obveza propisanih zakonom ili propisima donijetim na temelju zakona, direktor podružnice Službe može donijeti rješenje o privremenoj zabrani raspolaganja sredstvima s računa pravne osobe do izvršenja naloga iz zaključka.

Žalba protiv rješenja iz prethodnog stavka ne zadržava izvršenje rješenja.

Glede donošenja zaključka vrijede opća načela zakona kojim se uređuje upravni postupak.

Zapisnik

O obavljenom financijskom nadzoru kod pravne osobe na temelju javne ovlasti, ovlaštena osoba Službe sastavlja zapisnik.

O obavljenom financijskom nadzoru na temelju evidencije u Službi ovlaštena osoba Službe sastavlja zapisnik samo kad utvrdi nezakonitost za čije je otklanjanje potrebno donijeti rješenje i kad se utvrde radnje koje imaju obilježje krivičnog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja.

Zapisnik o obavljenom financijskom nadzoru dostavlja se, bez odgode, pravnoj osobi najkasnije u roku od 8 dana od dana obavljene kontrole. Pravna osoba može dati primjedbe na zapisnik.

U zapisniku o obavljenoj kontroli određuje se rok za davanje primjedaba, koji ne može biti kraći od 8 ni dulji od 30 dana od dana dostave zapisnika.

Ako se u primjedbama na zapisnik iznesu činjenice i predlože dokazi koji bi mogli utjecati na donošenje rješenja i poduzimanje drugih mjera u skladu sa zakonom, provjerit će se iznesene činjenice i predloženi dokazi i o tome će se sastaviti dopuna zapisnika.

U obrazloženju rješenja Služba je dužna izjasniti se o svim primjedbama koje je pravna osoba dala na zapisnik o obavljenoj kontroli, a ako nije doneseno rješenje - pismeno će odgovoriti pravnoj osobi na dane primjedbe.

Rješenje

Ako u postupku financijskog nadzora na temelju javne ovlasti ovlaštena osoba Službe utvrdi nezakonitosti donijet će rješenje kojim će pravnoj osobi narediti da u određenom roku ispravi utvrđene nezakonitosti. Rješenje će ovlaštena osoba Službe donijeti u roku 30 dana računajući od dana primitka prigovora na zapisnik, odnosno od isteka roka za izjavljivanje prigovora na zapisnik.

Rješenjem se određuje rok u kojem je pravna osoba dužna ispraviti utvrđene nezakonitosti. Taj rok ne može biti kraći od 15 dana ni dulji od 30 dana, računajući od dana kad rješenje postane konačno u upravnom postupku. U obrazloženju rješenja Služba se je dužna izjasniti o izjavljenom prigovoru.

Glede sastavljanja, donošenja i uručivanja rješenja, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak.

Ako Služba u postupku obavljanja financijskog nadzora na temelju vlastitih evidencija utvrdi da je pravna osoba podnijela godišnji obračun, periodični obračun ili drugi obračun koji nije u skladu sa zakonom ili drugim propisom, zahtijevat će od pravne osobe da u roku 3 dana izvrši ispravak. Ako pravna osoba u tom roku ne izvrši ispravak, smatrat će se da godišnji obračun, periodični obračun, odnosno drugi obračun nije ni podnesen.

Služba će pravnoj osobi istog dana vratiti naloge,za plaćanje i naloge za prijenos sredstava koji nisu u skladu sa zakonom i drugim propisom.

U slučaju iz članka 93. ovoga zakona Služba će na temelju pismenog zahtjeva pravne osobe donijeti rješenje o odbijanju obračuna odnosno naloga. i to u roku 5 dana računajući od dana primitka zahtjeva.

Žalba

Protiv rješenja Službe iz članka 91. i članka 94. ovoga zakona pravna osoba može u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalbu generalnom direktoru Službe.

Rješenje generalnog direktora je konačno.

Izvršenje konačnog rješenja Službe provodi podružnica Službe kod koje se vode novčana sredstva pravne osobe prema kojoj se izvršenje provodi.

O odgodi izvršenja konačnog rješenja odlučuje donosilac prvostepenog rješenja uz uvjete koji su utvrđeni zakonom kojim se uređuju upravni sporovi.

Protiv rješenja kojim se odbija odgađanje izvršenja konačnog rješenja nije dopuštena žalba.

Revizija

Ako je konačnim rješenjem Službe povrijeđen propis i time državi ili pravnoj osobi pričinjena znatna šteta može se u postupku revizije po službenoj dužnosti donijeti novo rješenje u roku od dvije godine od dana dostave konačnog rješenja pravnoj osobi, kojim se konačno rješenje mijenja, ukida ili poništava.

Organ uprave ili pravna osoba može u roku iz stavka 1. ovoga članka podnijeti zahtjev da se izmijeni, ukine ili poništi konačno rješenje Službe kojim je povrijeđen propis na njihovu štetu.

Generalni direktor Službe dužan je rješenje u postupku revizije donijeti u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva za reviziju.

U svezi s donošenjem rješenja i poduzimanjem drugih radnji u postupku kontrole primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Upravno-računski spor

Protiv rješenja Službe donesenog u drugom stupnju, rješenja protiv kojeg nije dopuštena žalba i protiv rješenja u postupku revizije može se voditi upravno-računski spor.

Tužbu kojom se pokreće upravno-računski spor iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti pravna osoba ako smatra da je rješenjem povrijedeno njeno pravo, odnosno interes utemeljen na zakonu.

Tužbu iz stavka 2. ovoga članka može podnijeti i organ uprave ili pravna osoba ako smatra da su rješenjem Službe. koje se odnosi na drugu pravnu osobu, protivno zakonu, umanjeni njeni prihodi.

Upravno-računske sporove protiv rješenja generalnog direktora Službe rješava stvarno nadležni sud u republici, u vijeću sastavljenom od dvojice sudaca, od kojih je jedan predsjednik vijeća i jednog suca porotnika.

Protiv odluke suda donesene prema stavku 1. ovoga članka stranke mogu Vrhovnom sudu Hrvatske podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje te odluke.

O zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka Vrhovni sud Hrvatske rješava u općoj sjednici.

Zahtjevom iz stavka 2. ovoga članka odluka se može pobijati zbog hitne povrede odredaba postupka i zbog povrede materijalnog prava.

Zahtjev se u roku od 30 dana od dana dostave pobijane odluke podnosi neposredno Vrhovnom sudu Hrvatske.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti

Protiv odluke nadležnog suda iz članka 101 stavka 1. ovoga zakona može se podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu Hrvatske, ako je tom odlukom učinjena teža povreda zakona.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti u roku od 60 dana od dana dostave odluke strankama.

U upravno-računskim sporovima na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju upravni sporovi odnosno zakona kojim se uređuje parnični postupak, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

3. Poslovi evidencije i inforamcijsko-analitički poslovi

Služba evidentira, prikuplja i obrađuje podatke i izrađuje informacije i analize, u skladu s odredbama ovog zakona, kojima se omogućava zakonodavnim i izvršnim organima vlasti, organima jedinica lokalne samouprave i uprave, poduzećima i drugim pravnim osobama i njihovim asocijacijama uvid u materijalno stanje i financijsko-materijalno poslovanje svih pravnih osoba, osobito o:

- financijskom stanju pravnih osoba;

- utvrđivanju i raspoređivanju financijskog rezultata poslovanja;

- efikasnosti poslovanja pravnih osoba;

- stanju i promjenama stanja sredstava na računima pravnih osoba koje vodi Služba,

- tekućim privredno-financijskim kretanjima,

- kretanju investicijske, javne i osobne potrošnje,

- efektima mjera tekuće gospodarske politike,

- bonitetu pojedinih pravnih osoba,

- nalazima financijskog nadzora ispravnosti, zakonitosti i realnosti podataka obračuna,

- drugim pojavama i problemima u poslovanju pravnih osoba.

U obavljanju poslova iz članka 104. ovoga zakona Služba koristi podatke:

- iz evidencija, koje osniva i vodi na osnovi naloga drugih dokumenata platnog prometa o stanju i promjena ma na računima pravnih osoba kod Službe, o uplati i rasporedu prihoda za javne potrebe, o pojavama insolventnosti pravnih osoba, o nalazima financijskog nadzora o ispravnosti i zakonitosti i drugo,

- iz individualne i zbrojne obrade svih podataka iz godišnjih i periodičnih obračuna i drugih izvještaja i dokumentacije, koju Službi podnose pravne osobe temeljem zakonskih i drugih propisa, sistematizirane po djelatnostima, teritoriju, velićini pravnih osoba, karakteru vlasništva, organizacijskim oblicima, načinu financiranja i drugo.

U obavljanju poslova iz svog djelokruga Služba vodi :

1.jedinstveni plan računa,

2. plan računa za uplatu i raspored prihoda za javne potrebe,

3. registar imalaca računa za potrebe izvršavanja statističkih istraživanja i za operativne potrebe izvršavanja poslova platnog prometa,

4. evidencije o stanju i promjenama sredstava na računima pravnih osoba, naplati i rasporedu sredstava za javne potrebe i druge operativne evidencije na osnovi naloga za plaćanje,

5. katalog o podacima koje Služba osigurava,

6. druge evidencije i registre propisane zakonom.

Sadržaj i način vođenja plana računa iz točke 1., registra iz točke 3, te sadržaj kataloga podataka iz točke 5. stavka 1. ovoga članka propisuje uputom generalni direktor Službe.

Prilikom donošenja upute iz stavka 2. ovoga članka Služba surađuje s drugim informacijskim službama društvenog sustava informiranja.

Pravne osobe su dužne o nastalim statusnim i drugim promjenama obavijestiti Službu najkasnije u roku 8 dana od dana nastalih promjena radi njihovog upisa u registar poduzeća, organizacija i zajednica

Evidentiranje, prikupljanje, obrada, prijenos i iskazivanje podataka i informacija obavlja se po jedinstvenoj metodologiji, koju propisuje generalni direktor Službe.

Uputom o jedinstvenoj metodologiji iz stavka 1. ovoga članka osigurava se nepovredivost materijalnog sadržaja podataka prilikom njihove obrade i iskazivanja, primjena suvremenih dostignuća znanosti, tehnike i tehnologije, sprečavanje višestrukog evidentiranja i prikupljanja podataka, kao i usporedivost podataka.

Financijske podatke, informacije i analize Služba obrađuje i objavljuje u publikacijama koje izdaje mjesečno,tromjesečno, polugodišnje ili godišnje, zavisno od vrste i prirode podataka, analiza i informacija.

Rokove za obradu i objavljivanje publikacija u smislu stavka 1. ovoga članka propisuje pravilnikom generalni direktor Službe.

Podaci, informacije i analize koje Služba osigurava u obavljanju poslova iz svog djelokruga, javni su, i pod jednakim uvjetima dostupni svim pravnim osobama ako zakonom ili propisom donesenim na osnovi zakona, nije određeno da predstavljaju poslovnu tajnu.

Ako je zakonom, odnosno propisom donesenim na osnovi zakona propisano da određeni podaci, analize i informacije Službe predstavljaju poslovnu tajnu, korisnici tih podataka postupit će na način koji je na njima naznačen.

Korisnici iz stavka 2. ovoga članka dužni su isprave i podatke koji predstavljaju državnu, vojnu ili službenu tajnu, čuvati na način određen zakonom i drugim propisom donesenim na osnovi zakona.

O podacima koje osigurava iz naloga platnog prometa i evidencija koje vodi na osnovi tih naloga, a naročito o podacima o promjenama i stanju sredstava na računima, Služba obavještava pravne osobe dnevno.

Druge podatke o financijskim kretanjima, kao i informacije i analize iz svog djelokruga, Služba obrađuje periodično. zavisno od vrste i značaja podataka i dostavlja ih neposredno korisnicima tih podataka, informacija i analiza ili ih objavljuje u svojim publikacijama.

Rokove za obradu, dostavljanje i objavljivanje podataka iz stavka 2. ovoga članka, ukoliko nisu propisani zakonom i drugim propisima, određuje generalni direktor službe.

Financijske podatke, pokazatelje, informacije i analize po posebnim zahtjevima pravnih osoba, služba izrađuje u rokovima i sadržaju po dogovoru s podnosiocima zahtjeva.

Na zahtjev pravne osobe - potencijalnog izdavatelja dugoročnih vrijednosnih papira Služba u skladu sa zakonskom obavezom daje mišljenje o njegovom bonitetu.

Jedinstvene pokazatelje za ocjenu boniteta, sadržaj izvještaja i mišljenja Službe o bonitetu i drugo propisuje uputama generalni direktor Službe.

Na zahtjev pravnih osoba, Služba daje podatke, pokazatelje i pisane informacije o bonitetu druge pravne osobe- poslovnog partnera.

Organizaciju rada, sadržaj, rokove i druge uvjete utvrđuje generalni direktor Službe.

Podatke iz članka 113. ovoga zakona pravna osoba dužna je čuvati kao poslovnu tajnu.

O dostavljenim podacima Služba izvješćuje i pravnu osobu o kojoj su ti podaci dani.

4. Poslovi Službe koji se odnose na vojne ustanove i vojne jedinice

Poslove iz svog djelokruga koji se odnose na vojne ustanove i jedinice Služba obavlja preko posebnog organizacijskog dijela, na temelju evidencije koju vodi i naloga kojima vojne ustanove i jedinice raspolažu sredstvima sa svoj ih računa.

Poslove iz svog djelokruga koji se odnose na poduzeća koja proizvode predmete naoružanja i vojnu opremu, a koje Vlada Republike Hrvatske odredi na osnovi ovlasti iz zakona, kao i na Vojni servis u sastavu Narodne banke Hrvatske, Služba obavlja preko svog posebnog organizacijskog dijela, po postupku koji važi i za ostale pravne osobe.

U posebnom organizacijskom dijelu iz ovog članka, vodi se evidencija o izvršavanju financijskog plana vojnih ustanova i jedinica, u opsegu i na način koji utvrdi generalni direktor Službe u suglasnosti s ministrom obrane Republike Hrvatske.

Poslove kontrole kod vojnih ustanova i jedinica obavljaju osobe koje za to posebno ovlasti ministar obrane Republike Hrvatske, na način koji on odredi, uz prethodno pribavljeno mišljenje generalnog direktora Službe.

Poslove kontrole kod poduzeća koja proizvode predmete naoružanja i vojne opreme, mogu obavljati ovlašteni radnici Službe za koje je suglasnost dao ministar obrane Republike Hrvatske, a mogu je obavljati i ovlaštene osobe iz stavka 1. ovoga članka, s tim, da zapisnik o obavljenoj kontroli moraju dostaviti i Službi.

III. ORGANIZACIJA I NAČIN RADA

Organizacija i način rada Službe utvrđuje se ovim zakonom, Statutom i drugim općim aktima Službe, u skladu sa zakonom.

Organizacija i način rada Službe uređuje se tako da se osigurava jedinstveno, potpuno, pravodobno i racionalno obavljanje poslova, ostvarivanje odgovornosti zaposlenih u Službi i suradnja s drugim subjektima.

1. Organizacijske jedinice Službe

Organizacijske jedinice Službe su Centrala, podružnice i posebne organizacijske jedinice,

Centrala obavlja metodološko-instruktivne poslove, kontrolu nad poslovima i zadacima koje obavljaju podružnice i posebne organizacijske jedinice i poslove razvoja Službe, a osniva se ovim zakonom.

Podružnica obavlja poslove iz djelokruga Službe na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave i uprave a osniva se odlukom Upravnog odbora Službe (u daljem tekstu: Upravni odbor) na prijedlog generalnog direktora.

Upravni odbor može osnivati posebne organizacijske jedinice za obavljanje stručnih i tehničkih poslova iz djelokruga Službe na prijedlog generalnog direktora.

Organizacijske jedinice imaju poslovnu i pravnu sposobnost u granicama utvrđenim ovim zakonom i Statutom Službe.

Podružnica može imati jednu ili više izdvojenih radnih jedinica (ekspozitura, poslovnica, ispostava i slično).

O osnivanju izdvojene radne jedinice iz stavka 1. ovoga članka odlučuje generalni direktor na prijedlog direktora podružnice.

Centrala ima naziv: "Služba društvenog knjigovodstva Hrvatske - Centrala".

Podružnica ima naziv: "Služba društvenog knjigovodstva Hrvatske" uz dodatak "podružnica" i naziv sjedišta podružnice.

Izdvojena radna jedinica ima naziv podružnice uz naznaku o kojoj se izdvojenoj jedinici radi i mjesta njenog sjedišta.

Posebna organizacijska jedinica ima naziv: "Služba društvenog knjigovodstva Hrvatske" uz naznaku poslova za koje je osnovana i naznaku mjesta sjedišta.

Sjedište organizacijske jedinice utvrđuje se odlukom o njezinom osnivanju.

Sjedište organizacijske jedinice Centrale je u Zagrebu.

2. Organi upravljanja i rukovođenja Službom

Organi upravljanja i rukovođenja Službom su Upravni odbor, generalni direktor i direktori podružnica Službe.

a) Upravni odbor

Službom upravlja Upravni odbor, sastavljen od devet članova, od kojih osam imenuje i razrješava Sabor Republike Hrvatske, a deveti član je po svom položaju generalni direktor Službe.

Predsjednika Upravnog odbora bira Upravni odbor iz redova svojih članova koje je imenovao Sabor.

Mandat članova Upravnog odbora traje 4 godine. Upravni odbor donosi poslovnik o svom radu kojim se uređuje organizacija i način rada Upravnog odbora kao i druga pitanja značajna za rad Upravnog odbora.

Upravni odbor usmjerava rad Službe, poduzima mjere za efikasno i racionalno izvršavanje poslova iz djelokruga Službe i za unapređivanje organizacije i rada Službe, pa u tu svrhu :

1) donosi Statut Službe,

2) utvrđuje kriterije i mjerila za osnivanje podružnica i njihovih izdvojenih radnih jedinica, donosi odluku o osnivanju podružnica i posebnih organizacijskih jedinica,

3) utvrđuje kadrovsku politiku Službe,

4) donosi godišnji program rada Službe i prati njegovo izvršavanje, te donosi godišnji izvještaj o radu,

5) imenuje i razrješava pomoćnike generalnog direktora, direktora podružnice i njegovog zamjenika, i direktora posebne organizacijske jedinice na prijedlog generalnog direktora,

6) donosi cjenik usluga za naknade iz članka 148. točke 1. i 2. ovoga zakona,

7) donosi financijski plan te polugodišnji i godišnji obračun,

8) odlučuje i o drugim pitanjima utvrđenim Statutom Službe u skladu s ovim zakonom a može raspravljati o svim pitanjima od interesa za obavljanje poslova i zadataka Službe.

b)Generalni direktor

Generalni direktor zastupa i predstavlja Službu i rukovodi njenim radom.

Generalni direktor Službe je i direktor Centrale.

Generalni direktor, u okviru prava i dužnosti utvrđenih zakonom, obavlja ove poslove:

1) organizira i osigurava zakonito i efikasno obavljanje poslova iz djelokruga Službe,

2) predlaže Upravnom odboru pitanja za raspravljanje i donošenje odluka iz njegovog djelokruga i brine o izvršavanju donešenih odluka, smjernica i zaključaka,

3) osigurava kontrolu primjene propisa i brine o izvršavanju poslova iz djelokruga Službe,

4) propisuje metodologiju i daje upute i smjernice za obavljanje poslova Službe i osigurava jedinstveni postupak i jedinstvenu primjenu propisa,

5) pokreće postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti propisa i općih akata pred Ustavnim sudom Hrvatske,

6) donosi rješenja u postupku revizije,

7) pokreće postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti odnosno postupak za utvrđivanje materijalne odgovornosti u slučaju povrede radne dužnosti odnosno u slučaju uzrokovanja štete na radu i u svezi s radom radnika u Službi,

8) obustavlja izvršenje općeg ili pojedinačnog akta Upravnog odbora, odnosno općeg akta ili pojedinačnog akta organizacijske jedinice u slučajevima utvrđenim zakonom i o tome obavještava nadležne organe,

9) donosi opće akte o unutarnjoj organizaciji i radu te o sistematizaciji poslova i zadataka u Službi,

10) donosi rješenja u prvom stupnju te rješenja po žalbi protiv rješenja direktora podružnice,

11) definira način rada računarsko-komunikacijske mreže i komunikacijske standarde za povezivanje s korisnicima mreže,

12) donosi privremeni financijski plan Službe u slučajevima određenim Statutom,

13) imenuje vršioca dužnosti direktora podružnice,

14) obavlja i druge poslove koji su ovim zakonom, Statutom Službe ili drugim općim aktom Službe stavljeni u njegovu nadležnost.

Određena ovlaštenja utvrđena zakonom ili Statutom generalni direktor može prenijeti na direktora podružnice.

Generalnog direktora imenuje i razrješava Sabor Republike Hrvatske.

Generalni direktor ima zamjenika, koji ga zamjenjuje u slučaju njegove odsutnosti i spriječenosti sa svim njegovim ovlastima i odgovornostima a obavlja i druge poslove, koje odredi generalni direktor.

Zamjenika generalnog direktora imenuje i razrješava Sabor Republike Hrvatske.

Generalni direktor i njegov zamjenik imenuju se na četiri godine i mogu biti imenovani dva puta uzastopce na istu dužnost.

Generalni direktor i njegov zamjenik za svoj rad i rad Službe odgovaraju Saboru Republike Hrvatske.

Generalnom direktoru pomaže, kao savjetodavni organ u rukovođenju, Kolegij Službe.

Sastav, ovlaštenja i način rada Kolegija Službe, regulira se Statutom Službe.

c) Direktor podružnice

Dirketor podružnice zastupa i predstavlja podružnicu Službe i rukovodi njenim radom.

Direktor podružnice može imati zamjenika koji ga zamjenjuje u slučaju njegove odsutnosti i spriječenosti sa svim njegovim ovlastima i odgovornostima i obavlja druge poslove koje odredi direktor podružnice.

Direktor podružnice odgovoran je za izvršavanje poslova iz djelokruga podružnice generalnom direktoru Službe.

Direktor podružnice donosi upute za primjenu propisa na području jedinica lokalne samouprave za koje je podružnica osnovana.

Direktor podružnice donosi prvostepena rješenja iz nadležnosti Službe.

Direktor podružnice može pravo iz stavka 2. ovoga članka prenijeti na radnike s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u Službi.

Direktor podružnice obavlja poslove koji su mu stavljeni u nadležnost i djelokrug ovim zakonom, Statutom Službe ili drugim općim aktom Službe, odnosno odlukom generalnog direktora.

d) Direktor posebne organizacijske jedinice

Odredbe ovog zakona o direktoru podružnice odgovarajuće se primjenjuju i na direktora posebne organizacijske jedinice.

3. Rukovodeći radnici i radnici s posebnim ovlastima i odgovornostima

Rukovodeći radnici u Službi su pomoćnici generalnog direktora, direktori organizacijshih jedinica i njihovi zamjenici i pomoćnici, rukovodioci izdvojenih radnih jedinica, rukovodioci organizacijskih dijelova u Centrali i rukovodioci organizacijskih dijelova u organizacijskim jedinicama, koji su utvrđeni Statutom Službe. Rukovodeći radnici se imenuju na četiri godine i mogu biti ponovno imenovani.

Radnici s posebnim ovlastima i odgovornostima u Službi su radnici, koji obavljaju kontrolu primjene propisa kod pravnih osoba, radnici koji obavljaju poslove revizije i radnici koji vode upravni postupak i upravno računski spor.

Zasnivanje radnog odnosa, razrješavanje dužnosti i odgovornosti radnika iz stavka 1. i 2. ovoga članka regulira se Statutom Službe.

Zadatke i poslove rukovodećih radnika i radnika s posebnim ovlastima i odgovornostima u Službi ne može obavljati osoba koja je osuđena na kaznu zatvora za izvršeno krivično djelo s umišljajem protiv Republike Hrvatske, protiv privrede, protiv društvene i privatne imovine i protiv službene dužnosti.

Zabrana iz stavka 1. ovoga članka traje pet godina od dana oproštene ili zastarjele kazne.

Rukovodeći radnici i radnici s posebnim ovlastima i odgovornostima ne mogu obavljati funkcije u izvršnim vijećima skupština lokalne samouprave i uprave.

Radnici Službe ne mogu biti vlasnici ili suvlasnici poduzeća i radnji za obavljanje djelatnosti koje obavlja Služba niti samostalno obavljati djelatnosti koje obavlja Služba.

Radnik Službe ne smije preuzeti dužnost blagajnika, knjigovođe ili računovođe kod pravne osobe ili samostalnog privrednika.

Rukovodeći radnici i radnici s posebnim ovlastima i odgovornostima odgovorni su za svoj rad direktoru organizacijske jedinice, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Uvjeti i način odgovornosti radnika iz stavka 1. ovoga članka reguliraju se Statutom Službe.

4. Statut Službe

Statutom Službe uređuju se osobito:

1) osnove unutarnje organizacije Službe,

2) djelokrug organa upravljanja i rukovođenja Službom,

3) međusobni odnosi Upravnog odbora i generalnog direktora,

4) međusobni odnosi generalnog direktora i direktora podružnice,

5) opći akti koje donosi samostalno generalni direktor,

6) djelokrug podružnica i njihovi međusobni odnosi,

7) načela o pravima, obvezama i odgovornostima zaposlenih u Službi,

8) ostvarivanje i raspolaganje sredstvima za rad Službe i donošenje financijskog plana,

9) poslovi općenarodne obrane i društvene samozaštite,

10) rukovodeća radna mjesta, kao i druga pitanja u svezi s tim,

11) druga pitanja određena ovim zakonom.

3. Način rada Službe

Radi osiguravanja jedinstvenog obavljanja poslova Službe, Služba donosi godišnji program rada.

Programom rada Službe utvrđuju se poslovi iz djelokruga Službe.

U stvarnu nadležnost podružnica spadaju svi poslovi iz djelokruga Službe utvrđeni ovim zakonom ili drugim propisima, osim poslova koji su ovim zakonom stavljeni u djelokrug Centrali.

Mjesna nadležnost sjedišta utvrđuje se aktom o osnivanju.

Ako podružnica i nakon upozorenja generalnog direktora ne obavi određene poslove i zadatke Službe za koje je stvarno j mjesno nadležna ili obvezna, te poslove i zadatke obavit će druga podružnica na koju te poslove i zadatke preneše generalni direktor.

Troškovi u svezi obavljanja poslova i zadataka u smislu stavka 1. ovoga članka padaju na teret stvarno i mjesno nadležne podružnice.

Generalni direktor pokrenut će postupak za utvrđivanje odgovornosti direktora podružnice u slučaju nastupanja okolnosti iz ovoga članka.

Centrala obavlja metodološko-instruktivne poslove i zadatke Službe i kontrolu nad poslovima i zadacima koje obavljaju organizacijske jedinice i poslove razvoja Službe i u obavljanju tih poslova:

1. priprema godišnji program rada, godišnji izvještaj o radu, financijski plan, godišnji i periodični obračun Službe,

2. priprema upute za rad organizacijskih jedinica u obavljanju poslova Službe radi osiguravanja jedinstvene primjene propisa,

3. priprema sustav evidencije i upute za primjenu jedinstvene metodologije u obavljanju poslova evidencije i informacijsko-analitičkih poslova,

4. prikuplja i obrađuje radi objavljivanja podatke od interesa za Republiku,

5. izrađuje informacije i analize iz djelokruga Službe koje su od interesa za Republiku,

6. priprema program razvoja Službe i unapređenja tehničke i tehnološke osnove rada i prati njegovo izvršenje,

7. predlaže mjere za primjenu članka 6. ovog zakona,

8. obavlja kontrolu i instruktažu organizscijskih jedinica po uputama generalnog direktora,

9. obavlja pojedine poslove i zadatke Službe iz djelokruga podružnica kad to naredi generalni direktor,

10. provodi radnje u drugostepenom upravnom postupku i upravno-računskom sporu,

11. organizira instruktažno djelovanje kod pravnih osoba u dogovoru s podružnicama,

12. obavlja neposrednu kontrolu primjene propisa kod pravne osobe,

13. obavlja stručne i administrativne poslove za Upravni odbor Službe,

14. obavlja i druge poslove predviđene zakonom, Statutom Službe, zaključcima Upravnog odbora Službe i odlukama generalnog direktora.

IV. SREDSTVA ZA RAD SLUŽBE

Služba ostvaruje sredstva za rad od pravnih i fizičkih osoba, u skladu s prirodom, vrstom, složenošću, opsegom i kvalitetom za njih obavljenih poslova, i na osnovi cjenika usluga.

Sredstva za rad Službe ostvaruju se iz:

1) naknada za obavljanje poslova platnog prometa koje se naplaćuju od sudionika u platnom prometu s njihovih računa ili u gotovini,

2) naknada za obavljanje:

- poslova kontrole,

- poslova revizije javnih rashoda;

- evidencije i informacijsko-analitičkih poslova koji se obavljaju za potrebe Republike i republičkih organa uprave, jedinica lokalne samouprave i uprave i fondova koje se naplaćuju s njihovih uplatnih i prolaznih računa;

3) naknada ze poslove evidencije i informativno-analitičke poslove, poslove revizije javnih poduzeća i komercijalne revizije, koje se naplaćuju od korisnika tih usluga na temelju ugovora;

4) drugih izvora utvrđenih Statutom Službe, a u skladu sa zakonom.

Cjenik usluga iz članka 148. toč. 1. i 2. ovoga zakona utvrđuje Upravni odbor na prijedlog generalnog direktora.

Cjcnik usluga iz čl. 148. toč. 3. ovoga zakona utvrđuje generalni direktor.

Naknadu iz članka 148. toč.1. - 3. ovoga zakona naplaćuju organizacijske jedinice kod kojih se vode računi i sredstva iz kojih se naplaćuje naknada, odnosno koja je zaključila ugovor.

Naplaćene naknade u smislu članka 148. ovoga zakona prihod su Službe a Statutom Službe se utvrđuje način rasporeda na organizacijske jedinice Službe.

Radi otklanjanja težih poremećaja u obavljanju poslova iz djelokruga Službe ili radi ostvarivanja jedinstvenog programa razvoja i unapređenja tehničke i tehnološke osnove rada Službe, Statutom Službe se utvrđuju uvjeti formiranja i korištenja sredstava za te namjene.

O korištenju i raspolaganju nekretnina Službe odlučuje Upravni odbor Službe, a o korištenju i raspolaganju pokretnina odlučuje generalni direktor.

V. RADNI ODNOSI

Radnici organizacijskih jedinica koji obavljaju javne ovlasti, odnosno koji neposredno izvršavaju zakone i druge propise, kao i radnici koji rade na drugim stručnim poslovima kojima se osigurava izvršavanje zakona i drugih propisa, moraju imati propisanu školsku spremu i druge posebne uvjete određene zakonom i općim aktom Službe.

Statutom Službe utvrđuje se koji radnici u smislu stavka prvog ovoga članka obavljaju javne ovlasti, odnosno neposredno izvršavaju zakone i druge propise, odnosno koji radnici rade na drugim stručnim poslovima kojima se osigurava izvršavanje zakona i drugih propisa.

Uvjeti školske spreme i drugi posebni uvjeti koje moraju ispunjavati radnici iz stavka prvog i drugog ovog članka određuju se općim aktom Službe.

Radnik jedne organizacijske jedinice Službe može biti preuzet i raspoređen na poslove i zadatke u drugu organizacijsku jedinicu na svoj zahtjev ili po potrebi službe uz pristanak radnika.

U slučaju raspoređivanja radnika iz stavka 1. ovoga članka ne objavljuje se javni natječaj odnosno javni oglas.

VI. KAZNENE ODREDBE

1. Privredni prijestupi

Novčanom kaznom od 60.000 do 800.000 dinara kaznit će se za privredni prijestup sudionik u platnom prometu:

1) ako u propisanom roku ne obavijesti nadležnu podružnicu o statusnim promjenama (članak 30),

2) ako ne postupi prema zaključku ovlaštene osobe Službe i u utvrđenom roku ne izvrši naloge iz zaključka (članak 89, stavak 1),

3) ako ne postupi po rješenju ovlaštene osobe Službe kojim je naređeno poduzimsnje određenih radnji za otklanjanje nezakonitosti i u određenom roku ne otkloni te nezakonitosti (članak 91. stavak 1. i 2).

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za privredni prijestup odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 4.500 do 45.000 dinara.

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za privredni prijestup i odgovorna osoba u organu uprave i jedinicama lokalne samouprave i uprave noveanom kaznom od 4.500 do 45.000 dinara.

Novčanom kaznom od 4.500 do 45.000 dinara kaznit će se za privredni prijestup odgovorna osoba u Službi:

1) ako sudionicima u platnom prometu otvori račune protivno odredbama ovog zakona (članak 27. i 28),

2) ako izvrši plaćanje sa računa s kojih se ne smije neposredno plaćati (članak 27. točka 4),

3) ako izvrši nalog za plaćanje za koji ne postoji pokriće na računu (članak 37).

2. Prekršaji

Novčanom kaznom od 6.000 do 60.000 dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1) ako ovlaštenoj osobi Službe ne osigura uvjete potrebne za obavljanje nadzora (članak 64),

2) ako odgovorna osoba kod pravne osobe u roku koji odredi ovlaštena osoba Službe ne da traženu dokumentaciju ili pismeno objašnjenje u svezi s predmetom nadzora (članak 64),

3) ako kod Službe ima više računa protivno odredbama ovog zakona (članak 27. i 28).

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 2.000 do 20.000 dinara.

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u republičkom organu uprave ili jedinicama lokalne samouprave i uprave novčanom kaznom od 2.000 do 20.000 dinara.

Novčanom kaznom od 6.000 do 60.000 dinara kaznit će se za prekršaj banka, druga financijska organizacija i poduzeće Hrvatska pošta i telekomunikacije:

1) ako ne primi uplatu od fizičkih osoba u korist računa pravnih osoba koje vode sredstva na računima kod Službe ili ako primljene naloge ne izvrši istog datuma kada ih primi, odnosno ako primljene naloge za plaćanje koji se odnose na sudionike čiji se računi vode kod drugog nosioca platnog prometa ne preda Službi isti dan a najkasnije idući radni dan (članak 24, 25. i 45).

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u banci, drugoj financijskoj organizaciji ili poduzeću Hrvatska pošta i telekomunikacije Novčanom kaznom od 2.000 do 20.000 dinara.

Novčanom kaznom od 2.000 do 20.000 dinara kaznit će se za prekršaj udgovorna osoba kod Službe:

1) ako banku redovito ne obavješćuje o promjenama i stanju sredstava na računima njenih deponenata ili ne dostavlja propisane obavijesti u vezi insolventnosti (članak 41. stavak 3),

2) ako sudionike u platnom prometu ne obavješćuje o izvršenim plaćanjima najkasnije idućeg radnog dana (članak 43. i 110. stavak 1),

3) ako ne izvrši nalog za plaćanje istog datuma kada su primljeni, a postoji pokriće za njihovo izvršenje (članak 45).

4) ako pravnoj osobi ne dostavi zapisnik o obavljenom nadzoru (članak 90. stavak 1. i 2),

5) ako informacije i analize podataka o financijskim kretanjima, kao i informacije i analize iz svog djelokruga ne izrađuje i objavljuje u propisanim rukovima (članak 104 i 108).

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Radnici Službe koji su, do dana stupanja na snagu ovoga zakona, završili redovno stručno osposobljavanje za obavljanje poslova revizije i koji su radili s uspjehom na poslovima visokog stupnja složenosti koje obavlja ovlašteni revizor, rješenjem generalnog direktora mogu dobiti zvanje ovlaštenog revizora za obavljanje poslova iz članka 74. i 77. ovoga zakona.

Radnici službe koji su, do dana stupanja na snagu ovoga zakona, završili redotrno stručno osposobljavanje za poslove revizije ili stručno osposobljavanje za poslove ocjene završnih računa i koji su radili s uspjehom na tim poslovima, rješenjem generalnog direktora mogu dobiti zvanje revizora za obavljanje poslova iz članka 74. i 77. ovoga zakona.

Do donošenja standarda i metodološkog uputstva iz članka 75. ovoga zakona, u postupku revizije javnih rashoda primjenjuju se međunarodni standardi revizije javnih rashoda - standardi Međunarodne organizacije vrhovnih državnih institucija za reviziju INTOSAI.

Do donošenja Zakona o reviziji Služba obvezno obavlja i poslove komercijalne revizije utvrđene ovim zakonom.

Statut Službe donijet će se u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske ("Narodne novine", br. 11/86, 53/90, 14/91) i stavlja se izvan snage Zakon o Službi društvenog knjigovodstva ("Službeni list SFRJ", br. 70/83, 16/86: 72/86. 74/87, 37/88, 61/88, 57/89,

79/90, 84/90 i 20/91).

Do donošenja propisa za provođenje ovoga zakona primjenjivat će se dosadašnji propisi donijeti radi provođenja Zakona o Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske (" Narodne novine", br.11/86, 53/90,14/91) i Zakona o Službi društvenog knjigovodstva ("Službeni list SFRJ", br. 70/83, 16/86, 72/86, 74/87, 37/88, 61/88, 57/89, 70/90, 84/90 i 20/91), ako su u suglasnosti s ovim zakonom.

Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 470-02/91-01/02

Zagreb, 26. lipnja 1991.

Ivan Vekić, v. r.