|
Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave. Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice. Link za opširnije informacije o izradi web stranica |
||
Na temelju članka 6. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske,
članka 35. Poslovnika Sabora Republike Hrvatske i članka 11. točke 1. Zakona
o osnivanju javnog hrvatskog poštanskog i telekomunikacijskog poduzeća
("Narodne novine", br. 42/90), Sabor Republike Hrvatske na sjednici
Vijeća udruženog rada 26. lipnja 1991, Vijeća općina 26. lipnja 1991. i
Društveno-političkog vijeća 26. lipnja 1991. donio je
1. UVOD
Razvoj poštanskog prometa razumijeva:
- proširenje poštanske mreže uvođenjem odgovarajućih jedinica i sredstava poštanske mreže, sa ciljem da sva naselja, domovi i gospodarski objekti budu obuhvaćeni poštanskom mrežom;
- izgradnju i puštanje u eksploataciju modernih poštanskihkapaciteta i opreme, zgrada, transportnih sredstava, mehanizacije i automatizacije, kao i tipskih sredstava za rad;
- ostvarivanje takve organizacije i razne opremljenosti poštanskog prometa, iz kojih će se rezultirati brzina, sigurnost, efikasnost, racionalizacija i ekonomičnost poslovanja.
Koncepcija ovog srednjoročnog plana usklađena je s trenutačnim financijskim
mogućnostima i potrebama u Republici Hrvatskoj s osnovnim ciljem daljnjeg
razvoja i unapređenja te djelatnosti u interesu društva i pojedinca.
2. DOSTIGNUTI STUPANJ RAZVOJA
Dosadašnji rezvoj poštanskog prometa bio je stalno limitiran nedostatkom financijskih sredstava u onoj mjeri koliko bi objektivno bilo potrebno za sve planirane objekte i opremu koja bi da je nabavljena i instalirana poboljšala kvalitetu usluživanja i povećala broj usluga i prihod od tih usluga.
Stanje poštanske mreže u Republici Hrvatskoj prema osnovnim pokazateljima
je slijedeće:
Stanje In- Stope
1985. 1990. deks rasta
___________________________________________________________________________
1.Jedinice PT mreže 1062 1097 103 0,6
2.Šalteri u PT jedinicama 1981 2168 109 1,7
3.Stanovn. na jednu poštu 4392 4259 - -
4.Stanovn. na jedan šalter 2354 2155 - -
5.Stanovn.na jedan pošt. kovčežić 828 807 - -
Ipak ocjenjujemo da je u prošlom petogodišnjem razdoblju učinjen kvalitetan zaokret u primjeni terminalne opreme na šalterima za prijem poštanskih pošiljaka i novčanog poslovanja.
Primjenom terminalne opreme "Kienzle" na poslovima van šalterske službe kao što su priprema i obračun novčanih dokumenata za dostavu, i kartiranju vrijednosnih pošiljaka ubrzano se krenulo u mehaniziranje svih radnih procesa gdje se može takva oprema primijeniti.
Posebno značajna odluka donijeta je za primjenu takozvanog "Univerzalnog šalterskog terminala" tipa "PC" koji je sada u primjeni u 60 pošta. Njegova daljnja primjena u poštama očekuje se u naredne dvije do tri godine.
Vozni park je u dosta lošem stanju.
Asortiman usluga sporo se proširuje.
U odnosu na pokazatelje razvijenosti poštanske mreže mnogih Europskih
zemalja nalazimo se u grupi zemalja na samom začelju razvijenosti.
3. PROJEKCIJA RAZVOJA POŠTE U REPUBLICI HRVATSKOJ DO 2.000-te GODINE
Za razvoj poštanske djelatnosti do 2000-te godine karakteristična će
biti promjena u pravcima razvoja, koja je započeta već u planskom razdoblju
1986-1990. godine a posebno će doći do izražaja u narednih deset godina.
Te promjene se odražavaju u proširenju asortimana usluga i primjeni suvremenih
tehničkih dostignuća u njihovom izvršavanju.
Fleksibilnost razvoja poštanske djelatnosti uočava se i danas, jer uz oštru konkurenciju telekomunikacija i novih usluga uspješno parira izazovu privrede i društva prilagodavajući tehnologiju i asortiman usluga novim zahtjevima.
Od radno intenzivne djelatnosti pošta se brzo transformira u kompjutoriziranu djelatnost.
Proces minijaturizacije i neprekidnog sniženja cijena elektronske opreme idealan je uvjet za transformiranje poštanske djelatnosti u suvremenu informatičku djelatnost.
Primjena elektronike, kombinirano s informatikom (bazama podataka, memorijskom
karticom, elektronskim prijenosom poruke i automatizacijom) u velikoj mjeri
determinira razvoj poštanske djelatnosti do 2000-te godine.
Poštanska djelatnost će se dakle transformirati u dva
pravca:
- transformiranjem asortimana usluga i
- transformiranjem tehnologije pružanja usluga.
Transformacija asortimana usluga realizirat će se kroz:
- informaciono obogaćivanje postojećih usluga;
- supstituciju starih "neinteresantnih" usluga, novim uslugama;
- uvođenje bitno novih usluga;
- uključivanje posebnih pogodnosti;
i sve to uz realizaciju principa da je usluga što više informatička.
Takvi pravci razvoja u asortimanu usluga bit će omogućeni transformacijom tehnologije pružanja usluga a koja podrazumijeva:
- automatizaciju i informatizaciju procesa rada;
- integraciju s novim telekomunikacijskim tehnikama,
- izmjena zakonske i tehnološke regulative;
- transformiranje organizacijske strukture.
Uvođenje i primjena elektronike u poštanskoj djelatnosti postaje sve
dostupnija je je to tehnologija koja ima izrazitu tendenciju pada u troškovima
nabave i izgradnje a ogromne mogućnosti u pružanju usluga, tako da njeno
planiranje u većoj mjeri do 2000-te godine može biti vrlo realno.
Nova tehnologija zahtijevat će i novu regulativu kako tehnološku, tako
i zakonsku, a vjerojatno je potrebna promjena i organizacijskih formi.
Težnja poštanske djelatnosti u svijetu je da se osamostaljuje kako u
pogledu poslovanja, tako i donošenja odluka, a organizacija HPT-a danas
je prijelazni organizacijski oblik u tom pravcu.
3.1. Projekcija razvoja novih usluga
3.1.1. Elektronska pošta
Uvođenje usluge elektronske pošte omogućit će djelomično rješenje ili ublažavanje problema,koji su danas prisutni u prijenosu pismovnih pošiljaka. Najmasovniji korisnici ovih usluga - poslovni korisnici, elektronskom poštom dobivaju uslugu koja je po kvaliteti i tehničko-eksploatacijskim mogućnostima u najvećoj mjeri prilagođena njihovim potrebama.
Uvođenje sustava elektronske pošte trebat će obaviti u fazama. Pripremna
faza do 1995. godine, a nakon toga prema utvrđenim prometnim kriterijima,
započela bi izgradnja i eksploatacija sustava elektronske pošte.
3.1.2. Kompjuterska pošta
Za prijenos poruka odnosno sadržaja koji potiču iz računara i uređaja
za obradu teksta do primaoca koji nema odgovarajuću opremu koristit će
usluge kompjutorske pošte. Teleteks pretplatnici mogu koristiti ovu uslugu
i svoja priopćenja prenijeti telekomunikacijskom mrežom u kompjuterski
centar odakle bi se informacije upućivale u poštu najbližu primaocu. Tu
bi se izvršilo štampanje, stavljanje u kovertu i uručenje pisma na uobičajen
način. Očekuje se da će potreba za ovom uslugom uslijediti nakon 1995.
godine.
3.1.3. Videoteks usluge
Uvođenjem videoteks usluga u telekomunikacijama bit će omogućeno da
se dio baze podataka videoteksa koristi za potrebe korisnika poštanskih
usluga i za raznovrsne informacije koje se odnose na poštanski promet.
Za ovo je potrebno predvidjeti da se određene pošte, prvenstveno u većim
mjestima opreme terminalima videoteksa.
3.1.4. Automatski novčani šalter (POSTOMAT)
Postomati su novčani šalteri samouslužnog tipa namijenjeni korisnicima
novčanih usluga kod pošta koje posjeduju post karticu da samostalno bez
posredovanja radnika pošte obavljaju određene vrste gotovinskih i bezgotovinskih
novčanih transakcija. Primjena postomata doprinijet će daljnjem razvoju
i modernizaciji novčanog poslovanja kod pošta. Njihova primjena očekuje
se nakon 1991. godine.
3.2.Poštanske usluge
u 000
___________________________________________________________________________
VRSTA Ostvareno Plan Indeks Stopa
1990. 1995. 2000. 4:2 rasta
___________________________________________________________________________
POŠTANSKE USLUGE: 391.549 420.900 451.600 115 1,6
- pismovne 280.257 283.100 292.600 104 0,4
- novine i časopisi 41.480 39.500 40.000 96 -0,4
- paketske 2.461 2.000 2.500 101 0,1
- pošt.uputnice 3.081 3.200 3.500 113 1,2
-štedna služba 10.512 14.100 18.000 170 5,5
- platni promet 53.758 79.000 95.000 176 5,8
___________________________________________________________________________
3.3.Kapaciteti poštanske mreže
3.3.1.Jedinice poštanske mreže
___________________________________________________________________________
VRSTA Stanje Plan stanja Indeks Stopa
1890. 1995. 2000. 4:2 rasta
___________________________________________________________________________
POŠTE - ukupno 1097 1226 1270 115 1,4
-PTjedinice 913 960 988 108 0,8
- šalterske pošte 139 191 202 145 3,8
- pomoćne pošte 17 20 20 117 1,6
- sezonske pošte 28 55 60 214 7,9
___________________________________________________________________________
3.3.2.Dostavni rajoni
___________________________________________________________________________
VRSTA Stanje Plan stanja Indeks Stopa
1990. 1995. 2000. 4:2 rasta
___________________________________________________________________________
RAJONA - ukupno 3668 3800 4100 111 1,1
- uže dost.podr. 1998 2091 2360 118 1,7
- šire dost.podr. 1596 1652 1690 105 0,5
- najšire dost.podr. 67 57 50 74 -3,0
___________________________________________________________________________
3.3.3. Šalteri u PTT jedinicama
___________________________________________________________________________
VRSTA Stanje Plan stanja Ind. Stopa
1990. 1995. 2000. 4: 2 rasta
___________________________________________________________________________
ŠALTERI-ukupno 2167 2455 2800 129 2,6
- pismovni 129 146 160 124 2,2
- novčani 536 638 700 130 2,7
- paketski 37 40 50 135 3,1
-za prjem telegrama 77 80 85 110 0,9
- za prod.vrijedn. 6 9 15 250 9,6
- kombinirani 1382 1542 1790 129 2,6
___________________________________________________________________________
3.3.4.Poštanski kovčežići
___________________________________________________________________________
VRSTA Stanje Plan stanja Ind. Stopa
1990. 1995. 2000. 4:2 rasta
___________________________________________________________________________
POŠT. KOVČEŽIĆI
- svega 5785 6437 7000 121 1,9
- automatski 738 1113 1500 203 7,3
- s ključem 5047 5324 5500 108 0,8
___________________________________________________________________________
3.4.Pokazatelji dostupnosti jedinica poštanske mreže
___________________________________________________________________________
Stanje Plan
POKAZATELJ 1990. 1995. 2000.
___________________________________________________________________________
Stanovnika na 1 PT jedinicu 4259 3843 3740
Stanovnika na 1pošt.šalter 2155 1919 1696
Stanovnika na 1pošt.kovčežić 808 732 679
___________________________________________________________________________
Modernizacija tehnološkog procesa u poštanskim centrima izvršit će se
primjenom sustava za poluautomatsko i automatsko dijeljenje pismovnih pošiljaka
s ciljem da se pošiljka što kraće vrijeme zadrži u poštanskom centru.
Također se predviđa nastavak modernizacije poslovanja na poštanskim šalterima uvođenjem najnovijih i za tu svrhu prikladnih šalterskih terminala.
Očekuje se da će tako modernizirana poštanska djelatnost ostvariti porast
poštanskih usluga po godišnjoj stopi od 1,6%. Najveći porast očekuje se
kod usluga novčanog poslovanja, po stopi od 5,8% godišnje.
Povećanje kapaciteta poštanske mreže očekuje se povećanjem pošta sa
cjelokupnim poslovanjem po stopi od 0,8%, šalterskih od 3,8%, pomoćnih
od 1,6% i sezonskih od 7,9% godišnje.
U skladu s povećanjem broja pošta doći će i do povećanja broja šaltera
po stopi od 2,6%. Također se predviđa povećanje broja poštanskih kovčežića
po stopi od 1,9%. Doći će i do povećanja broja dostavnih rajona po prosječnoj
stopi od 1,1%. Krajem razdoblja očekuje se da će 1 PT opsluživati 3740
stanovnika prema 4259 danas, a jedan poštanski šalter posluživat će 1696
stanovnika prema 2155 danas, a na jedan poštanski kovčežić doći će 679
stanovnika prema 808 u 1990. godini.
4. SREDNJOROČNI PLAN RAZVOJA POŠTE U REPUBLICI HRVATSKOJ OD 1991-1995.
GODINE
4.1. Ciljevi razvoja u poštanskom prometu
- povećanje broja jedinica PTT mreže, tako da u 1995. godini jedna jedinica PT mreže opslužuje cca 3843 stanovnika na 46 km kvadratni, a jedan šalter bi trebao posluživati 1919 stanovnika;
- nastaviti s daljnjom modernizacijom tehnološkog procesa prijema poštanskih pošiljaka i novčanog poslovanja;
- modernizirati rad u poštanskim centrima nabavkom odgovarajuće opreme za preradu poštanskih pošiljaka;
- nastaviti sa izgradnjom modernih poštanskih zgrada i adaptacijom postojećih;
- obnoviti vozni park za prijevoz poštanskih pošiljaka;
- nastaviti s daljnjim uvođenjem kontejnera u prijevozu poštanskih pošiljaka;
- uvesti noćni avionski prijevoz poštanskih pošiljaka na relaciji Zagreb - Pula -Zadar - Split - Dubrovnik i obratno;
- prema ukazanim potrebama uvoditi nove usluge kojie će zadovoljiti građane - korisnike PT usluga, a poduzeću donijeti odgovarajući prihod;
- poboljšati kvalitetu ukupnog prijenosa poštanskih usluga, kako bi
se postotak pošiljaka po principu danas primljeno - sutra uručeno povećao
iznad 80%, u Republici Hrvatskoj (danas oko 60%).
4.2. Razvoj mreže i kapaciteta
4.2.1. Jedinice za preradu poštanskih pošiljaka
Planom razvoja do 1995. godine ne predviđa se povećanje Poštanskih centara (u daljnjem tekstu PC) na području Republike Hrvatske.
Njihov sadašnji broj odgovara postavljenoj organizaciji prerade i transporta poštanskih pošiljaka.
Sredinom planskog razđoblja predviđa se zavisno od realizacije primjena mehaničke prerade pismovnih pošiljaka u Glavni poštanski centar (u daljnjem tekstu GPC) Zagreb i Split, grupiranje poštanskih centara u PC pripreme i PC prerade.
PC-i pripreme bili bi: Karlovac, Sisak, Varaždin, Bjelovar, Pula i Vinkovci.
Ostsli poštanski centri zadržali bi rang poštanskog centra prerade.
Predviđa se organiziranje Centra zaštite u GPC Split u 1991. godini
i otvaranje pošte carinjenja pri PC Slavonski Brod u 1993. godini.
4.2.2. Jedinice za pružanje poštanskih usluga korisnicima
Predviđa se dinamičniji porast broja jedinica za pružanje poštanskih usluga korisnicima u odnosu na prethodno razdoblje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,3.
U strukturi tih jedinica značajniji porast predviđa se kod šalterskih pošta po stopi 6,5 i sezonskih pošta po prosječnoj godišnjoj stopi od 14,4.
Po prvi puta planira se i otvaranje 8 ugovornih pošta, čiji će broj vjerojstno biti i veći nakon što se dogovore kriteriji za otvaranje takvih jedinica PT mreže na području HPT-a.
Otvaranjem novih PT jedinica predviđa se povećanje ukupnog broja šaltera po stopi od 2,5 godišnje.
U toj grupi značajnije povećanje predviđa se kod šaltera za novčano poslovanje po stopi od 3,5 i šaltera za prijem pismovnih pošiljaka po stopi od 2,5 godišnje.
Planirani porast broja dostavnih rajona uglavnom se predviđa u užoj dostavi od 0,8% godišnje i široj dostavi od 0,9%.
Smanjenje broja rajona u najširoj dostavi rezultat je pretvaranja dijela
tog područja u šire dostavno područje, čime se poboljšava kvaliteta uručenja
pošiljaka.
4.2.3. Sredstva poštanske mreže
U grupi sredstava poštanske mreže značajnije povećanje planira se kod automatskih poštanskih kovčežića po prosječnoj godišnjoj stopi od 8,4 zbirnih poštanskih kovčežića po prosječnoj stopi od 14,4 godišnje i pretinaca poštanskih pošiljaka s ključem po stopi od 4,4 godišnje.
Povećanje ovih kapaciteta povećat će kvalitetu prijema i uručenja pošiljaka i smanjiti troškove u toj fazi rada.
Uređaji i automati za samouslugu ni u ovom planskom razdoblju nisu našli
svoje pravo mjesto, jer još uvijek postoje teško rješive eksploatacijsko-tehničke
poteškoće u njihovoj primjeni.
4.2.4. Strojevi i uređaji za rad na šalterima
Programom razvoja planira se nastavak kontinuiteta daljnjeg mehaniziranja svih radnih procesa na šalterima.
Primjenom univerzalnog šalterškog terminala u gotovo svim jedinicama PT mreže bit će zaokružen jedan ciklus terminalizacije šaltera.
Visoke godišnje stope rasta rezultat su nastojanja da se u ovom planskom razdoblju u fazi prijema pošiljaka i usluga novčanog poslovanja učini što je moguće više na modernizaciji šalterske službe.
Stoga se i predviđaju visoke godišnje stope rasta kod strojeva za brojanje metalnog novca od 26,5%, strojeva za brojanje papirnatog novca od 15,4% i šalterskih terminala od 19,8% godišnje.
Najznačajnije povećanje je kod univerzalnih šalterskih terminala za
767 komada.
4.2.5. Strojevi i uređaji za preradu poštanskih pošiljaka
U ovom programskom razdoblju planira se nabavka opreme za mehaničku preradu pismovnih pošiljaka u GPC Split i Zagreb, i PC=u Slavonski Brod.
Kada dođe do realizacije nabavke spomenute opreme, bit će ta prva oprema,takove vrste primijenjena u nas.
U svim PC-ima planira se povećanje broja strojeva za žigosanje. Takoder seplanira povećanje strojeva za vezivanje svežnjeva.
U PC Dubrovnik planira se nabavka uređaja za dijeljenje paketa, a u PC Rijeka predviđa se i nabavka strojeva za isprašivanje vreća.
Sva ova oprema kada bude u funkciji povećat će produktivnost rada u
poštanškim centrima.
4.2.6. Transportna sredstva
Značajnije povećanje sredstava unutrašnjeg transporta u PC-ima očituje se u povećanju instaliranih transportnih traka, zračnih konvejera, nabavci viličara, motornih i akumulatorskih kolica i kontejnera.
Sva ova transportna sredstva utječu na brži protok poštanskih pošiljaka i vreća kroz odgovarajući poštanski centar uz minimalno korištenje radne snage.
Značajnije povećanje sredstava vanjskog transporta planirano je u Centrima pošta Osijek i Rijeka: Preko 50% voznog parka bit će zamijenjeno novim modernijim automobilima.
Broj poštanških vagona ostaje na razini 1990. godine, jer se ne predviđa
uvođenje novih putujućih pošta na području republike Hrvstske. U planskom
razdoblju bit će nabavljena 4 poštanska vagona kao zamjena za postojeće
dotrajale vagone.
4.2.7. Poslovne PT zgrade
Planirani porast broja poslovnih PT zgradapo stopi od 2,7 godišnje je u skladu s predviđenim povećanjem jedinica PT mreže.
U ovom planskom razdoblju doći ćedo promjene u strukturi vlasništva. Planira se znatno brži rast PT zgrada u vlasništvu HPT-a po stopi 7,7 godišnje.,Nasuprot tome predviđa se smanjenje broja zgrada u vlasništvu drugih (društveno i privatno vlasništvo).
U sklopu povećanja broja poslovnih zgrada doći će do povećanja površine
poslovnog prostora, čiji se godišnji rast predviđa po stopi od 2,5.
4.2.8. Pokazatelji dostupnosti jedinica i sredstava poštanske mreže
Srednjoročnim planom do 1995. godine predviđa se poboljšanje dostupnosti jedinica i sredstava PT mreže korisnicima.
Tako se predviđa da će jedna PT jedinica u 1995. godini posluživati 3.843 stanovnika u odnosu na 4.259 stanovnika u 1990. godini.
Isto tako doći će do smanjenja broja stanovnika na jedan poštanski šalter sa 2.155 u 1990. godini na 1.919 u 1995. godini.
Broj stanovnika na jedan poštanskikovčežić takoder će se smanjiti sa današnjih 808 na 732.
Ostvarenjem tako planiranih pokazatelja poboljšat će se kvaliteta usluživanja
korisnika poštanskih usluga.
PLAN
Dugoročnog razvoja telekomunikacija u Republici Hrvatskoj do 2000. godine
sa Srednjoročnim planom razvoja za razdoblje od 1991-1995. godine
1. UVOD
Telekomunikacijski sustav u Republici Hrvatskoj razvija se i djeluje organizacijski i tehnološki samostalno u okviru javnog poduzeća Hrvatska pošta i telekomunikacije (HPT). Odvijanje javnog unutrašnjeg i međunarodnog telekomunikacijskog prometa, kao i pripremanje odgovarajućih kapaciteta za obavljanje tog prometa, koji predstavljaju nezamjenjiv uvjet života i rada na području Republike, Zakonom o osnivanju HPT-a utvrđeni su kao djelatnost od posebnog društvenog interesa.
Uloga telekomunikacija u vrlo brzom razvoju svjetskog gospodarstva i društvenih odnosa sve je veća i danas ne postoji niti jedna razvijena zemlja koja nema izrazito razvijene telekomunikacije. One su temelj čitavog niza poslovnih i društvenih djeletnosti od distribucije informacija o događajima u bilo kojem dijelu svijeta preko različitih poslovnih i bankarskih, specifičnih javnih (turizam, promet, meteorologija, znanost. . .) i privatnih informacijskih sustava pa do osobnih komunikacija između pojedinaca ). Ulazak u postindustrijsko, tzv. informatičko društvo zahtijeva sve brži i efikasniji dostup do raznih informacija čije je procesiranje svrsishodno samo ako su dostupne svim zainteresiranima putem resprostranjene i moderne telehomunikacijske mreže.
Postoji znatan međusobni utjecaj i korelacija između razvijenosti telekomunikacija (što je preduvjet i širenju informatike) i svih ostalih društvenih i gospodarstvenih djelatnosti. Može se tvrditi da su razvijene telehomunikacije poticajni faktor, generator i promotor ukupnog razvoja, što opet neposredno utječe na daljnji razvoj samih telekomunikacija. Pri tome treba istaknuti činjenicu da ulaganja u telehomunikacijsku djelatnost u razvijenim zapadnoevropskim zemljama višestruko participiraju u ukupnim privrednim investicijama nego što je to bilo do sada u nas:
- razvoj i organiziranje jedinstvene informacijske infrastrukture telekomunikacijskog sustava HPT-a,
- marketinške funkcije koja treba sve širi spektar usluga i mogućnosti cjelokupnog telehomunikacijskog sustava približiti i učiniti dostupnim korisniku.
Elaboracija o dugoročnom razvoju telekomunikacijskog sustava Republike
Hrvatske do 2000. godine, koja je u globalnim elementima usklađena s dosad
utvrđenim pravcima razvoja Republike, sadrži i osnove srednjoročnog plana
za razdoblje od 1991-1995. godine, kao prve etape realizacije. Također
sadrži i prijedloge konkretnih programa iz tog plana koji bi se, kao prioritetni
iz telekomunikacijske djelatnosti, trebali realizirati uz razne oblike
zajedničkih ulaganja s potencijalnim stranim i domaćim investitorima odnosno
uz dotok privatnog kapitala.
Tijekom izrade projekcije dugoročnog razvoja telekomunikacija u Republici
Hrvstskoj do 2000. godine te srednjoročnog plana za razdoblje od 1991-1995.
godine bila je prisutna spoznaja o značenju telekomunikacijske djelatnosti
za daljnji sveukupni razvoj Republike Hrvatske. Pri tome je od posebnog
značaja zakonska i stvarna odgovornost HPT-a za tehničho-tehnološko jedinstvo
telekomunikacijskog sustava na cijelom području Republike, kao i nužnost
da se u tom cilju sinkronizirano usmjeravaju svi raspoloživi resursi upravo
u interesu same Republike.
Paralelno s tim, otvorene su, u skladu s već dulje vrijeme vrlo prisutnim kretanjima u razvijenim zemljama, mogućnosti parcijalnog i postepenog uključivanja tog dosad potpuno zatvorenog sustava u tržišni način privređivanja. Sve te, za telekomunikacijski sustav burne promjene, prati nedostatna, nedorečena ili neadekvatna zakonska regulativa iz područja telekomunikacija, izgradnje objekata i radnih odnosa.
Uz navedene činjenice, realna je okolnost da je izrada razvojnih planskih dokumenata (Srednjoročni plan 1991-1995. godine) još uvijek opterećena dosadašnjim dugogodišnjim pristupima planiranju koji više ne odgovaraju nastalim promjenama u društvu. Dugoročni pak razvojni planovi neizbježno podliježu promjenama izazvanim vrlo intenzivnim razvojem novih i usavršavanjem postojećih tehnologija te promjenom odnosa troškova za njihovu realizaciju.
Iz toga se nameće potreba i obveza kontinuiranog usklađivanja konkretnih razvojnih planova, a u određenim vremenskim razmacima ili s pojavom novih bitnih spoznaja ili troškovno kompetitivnih, perspektivnih tehnologija, i evoluiranje ciljeva i smjernica za realizaciju dugoročnih planova. S tim u skladu djelovat će razvojne funkcije HPT-a na području telekomunikacija.
Projekcijom dugoročnog razvoja telekomunikacijskog prometa Republike Hrvatske do 2000. godine želi se intenzivirati i osigurati kontinuirani razvoj tehničko-tehnološki jedinstvenog telekomuikacijskog sustava. Takav razvoj treba biti u skladu s potrebama postojećih i potencijalnih korisnika, te ukupnim mogućnostima društva, u okviru tržištu orijentiranog gospodarstva Republike. Sve je podređeno poticanju njenog sveukupnog napretka, uspostavljajući pri tome međusobne odnose specifične za djelatnost od posebnog društvenog interesa.
Polazeći od dosada dostignutog stupnja (ne)razvijenosti telekomunikacijskih kapaciteta u okviru HPT-a, mora se konstatirati, i pored zavidne i respektabilne tehnološke razine (već je danas značajan dio kapaciteta realiziran u digitalnoj tehnologiji, što je u okvirima europskog prosjeka!) nezadovoljavajuća kvantiteta i rasprostranjenost telekomunikacijske mreže.
Određeni su ciljevi razvoja a predložene su i odgovarajuće tehnologije kojima se oni mogu postići, uz istodobni pomak u pouzdanosti telekomunikacijske mreže, kvaliteti i raspoloživosti usluga te "smjernice" koje upućuju na način i dinamiku njihove realizacije. Pri tome je trajno prisutna obveza usklađivanja razvoja lokalnih, međumjesnih i međunarodnih kapaciteta radi omogućavanja nesmetanog obavljanja telekomunikacijskog prometa i to posebno na magistralnom nivou mreže.
Uz navedeno, na realizaciju projiciranog dugoročnog razvoja bitno će utjecati:
- postupno i kontrolirano uključivanje telekomunikacijske djelatnosti u tržišne tokove privređivanja, uključivanje u europske integralne i regionalne razvojne projekte,
- dosljedno poštivanje nacionalne i međunarodne tehničke regulative,
- poticanje i vrednovanje znanstveno-istraživačkog rada u okviru HPT-a
i nastavak suradnje s odgovarajućim institucijama.
2. DOSTIGNUTI STUPANJ RAZVOJA
U telekomunikacijskoj mreži Republike Hrvatske dominantni dio čini telefonska
mreža, te je uputno prema pokazateljima kao što su npr. broj GTP-a i stopa
rasta telefonskih priključaka, analizirati postojeće stanje. Dosad ostvareni
rezultati imaju rastući trend - npr. gustoća GTP-a (slika T-1.) - te su
u vezi s tim i primijenjenom koncepcijom razvoja i organizacije mreže,
stvoreni preduvjeti budućeg ubrzanog razvoja. Gustoća telefonskih priključaka
različita je po tranzitnim područjima, također i ukupan broj GTP-a (slika
T-2. i T-3.). Moguće je zaključiti da je u proteklom planskom razdoblju
strategija, koja temelji razvoj na digitalizaciji u svim dijelovima telekomunikacijske
mreže te na uvođenju novih tehnologija, rezultirala kvalitetnim učinkom.
Postignutu razinu digitalizacije u pojedinim tehnološkim cjelinama (u
tradicionalnom smislu), moguće je procijeniti prema kapacitetima, tako
je npr. danas u radu 11 digitalnih glavnih centrala ili 52,38%, ali je
od 729 krajnjih centrala svega 7.41% digitalnih. Instalirano je 992.165
telefonskih priključaka, od čega 16.04% digitalnih (slika T-4.), a preko
30% telefonskih centrala je elektroničkih.
Udomeni magistralnih/međunarodnih prijenosnih sustava u proteklom su
srednjoročnom razdoblju dovršeni i neki analogni sustavi čija izgradnja
je započela još u prethodnom planskom razdoblju (analogni KKSP "Central").
Izgrađeno je više digitalnih kabelskih/radio relejnih sustava brzine prijenosa
140 Mbit/s. Stanje krajem 1990. godine govori da je digitalizirano približno
20% kapaciteta magistralnih sustava prijenosa.
Na nižim je razinama postotak digitalizacije veći (slika T-5 ). Na području zagrebačkih mrežnih grupa digitalno je 75% prijenosnih, a 30% komutacijskih sustava (dominantan udio u ovom postotku predstavlja metropolitenska zagrebačka mreža). Neposredno vezana uz digitalizaciju je i implementacija novih tehnotogija u klasičnu tehnološku strukturu (optički sutavi prijenosa, uvođenje signalizacijske mreže CCS7, dislokacija pretplatničkih stupnjeva komutacija i dr.).
Aktualne aktivnosti na području telefonije danas su najintenzivnije na uvođenju jedne od novih usluga - javne mobilne telefonije. Trenutno je u eksperimentalnom radu jedna bazna stanica (Sljeme) koja pokriva zagrebačko područje, sa priključenih približno stotinu korisnika.
Stanje kapaciteta telegrafskih priključaka pokazuje da broj priključaka ima opadajuću stopu povećanja, što je ( posljedica transformacije potreba korisnika (na primjer, intenzivno se povećao broj faksimil priključaka, višestruko od planiranog).
Imajući u vidu ulogu telekomunikacija i informatike kao promotora ekonomskog
razvoja, ilustrativno je usporediti osnovni kvantitativni pokazatelj razvoja
telekomunikacijske mreže (gustoću GTP-a) u Hrvatskoj odnosno u Jugoslaviji
s nekoliko zapadnoeuropskih zemalja (slika T-6.). Vidi se da su u nas dosad
dostignuti kvantitativni rezultati još uvijek daleko od tzv. europske razine.
Sl. T-1 GUSTOĆA GTP-a U REPUBLICI HRVATSKOJ
GODINE GTP/100 stanovnika 1985 11.7 1986 12.5 1987 13.9 1988 14.9 1989 16.1 1990 18 Sl. T-6 GUSTOĆE GLAVNIH TELEFONSKIH PRIKLJUČAKA U NEKIM EUROPSKIM DRŽAVAMA DRŽAVE GTP/100 stanovnika (automobilske oznake) (stanje koncem 1990.) A 41 F 47.5 GR 39 I 37.5 YU 15 S 68 CH 57 CRO 18 D 50
3.TRENDOVI RAZVOJA EUROPSKIH TELEKOMUNIKACIJA DO 2000. GODINE
Svjetski razvoj tehnologije u posljednjim desetljećima,posebno izražen
na polju mikroelektronike, donio je epohalne novosti koje su se značajno
odrazile u tehnici telekomunikacija. Zahvaljujući tome došlo je do tehnoloških
i tehničkih promjena u komponentama telekomunikacijskih sistema (od korisničkih
terminala, komutacijskih uređaja, prijenosnih uređaja do prijenosnih medija),
koje su postale mnogo kvalitetnije, brže i pouzdanije.
Sve veća primjena mikroelektronike i procesora u telekomunikacijama,
kao i kabela sa optičkim nitima, mijenjaju perspektive današnjih svjetskih
telekomunikacija. Do nedavno, osnovni pravac razvoja svjetskih telekomunikacija
bio je usmjeren ka stvaranju integriranih digitalnih mreža (IDN) čiji je
osnovni cilj bilo ujedinjavanje prednosti koje se nad konvencionalnim rješenjima
postižu uvođenjem digitalne transmisije i komutacije upravljene uskladištenim
programima. Na osnovi IDN stvorena je koncepcija digitalne mreže integriranih
službi (ISDN) koja osim digitalne transmisije i komutacije obuhvaća i digitalizaciju
pretplatničke petlje čime je omogućena integracija različitih službi i
usluga u okviru jedne mreže. Realizacija ovog koncepta, koji u svojem osnovnom
ili uskopojasnom obliku predviđa digitalnu vezu brzinom 64 kbit/s od kraja
do kraja između dva korisnika i svakom korisniku omogućava pristup mreži
putem ograničenog broja standardiziranih mrežnih sučelja putem obične telefonske
parice, danas je u svijetu u punom zamahu. Većina europskih zemalja okončala
je eksperimentalnu ili pilotsku fazu uvođenja uskopojasnog ISDN-a i nalaze
se neposredno pred početkom ili na početku komercijalnog rada svojih ISDN
mreža.
Memorandumom o razumijevanju potpisanom između članica europske zajednice
predviđeno je i međusobno povezivanje,njihovih nacionalnih ISDN-a do 1992.
godine. Ovim dokumentom dogovoren je i određeni skup usluga koje takve
internacionalno povezane ISDN mreže trebaju podržavati, a prvi pokušaji
međunarodnog povezivanja učinjeni su u Europi između Francuske i Njemačke
1990. g. Planom Europske ekonomske zajednice o koordiniranom uvođenju ISDN-a
u zemlje članice, predviđena su dva važna cilja: da do 1993. godine ISDN
pristup bude omogućen za 5%ukupnih pretplatničkih vodova uključenih 1983.
godine i da do 1998, ISDN bude omogućen na području na kojem živi 80% stanovništva.
Procjene pokazuju da bi se ovako zacrtani ciljevi mogli ostvariti uz određene
napore sa zakašnjenjem od približno dvije godine.
Paralelno sa uvođenjem uskopojasnog ISDN-a u zemljama Zapadne Europe, Sjeverne Amerike, Japanu i Australiji, već se javlja potreba za komunikacijama brzinama 2 Mbit/s i većim. Korištenjem optičkih niti u pretplatničkoj petlji i komutacijskih polja velike brzine, koje imaju mogućnost rada sa kanalime brzine do 138 Mbit/s, uskopojasni ISDN prerasta u širokopojasni ISDN (B-ISDN) unutar kojeg će postojati ponuda širokog spektra različitih naprednih usluga. Nastavljajući se na osnovne principe koncepcije uskopojasnog ISDN-a. opće je prihvaćeno da će se potrebe različitih usluga širokopojasnih komunikacija zadovoljavati odgovarajućim proširenjima postojećeg ISDNa .U širokopojasnom ISDN-u bit će na raspolaganju slijedeće usluge:
- Sve usluge uskopojasnog ISDN-a do 64 kbit/s
- Video telefonija difuznog tipa (npr. 140 Mbit/s)
- Video konferencija difuznog tipa (npr. 140 Mbit/s)
- Potraživanje slike, potraživanje filma, širokopojasni interaktivni videotex
- Distribucija TV programa i tonskih širokopojasnih
programa
- Prijenos podataka velikih brzina do 140 Mbit/s (npr. prijenos datoteka, CAD, daljinsko štampanje velike količine podataka laserskim štampačem)
- Faksimil visoke rezolucije i velike brzine (presfaks za daljinsko štampanje novina)
- Faksimil u boji visoke kvalitete.
Zemlje članice EEZ i EFTA (ukupno 14) usvojile su plan o europskom eksperimentalnom širokopojasnom povezivanju (EBIT) koji će biti u radu od sredine 1991. do kraja 1992. godine, a nudit će pristupe brzine 2 Mbit/s uz paneuropsku dostupnost.
Slijedeći trend u razvoju telekomunikacija redstavljaju tzv. "usluge dodatnog kvaliteta" (VANS - value added network services) koje se javljaju u eri deregulacije i ulaska privatnih poduzetnika u oblasti telekomunikacija u razvijenim zemljama Zapada. Pružanje ovih usluga omogućeno je osim nosiocima osnovnih telekomunikacijskih usluga i raznim privatnim kompanijama - davaocima usluga, koji za pružanje tih usluga koriste postojeću telekomunikacijsku infrastrukturu, dok su funkcije protokola visokog sloja OSI referentnog modela potrebne za funkcioniranje pojedine VANS smještene u posebnim uređajima- serverima. Promatrane same za sebe, VANS ne predstavljaju samostalne telekomunikacijske usluge, već kao što im i samo ime kaže, unose dodatnu kvalitetu u postojeće javne ili privatne telekomunikacijske mreže. Glavne kategorije VANS su:
- Pristup bazi podataka (npr. interaktivni videoteks)
- Komunikacija store - and - forward (sistem za posredovanje poruka - MHS, elektronska pošta i sl.)
- Usluge za komunikacijsku podršku (usluga elektronskog imenika, difuzni prijenos, kasnije uručenje poruke, odgovaranje na poziv i sl.)
- Kompatibilne usluge (konverzija protokola između nekompatibilne terminalne opreme, konverzija koda i formata u MHS-u i sl.).
- EDI - elektroničko izmjenjivanje formatiziranih podataka između računarskih aplikacija (EDIFAKTglavni europsk standard za ovu svrhu)
- FTAM - transfer, pristup i upravljanje datotekama
- usluga namjenjena transferu datoteka između udaljenih sustava i pristupu datotekama s distribuiranih radnih stanica.
Ove će usluge razvojem ISDN-a još više dobiti na vrijednosti, iako samo postojanje ISDN-a nije uvjet za njihovo uvođenje:
Osim uskopojasnog i širokopojasnog ISDN-a koji uvode novu arhitekturu telekomunikacijskih mreže s digitalnom komutacijom i prijenosom od kraja do kraja, u svijetu se danas razmatra i koncept inteligentne mreže (IN) koji predstavljaju novu arhitehturu upravljanja mrežom. Primarni cilj inteligentne mreže, čiji je koncept stvoren u SAD, odredio je okvire standarda koji omogućuje operatorima fleksibilno, ekonomično i brzo uvođenje novih službi.
Osnovna iđeja IN arhitekture je da su kompleksna i vremenski zavisna komutacija i funkcije službi upravljani pomoću centralizirane baze podataka mreže. Ovaj koncept je još uvijek u razvoju i za pretpostaviti je da će imati značajan utjecaj na pravce razvoja telekomunikacijskih mreža i usluga u skoroj budućnosti.
Posebno vrlo značajno područje u današnjem i naročito u budućem razvoju telekomunikacija predstavljaju radio-komunikacije, čija se primjena u korisničkom području može grubo podijeliti na mobilnu i stacionarnu, a unutar toga na jednosmjernu i dvosmjernu. Tipična primjena jednosmjerne radio-komunikacije je javni sustav za radio pozive ("paging"), dok u dvosmjernu spadaju npr. javni mobilni radio-komunikacijski sustsvi, ruralni radio komunikacijski sustavi s višestrukim pristupom, telepoint i sl. Prvobitna namjena sustava za dvosmjernu korisničku, radio-komunikaciju u ranim fazama njihovog razvoja uglavnom je bila proširenje analogne POTS ("plain ordinary telephone service" - čista obična telefonska usluga) na području (geografski ili funkcionalno) nedostupna ili teško dostupna na tradicionalan način (planinska područja, otoci, pustinjska područja, vozila na kopnu, moru ili u zraku) i u skladu s tadašnjim razvojem tehnologije bili su izvedeni u analognoj tehnici .Digitalizacijom telefonske mreže i integracijom službi u ISDN, došlo je do digitalizacije i ovih sustava i omogućavanja pristupa njihovim korisnicima do svih usluga u ISDN (prijenos govora, podataka i slike) kao i ostalim normalnim ISDN korisnicima .Trend razvoja telekomunikacija ka konceptu inteligentne mreže još će više istaći prednosti ovakvog načina komuniciranja, posebno za digitalne mobilne radio-komunikacije i telepoint usluge čija se ekspanzija očekuje u skoroj budućnosti. Javni sustavi za radio pozivanje ("paging") razvijaju se u pravcu integracije sa ostalim oblicima personalnih radio-komunikacija u jedan koncepcijski jedinstveni sustav pod nazivom "personal communication network" (PCN) u okruženju buduće inteligentne mreže.
Novu vrlo značajnu kvalitetu u personalnim radio-komunikacijama unosi
primjena satelitskih komunikacija za te namjene. Međunarodna satelitska
organizacija INMARSAT, čija je osnovna zadaća osiguranje mobilnih satelitskih
telekomunikacija u pomorskom prometu, na inicijativu svojih članica, 1989.
godine je počela sa komercijalnom upotrebom svojih satelita i za kopnene,
negovorne mobilne radio-komunikacije, po tzv. Standard C sustavu. Ovaj
sistem omogućava široki spektar mogućih službi kao što su: prijenos podataka
i određivanje lokacije mobilne stanice (sa geografskim koordinatama), pejđing,
selektivni poziv, dvosmjerna komunikacija sa javnim ili privatnim teleks,
paketskim i MHS mrežama. Govorne komunikacije i prijenos podataka većim
brzinama još su uvijek u eksperimentalnoj fazi. Očekuje se da će sustav
biti operativan nakon 1991. g. obzirom da je 1990. bila predviđena izgradnja
zemaljskih obalnih stanica u više zainteresiranih europskih zemalja EUTELSAT,
europska organizacija za satelitske telekomunikacije, počela je izgradnjom
EMS sustava (europski mobilni sustav) koji će joj omogućiti da ponudi čitavi
opseg naprednih mobilnih usluga dostupnih u cijeloj Europi. Ove usluge
će obuhvaćati npr. govorne komunikacije, faksimil i prijenos podataka velikim
brzinama .Sustav će također nadopunjavati GSM evropski digitalni celularni
radio-sustav za javne mobilne usluge kao i usluge u zatvorenim mrežama,
a koji će u funkciji u 13 zemalja Europe biti 1994. godine. EMS će proširiti
opseg zemaljskih mobilnih usluga koje će EUTELSAT početi pružati na komercijalnoj
osnovi početkom 1991. godine putem EUTELTRACS sistema.
4. PROJEKCIJA RAZVOJA TELEKOMUNIKACIJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2000. GODINE
Prateći suvremena tehnička i tehnološka dostignuća i trendove u daljem
razvoju telekomunikacija, telekomunikacijska mreža u Republici Hrvatskoj
razvijat će se u razdoblju do 2000 godine u sljedećim pravcima:
1. Telefonska mreža
a) Telefonska razvijenost
Osnovni cilj Hrvatske pošte i telekomunikacija u području telefonske
mreže je podizanje razvijenosti telefonske mreže u Republici Hrvatskoj,
mjereno brojem glavnih telefonskih priključaka (GTP) na 100 stanovnika
(telefonska gustoća), sa 18 na kraju 1990. godine na 42 do 2000. godine,a
predstavlja telefonsku gustoću koju su 1990. godine postigle srednje razvijene
zemlje Zapadne Europe. Na taj način će se zaostajanje Hrvatske za tim zemljama
u tom pogledu sa sadašnjih 20 godina smanjiti na 10 godina.
Zacrtani cilj planira se ostvariti kontinuiranim porastom broja GTP-a i to po prosječnoj stopi od 9,6% godišnje, što će u apsolutnom iznosu značiti povećanje broja GTP-a sa 844.766 na kraju 1990. godine na 2.100.000 na kraju desetogodišnjeg razdoblja. Pri tome će se poseban značaj dati:
- planiranju razvoja u skladu sa potrehama korisnika,
- pojačanom razvoju telefonske mreže na područjima od interesa za gospodarski razvoj Republike Hrvatske u skladu sa "Smjernicama gospodarskog razvitka Republike Hrvatske",
- ujednačenom razvoju telefonske mreže na cijelom području Republike Hrvatske,
- smanjivanje današnjih regionalnih razlika u telefonskoj gustoći.
b) Digitalizacija mreže
Već započeti proces digitalizacije telefonske mreže u idućem će se razdoblju još više intenzivirati sa ciljem da se do kraja planskog razdoblja realizira:
- potpuna digitalizacija magistralne ravnine telefonske mreže,
- podizanje razine digitalizacije lokalnih ravnina telefonske mreže s današnjih 16% na 80% u komutacijskim kapacitetima i s 31% na 90% u transmisijskim kapacitetima,
- maksimalno približavanje točke analogno/digitalne konverzije pretplatniku radi osiguranja bolje kvalitete prijenosa informacija i olakšavanja prijelaza na potpunu digitalnu povezanost od pretplatnika do pretplatnika u ISDN okolini,
- što šira primjena optičkih kabela u mjesnoj mreži do pretplatnika,
u okviru dugoročnijeg cilja uvođenja optičkih niti stanove.
Navedeni ciljevi ostvarit će se tako da će počevši već od prve godine ovog planskog razdoblja Hrvatska pošta i telekomunikacije prestati sa daljnjim narudžbama komutacijske i transmisijske opreme u analognoj tehnici. Sva buduća proširenja komutacijskih i transmisijskih kapaciteta obavljat će se u digitalnoj tehnici, a ići će se i na zamjenu postojećih analognih sustava digitalnim svugdje gdje je to ekonomski i eksploatacijski opravdano. Demontirana oprema, ukoliko nije amortizirana ili tehnički zastarjela, moći će se iskoristiti na nižim ravninama telefonske mreže.
Postojeći analogni sustavi na nižim ravninama telefonske mreže, ukoliko
to eksploatacijski uvjeti dopuštaju, ostat će u radu do iskorištenja svojih
kapacitivnih mogućnosti ili do isteka roka amortizacije a njihova eventualna
proširenja moguća su samo analognom opremom demontiranom na drugim lokacijama.
Do konca 1993. gndine moguća je izgradnja novih komutacijskih i transmisijskih
kapaciteta demontiranom analognom opremom, nakon čega će se svi novi kapaciteti
i u komutaciji i u transmisiji graditi u digitalnoj tehnici.
Komutacijski kapaciteti
Pri izgradnji novih komutacijskih Kapaciteta već od 1992. godine treba poštivati sljedeće principe:
- na magistralnoj razini ugrađivat će se digitalni komutacijski sustavi koji podržavaju signalizaciju po zajedničkom kanalu CCITT No.7, a posjeduju takvu rezervnu procesnu moć da mogu zadovoljiti potrebe neplaniranog povećanja prometa uslijed preusmjeravanja iz dijelova mreže koji su prometno preopterećeni ili su u kvaru. Na taj će se način osigurati otpornost mreže i povečati njezina pouzdanost i raspoloživost. Iz istog razloga, ovi novi komutacijski sustavi moraju bili opremljeni za uključivanje u budući TMN (Telecommunication Management Network) kapacitet upravljanja mrežom:
- na razini glavnih i čvornih centrala ugrađivat će se digitalni komutacijski sustavi koji su u stanju obavljati funkcije kombinirane centrale (glavna-čvorna-lokalna, čvorna- lokalna kao i funkcije matične centrale za udaljene pretplatničke stupnjeve (RSS);
- na lokalnim razinama telefonske mreže ugrađivat će se komutacijski sustavi koji će omogućiti najekonomičniju izgradnju pretplatničke mreže i točku analogno/digitalne konverzije približiti što je moguće bliže korisniku i to u pravilu:
- za koncentracije do 60 potencijalnih pretplatnika udaljeni pretplatnički multipleksori (RSM),
- za koncentracije do 200 potencijalnih pretplatnika udaljeni pretplatnički stupnjevi(RSS) kapaciteta 256 ptp u kabinetskoj izvedbi ili samostalne analogne ili digitalne SPC centrale kapaciteta do 300 ptp,
- za koncentracije do 500 potencijalnih pretplatnika RSS kapaciteta 512 ptp ili samostalne analogne ili digitalne SPC centrale kapaciteta do 600 ptp u pravilu u kontejnerskoj izvedbi,
- za koncentracije preko 500 do 4.000 potencijalnih pretplatnika RSS odgovarajućeg kapaciteta, ali maksimalno do 4096 ptp ili samostalna digitalna centrala minimalnog kapaciteta 3.000 ptp,
- za koncentracije preko 4.000 potencijalnih pretplatnika samostalne digitalne centrale odgovarajućeg kapaciteta, koje ovisno o položaju u mreži trebaju imati i sposobnost preuzimanja odgovarajućeg dijela funkcija međumjesne komutacije, a radi povećanja otpornosti mreže;
- u velikim decentraliziranim mjesnim mrežama ugrađivati će se digitalni komutacijski sustavi kao samostalne digitalne centrale ili kao RSS ovisno o potrebama i položaju u mjesnoj mreži, pazeći pri tome da se u pravilu ne koriste kapaciteti RSS-a veći od 4096 ptp-a na jednoj lokaciji, odnosno samostalne centrale manje od 3000 ptp. Za priključivanje manjih grupa pretplatnika, naročito u dijelovima već izgrađene mjesne mreže gdje nema slobodnih kapaciteta u pretplatničkim kabelima, treba koristiti RSM ili RSS kapaciteta 256 ptp u kabinetskoj izvedbi;
- na geografski teško dostupnim područjima (planine, otoci i sl.), kao
i u područjima s malom koncentracijom pntencijalnih pretplatnika (ruralna
područja) planirat će se primjena digitalnih ruralnih radio sustava (RRS)
s višestrukim pristupom (point-to-multipoint sustavi).
Transmisijski kapaciteti
Započeta digitalizacija transmisijske osnove telekomunikacijske mreže na sve tri razine transmisijskih sustava koje čine:
-međunarodni i magistralni sustavi,
- lokalne mreže na razini mrežnih grupa i mjesnih mreža,
pretplatnički/korisnički pristupni sustavi,
nastavit će se i dalje, u svrhu stvaranja sveobuhvatne podloge za sukcesivno prvođenje i integraciju novih službi i usluga.
U sklopu digitalizacije transmisijske mreže na višim razinama i u pristupnim sustavima velikih korisnika i javnih službi koristit će se u razdoblju do 1995. godine plesiokroni (PDH) i sinkroni (SDH), a kasnije isključivo SDH sustavi transmisije. Transmisijski mediji i kapaciteti su postojeći koaksijalni kabeli te radio-relejni uređaji za brzine 34 Mbit/s (480 kanala) i 140 Mbit/s (1920 kanala) i optički kabeli za brzine 140/155 Mbit/s, 565/622 Mbit/s (7680 kanala) do 1,2 i 2,4 Gbit/s i viših brzina na najvišim transverzalnim pravcima.
Prednosti korištenja SDH sustava su u lakšem i boljem načinu nadzora i upravljanja te transparentnosti za ATM (asinkroni transfer mod) - način multipleksiranja i transmisije koji omogućava povezivanje uskopojasnih i širokopojasnih signala iz bilo kojih izvora istodobno na istom transmisijskom sustavu.
Zahvaljujući evoluciji u razvoju optičkih transmisijskih sustava, kabeli s optičkim nitima i optička transmisijska oprema postali su prvi i jedini izbor za nove kabelske transmisijske sustave.
Primarni faktori za to su ekonomičnost, superiornost radnih karakteristika,
visoki kapacitet i dalekosežne mogućnosti. Ovaj trend će se nastaviti i
ubuduće kako zbog pojave novih usluga različitih transmisijskih potreba,
tako i zbog brzog porasta postojećih telekomunikacijskih usluga.
c) Reorganizacija mreže
Organizaciju cjelokupne telefonske mreže a naročito na magistralnoj
ravnini potrebno je tako ustrojiti da se osigura maksimalni stupanj otpornosti
mreže na prometna preopterećenja i kvarove izazvane višom silom ili utjecajem
drugih nepredvidivih činilaca u bilo kojem dijelu ili elementu mreže. Ovaj
cilj ostvariti će se na sljedeći način:
Komutacijski kapaciteti
U magistralnim komutacijskim čvorovima osigurat će se prostorna diverzifikacija komutacijskih funkcija na način da se do kraja planskog razdoblja izgrade paralelni komutacijski čvorovi poslojećim ili da se dio magistralnih komutacijskih funkcija dodijeli nekom drugom prikladnom komutacijskom čvoru koji ih je u stanju obavljati. U prvom slučaju, oba čvora će cijelo vrijeme obavljati svoj dio magistralnih komutacijskih funkcija, da bi u slučaju ispada iz rada jednog od njih drugi preuzeo obavljanje svih funkcija, ali u ograničenom obujmu. U drugom slučaju, rezervni čvor- preuzima obavljanje funkcija magistralnog čvora samo u slučaju njegovog kvara ili velikog preopterećenja, ali i ovog puta u ograničenom obujmu. Uvjet za postizanje maksimalne efikasnosti ovakve organizacije mreže magistralriih komutacijshih čvorova je postojanje sistema za automatsko upravljanje mrežom u TMN konceptu.
Na razinama internacionalne i tranzitnih komutacija izgradit će se zbog
toga u sjedištima današnjih tranzitnih centrala u Republici (Zagreb, Rijeka,
Split i Osijek) paralelne komutacije s kombiniranim funkcijama.
Transmisijski kapaciteti
Arhitektura moderne digitalne transmisijske mreže treba se temeljiti
na maksimalnoj fleksibilnosti strukture i omogućavanju centralizacije upravljanja
na svim razinama mreže. To je moguće postići širokom primjenom kabela s
optičkim nitima sve do korisničke opreme (izgradnja digitalnih pretplatničkih
petlji odnosno fleksibilnih pristupnih sustava) i novoj digitalnoj transmisijskoj
opremi realiziranoj prema SDH standardu, putem kojeg se omogućava direktan
pristup multipleksnim komponentama za ulaz i izlaz kanala na nižim razinama.
SDH standard ima prije- nosne mogućnosti unutar n x 155 Mbit/s, kao i za
pleziokrone protoke manjih brzina čak i ako pripadaju različitim standardima.
Radi postizanja veće fteksibilnosti mreže već do 1995 godine započet
će se uvođenjem digitalnih komutacijskih matrica za statičko prespajanje
digitalnih kanala i grupa (digital cross-connect systems - DCS), putem
kojih se omogućava automatska rekonfiguracija mreže na programirani način.
Osnovne razine nove arhitekture telekomunikacijske mreže čijoj realizaciji će se postepeno prilaziti do 2000. godine. organizirane su na sljedeći način:
- pristupna mreža - od krajnjeg korisnika do čvora za distribuiranje usluga (pretplatnički/korisnički pristupni sustavi prijenosa),
- spojna mreža - između čvorova za distribuciju usluga i do tranzitnih čvorova (lokalne mreže na razini mrežnih grupa i mjesnih mreža),
- tranzitna spnjna mreža - između tranzitnih čvorova (međunarodni i magistralni sustavi).
Topologija pristupne mreže bit će prstenasta (između pristupnih točaka prema krajnjim korisnicima).
Topologija spojnih mreža između čvorova bit će logička rešetka u različitoj fizičkoj realizaciji.
Tranzitna spojna mreža je transportna mreža koju treba planirati da osigura visok stupanj raspoloživosti i to najprije za brzine protoka bita reda Gbit/s, a kasnije i za protok reda Tbit/s.
U vezi s reorganizacijom telekomunikacijske mreže potrebno je istaknuti
početak procesa integracije telekomunikacijskih sustava HPT-a i velikih
javnih infrastrukturnih službi Republike u jedinstveni sustav veza. Ova
integracija započinje usvajanjem Plana razvoja 1991. - 1995. izgradnjom
novih digitalnih transmisijskih sustava na magistralnoj razini i njihovim
korištenjem od strane posjednika funkcionalnih sustava veza.
Diverzifikacija međunarodnog prometa realizira se zemaljskim i satelitskim
vezama. Već u razdoblju do 1995. godine 75% interkontinentalnog prometa
realizirat će se podmorskim optičkim kabelima. a ostatak putem satelita.
Međunarodni promet prema europskim zemljama realizirat će se 60% zemaljskim,
a preostali dio satelitskim vezama. U tu svrhu će se na prikladnoj lokaciji
u Republici Hrvatskoj izgraditi zemaljska satelitska stanica.
Na svim navedenim razinama mreža transmisijskih sustava povećat će otpornost
na greške i raspoloživost mreže i usluga kroz uvođenje diverzifikacije,
decentralizacije i preusmjeravanja (Rerouting) s pomoću automatskog sustava
upravljanja mrežom na principu mreže za upravljanje telekonkunikacijama
- TMN.
d) Pretplatničke mreže
U razdoblju do 2000. godine realizirat će se mreža s optičkim nitima do korisnika, prvenstveno u cilju pripreme i sukcesivne izgradnje jedinstvene komunikacijske infrastrukture za pružanje širokopojasnih interaktivnih i distribucijskih usluga. U prvoj fazi do 1995. godine ovaj koncept moći će se primjenjivati u funkciji distribucije komutacijskih kapaciteta bliže korisniku radi tehničko-ekonomske optimizacije pretplatničkih mreža, a uz odabir odgovarajućih rješenja i do samih korisnika. Mreže s optičkim nitima do korisnika realizirat će se u većim gradovima Republike Hrvatske po konceptu metropolitskih mreža (MAN) već do 1995. godine.
U naseljima gdje nije rezvijena telekomunikacijska infrastruktura ili gdje se postojeća zamjenjuje ili proširuje, ugrađivati će se optičke niti radi zajedničkog korištenja sa kapacitetima kabelske televizije već do 1995. godine, a posebno od 1998. godine nadalje.
Ovakvim pristupom izgradnji pretplatničke mreže s krajnjim ciljem izgradnje
jedinstvene integrirane širokopojasne telekomunikacijske infrastrukture,
dugoročno namijenjene za B-ISDN, osigurava se već od sada nadalje visok
stupanj integracije na razini transmisijskog medija.
U pretplatničkim mrežama koje će se graditi sa simetričnim NF kabelima treba nastojati da promjer vodiča parica bude u pravilu do 0,4 mm, što je sukladno koncepciji distribucije komutacija u cilju približavanja točke A/D konverzije pretplatnicima.
Kao i u magistralnoj mreži i na nižim razinama mreže treba topologiju zvijezde transformirati prema prstenastoj odnosno rešetkastoj strukturi, i to kako na razini međumjesnih kapaciteta, razini spojnih kabela decentralizirane mreže, tako i na razini povezivanja značajnijih,komutacijskih kapaciteta u pretplatničkoj mreži (PABX).
Ovakva struktura povećat će ukupnu otpornost i pouzdanost telekomunikacijskih
kapaciteta na tim razinama, odnosno osigurati njenu otpornost na bilo kakav
pojedinačni kvar.
e) Kvaliteta usluga,
Do 2000. godine sadašnju kvalitetu usluga mjerenu CCITT standardom odnosno
javljanja i posjedanja treba podići od sadašnjih približno 30%na najmanje
60%, što je red veličine efikasnosti razvijenih mreža, sa dosljednim poštivanjem
pravila da vjerojatnost gomilanja na magistralnim i nižim razinama ne prelazi
1%.
2. Telegrafska mreža
Telegrafska mreža u Republici Hrvatskoj razvijat će se u razdoblju do
2000. godine usporenijim intenzitetom radi sve većeg širenja drugih oblika
razmjenjivanja pisanih poruka putem telekomunikacijske mreže (faksimil
i sl.). zbog čega će interes za teleks službom biti u postepenom padu.
Do 2000. godine osigurat će se u posebnim centrima povezivanje ISDN mreže
sa teleks mrežom, dok se stagnacija daljeg rasta i lagano smanjivanje kapaciteta
može očekivati nakon 2000. godine. Također će se dogradnjom pristupne jedinice
za teleks-uslugu sustavu za posredovanje poruka (MHS) omogućiti teleks
korisnicima pristup usluzi elektronske pošte.
3. Javna mreža za prijenos podataka
a) Trendovi razvoja i prijenosa podataka
Prijenos podataka će se kvalitativno razvijati u dva pravca:
- korištenjem iznajmljenih vodova (fizički vodovi u mjesnoj telefonskoj mreži i digitalni telefonski vodovi) i
- korištenjem komutiranih mreža (analogne telefonske mreže, JUPAK mreže i ISDN mreže).
Očekuje se da će kvantitativni odnos između dva naznačena kvalitativna
pravca biti u odnosu 70 prema 30 .Prema kraju ovog milenija, posebno će
biti velika potražnja za velikim brzinama prijenosa (većim od 64 kbit/s)
koje će se u mjesnim mrežama realizirati posredstvom okptičkih transmisijskih
sustava.
b) Dugoročni razvoj mreže za prijenos podataka
Analiza razvoja, u proteklih 10 godina, mreža za prijenos podataka u svijetu i kod nas pokazuje porast fizičkog opsega korištenjem po stopi od 20% godišnje. Očekuje se da će se takvi trendovi nastaviti kod nas do 2000 godine .Prema našim procjenama na kraju ovog milenija bit će potrebno osigurati preko 14.000 iznajmljenih telefonskih vodova i preko 6.000 komutiranih priključaka.
Od naznačenih 14.000 iznajmljenih vodova, približno 70% ostvarit će
se unutar mjesne mreže (fizičkim telefonskim vodovima ili digitalnim telefonskim
kanalinka 64 kbit/s), 20% će se ostvariti najmom digitalnih telefonskkh
kanala u međumjesnom i međunarodnom prometu (brzinom od 64 kbit/s), a 10%
će biti iznajmljeni telefonski vodovi velikih brzina preko 64 kbit/s.
Od 6.000 komutiranih priključaka, 20%, će se ostvariti posredstvom analogne telefonske mreže, 40% posredstvom JUPAK mreže, a ostatak tj. 40% posredstvom ISDN mreže.
Već u ranoj fazi formiranja ISDN tj. do 1993. godine osigurat će se
povezivanje mreže za prijenos podataka komutacijom paketa sa ISDN mrežom.
Postepeno integriranje paketske mreže za prijenos podataka u ISDN mreži,
odnosno prestanak izgradnje te mreže kao posebne mreže uslijedit će oko
2000. godine. jer će funkcije paketske komutacije preuzeti ISDN mreža.
4. Digitalna mreža integriranih službi (ISDN)
Stvaranje ISDN u kojoj će biti integrirane sve posebne mreže i koja će biti jedinstveni nosilac svih sadašnji i novih telekomunikacijskih službi i usluga, jedan je od prioritetnih ciljeva u daljem razvoju telekomunikacijske mreže Hrvatske pošte i telekomunikacija.
Hrvatska pošta i telekomunikacije započet će tokom 1991. godine izgradnju digitalne mreže integriranih službi (ISDN) u Republici Hrvatskoj izgradnjom inicijalnog kapaciteta jednog samostalnog pilotskog ISDN čvora. Početak komercijalnog rada ISDN mreže u Republici Hrvatskoj očekuje se krajem 1993. godine, a do tada treba izgraditi inicijalne komercijalne kapacitete u sjedištima tranzitnih telefonskih komutacija migracijom ISDN funkcija u odgovarajuće digitalne komutacijske čvorove.
Postupnom izgradnjom ISDN mreže do kraja 2000 godine omogućit će se ISDN pristup za 5% od ukupnog broja pretplatničkih vodova uključenih 1990 godine,što u apsolutnom iznosu znači približno 40.000 ISDN priključaka, od čega će najmanje trećina biti namijenjena za priključenje ISDN - PABX-a velikih poslovnih korisnika (primarni pristup - 30B + D).
U okviru promatranog razdoblja predviđa se i uvođenje širokopojasnog
ISDN-a (B-ISDN). Priprema za njegovo uvođenje realizira se izgradnjom optičke
kabelske infrastrukture, čije masovno rasprostiranje do samih korisnika
(optičke niti do stanova) ovisi o tehnologiji izgradnje mreže kabelske
televizije za distribuciju velikog broja TV i radio programa. Takovo strateško
opredjeljenje za uvođenje B - ISDN-a omogućilo bi tehnološki priključak
telekomunikacijski razvijenim zemljama, koje zbog velike postojeće infrastrukture
kabelske televizije u klasičnoj tehnologiji nemaju tu slobodu izbora tehnologije.
Uvođenje same B - ISDN komutacije, kao zadnjeg koraka razvoja jedinstvene
mreže za sve interaktivne i distribucijske službe, ovisit će isključivo
o njenoj komercijalnoj raspoloživosti na tržištu. Ovakav pristup razvoju
B - ISDN-a temelji se i na već postojećoj zakonskoj odgovornosti telekomunikacijske
djelatnosti za uvođenje širokopojasnih usluga.
5. Negovorne usluge
Pred sve one koji planiraju ili priželjkuju sudjelovanje u europskom poslovnom ambijentu devedesetih postavljaju se novi i složeni zadaci koje je u ovom momentu teško i sagledati. Izvjesno je, međutim, da će ujedinjene telekomunikacije i informatika odigrati jednu od glavnih uloga u formiranju sveeuropskog poslovnog okruženja.
Dok su osamdesete godine, razvijanjem niza telematičkih usluga s jedne strane, i definitivnim oblikovanjem OSI modela s druge strane, udarile temelje jednom otvorenom telematičkom okruženju potpuno novih kvaliteta, devedesete će biti u znaku njegove izgradnje.
Usluge o kojima je ovdje riječ, uglavnom se oblikuju u aplikacijskom
sloju OSI modela i neovisne su o transportnoj mreži. Samim time, one se
ne razvijaju isključivo pod okriljem PTT administracija, već ih slobodno
nude i različite druge organizacije (u svim zemljama Zapadne Europe tzv.
Value Added Services nisu pod monopolom). Neke od tih usluga već se oblikuju
u HPT-u (videoteks, MHS), a tokom devedesetih godina vjerojetno će biti
uveden još niz drugih usluga.
a) Videoteks
U ovom planskom periodu očekuje se daljnje povećanje VIDEOTEX sustava povećanjem broja portova, te novim priključnim točkama u skladu s rastom korisnika. Uz nabavu portova i procesnih jedinica bit će neophodno nabavljati i ostalu prateću opremu (komunikacijska oprema, terminali za sistemsko i razvojno osoblje).
Očekuje se da će se u ovom periodu izvršiti standardizacija (ETSI) te međunarodno povezivanje VIDEOTEX sustava. Pri kraju ovog perioda, također, realno je očekivati kroz integraclju ove usluge u ISDN koncept razvoj prema univerzalnim inteligentnim mrežama. U vrlo kratko vrijeme očekuje se da se razriješi tarifna politika VIDEOTEX-a, a s time u svezi i politika nabavke, proizvodnje i prodaje terminala (leasing, ulaganja i sl.).
Za očekivati je da će se brojčane prognoze date u Planu razvoja do 1995.
godine znatno povećati do 2000. godine.
b) Sustavi za posredovanje poruka (MHS)
Sustav za posredovanje poruka (Message Handling System) organiziran je kao spremi-pa-proslijedi sustav, zamišljen da omogući povezivanje različitih telematičkih usluga i već uspostavljenih nekompatibilnih usluga elektronske pošte širom svijeta, drugim riječima,da osigura transparentnost mreža za razmjenjivanje elektroničkih poruka između komunikacijskih entiteta, bez obzira kakvu opremu ili način oblikovanja poruka koriste.
U mjesecu prosincu 1990. u Zagrebu je instaliran eksperimentalni MHS software, prema ugovoru između HPT-a i švicarske tvrtke INTEREP S. A. Produkt je realizirala tvrtka OSIWARE prema X. 400 preporukama iz 1984. godine, a naziv mu je Messenger 400. Instaliran je na računalu VAX
780 informacijskog sustava HPT-a. Već ove godine započinje realizacija javne usluge posredovanja poruka.
Do 2000. godine ovaj će sustav poslužiti kao infrastruktura za izgradnju
niza aplikacija kojima je za rad potreban sustav posrednik (neutralna treća
strana). Ovdje se prvenstveno misli na elektroničko izmjenjivanje podataka
(EDI) i otvorenih dokumenata (ODA). Punu efikasnost ova usluga dobiva podrškom
usluge elektroničkog imenika (X.500).
c) Elektroničko izmjenjivanje podataka (EDI)
Elektroničko izmjenjivanje podataka (EDI) je transfer formatiziranih podataka između kompjutorskih aplikacija koje se obavljaju na različitim kompjutorima, uz korištenje prihvaćenih standarda za opisivanje i formatiranje podataka sadržanih u porukama koje kompjutori razmjenjuju,
EDI je oblikovan prvenstveno za svijet trgovine, za izmjenjivanje poslovnih podataka između proizvodača, velikoprodaje, distributera, maloprodaje, prijevoznika, konsignacija, banaka, osiguranja i državnih ustanova. Kao spećifično rješenje za ove potrebe, reducira "papirnati" posao, manualno unošenje podataka, poštansko kašnjenje, prepisivanje podataka, broj grešaka, administrativne troškove i vrijeme ciklusa poslovne transakcije. S druge strane, omogućava brži i sigurniji protok informacija, izvrsnu povezanost sa dobavljačima roba, korištenje modernih komunikacijskih mreža, te unapređenje usluge ponuđene kupcu. Jedini papiri, koji se pojavljuju u cijelom procesu poslovanja su ugovori koje potpisuju partneri u poslu i u kojima je potrebno precizno definirati sve aspekte EDI poslovanja.
Ovu uslugu će HPT moći ponuditi manjim poslovnim organizacijama, kojima
se neće isplatiti kupovanje opreme i software-a za konvertiranje poslovnih
dokumenata u standardne oblike, a također neće biti pošteđeni imperativa
novog načina poslovanja.
d) Arhitektura otvorenih dokumenata (ODA)
Sve veća prisutnost mreža osobnih računala (PC) u uredskim i drugim sredstvima nudi korisnicima mogućnost kreiranja dokumenata koji sadrže tekst, grafike, slike i tabele podataka. Kreiranje ovakvih datoteka uključuje potrebu za njihovim izmjenjivanjem između opreme različitih proizvodača, a to zahtijeva arhitekturu koja će formalizirati komunikacijske protokole i usluge, te kodiranje informacija koje sačinjavaju dokumente.
Krajnjem korisniku pružaju se sljedeće mogućnosti:
- podržavanje izmjene dokumenata u prepravljivoj formi, tako da ih primalac može editirati,
- podržavanje izmjene dokumenata u finalnoj formi, tako da pošiljalac zna kakvu će formu dokument imati na prijemnoj strani (ugovori npr.),
- podržavanje različitih tipova dokumenata unutar jednog dokumenta,
- postizanje neovisnosti o metodama korištenim za kreiranje, editiranje i reprodukciju dokumenata u svakom pojedinačnom sistemu,
- neovisnost o komunikacijskim protokolima i uslugama.
e) Transfer, pristup i upravljanje datotekama (FTAM)
FTAM (File Transfer, Access and Menagement) je OSI standardna aplikcijska usluga namijenjena transferu datoteka između udaljenih sistema i pristupu datotekama s distribuiranih radnih stanica. Osnovni koncept FTAM-a je "virtuelni spremnik datoteka", jedan općeniti model sistema za spremanje.
Svaka datoteka unutar spremnika ima atribute poput imena datoteke i datuma kreiranja (statički atributi) i dinamičke atribute koji se odnose na trenutne aktivnosti.
FTAM zadovoljava rastuće potrebe korisnika, ne samo stoga što je transfer
datoteka između udaljenih entiteta značajno područje aktivnosti, nego i
zbog toga što trend korištenja distribuiranih radnih stanica ubrzano raste
s unapređivanjem memorijskih medija, brzina obrade i mogućnošću povezivanja
u mreže širom poslovnog svijeta.
f) Transfer i manipulacija poslova (JTM)
JTM (Job Transfer and Manipulation) omogućava obavljanje poslova na
više međusobno povezanih računala, s ulaznim i izlaznim datotekama lociranim
na nekom drugom računalu, sa sveukupnom kontrolom i nadzorom koji obavlja
neko treće računalo.
JTM definira model funkcioniranja realnog sistema, ali ostavlja slobodu
realizacije ovih funkcija na realnim sistemima izvodačima i korisnicima.
g) Usluga elektroničkog imenika (x.500)
Javna usluga elektroničkog imenika trebala bi omogućiti korisnicima
telekomunikacijskih usluga, da na jednostavan način i uz pomoć informacija
koje obično imaju, dobiju informacije o željenom pretplatniku, bilo da
se radi o adresi ili mogućnostima komuniciranja, ova usluga se nudi on-line
na interaktivni način.
6. Radiokomunikaajske usluge
Osnovni cilj Hrvatske pošte i telekomunikacija je da se usluge na bazi
radiokomunikacija, koje su se zadnjeg desetljeća vrlo brzo razvijale u
razvijenom dijelu svijeta, uvedu i na našem području. Sustavi koji podržavaju
ovu vrstu usluga, a dio su europskog sustava bit će osnova izgradnje takvog
sustava u HPT. Time će se ostvariti prva etapa prema mobilnim sustavima
sa integriranim uslugama (MSIU).
a) Mobilna radiotelefonska mreža
Nacionalna radiotelefonska mreža (analogni sustav tipa NMT 450) bit
će u ovom razdoblju ubrzano razvijana, kako bi se smanjio jaz koji postoji
u davanju ove usluge u odnosu, na razvijene europske zemlje. Osnovni pravci
ubrzane izgradnje jesu područja većih gradova, magistralne ceste koje ih
povezuju, turistička područja i jadranska obala sa priobalnim morem. Nastojat
će se etapnom izgradnjom pokriti što veće područja Republike, s time da
će se prema porastu broja pretplatnika povećavati prometni kapacitet mreže.
U tom cilju, koncem ovog razdoblja ostvarit će se pokrivanje teritorija
Hrvatske od oko 80% sa gustoćom 0,8% pretplatnika na 100 stanovnika. Izgradnjom
osnovne infrastrukture radiotelefonske mreže omogućit će se da u trenutku
postizanja svih potrebnih uvjeta za izgradnju PAN - europskog digitalnog
radio-sustava (GSM) uvede i na području HPT, kako bi se ostvarila integracija
u mobilnu radiotelefonsku mrežu europskih telekemunikacija. Navedeno semože
očekivati sredinom ovog desetljeća te se do 2000. godine u toj radio-mobilnoj
mreži predviđa preko 150.000 pretplatnika.
b) Sustav javnog radio-poziva (radio paging)
Početkom ovog srednjoročnog razdoblja realizirat će se nacionalni javni
sustav radio-poziva na području većih mjesta Republike i najznačajnijih
prometnih pravaca. Razvoj nacionalno sustava bit će u skladu s usvajanjem
europskog javnog radio-poziva (ERMES) i realizacijom istog od strane europskih
telekomunikacijskih administracija. Krajem promatranog desetogodišnjeg
razdoblja očekuje se da će gustoća pretplatnika ove usluge biti 0,1% od
broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj odnosno preko 80.000 i pokrivat
će približno 60% ukupnog teritorija Republike.
c) Bežični osobni telefonski sustavi
Osnovni cilj u pružanju ovog spektra radiokomunikacijskih usluga je da se omogući i uvedu bežični osobni komunikacijski sustavi kao dio osobnih usluga javne telefonske mreže u skladu sa stupnjem razvoja i standardizacije u zapadno-europskim zemljama ("telepoint").
Očekuje se uvođenje ove usluge u većim mjestima i u turističkim područjima
u Republici Hrvatskoj do kraja 2000. godine u skladu s odgovarajućim zapadnoeuropskim
iskustvima.
7. Funkcionalne mreže
Dosadašnji razvoj telekomunikacija u Republici Hrvatskoj odvijao se potpuno samostalno u okviru pojedinih područja djelatnosti, ovisno o mogućnostima, shvaćenim potrebama i trenutnim mogućnostima pojedinih korisnika sustava veza. Rezultat je vrlo heterogena telekomunikacijska mreža nekompatibilna u slučaju izvanrednih potreba i vrlo udaljena od konvergencije prema budućoj suvremenoj jedinstvenoj telekomunikacijskoj infrastrukturi.
U okviru posebnog društvenog interesa, zakonom o osnivanju HPT-a utvrđeno je da je HPT nadležan za osiguranje tehničko-tehnološkog jedinstva telekomunikacijskog sustava na području Republike Hrvatske, za usklađivanje razvoja tog sustava sa razvojnim planovima Republike, te stvaranje uvjeta za realizaciju tih planova. Slijedom toga, moraju se smanjiti suvišni paralelizmi, tehnološka neuskladenost i neracionalna nabava,opreme, koji su ograničenje ubrzane informatizacije društva, koja se u prvom redu oslanja na jedinstveni telekomunikacijski sustav na području Republike Hrvatske.
Takav telekomunikacijski sustav, koji čine međunarodni, međumjesni i lokalni kapaciteti, u buduće će se graditi (duž cestovnih i željezničkih pravaca, u okviru elektroenergetskih sustava, sustava veza HRTV-a, sustava kabelske televizije itd.) zajedničkim sredstvima i zajedno koristiti od strane današnjih imalaca funkcionalnih sustava veza i HPT-a.
Krajnji, dugoročni cilj takvog pristupa treba biti izgradnja univerzalne
digitalne integrirane širokopojasne telekomunikacijske mreže za javnu i
namjensku upotrebu svih korisnika u okviru HPT-a, uz koji se treba razviti
i odgovarajući zajednički sustav funkcionalnih mobilnih radio-veza, radi
boljeg i ekonomičnijeg korištenja jednog od najvažnijih prirodnih resursa
- radio frekventnog spektra na području Republike Hrvatske.
8. Informatika
U razdoblju do 2000. godine očekuje se daljnja informatizacija tehnološkog
procesa unutar HPT-a. Pod time podrazumijevamo da svako stručno mjesto
bude podržano računalom a kompletan administrativni proces bude pod računarskom
kontrolom. Očekuje se da se nastavi porast terminala po zaposlenom radniku
u HPT-u. Povećanjem broja terminala trebat će dalje širiti tehničku osnovicu
informacijskog sustava (i hardversku i softversku). Radi izuzetno brzog
tehnološkog razvoja ove opreme teško je predvidjeti na kojim će se osnovicama
bazirati i na koji će se način razvijati informatika u užem smislu (HW,
SW, baze podataka, komunikacije) ali će trebati inzistirati na postavljanju
informatičkih i tehnoloških standarda. Takoder se očekuje da se HPT uključi
u europske aplikativne i tehnološke standarde neophodne za razmjenjivanje
svih podataka na nivou Europe i svijeta.
9. Gospodarstveno-pravni aspekti razvoja telekomunikacija
a) Tarifna politika
Posljednja značajnija promjena tarifne politike u telefonskom prometu, koncem 1988. godine. dovela je do apsurdne situacije da su cijene u unutarnjem telefonskom prometu bitno i neosnovano niske u odnosu na stvarne troškove. Navedeno je moguće ilustrirati pokazateljima o cijenama u nekim europskim zemljama (Slika 8). Iz navedenih podataka vidljivo je da su realne cijene mjesnih i međumjesnih razgovora (ovisno o trenutnom tečaju dinara) od 3 do 9 puta veće u Europi nego kod nas.
Izravna posljedica ovakvih disproporcija je objektivna nemogućnost izgradnje telekomunikacijskog sustava iz vlastitih sredstava HPT-a, odnosno i dalje je bitno učešće drugih (građana itd.), što samo održava postojeći paradoks skupnog priključka i jeftinog korištenja.
Prema tome, nužno je potrebno promijeniti postojeću i uspostaviti adekvatnu
tarifnu politiku za međunarodni, međumjesni i lokalni telekomunikacijski
promet, kojom će se smanjiti postojeće disproporcije i anomalije (sadašnja
cijena razgovora u nacionalnom, a posebno u lokalnom prometu je nesrazmjerno
niska u usporedbi s cijenom u međunarodnom prometu, pogotovu ako se usporede
takvi tarifni odnosi u europskim zemljama te cijene koštanja pojedinih
dijelova telekomunikacijske mreže).
Osnovne karakteristike nove tarifne strukture trebaju se odraziti u sljedećem:
- proširenje lokalnih (mjesnih) zona na cijelo čvorno područje;
- uvođenje više diferenciranih tarifa u raznim razdobljima (niže tarife kada je mreža manje korištena);
- povećanje cijene mjesnih razgovora i relativno smanjenje cijena međumjesnih i međunarodnih razgovora (sada je odnos mjesnog prema najudaljenijem međumjesnom 1:10, a treba ga svesti na 1:5 ili 1:6);
- smanjenje broja zona udaljenosti u međumjesnom prometu na dvije do tri zone;
- izjednačavanje cijena razgovora na udaljenosti iznad 200 km između
glavnih centrala.
Promjenom tarifa do 1995. godine u telekomunikacijskom prometu stvorit će se uvjeti za smanjenje cijena priključaka.
Sve ove mjere idu za tim da se tarife u telekomunikacijama dovedu u sklad sa cijenama koštanja telekomunikacijskih usluga.
Potrebno je, uz postupno uvođenje novih SPC komutacija, uvoditi i sistem
potpune specifikacije poziva (Tollticketing).
Istovremeno. takvom tarifnom politikom osigurat će se isti uvjeti za korisnike telekomunikacijskih usluga HPTa, ali i za konkurente na području slobodnih djelatnosti, te odgovarajući tarifni tretman velikih sustava koji nakon toga više ne bi trebali imati ekonomski interes za izgradnju vlastitih magistralnih sustava veza, pa niti značajnijih lokalnih.
HPT će u cilju dovodenja tarifa u telekomunikacijama u sklad sa cijenama
koštanja telekomunikacijskih usluga u najskorijem roku predložiti cjelovitu
tarifnu politiku.
b) Struktura ulaganja
Potrebno je osigurati da ulaganja u razvoj telekomunikacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj po relativnom iznosu participiraju u ukupnim investicijama u privredu Republike, barem kao u zapadnoeuropskim zemljama.
Također je potrebno utjecati na promjenu strukture ulaganja u telekomunikacijsku
mrežu primjenom odgovarajućih recentnih tehnologija, radi optimizacije
i povećanja efektivnosti tih ulaganja.
c) Marketing
Već od prve godine planskog razdoblja potrebno je promovirati marketinške
funkcije u domeni telekomunikacija, te potpunim korištenjem tih funkcija
uspostaviti prepoznatljivu vezu na relacijama razvoj i planiranje mreže
- nove usluge i mogućnosti - korisnici - povećanje prometa čime se može
znatno utjecati na povećanje prihoda, bez povećanja cijena usluga, odnosno
čak i uz njihov pad.
d) Tržište
Potrebno je uspostaviti tržišno ponašanje HPT-a prema svim dobavljačima telekomunikacijske opreme (uključujući i uspostavljanje raznih oblika dugoročne suradnje) te uključiti privatnike u pružanje telekomunikacijski usluga koje ne zadiru u telekomunikacijsku mrežu i prijenos govora.
Potrebno je utvrditi područja i opseg demonopolizacije i tržišne orijentacije
kako bi se budući razvoj niza telekomunikacijskih usluga oslanjao pretežno
na interes privatnog kapitala, što je uostalom aktualni svjetski proces
prema deregulaciji u telekomunikacijama. Ova deregulacija dovodi do snažnog
zamaha u proizvodnji terminalnih uređaja i stvaranju novih usluga koji
potiče zapošljavanje i novu proizvodnju. U svijetu se telekomunikacije
smatraju najpropulzivnijom granom koja višestruko više vraća uloženi kapital
u odnosu na bilo koje drugo područje ljudske djelatnosti.
e) Frekvencije
Potrebno je osigurati odgovarajuća frekvencijska područja i koridore
za različite radio-sustave za primjenu ruralnih digitalnih radio-sustava.
mobilne radio-telefonske mreže, zajedničkog sustava funkcionalnih mobilnih
mreža i drugo. Ovo se može racionalnije riješiti objedinjavanjem frekvencija
i stvararijem posebne mreže (point-to-multipoint) za potrebe drugih u okviru
HPT-a.
f) Integracija u Europu
U cilju uključivanja telekomunikacija Republihe Hrvatske u aktualne europske integracijske procese potrebno je:
- aktivno sudjelovati u europskim znanstvenim, razvojnim i investicijskim projektima, organiziranim na paneuropskim i regionalnim principima (COST, RACE, HERMES, ETRAN i drugi),
- osigurati aktivno sudjelovanje u radu međusobnih telekomunikacijskih institucija (ETSI, CCITT, CEPT) te njihovih komisija i radnih grupa.
- prihvatiti europsku regulativu i standarde u pogledu zakonskih rješenja i nadležnosti države, imajući u vidu konvencije koje su na planu telekomunikacija već uspostavljene ili u pripremi (MOU, Zelena knjiga i sl,).
- sudjelovati u radu relevantnih stručnih skupova,
- osigurati promptnu dostupnost do potrebne stručne literature i regulative
iz područja telekomunikacija.
g) Organizacija telekomunikacijske djelatnosti
Potrebno je postaviti takvu organizaciju telekomunikacijske djelatnosti
u okviru HPT-a koja će omogućiti njezinu kontinuiranu evoluciju sukladno
potrebama korisnika i društva u cjelini.
Poštujući regionalne specifičnosti i zahtjeve (na primjer, značaj telekomunikacija
za razvoj turističke djelatnosti i drugih komparativnih prednosti Republike),
potrebno je, zbog obostranog interesa, istaknuti posebnu važnost adekvatnog
razvoja telekomunikacija na području Zagreba, kao metropole Republike Hrvatske.
h) Znanstveno-istraživačka aktivnost
Potrebno je i nadalje poticati znanstveno-istraživačke aktivnosti u
okviru HPT-a i u suradnji s drugim odgovarajućim institucijama.
n) Telekomunikacijski informacijski sustav
Potrebno je razviti i organizirati jedinstven i cjelovit tehničko-komercijalni
informacijski sustav u okviru telekomunikacijske djelatnosti HPT-a.
o) Poslovni prostor
U razdoblju do 2000. godine potrebno je osigurati uz tehnološke i novi
poslovni prostor za potrebe telekomunikaciiske djelatnosti HPT-a.
Sl. T-8 LOKALNE TELEFONSKE TARIFE U NEKIM EUROPSKIM DRŽAVAMA
DRŽAVE Relativni odnosi
(automobilske oznake)
IRL 8.9
A 7.9
GB 7.14
DK 4.22
GR 3.76
I 3.62
D 3.24
CH 2.36
YU 1
5. OSNOVE SREDNJOROČNOG PLANA RAZVOJA TELEKOMUNIKACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
ZA RAZDOBLJE 1991. - 1995. GODINE
Ove "Osnove srednjoročnog plana razvoja telekomunikacija u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1991. -1995. godine" - u tekstu se dalje koristi skraćeni izraz "Plan razvoja TK 91/95" - u skladu je s utvrđenim pravcima razvoja Republike kao i s ciljevima, smjernicama i opredjeljenjima iznesenim u prethodnoj točki "Projekcija dugoročnog razvoja telekomunikacija u Republici Hrvatskoj do 2000. godine".
Rad na izradi Plana razvoja TK 91/95 započeo je tijekom 1990. godine prema tada važećim principima i metodologiji, koji nisu u potpunosti prikladni za prikaz planova razvoja u ovom razdoblju brzih promjena u tehnologiji i struhturi postojećih i novih mreža, službi i usluga. Zbog iznimno velike količine obuhvaćenih podataka u prikazu razvoja osnovnih mreža telefonije, telegrafije i prenosa podataka s jedne strane i nedostatka vremena za njihovo prestrukturiranje u prikladniju formu prikaza s druge strane, tablice razvoja kapaciteta tih područja ostale su djelomično u toj staroj formi ne obuhvaćajući nove mreže i usluge (npr. ISDN, CATV, širokopojasne mreže, funkcionalni sustavi. itd.). S obzirom da će 5-godišnji srednjoročni planovi ubuduće biti revidirani svake godine, navedene formalne kao i manje brojčane razlike i greške bit će ispravljene u slijedećoj reviziji.
Predmetni Plan razvoja TK 91/95 prikazan je u slijedećim kompletima
tablica rasta kapaciteta:
- 5.1 Telefonska mreža (Tablice III, TF)
- 5.2 Tg i data mreže (Tablice II, TG i PP)
- 5.3 Ostale mreže, usluge i službe
Projekcija razvoja lokalnih kapaciteta samo je objedinjena i djelomično tehnički korigirana zbirka prijedloga pojedinih TK centara (bivših ptt poduzeća) i može poslužiti samo kao radni materijal za daljnje usklađivanje sa smjernicama iz projekcije dugoročnog razvoja te razradu detaljnijih tehničkih rješenja komutacije, prijenosa i mreže. Stoga je taj dio tablica izdvojen u zasebni volumen priloga 5.1.
Kapaciteti međunarodnih i magistralnih sustava komutacije i prijenosa obuhvaćeni tablicama TF-1 do TF-25 u prilogu predstavljaju prijedlog HPT za usuglašavanje te usmjeravanje i usnopljavanje na nivou JPTT).
Kapaciteti sustava napajačkih postrojenja, instrumentarij za održavanje
mreža, sustava i uređaja te prostor /kontejneri i klima uređaji nisu prikazani
zasebno već se podrazumijevaju sastavnim dijelom osnovnih komutacijskih
i/ili transmtsijskih kapaciteta. Njihova cijena iskazana je u planu investicijskih
ulaganja kao posebna stavka pod nazivom "Infrastruktura za TK objekte".
5.1. Telefonska mreža
Osnovni pokazatelji rasta standardne telefonske mreže u razdoblju 1991.-1995. su slijedeći:
- povećanje kapaciteta tf mreže za 66% što odgovara godišnjoj stopi rasta od 10.7%;
- povećanje gustoće sa 18.0 na 31.0 GTP/100 stanovnika uz istodobno podizanje minimalne gustoće u svim mrežnim grupama (MG) na " 20 GTP/100;
- porast postotka priključaka u digitalnim lokalnim centralama sa 16% na 44%;
- sve GC, TC i IC 1995. će biti digitalne (100%)
- kapaciteti prijenosnih sustava će 1995. biti digitalni u mjesnim mrežama i mrežnim grupama preko 60% a u magistralnoj i međunarodnoj mreži oko 45% (zbog postojećih velikih analognih kapaciteta koji većinom još neće biti ukidani u periodu do 1995.);
Razvoj kapaciteta mreža mobilne radio-telefonije i satelitskih komunikacija prikazani su takoder u TF tablicama u prilogu (TF 13 - TF 16). Pri tome je potrebno naglasiti da će se u narednim revizijama Plana ovisno o kretanju interesa korisnika i cijenama paneuropskog celularnog digitalnog mobilnog (GSM) sustava a na osnovu posebne studije odlučiti da li će se prije 1995. "ući" u GSM sustav.
Specifikacije zemaljskih satelitskih stanica podrazumijevaju (a to je u tablicama planova investicijskih ulaganja takoder obuhvaćeno) osim osiguranja lokacije i infrastrukture takoder i uspostavu 2 optička sustava prijenosa (po neovisnim trasama) kapaciteta od po 1920 kanala do IC Zagreb.
Planom je predviđeno da se pilotska ISDN mreža u Zagrebu početnog kapaciteta 32 osnovna i 4 primarna priključka do 1995. proširi na sva tranzitna područja i u većinu mrežnih grupa Hrvatske u ukupnom kapacitetu od 12.000 ekvivalentnih tf. priključaka (pristupa). Detaljnija specifikacija i konfiguracija kao i dinamika rasta bit će definirana temeljem posebne studije.
U tablicama magistralnih sustava prijenosa (TF-2 do TF-11) obuhvaćeni su novi isključivo digitalni magistralni i međunarodni sustavi u onom obimu kako su planirani prema starim principima prije razrade smjernica,i opredjeljenja u "Projekciji dugoročnog razvoja do 2000." (slika T-7).
U okviru stavke posebni sustavi magistralnih veza u Planu investicijskih ulaganja predviđena su sredstva za slijedeće programe koji će se u razdoblju 1991. -1995. realizirati prema posebnim studijama:
* povećanje otpornosti i pouzdanosti magistralne mreže :
a) izgradnjom novih stupnjeva digitalnih komutacija za diverzifikaciju i decentralizaciju funkcija internacionalne i tranzitnih centrala,
b) "zatvaranjem" poligona petljaste mreže sinkronih i pleziokronih digitalnih sustava prijenosa (SDH) uvođenjem procesno upravljanog (putem TMN/NMS) digitalnog prespojnog sustava (DXC = DCS = Digital Cross-connect System) u čvorove mreže (NNI = Network Node Interface),
c) integracijom i zajedničkim korištenjem sustava ("funkcionalnih") veza infrastrukturnih službi Republike od posebnog značaja u jedinstveni telekomunikacijski transportni sustav HPT-a za javne i privatne mreže,
d) izgradnjom rezervnih sustava prijenosa na relacijama TC-GC koje nisu uključene u digitalnu petljastu mrežu javnih telekomunikacija Republihe Hrvatske:
* izgradnja podmorskih magistralnih i međunarodnih optičkih sustava prijenosa (slika T-7):
a) Rijeka - Krk - Pag - Zadar - Šibenik - Split ( - srednjedalmatinski otoci - Dubrovnik) i
b) Split/Zadar - Ancona/Pescara;
* formiranje jedinstvene zajedničke mobilne mreže u okviru HPT-a za zatvorene funkcionalne službe poslovnih korisnika:
* izgradnja specijalnih satelitskih mreža:
a) čvorne pristupne (HUB) zemaljske satelitske stanice u VSAT (Verry Small Aperture Terminal) satelitskim poslovnim sistemima za komunikaciju podacima,
b) prenosive satelitske stanice za korištenje u izvanrednim okolnostima - npr. prilikom uništenja normalnih sustava veza zbog elementarnih katastrofa,
c) centralna zemaljska stanica satelitskog mobilnog sustava.
5.2. Telegrafska i data mreže
S obzirom da su kapaciteti međunarodne centrale iskorišteni oko 50%, a tranžitnih 2/3 i uzevši u obzir činjenicu da telegrafski promet kod nas stagnira, a u svijetu već opada, nisu predviđena ulaganja u međunarodnu i tranzitne telegrafske komutacije.
Iz TG-tablica u prilogu uočljivo je da se uglavnom ne predviđa porast broja iskorištenih priključaka, pa se tako ne planiraju niti proširenja čvornih i krajnjih centrala. U slučaju da se ipak pokaže potreba, proširenje neke krajnje centrale može se izvesti nabavkom multipleksora (45 priključnih točaka) koji bi se montirao uz krajnju centralu i odgovarajućeg COM 45 uređaja koji bi se montirao u Zagrebu (s obzirom na to da komutacijsko polje AXB 20 centrale ima dovoljno slobodnog kapaciteta), čime je riješena i komutacija i prijenos.
Istisnuti novim telematskim uslugama, prvenstveno faksimilom, jates
i genteks promet su već niz godina u opadanju, a sada se to počelo dogadati
i teleksu. Interesantno je uočiti da se to nije dogodilo, kako su očekivali
stručnjaci, početkom nego krajem osamdesetih, i da ga nije istisnula teleteks
usluga, nego daleko jednostavniji telefaks. Iz ovoga proizlazi i stanje
telegrafskih priključaka u priloženim tablicama.
Povećanje kapaciteta spojnih puteva predviđeno je samo na nekim relacijama između krajnih i čvornih telegrafskih centrala (Zadar, Šibenik i Dubrovnik prema Splitu i Slavonski Brod prema Osijeku). Na međunarodnim spojnim putevima, koji su zadovoljavajućeg kapaciteta, prije možemo očekivati smanjenje nego povećanje prometa. Stoga se može dogoditi da na nekim, relacijama bude i smanjen broj kanala.
Razvoj kapaciteta javne mreže za prijenos podataka komutacijom paketa
- Jupak - prikazan je u tablicama PP-1 do PP-9. U periodu do 1995. predviđa
se vrlo dinamičan rast broja korisničkih prihljučaka od blizu 30% godišnje.
5.3 Ostale mreže, službe i usluge
Plan razvoja ostalih TK mreža, usluga i službi obuhvaća :
- videoteks,
- videokonferencija,
- jednosmjerni poziv - paging,
- sustav za posredovanje poruka = MHS,
- telefax, birofax, yufax.
- razvoj informatike, i
- ostalo (npr. govorni automati).
Videoteks je kao nova dvosmjerna interaktivna telematska služba u radu
od 1990. godine. Sastoji se od 3 centralno-procesne jedinice (CPU) i porta.
CPU-ovi su poštavljeni u Zagrebu, Rijeci i Splitu, a razmještaj portova
je slijedeći:
Zagreb - 32 porta
Split - 16 portova
Rijeka - 16 portova
Za kompletiranje mreže (videoteks priključna točka u svakom tranzitnom području) potrebno je u 1991. godini kupiti CPU i 16 portova koji bi bili smješteni u Osijeku, te dodatnih 16 portova za Zagreb. Time bi bili zadovoljeni uvjeti minimalne konfiguracije videoteks mreže u Hrvatskoj. U slijedećim godinama će trebati proširivati mrežu na postojećim Videoteks priključnim točkama (novi portovi), te postavljati nove Videoteks priključne točke u skladu s rastom korisnika. Svjetska iskustva govore da je optimalan broj korisnika po jednom portu 10. Uz nabavku portova i procesnih jedinica bti će potrebno nabaviti i svu prateću opremu (komunikacije, terminali za sistemsko i razvojno osoblje) što je uračunato u ukupan iznos. U plan je uvrštena nabavka terminala za svaki priključak. Terminali bi se korisnicima davali u leasing i time bi bio osiguran povrat tih sredstava.
Usluga videokonferencije razvijat će se do 1995. godine u 2 etape:
- na dvije lokacije u Zagrebu i po jednoj u Osijeku, Splitu i Rijeci 1992. godine,
- pa još 10 lokacija u Hrvatskoj do 1995. godine.
Do 1995. godine planira se uvođenje potpuno nove usluge jednosmjerni
poziv - javni radiopaging. Radiopaging je jednosmjerna telekomunikacijska
usluga kojom se omogućava traženje osoba odnosno ostavljanje poruka. Izgradnja
se predviđa u fazama i to tako da u Republici Hrvatskoj broj paging pretplatnika
bude oko 2.000 u 1991. odnosno cca 40.000 u 1995. godini. Paging uslugom
u 1995. godini bit će obuhvaćeni svi gradovi veći od 20.000 stanovnika
odnosno sva administrativna središta budućih županija kao i glavni magistralni
cestovni i željeznički pravci.
Sustavi za posredovanje poruka-MHS (Message Handling Systems) vrše obradu i usmjeravanje pisanih poruka na principu "spremi pa proslijedi" služeći kao posrednik između različitih kompjuterskih sistema i integrirajući u jedinstveno okružje postojeće nekompatibilne usluge elektronske pošte i postojeće telematske usluge (teleks, faksimil, videoteks, i slično). Razmjena poruka između različitih sistema ostvaruje se pomoću konverzija kodova, brzina, formata poruka te protokola. Zahvaljujući međunarodnom standardu (CCITT - X.400) ovi su sistemi u izuzetnoj ekspanziji i većina evropskih zemalja ih već koristi, kako za uslugu elektronske pošte, tako i za obavljanje poslovnih transakcija direktno između računala poslovnih partnera, transfer datoteka, dijeljenje aplikacija i slično. Kod nas je u radu eksperimentalni MHS, koji se trenutno koristi za aplikaciju elektronske pošte. Tokom 1991. i 1992. godine planira se uvođenje javne usluge koja bi osim uvođenja novih aplikacija bila povezana i s postojećim telematskim uslugama. Trenutno se na eksperimentalnom sistemu desetak učesnika koristi uslugama elektronske pošte. Do kraja 1995. godine očekuje se da bi moglo biti oko 3.000 korisnika ove javne usluge.
Teleteks usluga, koja je početkom osamdesetih bučno najavljivana kao zamjena za teleks, nije (osim u Njemačkoj) postigla naročit uspjeh. Kod ove je usluge težište na skupom i kompliciranom terminalu, koji je u osnovi fina elektronička pisaća mašina opremljena komunikacijskim dijelom kojeg izvedba ovisi o tome da li se za transport koristi javna telefonska mreža ili mreža za prijenos podataka. Invazija osobnih računala u uredske prostore istisnula je ovaj jednonamjenski terminal prije nego se uspio udomaćiti. Ipak, nije izvjesno da ovu uslugu možemo otpisati. U kombinaciji s faksimilom grupe 4 (terminali miješanog načina rada kojima se mogu kreirati dokumenti kombinirani od teksta i slika), sistemima za posredovanje poruka (MHS) i njihovoj zajedničkoj migraciji prema najnovijim standardima za strukturu otvorenih dokumenata (Open Document Architecture - ODA), teleteks aplikacija bi mogla pokazati svoje prave kvalitete. Za ovakve objedinjene protoke grafika, dokumenata i podataka ISDN će biti idealna transportna mreža.
Telefaks je naziv za pretplatničku faksimil uslugu. Faksimil usluga omogućava otpremanje (kao i prijem) dokumenata, slika, grafičkih prikaza putem telefonske mreže. Početkom 1988. u svijetu je registrirano preko 3.000.000 korisnika faksimil usluga, što je dvostruko više od svjetskog broja teleks pretplatnika. Posljednjih nekoliko godina kod nas se odvija sličan proces kao u razvijenom svijetu ranih osamdesetih. Od gotovo nepostojanja 1985. godine, danas u Hrvatskoj imamo oko 4.000 telefaks pretplatnika. U razdoblju 1990.-1995. ZJPTT prognozira porast broja telefaks pretplatnika za oko 40% godišnje.
Birofaks je međunarodna javna faksimil usluga. Ona pokazuje slične trendove porasta kao i telefaks. Pristup birofaksu organiziran je u Hrvatskoj na 10 mjesta. Do kraja 1995. godine organizirati će se na još 25 mjesta.
Jufaks je nacionalna javna faksimil usluga organizirana slično kao birofaks, samo u nacionalnim okvirima. Pristup jufaks usluzi moguć je danas na 100 mjesta u Hrvatskoj, a do kraja 1995. će se ogranizirati na još 230 mjesta.
Razvoj informatike obuhvaća strojnu (hardware) i programsku (software)
opremu za povezivanje do sada neovisnih sustava u zajedničku cjelinu što
će uz porast broja terminala i primjenu novih aplikacija (kompjuterska
grafika, automatizacija uredskih poslova i slično) rezultirati u znatnom
povećanju sistemskih i komunikacijskih resursa.
6. PRIORITETNI RAZVOJNI PROGRAMI PODOBNI ZA REALIZACIJU PUTEM MEĐUNARODNIH
NATJEČAJA
Imajući u vidu potrebe izražene ovim programom razvoja te investicijske
mogućnosti HPT-a, dio programa razvoja realizirat će se angažiranjem tuđeg
kapitala. U tom cilju će se ovim modelom realizirati do 1995. godine slijedeći
segmenti :
___________________________________________________________________________ TUĐA SREDSTVA TK MREŽA SREDSTA- zajed. krediti Ukupno USLUGA VA HTP-a ulaganja (000 DEM) ___________________________________________________________________________ 1. Lokalna tf. mreža 1,735.000 - 150.000 1,885.000 2. ISDN 91.000 - 80.000 171.000 3. Prijenosni sustavi 52.500 - 44.000 96.500 4. Satelitske stenice 20.000 - 30.000 50.000 5. Posebni sustavi magistr. veza 70.000 - 85.500 155.500 6. Javne govornice 20.000 30.000 - 50.000 7. Mobilna radio tf. 20.000 100.000 - 120.000 8.Videotex 25.000 5.000 - 30.000 9. Videokon- ferencija 3.000 7.000 - 10.000 10. Pagging 8.000 12.000 - 20.000 11.Govorni - automati 5.000 15.000 - 20.000 ___________________________________________________________________________ UKUPNO: 2,049.500 169.000 389.500 2,608.000 ___________________________________________________________________________
Za tuđa ulaganja raspisati će se licitacija u kojoj će moći učestvovati domaći i strani ulagači.
U segmentu javnih telefonskih govornica i govornih automata, te baze podataka za videotex i videokonferenciju očekuju se ulaganja domaćih investitora.
Na području mobilne telefonije i paging komunikacije očekujemo strana
ulaganja.
GOSPODARSKO-FINANCIJSKI ASPEKTI REALIZACIJE SREDNJOROCNOG PLANA RAZVOJA
ZA RAZDOBLJE OD 1991-1995. GODINE
1. USLUGE
Fizički obujam PT usluga je opcenito svih pozitivnih i neativnih kretanja u gospodartvu, ali i zakonitsosti i specifičnosti koje djeluju unutar pošta i telekomunikacija (razvoj novih usluga, supstitucije i slićno).
Pismene usluge, novine i časopisi, paketske i poštanske usluge uglavnom su na istoj razini ili u padu, dok usluge štedne službe i platnog prometa imaju znaćajniji rast.
Kod telekomunikacijskih usluga dolazi do promjene u njihovoj strukturi, a njihov rast uvjetuje puštanje u rad novih kapaciteta i povećanje broja novih telekomunikacijskih usluga.
Prosječno povećanje broja poštanskih usluga je planirano po godišnjoj
stopi rasta od 1,4%, a telekomunikacijskih 13,1%.
2. KADROVI
U idućem planskom razdoblju se očekuje znatan prirodni odliv (mirovina i sl.) uposlenih, koji će biti postupno zamijenjeni novim visokostručnim i specijaliziranim kadrovima.
Nasuprot tome planirano povećanje telekomunikacijskih kapaciteta do 1995. godine za cca 60% te uvođenje novih tehnologija i usluga (kao što su optički kabeli, digitalne mobilne radio-mreže, satelitske komunikacije, jednosmjeri poziv - paging, videokonferencija, videotekst, elektronska pošta odnosno MHS - EDIFAX), zahtijevati će odgovarajuće povećanje broja uposlenih i to pretežno na visokostručnim poslovima.
Potrebne specifične kadrove treba osigurati sustavnim poticanjem školovanja novih odgovarajućih profila npr. stipendijama. Specijalističkim usavršavanjem postojećih visokoobrazovnih stručnjaka, te njihovim uključivanjem u znanstveno-istraživačke projekte i aktovnosti u okviru HPT-a i u suradnji s drugim odgovarajućim institucijama.
Takav pristup rezultira planom kadrova koji predviđa apsolutno povećanje broja zaposlenih u HPT-u za otprilike 430 novih radnika po godišnjoj stopi od svega 0,4%, uz bitnije poboljšanje kvalifikacijske strukture.
U planskom razdoblju od 1991. do 1995. godine potrebno je stvoriti preduvjete
koji će omogućiti dalje institucionaliziranje znanstveno-istraživačkih
i razvojnih napora HTP-a, transformacijom znanstvene jedinice u odgovarajući
institut.
3. PLAN INVESTICIJSKIH ULAGANJA
a) Poštanska mreža
Ulaganja u poštansku mrežu čine,7,0% ukupnih investicijskih ulaganja
za razdoblje 1991-1995. god. što je u apsolutnom iznosu 3.328.000.000 dinara.
Nsvedenim ulaganjima predviđa se uređenje, izgradnja i opremanje većine
poštanskih centara, daljnja nabavka terminalne opreme za rad na šalterima,
nabavka (zamjena) transportnih sredstava, te izgradnja i adaptacija jedinica
PT mreže.
Struktura ulaganja po grupama ulaganja je slijedeća:
1. Poslovne zgrade 59,2%
2. Oprema i strojevi 27,7%
3. Transportna sredstva 11,4%
4.Ostalo 1,7%
__________________________________________
Ukupno 100,0%
b) Telekomunikacijska mreža
Ukupna ulaganja za razdoblje 1991- 1995. godine iznose 42.586.700.000 dinara.
Ulaganja po godinama planirana su linearno iako je za očekivati da na
kraju srednjoročnog razdoblja budu veća nego na početku.
Veće potrebe na početku planskog razdoblja su visoke financijske obaveze iz prethodnog planskog razdoblja i to po ugovorima za komutaciju s tvornicom "N. Tesla", tek započetu realizaciju prijenosnih sistema iz talijanskog kredita te velik broj ugovorenih GTP-a, a da mjesne mreže nisu izgrađene.
Za pokriće neizvršenih obaveza kao i potrebu ujednačenog razvoja telekomunikacijske mreže po svim mrežnim grupama neophodna su veća financijska sredstva na početku planskog razdoblja.
Isto tako, niz godina su u pripremi a trebala bi biti u bržoj realizaciji
niz novih usluga: mobilna telefonska mreža, videotekst, videokonferencija,
govorni automati i slično.
4. PLAN IZVORA SREDSTAVA ZA INVESTICIJSKA ULAGANJA
Izvore sredstava za investicijska ulaganja podijelili smo na:
I. VLASTITA SREDSTVA 73,3%
- amortizacija 11,3%
- sredstva iz poreza na dobit 24,7%
- sredstva akumulacije 14,7%
- drugi izvori u skladu s važećim propisima 22,6%
II. KREDITI 17,9%
III. SREDSTVA DOMAĆIH I STRANIH ULAGAČA 8,8%
U vlastitim sredstvima sadržana su i sredstva iz poreza na dobit u visini od 24,7% ukupno planiranih investicijskih sredstava koje nam je ustupila Republika Hrvatska po Zakonu, a koja sredstva sačinjavaju neophodnu komponentu financiranja Plana razvoja 1991 -1995. godine. Ova sredstva su predviđena za cijelo srednjoročno razdoblje i potrebno je osigurati produženje važnosti Zakona o stopama neposrednih poreza, taksa i drugih prihoda društveno političkim zajednicama u 1991. godini (N. N 58 od 29. 12. 1990), jer bez toga nije moguće realizirati ovaj plan razvoja.
U okviru financijske konstrukcije sadržana su i sredstva korisnika u skladu s važećim propisima koja su strogo namjenska. Prosječna ulaganja po jednom priključku iznose 6.519 DEM, od čega u početku planiranog razdoblja korisnik snosi 22,6%. Ovaj postotak će se promjenom tarifne politike smanjiti.
Tabelarni prikaz: plan PT usluga, plan kadrova, investicijska ulaganja
u razvoj poštanske mreže i plan ulagaja u poštansku i telekomunikacijsku
mrežu i izvore financiranja koji čine sastavni dio ovog Plana, čuvaju se
u Saboru Republike Hrvatske.
Klasa: 344-01/91-01/09
Zagreb, 26. lipnja 1991.
SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća udruženog rada
mr. Ivan Matija,v.r.
Predsjednik Sabora,
dr. Žarko Domljan, v.r.
Predsjednik Vijeća općina
Luka Bebić, v. r.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.
Predsjednik Društveno-političkog vijeća
Ivan Vekić, v r.