PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o obrani

Proglašavam Zakon o obrani, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 26. lipnja 1991 Vijeća općina 26. lipnja 1991. i Društveno-političkog vijeća 28. lipnja 1991. godine.

Klasa: 011-01/91-01/74

Urbroj : 71-91-1

Zagreb, 28. lipnja 1991.

ZAKON

O OBRANI

Ovim zakonom se uređuju: prava i dužnosti građana, ovlasti Vlade Republike Hrvatske, tijela državne uprave i pravnih osoba u obrani suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti te Ustavom utvrđenog poretka Republike Hrvatske oružane snage Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: oružane snage); vojna obveza i druga pitanja značajna za obrambeni sustav.

Obrambeni sustav Republike Hrvatske jedinstveni je oblik ustrojstva i pripremanja oružanih snaga, tijela državne uprave i pravnih osoba u svrhu osiguranja pravovremenog i organiziranog sprečavanja te odvraćanja mogućeg napada i druge opasnosti za državu.

Oružane snage su temeljni nositelj oružanog oblika otpora.

Oružani otpor čini jedinstvo s nenaoružanim oblicima otpora.

Oružane snage, tijela državne uprave i pravne osobe u miru obavljaju pripremanje ljudskih snaga i materijalnih sredstava za obranu države u ratu, neposrednoj ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike ili u izvanrednim okolnostima.

Pod izvanrednim okolnostima smatra se stanje u kojem su uslijed oružanog, terorističkog ili drugog nasilnog djelovanja dovedeni u pitanje sloboda, neovisnost, teritorijalna cjelovitost i ustavni poredak Republike Hrvatske, odnosno opća sigurnost stanovništva i materijalnih dobara izazvana elementarnim nepogodama i tehnološkim havarijama.

U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike, oružane snage, tijela državne uprave i pravne osobe, sukladno sa svojim ovlastima poduzimaju propisane mjere.

U slučaju oružanog napada na državu, oružane snage, tijela državne uprave i pravne osobe imaju pravo i dužnost odmah započeti s oružanom borbom i drugim oblicima otpora protiv napadača, sukladno s odredbama ovog zakona.

Oružana borba i drugi oblici otpora nastavljaju se na svim dijelovima državnog teritorija kojega bi privremeno zaposjeo napadač.

Određeni obrambeni postupci i aktivnosti provode se sukladno s Ustavom i zakonom i u izvanrednim okolnostima.

Glava II.

1. Zajedničke odredbe

Svaki građanin Republike Hrvatske ima dužnost štititi i braniti neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske i u svezi s tim ima osobito:

1. vojnu obvezu;

2. radnu obvezu:

3. obvezu sudjelovanja u civilnoj zaštiti:

4. obvezu sudjelovanja u službi motrenja i obavješćivanja i

5. materijalnu obvezu.

Građani se osposobljavaju za zadatke obrane na koje su raspoređeni, te koji su im određeni za obavljanje u slučaju rata, neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike i u izvanrednim okolnostima.

Građani se raspoređuju na dužnosti iz točke 1, 2. i 3. stavka 1. ovog članka sukladno sa zakonom i planovima obrane. Pojedinac može biti raspoređen na obavljanje više dužnosti, ako se one medusobno ne isključuju.

Građani su dužni čuvati državnu, vojnu i službenu tajnu, te na propisan način održavati oružje i opremu koja im je povjerena.

2. Radna obveza

Radnu obvezu imaju svi za rad sposobni građani koji su navršili 15 godina, a nisu raspoređeni na službu u oružane snage.

Radna obveza izvršava se u tijelima državne uprave i pravnim osobama, te obavljanjem povremenih radova za potrebe oružanih snaga odnosno obrane države.

Radna obveza se uvodi u slučaju rata i neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike.

Predsjednik Republike može iznimno odlučiti da se u slučaju izvanrednih okolnosti, uvede radna obveza u djelatnostima, koje su posebno značajne za provođenje obrambenih priprema Republike Hrvatske.

Odlukom Predsjednika Republike iz stavka 4. ovog članka određuju se zadaci i poslovi za koje se uvodi radna obveza, te vrijeme njezina trajanja.

Radnoj obvezi ne podliježu:

- osobe na službi u oružanim snagama;

- obveznici civilne zaštite raspoređeni u štabove civilne zaštite;

- žene starije od pedeset pet godina života, kao i trudne žene;

- muškarci stariji od 65 godina života.

Pripadnici redarstva i druge ovlaštene osobe tijela unutarnjih poslova, stražari i druge ovlaštene osobe tijela izvršenja sankcija te službenici tijela uprave ovlaštenih za poslove obrane, u pravilu izvršavaju radnu obvezu u tim tijelima.

Pri proglašenju ratnog stanja, u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike ili u slučaju izvanrednih okolnosti, obveznici radne obveze dužni su ostati na poslovima koje obavljaju, dok se ne pozovu na službu u oružane snage ili na izvršavanje drugih obveza.

Obveznici radne obveze, koji su raspoređeni na druge zadatke i poslove ili u drugu pravnu osobu u svojem prebivalištu ili izvan svojeg prebivališta, dužni su postupati prema dobivenom rasporedu.

Majka i samohrani roditelj koji ima jedno ili više djece mlade od 10 godina, mogu se u ratu iznimno raspoređiti na izvršavanje radne obveze izvan mjesta prebivališta, ako im se za to vrijeme osigura čuvanje i njega djece.

Osobe koje podliježu radnoj obvezi, u pravilu se raspoređuju na poslove prema svojim stručnim kvalifikacijama, odnosno sposobnostima.

3. Obveza sudjelovanja u civilnoj zaštiti

U jedinicama i štabovima civilne zaštite dužni su sudjelovati građani koji su radno sposobni i to od 18 do 60 godina starosti muškarci, odnosno do 55 godina starosti žene, a na osnovi dobrovoljnog pristanka i starije osobe.

U ratu, u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike i u izvanrednim prilikama, Predsjednik Republike može produljiti trajanje obveze sudjelovanja u civilnoj zaštiti i nakon proteka godina propisanih u stavku 1.

U jedinice i štabove civilne zaštite ne raspoređuju se:

- osobe na službi u oružanim snagama;

- službenici tijela unutarnjih poslova;

- trudnice i samohrani roditelji koji imaju jedno dijete mlađe od sedam godina, odnosno dvoje ili više djece mlađe od 10 godina;

- službenici u kazneno-popravnim ustanovama i drugim tijelima izvršenja sankcija;

- osobe proglašene nesposobnima za sudjelovanje u civilnoj zaštiti.

Izuzetno od odredbe podstavka 3. stavka 1. ovog članka u jedinice i štabove civilne zaštite u ratu se, prema potrebi, raspoređuju majke - liječnice, inženjerke, tehničarke i druge prijeko potrebne stručne djelatnice koje imaju djecu stariju od jedne godine života, ako im je u ostvarivanju dužnosti osigurano čuvanje i njega djece.

4. Obveza sudjelovanja u službi motrenja i obavješćivanja

U službu motrenja i obavješćivanja raspoređuju se građani pod uvjetima koji su određeni za obavljanje dužnosti u jedinicama i štabovima civilne zaštite.

Status pripadnika službe iz stavka 1. je u ratu izjednačen sa statusom obveznika radne obveze.

5. Materijalna obveza

Građani imaju materijalnu obvezu davanja vozila, strojeva i drugih propisanih sredstava, opreme i stoke, oružanim snagama, civilnoj zaštiti, službi motrenja i obavješćivanja, tijelima državne uprave i pravnim osobama čija je djelatnost od posebnog značenja za obranu države.

Građani su dužni davati i propisana materijalna sredstva iz stavka 1. ovog članka i u miru, zbog pregleda i vježbi.

Obvezu iz stavka 1. i 2. ovog članka imaju i pravne osobe.

Vrstu materijalnih sredstava i opreme iz stavka 1. i 2. ovog članka propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Tijela državne uprave koja vode podatke o materijalnim sredstvima i opremi, te stoci, iz stavka 1. i 2. ovog članka dužni su ih davati ovlaštenim upravama za obranu na njihov zahtjev.

6. Ostale obveze, evidenaja i postupak

Zdravstvenu sposobnost obveznika radne obveze, obveznika civilne zaštite i pripadnika službe motrenja i obavješćivanja, utvrđuju zdravstvene organizacije i tijela ovlaštena za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti novaka za vojnu službu.

Pripadnik oružanih snaga, civilne zaštite, službe motrenja i obavješćivanja, te obveznik radne obveze mora se na poziv ovlaštenog tijela javiti tijelu, odnosno pravnoj osobi, u mjestu i vremenu koji su naznačeni u općem ili pojedinačnom pozivu.

Ako se pozvane osobe ne odazovu pozivu i ne opravdaju svoj izostanak, može ovlašteni ured za obranu, sam ili na prijedlog tijela koji je zahtijevao pozivanje, izdati nalog za prisilno dovođenje.

Nalog za prisilno dovođenje izvršava ovlašteno tijelo unutarnjih poslova.

Uredi za obranu vode u evidenciji, te skupljaju, odnosno čuvaju i rabe određene podatke o građanima koji su navršili 17 godina i to: o rođenju, narodnosti, državljanstvu, prebivalištu i boravištu, psihotjelesnoj sposobnosti, bračnom stanju, školskoj i stručnoj spremi, zaposlenju, vojnostručnoj osposobljenosti i znanjima od značenja za obranu te o određivanju rasporeda o građanima predviđenima za obavljanje poslova kriptozaštite podataka ili za obavljanje poslova, odnosno dužnosti vođenja obrambenih ili sigurnosnih poslova, te o pričuvnim starješinama, nadležne uprave za obranu pribavljaju odnosno rabe i podatke o kažnjavanju sukladno s tim zakonom.

Uredi za obranu vode evidenciju podataka o vojnim obveznicima i pripadnicima službe motrenja i obavješćivanja.

Podatke iz stavka 3. ovog članka uredi za obranu daju u uporabu oružanim snagama i tijelima u kojima građani obavljaju određene zadatke ili su u njih raspoređeni.

Vojni obveznici, obveznici radne obveze, pripadnici službe motrenja i obavješćivanja, obvezni su u roku od 8 dana, od dana nastale promjene, ovlaštenom uredu za obranu kod kojeg se vode u evidenciji, prijaviti promjenu imena i prezimena, promjenu adrese prebivališta, odnosno boravišta, promjenu bračnog stanja, promjenu zdravstvenog stanja, stjecanje stručne, odnosno školske spreme, zasnivanje i prestanak zaposlenja, s naznakom poduzeća ili druge pravne osobe, odnosno poslodavca kod kojeg su zaposleni, odnosno vrstu i mjesto obavljanja samostalne djelatnosti.

Obveznici i pripadnici iz stavka 1. ovog članka koji su zaposleni u poduzeću ili drugoj pravnoj osobi, prijavljuju propisane promjene ovlaštenoj službi toga poduzeća, odnosno pravne osobe, koja je obvezna te promjene u roku od 8 dana dostaviti ovlaštenom uredu za obranu.

Povreda ili bolest, koja nastane kao posljedica izvršavanja obveza iz članka 5. ovog zakona osim kod službe u oružanim snagama, smatra se povredom na radu.

Povredom na radu smatra se i povreda nastala na putu od doma ili s radnog mjesta na zborište, odnosno kod povratka po obavljenoj obvezi.

Vrijeme i mjesto nastanka bolesti ili povreda utvrđuje tijelo koje je organiziralo aktivnost na kojoj je obveznik obolio ili se povrijedio, po službenoj dužnosti ili na zahtjev obveznika.

Zahtjev iz stavka 3. ovog članka obveznik podnosi ovlaštenoj upravi za obranu.

Propisi o materijalnoj odgovornosti u državnoj upravi primjenjuju se i na vojne obveznike, obveznike radne obveze i pripadnike službe motrenja i obavješćivanja, koji je u obavljanju službe ili u svezi s obavljanjem službe, odnosno drugih obveza u obrani, prouzroče namjerno ili iz grube nepažnje, materijalnu štetu fizičkoj ili pravnoj osobi.

Glava III.

1. Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske:

1. predlaže plan obrane i sigurnosni plan Republike

2. propisuje metodologiju i jedinstvene pokazatelje za izradu obrambenih, razvojnih i sigurnosnih planova,

3. predlaže mjere za razvoj obrane Republike;

4. predlaže način osiguranja i visinu sredstava za financiranje posebnih zadataka i stvaranja uvjeta za rad pravnih osoba posebno značajnih za obranu Republike;

5. poduzima mjere za stvaranje i osiguranje robnih rezervi neophodnih za slučaj rata i njihov razmještaj sukladno s potrebama obrane;

6. utvrđuje ratnu organizaciju i odobrava obrambene i sigurnosne planove tijela državne uprave;

7. donosi svoj plan obrane i sigurnosni plan;

8. donosi propise o izvršavanju radne obveze, te utvrđuje osnovne kriterije i normative za raspoređivanje građana i materijalnih sredstava za potrebe popune oružanih snaga i za druge potrebe obrane;

9. donosi propise o izvršavanju obveze davanja materijalnih sredstava za potrebe obrane;

10. donosi propise o pripremi i načinu provođenja mobilizacije tijela državne uprave i pravnih osoba, te službe motrenja i obavješćivanja;

11. utvrđuje kriterije za ustroj sustava motrenja i obavješćivanja;

12. utvrđuje ustrojstvo službe kriptozaštite u Republici, način osposobljavanja kadrova, te provođenje mjera sigurnosti i kriptozaštite;

13. utvrđuje načela ustrojstva i brojčani sastav straže u kazneno-popravnim ustanovama u slučaju rata, neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike i izvanrednim okolnostima;

14. odlučuje o pripremama i izvođenju mobilizacije i drugih vježbi tijela državne uprave i pravnih osoba:

15. utvrđuje planove za uređenje područja i vodenih površina značajnih za oružane snage i za druge potrebe obrane;

16. prati i usmjerava razvoj i proizvodnju predmeta naoružanja i vojne opreme, te promet tih sredstava i u svezi s tim poduzima potrebne mjere sukladno s ovim zakonom;

17. utvrđuje posebne uvjete proizvodnje sredstava koja se koriste za potrebe priprema oružanih snaga;

18. poduzima i druge mjere utvrđene zakonom.

Vlada Republike Hrvatske u ratu, u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike i u izvanrednim okolnostima:

1. osigurava provođenje naredenih mjera pripravnosti i mobilizacije na teritoriju Republike Hrvatske;

2. osigurava prijelaz tijela državne uprave s mirnodopskog na ratno ustrojstvo i njihov izlaz na ratne lokacije;

3. osigurava povratak građana Republike Hrvatske iz inozemstva;

4. poduzime mjere za provođenje preuzetih međunarodnih obveza u svezi s postupanjem s ratnim zarobljenicima, stranim državljanima i njihovom imovinom.

2. Tijela državne uprave

a)Ministarstvo obrane

Ministarstvo obrane obavlja upravne i stručne poslove u djelokrugu obrane i zaštite, utvrđene zakonom.

Ministarstvo obrane obavlja poslove koji se odnose na:

1. praćenje i usklađivanje aktivnosti na ostvarivanju utvrđene politike sustava obrane, te predlaganje mjera za njihovu izgradnju, razvoj i ostvarivanje u Republici:

2. procjene mogućih ratnih i drugih opasnosti za zemlju;

3. izradu plana uporabe oružanih snaga;

4. sustava vođenja i zapovijedanja oružanim snagama;

5. uređenje i pripremanje teritorija i akvatorija za djelovanje oružanih snaga;

6. procjenjivanje sigurnosne situacije i poduzimanje potrebnih mjera za obranu Republike Hrvatske;

7. provođenje propisa i mjera u djelokrugu obrane;

8. pripremu i provođenje planova uporabe i razvojnih planova oružanih snaga, te utvrđivanje ustrojstva i metodologije razvoja oružanih snaga;

9. mobilizaciju i popunu oružanih snaga, te izvršavanje vojne i materijalne obveze;

10. poduku pripadnika i jedinica oružanih snaga;

11. sigurnost i zaštitu oružanih snaga i Ministarstva obrane;

12. provođenje utvrđene kadrovske politike u oružanim snagama;

13. ustrojavanje i pripremu proizvodnih i drugih kapaciteta za proizvodnju predmeta naoružanja i vojne opreme oružanih snaga:

14. materijalno i financijsko poslovanje oružanih snaga, materijalno zbrinjavanje oružanih snaga, ustrojstvo i sigurnost prometa, te sanitetsko zbrinjavanje u oružanim snagama;

15. izdavanje vojnog tiska i drugu publicističku i izdavačku djelatnost u oružanim snagama;

16. sudjelovanje u izradi plana obrane i sigurnosnog plana Republike, te izrađivanje svojega plana obrane i sigurnosnog plana;

17. sudjelovanje u ustrojavanju i pripremama za narodnu samoobranu i otpor u slučaju rata:

18. osiguravanje provođenja i neposredno provođenje poslova novačenja, popune i mobilizacije oružanih snaga;

19. usklađivanje planova i pripremnih mjera tijela državne uprave i pravnih osoba posebno značajnih za obranu Republike, s planom obrane Republike;

20. provođenje kriptozaštite tajnih podatak i informacija obrane iz ovlasti Republike i brigu o provođenju te zaštite u Republici;

21. provođenje osposobljavanja građana za obranu;

22. rješavanje o pravima i obvezama pravnih i fizičkih osoba u djelokrugu obrane;

23. organiziranje i djelovanje sustava motrenja i obavješćivanja;

24. planiranje, praćenje i provođenje vježbi tijela državne uprave i pravnih osoba;

25. obavljanje i drugih poslova iz djelokruga obrane, ukoliko ti poslovi nisu stavljeni u djelokrug drugog tijela državne uprave.

Ministarstvo obrane obavlja štabne i druge stručne poslove za potrebe Predsjednika Republike u svezi s njegovim ovlastima u djelokrugu obrane, izuzevši stručne poslove iz djelokruga drugih tijela državne uprave.

Ministar obrane donosi propise za koje je ovlašten i izdaje stručne upute za izvršavanje poslova iz stavka 1. i 2. ovog članka.

Za obavljanje poslova iz stavka 2. članka 22. ovog zakona, u sastavu Ministarstva obrane osniva se Glavni stožer.

U slučaju rata formira se Ratni kabinet.

Članove Ratnog kabineta imenuje vrhovni zapovjednik.

Za obavljanje obrambenih poslova iz stavka 1. članka 22. ovog zakona u sastavu Ministarstva obrane ustrojavaju se uprave za obranu i uredi za obranu.

Odluku o broju, sjedištima i područjima na kojima djeluju uprave za obranu i uredi za obranu, donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra obrane.

Uprave za obranu su upravna i vojnoteritorijalna tijela koja obavljaju stručne poslove glede oružanih sila, a koje utvrdi ministar obrane. .

Uprave za obranu obavljaju i sljedeće upravne poslove:

1. poslove novačenja, popune i mobilizacije oružanih snaga;

2. popune oružanih snaga, službe motrenja i obavješćivanja, tijela državne uprave vojnim obveznicima i obveznicima radne obveze, te materijalno-tehničkim i drugim sredstvima;

3. ustrojavaju i provode mobilizacijske pripreme;

4. osiguravaju izbor, uređivanje i uporabu ratnih lokacija i poduzimaju mjere za uređenje područja i vodenih površina za potrebe obrane;

5. vode evidenciju pričuvnih časnika;

6. osiguravaju potreban broj kandidata za popunu vojnih škola i akademija:

7. osiguravaju jedinstveno ustrojstvo i funkcioniranje sustava motrenja i obavješćivanja i ustrojavaju rad centra za obavješćivanje;

8. ustrojavaju i pripremaju posebne veze za upravljanje jedinicama lokalne uprave i samouprave i provode poduku kadrova za rad i održavanje tih veza;

9. ustrojavaju i prate provođenje mjera sigurnosti i zaštite tajnih podatska obrane, te predlažu mjere za njihovo unapređivanje;

10. ustrojavaju i provode kriptozaštitu tajnih podataka i informacija iz djelokruga obrane;

11. provode upravni nadzor nad provođenjem priprema za obranu;

12. rješavaju o pravima i dužnostima građana, poduzeća i drugih pravnih osoba u djelokrugu obrane, u prvostepenom upravnom postupku.

Uprave za obranu u slučaju rata, neposredne ugroženosti ,neovisnosti i jedinstvenosti Republike i izvanrednih okolnosti, osobito: osiguravaju provođenje mjera pripravnosti i stalnu mobilizaciju ljudskih i materijalnih izvora i snaga, radi popune oružanih snaga i poduzimaju druge najere za obranu zemlje.

Uredi za obranu u sastavu su uprava za obranu i obavljaju osobito ove poslove:

1. vode evidenciju vojnih obveznika, obveznika radne obveze i pripadnika službe motrenja i obavješćivanja;

2. vode propisanu evidenciju materijalno-tehničkih sredstava i stoke za potrebe popune oružanih snaga i druge potrebe obrane;

3. pozivaju za potrebe obrane, izuzevši obveznike radne obveze raspoređene u tijelima državne uprave i pravnim osobama.

Ministarstvo obrane obavlja inspekcijske poslove koji se odnose na:

1. provođenje zakona i drugih propisa, smjernica i mjera koje utvrdi Predsjednik Republike, Sabor Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske i ministar obrane;

2. ostvarivanje plana obrane, sigurnosnog plana i pripremnih mjera koje su utvrdila tijela državne uprave;

3. obavljanje poslova vojne obveze, popune i mobilizacije oružanih snaga;

4. ustrojstvo i provođenje priprema u pravnim osobama posebno značajnima za obranu Republike;

5. ustrojavanje jedinstvenog sustava motrenja i obavješćivanja;

6. ustrojavanje kriptozaštite i provođenje mjera sigurnosti i zaštite tajnih podataka obrane;

7. druge mjere i zadatke u području obrane značajne za Republiku.

Za obavljanje inspekcijskih poslova iz stavka 1. ovog članka ministar obrane osniva posebnu inspekcijsku službu.

Ministar obrane donosi propise o ustrojstvu i radu inspekcijske službe.

U obavljanju inspekcijskih poslova iz članka 27. ovog zakona inspektor i druge ovlaštene osobe imaju sljedeće ovlasti:

1. pregledati i provjeravati planove i druge dokumente o ustrojavanju i pripremi obrane, te planiranju njezina razvoja;

2. narediti otklanjanje neusklađenosti u planovima i drugim dokumentima, provođenju mjera i izvršavanju poslova i zadataka koje treba provesti prema tim planovima, naložiti obustavu mjera i radnji koje nisu sukladne s planovima ili s utvrđenim osnovama odnosno pripremnim mjerama za obranu države;

3. naložiti pravnoj osobi nad kojom obavlja inspekciju, da podnese izvješće o izvršenim poslovima, zadacima i mjerama u pripremama za obranu;

4. podnositi zahtjeve za pokretanje prekršajnog, kaznenog ili drugog predviđenog postupka.

Borbenu spremnost komandi, štabova, jedinica i ustanova oružanih snaga, kontroliraju i ocjenjuju Ministarstvo obrane i ovlaštene komande i štabovi oružanih snaga.

Ministar obrane određuje komande i štabove oružanih snaga koji kontroliraju i ocjenjuju borbenu spremnost, elemente borbene spremnosti, kriterije i mjerila prema kojima će se obavljati kontrola i ocjena borbene spremnosti, te propisuje način i postupke planiranja i obavljanja kontrole i ocjene borbene spremnosti u oružanim snagama.

Ministarstvo obrane organizira i obavlja poslove sanitarne, tržišne, financijske i graditeljske inspekcije, inspekcije zaštite na radu i drugih inspekcija oružanih snaga.

Ministar obrane donosi propise o ustrojstvu i načinu rada inspekcije iz stavka 1. ovog članka.

Ministarstvo obrane obavlja upravne i stručne poslove u svezi s izgradnjom vojnih i drugih objekata, posebno značajnih za obranu Republike i s izgradnjom investicijskih objekata u krugu vojarni za potrebe oružanih snaga.

Odobrenje za izgradnju objekata iz stavka 1. ovog članka izdaje Ministarstvo obrane u suglasnosti s ovlaštenim tijelom državne uprave za izdavanje odobrenja za izgradnju. Ako ovlašteno tijelo ne dade suglasnost, odluku o izgradnji donosi Vlada Republike Hrvatske.

Ovlašćuje se ministar obrane da odredi vojne zapovjednike koji mogu davati odobrenje za izgradnju objekata u krugu vojarni i da donese propise o: postupku, pravima i obvezama vojnih organa pri izgradnji objekata iz stavka 1. ovog članka, tehničkoj i drugoj dokumentaciji za te objekte, vođenju potrebitih evidencija o izgradnji objekata, nadzoru nad izgradnjom i održavanju tih objekata.

U Ministarstvu obrane osniva se Vojni savjet koji daje ministru obrane mišljenja i prijedloge u poslovima iz djelokruga Ministarstva obrane, osobito u poslovima izgradnje, razvoja i opremanja oružanih snaga, te razvoja obrambene doktrine i strategije oružane borbe.

Vojni savjet, uz ministra obrane, čine načelnik Glavnog stožera, zamjenik ministra obrane, pomoćnici ministra obrane i vojne starješine koje odredi ministar obrane.

Ministar obrane može osnovati i druga savjetodavna tijela u Ministarstvu obrane i u komandama, štabovima, jedinicama i ustanovama oružanih snaga.

b) Ostala tijela državne uprave

Ostala tijela državne uprave u okviru svojeg djelokruga u djelokrugu obrane:

1. pripremaju prijedloge planova, pripremnih mjera za obranu zemlje i priprema gospodarstva i društvenih djelatnosti za djelovanje u ratu;

2. pripremaju elemente za planove obrane Republike koji su od zajedničkog interesa za obranu Republike s planovima oružanih snaga;

3. osiguravaju određene kapacitete i rezerve posebno značajne za obranu države;

4. provode smjernice za pripremu i mobiliziranje izvora i snaga države za obranu;

5. prate stanje priprema za obranu u djelokruzima za koje su osnovani;

6. predlažu akte o organizaciji, radu i sistematizaciji zadataka i poslova, za vrijeme ratnog stanja te izrađuju svoj plan obrane i sigurnosni plan, te provode vlastite pripreme za rad u ratu, u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike i u izvanrednim okolnostima;

7. donose metodološke, stručne i tehničke upute za obrambene pripreme i njihovo planiranje u odgovarajućim djelokruzima;

8. predlažu Vladi Republike Hrvatske utvrđivanje obveza poduzeća i drugih pravnih osoba u proizvodnji i pružanju usluga u ratu, za potrebe Republike;

9. provode mjere zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara, evakuaciju i sklanjanje proizvodnih i drugih kapaciteta, robnih fondova, predmeta povijesne znanstvene, umjetničke i kulturne vrijednosti, arhiva i drugih materijalnih dobara od posebnog interesa;

10. na osnovi jedinstvenih procjena o potrebama obrane u ratnim uvjetima i materijalnih i drugih mogućnosti Republike, pripremaju odgovarajuće dokumentacije za razvoj obrane, u okviru planova gospodarskog razvoja Republike:

11. osposobljavaju kadrove u svom djelokrugu i poduzimaju mjere nužne za uspješno funkcioniranje gospodarstva i društvenih djelatnosti u ratnim uvjetima;

12. provode mjere pripravnosti u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike i u izvanrednim okolnostima, te poduzimaju druge potrebite mjere za prijelaz na ratnu organizaciju;

13. provode mjere sigurnosti radi zaštite tajnih podataka obrane;

14. obavljaju i druge poslove iz djelokruga obrane utvrđene zakonom.

3. Pravne osobe

Pravne osobe, koje su odlukom Vlade Republike Hrvatske određene od posebnog značaja za obranu, pripremaju i u miru donose svoje planove obrane, u kojima utvrđuju zadatke, organiziraju snage, sredstva, mjere i postupke za obranu, te svoj rad i druge obrambene aktivnosti u ratu i u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike.

Ostale pravne osobe za provođenje zadataka, dobivenih od ovlaštenih tijela državne uprave, izrađuju obrambene planove u kojima utvrđuju svoju organizaciju i djelovanje u ratu i u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike.

Pravne osobe određene odlukom Vlade Republike Hrvatske, donose sigurnosne planove za slučaj izvanrednih okolnosti kojima utvrđuju svoj rad i postupanje.

U sigurnosnim planovima određuju postupke od naročitog značenja i aktivnosti za sprečavanje izvanrednih okolnosti i za svoj rad u izvanrednim okolnostima.

Pod postupcima od naročitog značenja razumijevaju se postupci u proizvodnji i redovitom djelovanju, koji su nenadomjestiv uvjet za rad i život stanovništva ili za rad drugih pravnih osoba na određenom području, za rad tijela državne uprave, za opskrbu oružanih i drugih obrambenih snaga i stanovništva ili su namijenjeni zaštiti i spašavanju.

Planovi obrane i sigurnosni planovi pravnih osoba, iz članka 34. i 35. ovog zakona, moraju biti usklađeni s odgovarajućim planovima Republike Hrvatske.

GLAVA IV.

ORUŽANE SNAGE

1. Zajedničke odredbe

Oružane snage su oblik ustrojavanja i pripremanja građana Republike Hrvatske za oružanu borbu.

Oružane snage Republike Hrvatske štite njezin suverenitet i neovisnost i brane njenu teritorijalnu cjelovitost.

Oružane snage mogu, uz uvjete predviđene ovim zakonom, obavljati i određene zadatke u izvanrednim okolnostima, te u slučajevima elementarnih nepogoda i drugih nesreća.

Pripadnik oružanih snaga je i svaki građanin Republike Hrvatske koji, organizirano i sukladno preuzetim međunarodnim obvezama, s oružjem ili na drugi način, sudjeluje u otporu protiv neprijatelja.

Oružane snage čine jedinstvenu cjelinu i sastoje se od Hrvatske vojske i Zbora narodne garde.

Pripadnici oružanih snaga se uvijek i pod svim okolnostima, pri izvođenju borbenih djelovanja, pridržavaju pravila međunarodnog ratnog prava o humanom postupku s neprijateljskim ranjenicima i zarobljenicima, o zaštiti stanovništva, te drugih pravila toga prava, sukladno s Ustavom Republike Hrvatske, zakonom i preuzetim međunarodnim obvezama.

Oružane snage se organiziraju i pripremaju u miru kao udarna obrambena sila Republike Hrvatske, sposobna da pravovremeno spriječi svakog iznenadnog neprijatelja ili otkloni drugu opasnost za Republiku Hrvatsku, da se, u slučaju napada uspješno suprotstavi prvom udaru napadača i time omogući svoju mobilizaciju i aktiviranje, te da uspješno vodi oružanu borbu protiv neprijatelja.

Oružane snage pripremaju se i osposobljavaju za vođenje svih oblika oružane borbe.

Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav.

Mirnodopski sastav čine djelatne vojne osobe i osobe na službi u oružanim snagama, te vojnici koji služe vojni rok.

Ratni sastav se popunjava i osobama pričuvnog sastava te materijalnim sredstvima iz popisa.

Oružane snage organizirane su u komande, štabove, jedinice i ustanove oružanih snaga.

Oružane snage sastoje se od vidova, rodova i službi. Vidovi su: kopnena vojska, ratno zrakoplovstvo i ratna mornarica.

Vidovi se sastoje od rodova i službi.

Rodovi su: pješadija, oklopno-mehanizirane jedinice, artiljerija, inženjerija, protuzračna obrana, atomsko-biološko-kemijska obrana, veza i jedinice za elektronička djelovanja.

Službe su: tehnička, intendantska, sanitetska, prometna, građevinska ,veterinarska, pravna, geodetska, financijska, informatička, hidrometeorološka, psihološko-propagandna, administrativna, glazbena.

Zabranjena je svaka politička djelatnost, osnivanje stranaka, održavanje političkih skupova i manifestacija u oružanim snagama.

Zabranjuje se vojnim osobama i osobama na službi u oružanim snagama članstvo u političkim strankama, te sudjelovanje u uniformi na skupovima, ophodima i demonstracijama.

Nije dopušten štrajk vojnim osobama i osobama na službi u oružanim snagama koji je u neposrednoj svezi s borbenom spremnošću oružanih snaga, redovitim ili propisanim obavljanjem dužnosti pripadnika oružanih snaga.

Dan oružanih snaga, koji se prigodno obilježava kao dan stvaranja oružanih snaga Republike Hrvatske, utvrdit će se posebnim zakonom.

Ukupnu veličinu i brojčani sastav oružanih snaga određuje vrhovni zapovjednik, a ministar obrane propisuje formacije i mobilizacijski razvoj.

Plan mobilizacijskog razvoja obuhvaća mobilizaciju oružanih snaga i redarstva.

Sastav, služba, popuna, školovanje, unapređivanje i proizvođenje te druga stanja u službi u oružanim snagama, uređuju se posebnim zakonom.

U oružanim snagama u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.

2. Vođenje i zapovijedanje oružanim snagama

Vrhovni zapovjednik oružanih snaga, u obnašanju prava i dužnosti utvrđenih Ustavom:

1. utvrđuje osnove planova razvoja oružanih snaga:

2. utvrđuje osnove ustrojstva oružanih snaga i sustav vođenja i zapovijedanja oružanim snagama te prati provođenje utvrđene politike vođenja i zapovijedanja oružanim snagama;

3. donosi plan uporabe i nalaže uporabu oružanih snaga;

4. daje smjernice za poduzimanje mjera pripravnosti i mobilizacije oružanih snaga;

5. utvrđuje osnove kadrovske politike u oružanim snagama;

6. utvrđuje politiku naoružavanja i opremanja oružanih snaga;

7. utvrđuje vojnopodručnu podjelu Republike Hrvatske;

8. propisuje opća i osnovna pravila za oružane snage, donosi propise o poduci oružanih snaga, vojnoj disciplini i druge propise predviđene ovim zakonom;

9. predstavlja oružane snage u državi i izvan nje;

10. ostvaruje zapovijedanje oružanim snagama sukladno s Ustavom Republike Hrvatske i odredbama ovoga zakona;

11. imenuje i razrješava dužnosti vojne zapovjednike, suklsdno s posebnim zakonom;

12. obavlja i druge poslove vođenja i zapovijedanja oružanim snagama, na temelju Ustava Republike Hrvatske i zakona.

U obavljanju poslova iz svoje ovlasti, vrhovni zapovjednik oružanih snaga donosi direktive, zapovijedi, odluke, pravila i druge akte.

Vrhovni zapovjednik oružanih snaga može na ministra obrane prenijeti obavljanje određenih poslova vođenja i zapovijedanja oružanim snagama, izuzevši poslove uporabe oružanih snaga.

Ministar obrane odgovara vrhovnom zapovjedniku za poslove koje na njega prenese ili za koje ga ovlasti vrhovni zapovjednik.

Za provođenje akata vrhovnog zapovjednika oružanih snaga i za obavljanje zadaća što ih na njega prenese vrhovni zapovjednik, ministar obrane donosi pravila, zapovijedi, upute, odluke i druge akte.

Vođenje i zapovijedanje u oružanim snagama ostvaruju starješine oružanih snaga, sukladno sa zakonom.

Starješine oružanih snaga vode i zapovijedaju komandama, štabovima, jedinicama i ustanovama oružanih snaga, sukladno s ovlaštenjima koja im dade Predsjednik Republike i ministar obrane, te obavljaju upravne poslove iz ovlasti Ministarstva obrane, koji su im određeni zakonom i propisima Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva obrane.

Vojnik - pripadnik Hrvatske vojske nije dužan pokoriti se onim službenim naredbama i zapovjedima koje su upravljene na rušenje ustavnog poretka Republike Hrvatske, podrivanje oružanih snaga, diverzantske i subverzivne djelatnosti protiv Republike Hrvatske i njenih oružanih snaga, izdaju i druge radnje koje su protupravne i imaju biće krivičnih djela.

Zapovijedanje u oružanim snagama zasniva se na sljedećim osnovnim načelima: jedinstvo zapovijedanja, jednostarješinstvo i obveza provođenja odluka, zapovijedi i naloga pretpostavljenog starješine.

Starješine oružanih snaga za svoj rad, vođenje i zapovijedanje odgovaraju pretpostavljenim starješinama.

3. Popuna oružanim snagama

Oružane snage popunjavaju se na način i po postupku predviđenom odredbama ovog zakona.

Ratni sastav oružanih snaga popunjava se osobama iz pričuvnog sastava i materijalnim sredstvima iz popisa na teritorijalnom i eksteritorijalnom principu, a mogu se popunjavati i na drugi način predviđen planovima razvoja oružanih snaga i mogućnostima ostvarivanja popune.

U ratu, slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike ili u izvanrednim okolnostima, oružane snage mogu se popunjavati i dobrovoljcima.

Dobrovoljcima se smatraju osobe koje nemaju vojnu obvezu, a na svoj su zahtjev primljene i stupile u oružane snage.

Vojne zapovjednike na dužnosti u oružanim snagama, imenuju i razrješavaju:

1. Predsjednik Republike - generale, admirale i zapovjednike na dužnosti zapovjednika korpusa, njemu jednakog ili višeg položaja;

2. Ministar obrane i zapovjednici koje on ovlasti - časnike, zapovjednike na dužnosti zapovjednika brigada i nižih položaja, dočasnike, vojne službenike na časničke i dočasničke dužnosti i dužnosti vojnih službenika u oružanim snagama.

Ovlaštena uprava za obranu popunjava jedinice i ustanove oružanih snaga i raspoređuje ostale vojne obveznike prema dobivenim brojnim raspoređima vojnih obveznika i materijalnih sredstava, sukladno s utvrđenim kriterijima, vojno-evidencijskim specijalnostima i prioritetima popune.

4. Mobilizacija oružanih snaga

Mobilizacija oružanih snaga ili njihovih pojedinih dijelova izvodi se u slučaju napada na Republiku Hrvatsku, neposrednoj ugroženosti neovinosti i jedinstvenosti Republike i izvanrednim okolnostima.

U miru se provodi probna mobilizacija radi provjere mobilizacijske i borbene spremnosti.

Mobilizacijom oružane snage prelaze iz mirnodopske organizacije i stanja na ratnu organizaciju i stanje spremnosti za borbena djelovanja prema planu mobilizacije.

Mobilizacija se provodi po planovima donesenim sukladno s jedinstvenim sustavom mobilizacije, što ga utvrdi Predsjednik Republike.

Mobilizacija oružanih snaga može biti po opsegu opća ili djelomična, a po načinu izvršenja javna ili tajna.

Opća mobilizacija obuhvaća sve ratne jedinice oružanih snaga, a djelomična, određene ratne jedinice oružanih snaga.

Mobilizaciju oružanih snaga nalaže Predsjednik Republike.

Mobilizaciju pojedinih dijelova oružanih snaga za potrebe vježbi u miru, nalaže ministar obrane, odnosno zapovjednici koje on za to ovlasti.

Mobilizacija oružanih snaga organizira se sukladno s planom mobilizacijskog razvoja, a izvodi se prema mobilizacijskim planovima oružanih snaga.

Za pripremu i izvođenje mobilizacije oružanih snaga odgovorni su:

1. ministar obrane - za pripremu i izvođenje mobilizacije oružanih snaga;

2. starješine komandi, štabova, jedinica i ustanova oružanih snaga - za pripremu i izvođenje mobilizacije komandi, štabova, jedinica i ustanova kojima vode i zapovijedaju.

Propise o pripremi i izvođenju mobilizacije oružanih snaga donosi ministar obrane.

5. Pripravnost oružanih snaga

Pripravnost oružanih snaga obuhvaća poduzimanje mjera povećane borbene spremnosti, mobilizacijske, organizacijske, sigurnosne,političke i druge mjere i postupke, koji su potrebiti radi sprečavanja i otklanjanja opasnosti od iznenadnog napada na Republiku Hrvatsku i drugih opasnosti, te radi povećanja spremnosti komandi, štabova, jedinica i ustanova za izvođenje borbenih zadataka.

Predsjednik Republike nalaže pripravnost oružanih snaga ili dijelova oružanih snaga i u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike, te u izvanrednim okolnostima.

6. Uporaba oružanih snaga u slučajevima elementarnih nepogoda i drugih nesreća

Poduzimanje određenih mjera pripravnosti i uporabe komandi, štabova, jedinica i ustanova oružanih snaga, na dijelu područja ugroženog elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom, za čije je otklanjanje nužna pomoć oružanih snaga, nalaže ministar obrane o čemu odmah izvještava Predsjednika Republike.

Uporaba oružanih snaga u zaštiti i spašavanju od elementarnih nepogoda i drugih nesreća, nalaže se kad jedinice civilne zaštite i druge snage nisu u mogućnosti otkloniti opasnost koja prijeti stanovništvu i drugim dobrima, odnosno otkloniti posljedice tih nepogoda i nesreća.

7. Materijalno zbrinjavanje oružanih snaga

Pod materijalnim zbrinjavanjem oružanih snaga, prema ovom zakonu, razumijeva se: opskrba oružanih snaga borbenim i drugim materijalnim sredstvima i opremom, prehrana, obavljanje usluga za potrebe oružanih snaga, sanitetsko, veterinarsko i drugo potrebno zbrinjavanje oružanih snaga.

Materijalno zbrinjavanje oružanih snaga organiziraju i provode, u okviru utvrđenih obveza, komande, štabovi, jedinice i ustanove oružanih snaga tijela državne uprave i pravne osobe.

Materijalno zbrinjavanje oružanih snaga organizira se i provodi sukladno planovima razvoja i planovima uporabe oružanih snaga.

Ministarstvo obrane ustrojava i provodi zbrinjavanje oružanih snaga borbenim sredstvima, te drugim materijalnim sredstvima, opremom, prehranom, te ustrojava sanitetsko, veterinarsko i drugo potrebno zbrinjavanje oružanih snaga.

Ministarstvo obrane surađuje s drugim ministarstvima, organima i tijelima u provođenju zadataka iz stavka 1. ovog članka, izuzevši opskrbu oružanih snaga borbenim sredstvima.

Za potrebe materijalnoga zbrinjavanja oružanih snaga formiraju se, sukladno sa zakonom, potrebite rezerve materijalnih sredstava, po posebnom planu Republike Hrvatske.

Plan iz stavka 1. ovog članka donosi Vlada Republike Hrvatske.

8. Zastave i znamenja oružanih snaga

Jedinice oružanih snaga imaju svoje zastave.

Zastave jedinica oružanih snaga, vojnopomorske zastave i rangovi zastava u ratnoj mornarici, ustanovljuju se posebnim zakonom.

Znak pripadnosti oružanih snaga je grb Republike Hrvatske.

Uniforme, oznake , činovi, oznake dužnosti i oznake pripadnosti rodovima i službama, propisuje Predsjednik Republike.

Glava V.

VOJNA OBVEZA

1. Zajedničke odredbe

Vojna obveza dužnost je svih za to sposobnih građana. Izvršavanjem vojne obveze građani se pripremaju, osposobljavaju i ustrojavaju za obavljanje dužnosti u oružanim snagama i za sudjelovanje u obrani protiv neprijatelja ili druge opasnosti za Republiku Hrvatsku.

Vojna se obveza sastoji iz novačke obveze, obveze služenja vojnog roka i obveze služenja u pričuvnom sastavu oružanih snaga.

Žene ne podliježu novačkoj obvezi i obvezi služenja vojnog roka, već pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom, podliježu obvezi služenja u pričuvnom sastavu.

Osoba koja podliježe vojnoj obvezi jest vojni obveznik. Tijekom trajanja vojne obveze, vojni obveznih je:

1. novak

2. vojnik

3. vojnik u pričuvi, pričuvni dočasnik, pričuvni časnik ili pričuvni vojni službenik, a za žene - vojnikinja u pričuvi, pričuvna dočasnica, pričuvna časnica ili pričuvna vojna službenica (u daljnjem tekstu: "osoba u pričuvnom sastavu".

Pod pojmom vojnik, u smislu ovog zakona, razumijeva se i mornar.

Vojnom obvezniku prestaje vojna obveza:

1. krajem kalendarske godine u kojoj navrši 80 godina (mušharac), odnosno 50 godina života (žena);

2. ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu;

3. ako mu prestane hrvatsko državljanstvo.

Građanin kojemu je vojna obveza prestala po odredbi točke 2. članka 68. ovog zakona, može se uputiti na revizijski pregled radi provjere njegove sposobnosti za vojnu službu.

Revizijski pregled iz stavka 1. ovog članka može se obaviti ako građanin koji je ocijenjen neposobnim za vojnu službu nije navršio 40 godina.

Osoba iz stavka 2. ovog članka koja na revizijskom pregledu bude ocijenjena sposobnom za vojnu službu, postaje vojni obveznik i podliježe obvezi služenja vojnog roka do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina, a ako je ta kalendarska godina protekla - obvezi služenja u pričuvnom sastavu.

Odluku o revizijskom pregledu, osoba jednog ili više godišta, donosi ministar obrane, a za pojedine osobe osoba koju on ovlasti.

Obveza služenja vojnog roka ostvaruje se u Hrvatskoj vojsci.

Osobe koje, na temelju prigovora savjesti iz vjerskih ili moralnih nazora, nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama obavljaju humanitarne i druge opće korisne zadaće u oružanim snagama i drugim pravnim osobama.

Čtanak 71.

Vojni obveznik postaje vojnom osobom stupanjem u oružane snage, a gubi status vojne osobe otpuštanjem iz oružanih snaga.

Vojni obveznik se za vrijeme izvršavanja vojne obveze, po pozivu ovlaštenog tijela, izjednačava, u pogledu prava i dužnosti, s vojnom osobom, i to:

1. od polaska iz stana do povrata u stan u mjestu prebivališta odnosno boravišta ako je prebivalište ili boravište prijavljeno ovlaštenom tijelu;

2. ako boravi u inozemstvu: u dolasku - od granice do mjesta u kojem se treba javiti ovlaštenom organu, a u povratku - od mjesta u kojem je izvršio vojnu obvezu radi koje je pozvan, do granice.

2. Novačka obveza

Novačka obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj građanin navršava 17 godina i traje do stupanja na služenje vojnog roka, odnosno do prevođenja u pričuvni sastav, ako je obvezu služenja vojnog roka regulirao na drugi način ili do prestanka vojne obveze, po odredbama članka 68. ovog zakona.

Tijekom novačke obveze, novak podliježe:

1. liječničkim i drugim pregledima i psihološkim ispitivanjima, koji su nužni radi utvrđivanja sposobnosti za vojnu službu;

2. novačenju;

3. stupanju na služenje vojnog roka odnosno u civilnu službu;

4. obvezi odazivanja općem ili pojedinačnom pozivu, te drugim obvezama propisanim ovim zakonom.

Liječničke i druge preglede i psihološka ispitivanja novaka, koji su nužni radi utvrđivanja sposobnosti za vojnu službu, obavljaju ovlaštene organizacije zdravstvene djelatnosti koje određuje ministar zdravstva, uz suglasnost s ministrom obrane.

Nadzor nad radom organizacija zdravstvene djelatnosti iz stavka 1. ovog članka u pogledu obavljanja liječničkih i drugih pregleda i psiholoških ispitivanja, obavlja Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo obrane.

Novačenje se provodi u kalendarskoj godini u kojoj novak navršava 18 godina.

Novak može, na svoj zahtjev, biti novačen u kalendarskoj godini u kojoj navršava 17 godina.

U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike ili ratnog stanja, Predsjednik Republike može narediti da se novače i osobe koje su navršile 16 godina.

Novačenje provode novačke komisije.

Novačke komisije osniva ministar obrane.

Aktom o osnivanju novačkih komisija utvrđuje se sastav i sjedište novačkih komisija.

Na novačenju se ocjenjuje sposobnost novaka za vojnu službu i određuje vojno-evidencijska specijalnost. Pri tome se imaju u vidu novakova opća i posebna znanja, te želja novaka i potrebe oružanih snaga.

Ocjenu sposobnosti novaka za vojnu službu i rod odnosno službu koja mu je određena, novačka komisija upisuje u njegovu vojnu iskaznicu.

Novačka komisija ocjenjuje sposobnost novaka za vojnu službu na temelju postojećih nalaza prethodnih liječničkih i drugih pregleda i psiholoških ispitivanja, a po potrebi i liječničkog pregleda pri novačenju.

Ocjena novačke komisije može biti:

1. sposoban za vojnu službu;

2. privremeno nesposoban za vojnu službu;

3. nesposoban za vojnu službu.

Novak koji je radi tjelesnog nedostatka ili druge teške bolesti očito nesposoban za vojnu službu, ne poziva se na zdravstvene i druge preglede i na novačenje.

Nesposobnost za vojnu službu novaka iz stavka 3. ovog članka utvrđuje se na osnovi priložene zdravstvene dokumentacije, koja ne smije biti starija od 6 mjeseci.

Novačka komisija ocjenjuje i sposobnost novaka za civilnu službu.

Novak koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu, ponovo se podvrgava novačenju po isteku vremena za koje je ocijenjen privremeno nesposobnim.

Novak ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu na vrijeme dulje od kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina, prevodi se u pričuvni sastav.

Novaku koji je, iz istih razloga, dva puta ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu, pri trećem novačenju novačka će komisija donijeti konačnu odluku o njegovoj sposobnosti za služenje vojnog roka.

Ovlašćuje se ministar zdravstva da u suglasnosti sa ministrom obrane donese propise o mjerilima za ocjenu zdravstvene sposobnosti vojnih obveznika za vojnu službu te o liječničkim i drugim pregledima i ispitivanjima vojnih obveznika radi utvrđivanja sposobnosti za vojnu i civilnu službu.

Ovlašćuje se ministar obrane da propiše način rada novačkih komisija i utvrdi uvjete za određivanja rodova i službi u kojima će novaci služiti vojni rok.

3. Prigovor savjesti

Dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama (u daljem tekstu: obveznici civilne službe). Te su osobe obvezne ispunjavsti druge dužnosti određene ovim zahonom.

Obveznik civilne službe za vrijeme službe, u pravilu ima iste obveze kao i vojni obveznik, osim što ne nosi oružje i ne primjenjuje nikakvu silu protiv drugih ljudi.

Poslove koje vrše obveznici civilne službe odredit će Vlada Republike Hrvatske.

Civilna se služba, u pravilu, obavlja u Hrvatskoj vojsci i to na dužnostima bez nošenja i uporabe oružja.

Civilna služba može se obavljati i u pravnim osobama, koji svoju poslovnu upravu ili sjedište imaju u Republici Hrvatskoj, a određeni su propisom ministra obrane.

Novak koji smatra da ispunjava uvjete za civilnu službu, po uvođenju u vojnu evidenciju podnosi zahtjev Komisiji za civilnu službu.

Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnosi najkasnije u roku 90 dana od dana uvođenja u vojnu evidenciju.

Komisiju za civilnu službu iz članka 84. ovog zakona imenuje Ministarstvo pravosuđa i uprave.

Članovi Komisije iz stavka 1. ovog članka su: socijalni radnik, psiholog. liječnik, te predstavnici Ministarstva obrane i ovlaštenog državnog tijela za odnose s vjerskim zajednicama.

Predsjednik Komisije za civilnu službu ne može biti predstavnik Ministarstva obrane.

Svakom članu Komisije za civilnu službu određuje se zamjenik.

Mandat Komisije za civilnu službu traje četiri godine. Komisija za civilnu službu donosi poslovnik o svom radu uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Novak je dužan u zahtjevu učiniti uvjerljivim vjerske ili moralne razloge zbog kojih traži civilnu službu i izričito se očitovati da će u slučaju da zahtjev bude povoljno riješen, savjesno ispunjavati sve obaveze civilne službe.

Komisija za civilnu službu mora vrlo oprezno prići utvrđivanju razlog iz stavka 1. ovog članka, a posebno mora voditi računa o ranijem ponašanju podnositelja zahtjeva.

Komisija za civilnu službu dužna je riješiti zahtjev najkasnije u roku od 3 mjeseca.

U odluci o upućivanju na civilnu službu navodi sevijeme kada novak mora pristupiti službi, vrijeme kada civilna služba završava, oznaka i sjedište pravne osobe, odnosno ustanove oružanih snaga.

Protiv odluke Komisije za civilnu službu može se podnijeti i žalba, u roku od 15 dana.

O žalbi protiv odluke Komisije iz članka 86. ovog zakona rješava Komisija koju imenuje Vlada Republike Hrvatske.

Komisiju iz stavka 1. ovog članka čine, pored liječnika i psihologa, predstavnici Ministarstva pravosuda i uprave, Ministarstva zdravstva i znanstvenici.

Odluku Komisije iz stavka 1. ovog članka je konačna.

Novak kojemu je priznato pravo na civilnu službu, a koji pismeno izjavi da više ne odbija primjenu oružane sile protiv drugih ljudi i stoga ne bi došao u moralnu krizu zbog svojih uvjerenjs upućuje se na služenje vojnog roka. Komisija za civilnu službu dužna je tada po službenoj dužnosti opozvati svoju odluku.

Ako obveznik civilne službe za vrijeme civilne službe iz stavka 1. ovog članka podnese izjavu o opozivu upućuje se na redovno služenje vojnog roka u vremenu propisanom u stavku 1. članka 95. ovog zakona.

U slučaju iz stavka 2. ovog članka, novaku se priznaje vrijeme provedeno u civilnoj službi,ali je pri tom obavezan završiti osnovnu vojnu obuku u zakonskom utvrđenom trajanju.

Obveznik civilne službe upućuje se na takovo djelatničko mjesto koje najviše odgovara njegovim sposobnostima.

Obveznik civilne službe ne smije se uputiti u pravnu osobu i tijelo u kojem je u trenutku upućivanja zaposlen ili kod koje je radio godinu dana prije upućivanja.

Pravne osobe, određene da se kod njih obavlja civilna služba, dužne su državi platiti određenu naknadu.

Visinu naknade iz stavka 1. ovog članka određuje ministar obrane, polazeći od vrijednosti koju subjekti iz stavka 1. ovog članka imaju od obavljanja civilne službe.

Smatra se da je novak opozvao pravo na civilno služenje, ako se bez opravdanog razloga ne javi u mjesto i na vrijeme pravnoj osobi ili tijelu, u koje je upućen na civilnu službu.

Obveznika civilne službe koji se nemarno odnosi i krši disciplinu za vrijeme obavljanja civilne službe, Ministarstvo pravosuđa upućuje na ponovno provjeravanje ispunjavanja uvjeta za civilnu službu.

Provjeravanje iz stavka 1. ovog članka provodi se na prijedlog pravne osobe ili tijela, na način i po postupku koji je utvrđen za priznavanje prava na civilnu službu.

Postupak provodi komisija koja je odlučivala o zahtjevu novaka za civilnu službu.

Novaku za kojega se utvrdi, sukladno sa stavkom 2. ovog članka da ne ispunjava uvjete za civilnu službu, prekida se civilna služba i upućuje se na služenje vojnog roka.

Osoba koja je odslužila civilnu službu, prevodi se u pričuvni sastav i može se raspoređivati samo u civilnu zaštitu i na druge dužnosti koje nisu u svezi s nošenjem i uporabom oružja.

Nadzor nad izvođenjem civilne službe obavlja Ministarstvo obrane i Ministarstvo pravosuđa i uprave.

4. Obveza služenja vojnog roka

Služenje vojnog roka traje 10 mjeseci.

Civilna služba iz članka 82. ovog zakona traje 15 mjeseci.

Predsjednik Republike može odlučiti da se vojnici i obveznici civilne službe otpuste ranije, do 30 dana prije odsluženja vojnog roka, odnosno sa obveze civilne službe iz stavka 1. i 2. ovog članka.

Stupanjem na služenje vojnog roka u jedinicu, odnosno ustanovu oružanih snaga, novak postaje vojnik i od toga se dana računa da služi vojni rok.

Po stupanju na služenje vojnog roka svaki vojnik mora dati svečanu prisegu.

Tekst svečane prisege glasi:

"Prisežem da ću vjerno i časno izvršavati dužnosti koje se od mene, pripadnika Hrvatske vojske zahtijevaju i da ću se savjesno i odgovorno pokoravati službenim naredbama i zapovijedima. Prisežem da ću, i uz žrtvu vlastitoga života,štititi i braniti svoju domovinu Hrvatsku, njezin suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i sve njezine građane."

Na služenje vojnog roka upućuju se novaci koji su ocijenjeni sposobnima za vojnu službu, u pravilu, u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 19 godina. Novak koji u toj godini nije završio srednju školu koju pohada, uputit će se na službenje vojnog roka kad tu školu završi, ali najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 21 godinu.

Novak koji je upisan na fakultet odnosno u drugu visoku ili višu školu, upućuje se na služenje vojnog roka po završetku fakulteta odnosno druge visoke ili više škole, osim ako novak zatraži upućivanje na služenje vojnog roka po upisu na te škole.

Novak iz stavka 2. ovog članka koji traži upućivanje, upućuje se na služenje vojnog roka u razdoblju utvrđenom tako da ovaj rok ističe do početka nastave u idućoj školskoj godini, na fakultetu, odnosno drugoj visokoj ili višoj školi u koju je upisan.

Novak koji se s odobrenog boravišta u inozemstvu, što traje dulje od jedne godine, vrati u Republiku Hrvatsku i zatraži da bude upućen na služenje vojnog roka, upućuje se u roku do 90 dana od dana podnošenja zahtjeva, ako u toj godini navršava 18 godina.

Za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike, Predsjednik Republike može naložiti da se na služenje vojnog roka upute novaci koji su navršili 17 godina.

Novak može biti upućen na služenje vojnog roka do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka novak za kojega se utvrdi da nije ostvarivao obaveze propisane ovim zakonom, pa zbog toga nije bio upućen na služenje vojnog roka do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina, upućuje se na služenje vojnog roka najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina.

Novak koji nije upućen na služenje vojnog roka do proteka roka iz stavka 1. ovog članka, a izjavi želju da služi vojni rok, ako je ocijenjen sposobnim za vojnu službu i ako nije navršio 30 godina, može biti upućen na služenje vojnog roka.

Novak koji nije upućen na služenje vojnog roka do proteka roka iza stavka 1. i 2 ovog članka, a ocijenjen je sposobnim za vojnu službu, prevodi se u pričuvni sastav.

Novaci koji imaju odgovarajuću školsku spremu i udovoljavaju drugim uvjetima propisanima za izbor kadeta za škole pričuvnih časnika, upućuju se na služenje vojnog roka u školu pričuvnih časnika.

Izbor novaka za kadete škola pričuvnih časnika biraju komisije koje se osnivaju pri Ministarstvu obrane.

Komisije osniva i njezine članove imenuje ministar obrane.

Propise o uvjetima i postupke za izbor novaka za kadete škola pričuvnih časnika, donijet će ministar obrane.

O upućivanju na služenje vojnog roka novaka koji stalno žive u inozemstvu, a izjave želju da služe vojni rok,te novaka koji osim hrvatskoga ima i strano državljanstvo, a služio je vojni rok u inozemstvu, rješava ministar obrane, na temelju odredaba ovog zakona i preuzetih međunarodnih obveza.

Na služenje vojnog roka ne upućuju se:

1. novak koji je pravomoćno osuđen na kaznu maloljetničkog zatvora ili bezuvjetno na zatvorsku kaznu zbog kaznenog djela - dok kaznu ne izdrži ili ne bude pušten na uvjetni otpust;

2. novak prema kojemu je primijenjena zavodska odgojna mjera ili sigurnosna mjera obavezatnog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi - dok traje mjera koja je primijenjena;

3. novak protiv kojega je pokrenut kazneni postupak zbog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti

- dok postupak ne bude pravomoćno okončan.

Novak koji zbog razloga navedenih u stavku 1. ovog članka nije upućen na služenje vojnog roka, upućuje se na služenje, odnosno dosluženje vojnog roka, nakon izdržane kazne, poslije puštanja na uvjetni otpust, nakon obustave odgojne ili sigurnosne mjere, odnosno nakon pravomoćno okončanog kaznenog postupka, a najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina.

Osobe osuđene na kaznu maloljetničkog zatvora ili bezuvjetno na zatvorsku kaznu, zbog kaznenog djela, mogu za vrijeme ratnog stanja ili u,slučaju neposredne ugroženosti neovisnošti i jedinstvenosti Republike, biti upućene na služenje vojnog roka ako im je izdržavanje kazne odgođeno.

Obveze služenja vojnog roka oslobađa se:

1. osoba ocijenjena nesposobnom za vojnu službu,

2. osoba koja je stekla svojstvo djelatne vojne osobe, po propisima kojima se uređuje služba u oružanim snagama;

3. osoba koja je završila srednju školu unutarnjih poslova, u trajanju od najmanje 2 godine i na dužnosti je policajca ili stražara u kazneno-popravnim ustanovama provela najmanje 2 godine;

4. posvećeni svećenici: osobe koje su završile teološki studij i nalaze se na dušebrižničkoj službi u duhovnoj školi, redovnici koji su se zavjetovali, ako se pismeno očituju da ne žele služiti vojni rok;

5. osoba koja je stekla hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem, ako je u državi, čiji je bila građanin, odslužila vojni rok.

Služenje vojnog roka na zahtjev novska odgađa se:

1. novaku koji nije upućen na služenje vojnog roka dok se nalazio na školovanju na fakultetu, visokoj, višoj odnosno drugoj školi iz članka 98. ovog zakona, najkasnije do kraja studenog, kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina, ako redovito polazi ispite u rokovima propisanim statutom fakulteta visoke ili više škole;

2. novaku u čijem domaćinstvu osim njega ima smo još jedan član domaćinstva sposoban za privređivanje-najdulje 2 godine.

Služenje vojnog roka može se, na zahtjev novaka iznimno odgoditi najviše za 1 godinu zbog opravdanih obiteljskih ili drugih razloga po propisima što ih donosi ministar obrane.

Služenje vojnog roka prekida se:

1. vojniku koji je tijekom služenja vojnog roka ocijenjen privremeno nesposobnim zs vojnu službu;

2. vojniku kojega je tijekom služenja vojnog roka pravomoćnom presudom sud osudio na kaznu maloljetničkog zatvora ili na bezuvjetnu zatvorsku kaznu - dok kaznu ne izdrži ili dok ne bude pušten na uvjetni otpust:

3. vojniku kojega je tijekom služenja vojnog roka pravomoćnom presudom sud osudio na bezuvjetnu zatvorsku kaznu više od 6 mjeseci, dak kaznu ne izdrži ili ne bude pušten na uvjetni otpust;

4. vojniku protiv kojega je tijekom služenja vojnog roka pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela počinjenog prije stupanja na služenje vojnog roka za koje se goni po službenoj dužnosti, ako je za to djelo predviđena kazna zatvora više od 3 godine.

Iznimno od odredbe točke 2. i 3. stavka 1. ovog članka služenje vojnog roka ne prekida se vojniku koji je pravomoćnom presudom osuden na kaznu maloljetničkog zatvora do 2 godine ili na bezuvjetnu zatvorsku kaznu do 2 godine, kojemu do završetk služenja vojnog roka ne ostaje više od 4 mjeseca.

Vojniku se služenje vojnog roka na njegov zahtjev, može prekinuti zbog smrti ili tešhe bolesti u obitelji odnosno zbog elementarnih nepogoda i drugih nesreća ako bi njegova obitelj bila dovedena u težak položaj zbog njegove odsutnosti - za vrijeme dok postoje ti razlozi, a najdulje do 1 godine.

Služenje vojnog roka može se prekinuti vojniku, na njegov zahtjev i zahtjev ovlaštenog tijela, radi njegova sudjelovanja u sastavu reprezentacije na svjetskom ili evropskom natjecanju odnosno na olimpijskim igrama.

Osoba kojoj je prekinuto služenje vojnog roka zbog razloga navedenih u stavhu 2. ovog članka može se uputiti na dosluženje vojnog roka tijekom kalendarske godine u kojoj je završeno natjecanje, a najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina, pod uvjetima i na način predviđen propisom ministra obrane.

O prekidu služenja vojnog roka po odredbi stavka 1. i 2 ovog članka rješava vojni starješina kojega odredi ministar obrane.

Vojniku koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu služenje vojnog roka može se prekinuti samo jedanput. Vojnik kojemu bi i drugi put trebalo prekinuti služenje vojnog roka zbog toga što je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu, prevodi se u pričuvni sastav, bez obzira na to koliko je proveo na služenju vojnog roka. Takva osoba podliježe ponovnom liječničkom pregledu radi ocjenjivanja sposobnosti za službu u pričuvnom sastsvu.

Osoba kojoj je prekinuto služenje vojnog roka zbog razloga navedenih u članku 106. ovog zakona, a nije regulirala obvezu služenja vojnog roka u smislu članka 108. ovog zakona ponovo postaje novak i podlijže obvezama koje su ovim zakonom propisane za novaka.

Osoba kojoj je prekinuto služenje vojnog roka zbog razloga navedenih u članku 105. ovog zakona, upućuje se na dosluženje vojnog roka tijekom godine u kojoj je otpuštena s izdržavanja kazne, odnosno otpuštena na uvjetni otpust ili u kojoj je pravomoćnom odlukom suda okončan prekršajni postupak, a najksnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina.

Osoba kojoj je prekinuto služenje vojnog roka po odredbama ovog zakona uputit će se na dosluženje preostalog dijela vojnog roka nakon prestanka razloga zbog kojih joj je prekinuto služenje vojnog roka, a najkasnije do kraja godine u kojoj navršava 27 godina.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka osoba kojoj je prekinuto služenje vojnog roka po odredbama ovog zakona neće se uputiti na dosluženje vojnog roka ako joj je do kraja služenja vojnog roka ostalo manje od 60 dana. Ta se osoba prevodi u pričuvni sastav danom kada joj je prekinuto služenje vojnog roka.

Vojnik koji je tijekom služenja vojnog roka ocijenjen nesposobnim za vojnu službu, otpušta se iz oružanih snaga .Ta osoba može biti pozvana na dosluženje vojnog roka, odnosno prevedena u pričuvni sastav, uz uvjete propisane odredbama ovog zakona.

Vrijeme koje kadet vojne škole provede u vojnoj školi računa se kao služenje vojnog roka.

Kadetu vojne škole kojem je, bilo po kojoj osnovi prekinuto školovanje, ne računa se u služenje vojnog roka prva godina školovanja u vojnoj školi.

U služenje vojnog roka ne računa se vrijeme koje vojnih provede :

1. na izdržavanju disciplinske mjere vojničkog pritvora, odnosno na izdržavanju zatvorske kazne koju ovlašteni vojni starješina, prema propisima o vojnoj disciplini, izriče u ukupnom trajanju više od 10 dana;

2. na liječenju i bolovanju zbog ozljeda ili drugog onesposobljenja izazvanog u namjeri da izbjegne vojnu službu ili da bude raspoređen na lakšu dužnost,ako je to utvrđeno pravomoćnom presudom suda;

3. na samovoljnom udaljenju ili bijegu iz oružanih snaga, koje je neprekidno trajalo najmanje 24 sata.

Osoba koja odsluži vojni rok otpušta se iz oružanih snaga i postaje vojnik u pričuvi, a uz uvjete propisane zakonom kojim se uređuje služba u oružanim snagama, pričuvni dočasnik ili pričuvni časnik.

Vojnik koji se na koncu služenja vojnog roka koristi dopustom što mu pripada iz oružanih snaga se otpušta ranije za onoliko dana koliko traje dopust koji mu pripada, odnosno koji mu je odobren.

Ovlašćuje se ministar obrane da donese propise o vremenu i načinu upućivanja novaka na služenje vojnog roka, o odgodi i prekidu služenja vojnog roka, te o otpuštanju vojnika oružanih snaga.

Odredbe članaka 102,104.,105.,106.,109. i 113. ovoga zakona primjenjuju se i na obveznike civilne službe.

5. Obveza služenja u pričuvnom saatavu

Obvezi služenja u pričuvnom sastavu oružanih snaga podliježu vojni obveznici:

1. koji su odslužili vojni rok;

2. koji su, po odredbama ovog zakona, regulirali obvezu služenja vojnog roka na drugi način;

3. žene - vojni obveznici s navršenih 19 godina.

Obvezi služenja u pričuvnom sastavu podliježu žene vojni obveznici koje imaju odgovarajuću spremu i sposobnost za obavljanje stručnih i tehničkih poslova u oružanim snagama.

Obveza služenja u pričuvnom sastavu oružanih snaga ostvaruje se sudjelovanjem obveznika na vojnim vježbama, tečajevima i drugim oblicima vojne poduke i ostvarivanjem drugih dužnosti propisanih ovim zakonom, a u ratu ili u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike ili druge opasnosti za Republiku Hrvatsku, stupanjem u oružane snage i izvršavanjem određenih vojnih dužnosti.

Vojne vježbe, tečajevi i drugi oblici vojne obuke koji se smatraju vojnom vježbom (u daljnjem tekstu: "vojne vježbe") mogu ukupno trajati: za vojnike u pričuvi, pričuvne dočasnike i pričuvne vojne službenike - do 6 mjeseci: za pričuvne časnike - do 12 mjeseci, a za sve žene - vojne obveznike - do 6 mjeseci.

Vojne vježbe mogu ukupno trajati, tijekom 1 godine do mjesec dana.

Vojne vježbe se, u pravilu, organiziraju i izvode u vojnim jedinicama, odnosno vojnim ustanovama.

Vojne vježbe organiziraju se i izvode, u pravilu, izvan radnog vremena, u vrijeme dnevnog ili tjednog odmora osoba u pričuvnom sastavu.

Osobama u pričuvnom sastavu u obavljanju vojne vježbe priznaje se i vrijeme koje provedu na tečajevima i u drugim oblicima vojnostručnog osposobljavanja koje se izvodi u organizaciji što ih odredi ministar obrane, ako je osposobljavanje planirao, ustrojio i kontrolirao organ oružanih snaga i ako se poduka izvodi na poziv ovlaštenog ureda za obranu.

Osobe u pričuvnom sastavu dužne su odazvati se pozivu na pohadanje osposobljavanja iz stavka 3. ovog članka.

Osam sati provedenih na tečaju ili osposobljavanju navedenom u stavku 3. ovog članka računaju se kao 1 dan vojne vježbe.

Vježbe osoba u pričuvnom sastavu, koje imaju rspored izvan oružanih snaga smatraju se vojnim vježbama u smislu odredbi ovog zakona, ako te osobe sudjeluju u vježbama na dužnostima na kojima imaju ratni raspored po pozivu ovlaštenog organa.

Osobe u pričuvnom sastavu, muškarci, mogu biti pozvani na vojne vježbe do navršenih 60 godina, a žene do navršenih 50 godina.

Na vojne vježbe se ne pozivaju trudnice, vojni obveznik čiji je muž, odnosno žena pozvan na vojnu službu ili koji je neoženjen odnosno neudana, ako ima dijete mlađe od 15 godina, a ni žena čiji muž nije pozvan na vojnu službu, ako ima dijete mlađe od deset godina.

Predsjednik Republike Hrvatske može, kad to zahtijevaju interesi obrane države, narediti da se pozovu na vojnu vježbu:

1. osobe u pričuvnom sastavu koje su već provele na vojnim vježbama vrijeme propisano odredbama ovog zakona;

2. osobe u pričuvnoni sastavu koje su napunile godine života propisane u stavku 1. ovog članka.

Predsjednih Republike Hrvatske može, kad to zahtijevaju interesi obrane države, naložiti da se na vojnoj vježbi zadrže i osobe neposredno nakon odsluženja vojnog roka.

Osobi u pričuvnom sastavu, na njezin zahtjev, vojna se vježba odgađa zbog ovih razloga:

1. ako je bolesna - do idućeg pozivanja nakon njezina ozdravljenja;

2. ako se iz njezina kućanstva u isto vrijeme pozivaju na vojnu vježbu dva člana ili više članova, odnosno ako se neki od njih već nalazi na vojnoj vježbi ili na služenju vojnog roka - dok se jedan član odnosno druga polovica članova kućanstva ne vrati s vojne vježbe, odnosno sa služenja vojnog roka;

3. ako u vrijeme vojne vježbe polaže ispite i ako bi odlaskom na vojnu vježbu bila spriječena završiti školsku godinu - dok takav razlog postoji;

4. ako bi zbog smrti ili teške bolesti u kućanstvu, odnosno zbog elementarnih nepogoda i drugih nesreća kućanstvo bilo dovedeno u težak položaj njezinim odlaskom na vojnu vježbu - dok takvo stanje u kućanstvu traje, a najduže 1 godinu;

5. ako je neposredno pred odlazak ili u vrijeme odlaska na vojnu vježbu nastupila smrt u kućanstvu ili u obitelji do idućeg poziva na vojnu vježbu;

6. ako osoba u pričuvnom sastavu (muškarac) koristi dodatni porodiljski dopust - dok takav razlog postoji;

7. ako osoba u pričuvnom sastavu ima utvrđen termin za zaključivanje braka - do idućeg poziva na vojnu vježbu.

Ako u mjestu u kojem boravi osoba u pričuvnom sastavu vlada zarazna bolest, toj se osobi vojna vježba odgađa dok zarazna bolest traje.

Vojna vježba može se, iznimno, odgoditi zbog neodgodivih potreba službe, ako to zatraži tijelo državne uprave ili pravna osoba kod koje je osoba u pričuvnom sastavu zaposlena - dok takva potreba postoji, a najduže 1 godinu.

Vojna vježba koja traje duže od 3 dana može se poljoprivredniku i drugoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, a koja je pozvana na vojnu vježbu, iznimno odgoditi zbog neodgodivih radova, ako u njihovu kućanstvu nema drugog člans sposobnog za privređivanje najduže 3 mjeseca.

Zahtjev za odgodu vojne vježbe podnosi se ovlaštenoj upravi za obranu u roku od 8 dana od dana primitka poziva na vojnu vježbu, a ako se odgoda traži zbog razloga navedenih u točki 1., 4. i 5. stavka 1. ovog članka, zahtjev se može podnijeti i kad nastane razlog zbog kojeg se traži odgoda vojne vježbe.

Osobama u pričuvnom sastavu, prema potrebama popune oružanih snaga, određuje se i priopćava ratni raspored u oružanim snagama.

Ratni raspored iz stavka 1. ovog članka određuje ovlaštena uprava za obranu, a priopćava ovlašteni ured za obranu.

Podaci o ratnom rasporedu vojna su tajna.

Osobi u pričuvnom sastavu kojoj je određen ratni raspored, obvezno se daje osobna vojna oprema, prema dužnosti na koju je raspoređena.

Kad je osobi u pričuvnom sastavu iz stavka 4. ovog članka data osobna vojna oprema dužna je tu opremu čuvati i održavati, a kad je to određeno pozivom ovlaštenog ureda za obranu - nositi je uza se i na zahtjev ovlštenog tijela, vratiti je u ispravnom stanju.

Osoba u pričuvnom sastavu kod koje je nastala promjena zdravstvenog stanja koje utječe na njezinu sposobnost za vojnu službu može, na svoj zahtjev ili na poziv ovlaštenog ureda za obranu, biti upućena na liječnički pregled radi ocjene sposobnosti za vojnu službu.

Ocjenu sposobnosti za vojnu službu osobe iz stavka 1. ovog članka daje ovlaštena novačka komisija, sukladno s odredbama ovoga zakona o ocjenjivanju zdravstvene sposobnosti novaka za vojnu službu.

Ovlašćuje se ministar obrane da donese propise o: pozivanju osoba u pričuvnom sastavu na vojne vježbe i odgodi vojne vježbe; ustrojavanju stručnog osposobljavanja osoba u pričuvnom sastavu u organizacijama iz stavka 3. članka 118. ovog zakona: načinu određivanja ratnog raspoređa vojnim obveznicima; izdavanju vojnim obveznicima osobne vojne opreme i o čuvanju, održavanju i vraćanju te opreme.

6. Obveze vojnih obveznika na boravku u

inozemstvu

Novak koji namjerava putovati i boraviti u inozemstvu, dužan je pribaviti odobrenje ovlaštene uprave za obranu.

Odobrenje za putovanje u inozemstvo i boravak u inozemstvu može se izdati novaku ako u inozemstvo putuje:

1. radi liječenja - dok liječenje traje, a najduže 2 godine;

2. radi sudjelovanja u đačkim ekskurzijama, korištenja godišnjeg odmora, turističkog putovanja i slično - do 40 dana;

3. radi obavljanja službenog posla, sudjelovanja na športskim natjecanjima ili kulturno-umjetničkim priredbama, uređivanja imovinskopravnih, obiteljskih i sličnih odnosa u inozemstvu ili u slučaju teške bolesti, odnosno smrti člana uže obitelji u inozemstvu - do 10 dana;

4. radi obavljanja plovidbenog staža po programu škole za obrazovanje učenika pomorskog smjera - do završetka toga staža:

5. radi izvršavanja obveza iz djelatničkog odnosa na brodu ili zrakoplovu Republike Hrvatske koji prometuju na međunarodnim linijama - do 2 godine;

6. radi odlaska u inozemstvo s roditeljima ili ženom koji u inozemstvo odlaze službeno ili na rad, ako njegovo upućivanje na služenje vojnog roka nije predviđeno u roku od 1 godine, od dana podnošenja zahtjeva za odobrenje - do 4 godine:

7. radi obavljanja privatnih ili službenih poslova, ako je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu - do proteka vremena za koje je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu;

8. radi školovanja po osnovi međunarodne razmjene studenata, odnosno radi korištenja stipendije koju za školovanje na sveučilištima u inozemstvu odobravaju međunarodne ili međudržavne fondacije za stipendiranje studenata - do završetka školovanja, a najkasnije do kraja studenog kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina.

Novaku koji boravi u inozemstvu može se izdati odobrenje za boravak u inozemstvu odnosno za produženje boravka u inozemstvu, uz uvjete propisane u stavku 2., te zbog drugih opravdanih razloga (zaposlenje, školovanje, liječenje, rješavanje neodgodivih obiteljskih potreba i drugi sličan razlog) ako bi novak ili članovi njegove obitelji zbog uskraćivanja odobrenja bili dovedeni u težak materijalni ili drugi položaj.

Novaku se neće izdati odobrenje za putovanje u inozemstvo ako postoji neka od smetnji propisanih u članku 126. ovog zakona.

Za boravak odnosno za produženje boravka u inozemstvu, u smislu članka 124. ovoga zakona, novaku koji boravi u inozemstvu odobrenje izdaje diplomatsko predstavništvo kod kojega se vodi u vojnoj evidenciji. Odobrenje za boravak u inozemstvu, odnosno za produženje boravka u inozemstvu, s rokom važenja dužim od kraja kalendarske godine u kojoj novak navršava 27 godina, diplomatsko predstavništvo može dati samo uz prethodno pribavljenu j suglasnost Ministarstva obrane.

Diplomatsko predstavništvo dužno je u roku od 2 mjeseca od dana izdavanja odobrenja po stavku 1. ovog članka obavijestiti ovlaštenu upravu za obranu o svakom novaku kojem je izdalo odobrenje za boravak, odnosno za produženje boravka u inozemstvu i o vremenu za koje mu je taj boravak odobren, odnosno produžen. Za novaka koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, ova se obavijest dostavlja Ministarstvu obrane.

Osoba u pričuvnom sastavu može putovati u inozemstvo i boraviti u inozemstvu ako ne postoji neka od ovih smetnji :

1. ako joj je dostavljen poziv za vojnu službu;

2. ako je protiv nje pokrenut kazneni postupak;

3. ako ima vojnu specijalnost ili ratni raspored, kojeg odredi ministar obrane.

Vlada Republike Hrvatske može propisati uvjete kojima se privremeno ogranićava putovanje u inozemstvo vojnim obveznicima određenih godišta ili određene stručne spreme od posebnog značenja za popunu oružanih snaga.

Ako postoji neki od razloga iz stavka 1. i 2. ovog članka smatrat će se, u smislu propisa kojim je uređeno izdavanje putovnica građana Republike Hrvatske, da interesi obrane zemlje zahtijevaju da se osobi u pričuvnom sastavu putovnica ne izda, odnosno rok važenja putovnice ne produži ili ne izda viza, odnosno da se putovnica oduzme ili viza poništi.

Vojni obveznici koji su otputovali u inozemstvo na boravak duži od jedne godine, dužni su se prijaviti diplomatskom predstavništvu i radi uvođenja u vojnu evidenciju, a u roku određenom propisima o putovnicama građana Republike Hrvatske.

Novak koji boravi u inozemstvu u kalendarskoj godini u kojoj navršava 17 godina dužan je u toj kalendarskoj godini prijaviti se diplomatskom predstavništvu i radi uvođenja u vojnu evidenciju.

Diplomatsko predstavništvo dužno je u roku od dva mjeseca od dana uvođenja novaka u vojnu evidenciju iz stavka 2. ovog članka o tome obavijestiti ovlaštenu upravu z obranu. Za novaka koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj ova se obavijest dostavlja Ministarstvu obrane.

Novak koji boravi u inozemstvu, dužan je vratiti se u Republiku Hrvatsku do proteka roka za koji mu je odobren boravak i u roku od 8 dana od dana dolaska u Republiku Hrvatsku prijaviti se ovlaštenom uredu za obranu, radi novačenja odnosno upućivanja na služenje vojnog roka.

Novak koji se s odobrenog boravka u inozemstvu vrati u Republiku Hrvatsku na boravak duži od 6 mjeseci, upućuje se na služenje vojnog roka ako je na novačenju ocijenjen sposobnim.

Izuzetno od stavka 1. ovog članka novak koji se s odobrenog boravka u inozemstvu vrati na boravak u Republiku Hrvatsku radi školovanja, ne upućuje se na služenje vojnog roka za vrijeme dok mu školovanje traje, ali najduže do kraja mjeseca studenog kalendarske godine u kojoj navršava 27. godina.

Novak koji osim državljanstva Republike Hrvatske ima i strano državljanstvo, a boravi u inozemstvu, upućuje se na služenje vojnog roka uz uvjete iz stavka 2. ovog članka, odnosno uz uvjete predviđene posebnim međudržavnim sporazumom.

Putovanje u inozemstvo i boravak vojnika i osoba u pričuvnom sastavu, dok su na službi u oružanim snagama, uređuje se propisima kojima je uređena služba u oružanim snagama.

7. Naknade

Osoba koja bude pozvana u svezi s obavljanjem vojne obveze, ima pravo na naknadu troškova za prijevoz sredstvima javnog prometa, smještaj i prehranu.

Uvjeti za isplaćivanje naknade iz stavka 1. ovog članka osobama pozvanim u svezi s obavljanjem vojne obveze u oružanim snagama, i visina te naknade određuje se propisima ministra obrane.

Vojnim obveznicima koji su zaposleni, a pozvani su na obavljanje vojne obveze, za vrijeme obavljanja te obveze pripada naknada u visini prosječne plaće što su je ostvarili za posljednja 3 mjeseca prije pozivanja, odnosno za posljednji mjesec prije pozivanja, ako je to za njih povoljnije.

Vojnim obveznicima koji ostvaruju pravo na mirovinu ili primaju novčanu naknadu zbog privremene nezaposlenosti, pripada mirovina, odnosno novčana naknada i za vrijeme obavljanja vojne obveze radi koje su pozvani.

Vojni obveznici koji nisu zaposleni, te vojnim obveznicima koji ne ostvaruju pravo na mirovinu ili na novčanu naknadu zbog privremene nezaposlenosti, za vrijeme obavljanja vojne obveze radi koje su pozvani, pripada novčana naknada u iznosu što ga propiše Vlada Republike Hrvatske.

Vojnim obveznicima za vrijeme vojne službe pripadaju plaće i dodaci prma činu odnosno klasi koju imaju i položaju na kojem se nalaze. Ako su toj osobi plaća, mirovina i slično veći od plaće prema činu odnosno klasi i položaju s dodacima, pripada im i razlika do visine plaće, mirovine i slično.

Naknade predviđene odredbama ovog članka isplaćuju se osobama pozvanim radi obavljanja vojne obveze u oružanim snagama na teret financijskog plana Ministarstva obrane.

Ze vojne obveznike - službenike zaposlene u tijelima držvne uprave i javnim poduzećima, naknade plaća padaju na teret tih tijela i poduzeća.

8. Vojna iskaznica, evidenaja i pozivanje

Vojnim obveznicima, koji se vode u vojnoj evidenciji izdaje se vojna iskaznica.

Vojna iskaznica je osobna javna isprava kojom vojni obveznik dokazuje izvršenje vojne obveze i svoj identitet dok je na vojnoj službi.

Vojnu iskaznicu izdaje ovlašteni ured za obranu koja vojnog obveznika vodi u vojnoj evidenciji.

Iznimno od odredbe stavka 3. ovog članka vojnu iskaznicu izdaje:

1. vojna škola - kadetima kojima ranije nije izdana vojna iskaznica i kadetima koji izgube vojnu iskaznicu ili na drugi način ostanu bez nje;

2. jedinica, odnosno ustanova oružanih snaga, ranga samostalnog bataljuna, puka ili višeg ranga - osobama kojima prestane aktivna vojna služba i vojnicima koji za vrijeme služenja vojnog roka izgube vojnu iskaznicu ili na drugi način ostanu bez nje.

Vojni obveznici dužni su čuvati vojnu iskaznicu. Ako je u vojnu iskaznicu upisan ratni raspored, ona predstavlja vojnu tajnu.

Zabranjeno je iznositi vojnu iskaznicu iz Republike Hrvatske.

Vojni obveznik koji putuje u inozemstvo na boravak duže od 1 godine, dužan je prije polaska u inozemstvo svoju vojnu iskaznicu predati ovlaštenom uredu za obranu koji ga vodi u vojnoj evidenciji.

Pozivanje vojnih obveznika na ostvarivanje vojne obveze, obavljaju ovlašteni uredi za obranu kod koje ga vode u vojnoj evidenciji.

Vojni obveznik kojeg ovlašteni ured za obranu pozove u svezi s vojnom obvezom, dužan je javiti se naznačenom tijelu na mjesto i u vrijeme koji su označeni u pojedinačnom ili općem pozivu i sobom ponijeti stvari i isprave određene u pozivu. .

Pojedinačni poziv, osim poziva za mobilizaciju ili za probnu mobilizaciju, dostavlja se vojnom obvezniku najkasnije 30 dana prije dana određenoga za početak obveza radi kojih je pozvan.

Ako se vojni obveznik ne odazove pozivu i ne opravda svoj izostanak, tijelo koje ga je pozvalo može izdati nalog za njegovo prisilno dovođenje. Nalog za prisilno dovođenje provode ovlaštena tijela unutarnjih poslova

Ovlašćuje se ministar obrane da donese propise o: pozivanju vojnih obveznika radi obavljanja vojne obveze: načinu na koji će se isplaćivati naknade vojnim obveznicima pozvanim radi obavljanja vojne obveze u oružanim snagama, te vođenju vojne evidencije vojnih obveznika

9. Postupak

Sva rješenja u svezi s obavljanjem vojne obveze donosi ovlaštena uprava za obranu, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Starješina na položaju zapovjednika samostalnog bataljuna, zapovjednika puka, njemu jednakom ili višem položaju, donosi rješenje u svezi s obavljanjem obveze služenja vojnog roka vojnika iz vojne jedinice odnosno vojne ustanove kojom zapovijeda i vodi je.

Žalba protiv rješenja koje je doneseno u svezi s obavljanjem vojne obveze ne zadržava izvršenje toga rješenja.

O žalbi protiv odluke novačke komisije,rješava Ministarstvo obrane.

O žalbi protiv odluka diplomatskog predstavništva u svezi s obavljanjem vojne obveze vojnog obveznika na boravku u inozemstvu, rješava ministar obrane, odnosno osoba koju on ovlasti.

Takse se ne mogu uvoditi ni naplaćivati glede rješenja i drugih odluka, potvrda i drugih akata, zahtjeva, žalbi i drugih podnesaka, kao i na priloge uz te akte, odnosno podneske u svezi s obavljanjem vojne obveze ili koji se odnose na tu obvezu.

Glava VI.

OBRAMBENI POSTUPCI

1. Pripravnost

Sukladno s utvrđenim postupcima za pripravnost, osigurava se postupanje za ustrojbeni prijelaz oružanih snaga, tijela državne uprave i pravnih osoba u stanje spremnosti za izvođenje obrambenih zadaća u izvanrednim okolnostima ili u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike, odnosno za djelovanje u ratnim uvjetima.

Nalog za provođenje propisanih postupaka za stavljanje u pripravnost određuju sukladno sa svojom organizacijom, tijela državne uprave i pravne osobe, koji po odredbama zakona donose obrambene i sigurnosne planove, sukladno s nalogom Predsjednika Republike.

Ministarstvo obrane određuje zadatke koji se moraju obaviti pri provođenju pojedinih mjera pripravnosti.

Zadatke iz stavka 1. ovog članka kao i mjere pripravnosti obvezni su provesti oružane snage, tijela državne uprave i pravne osobe na način, po postupku i u roku određenom za njihovo provođenje.

Oružane snage, tijela državne uprave i pravne osobe iz stavka 2. ovog članka obvezni su u svojim planovima odrediti aktivnosti i izvršitelje za izvođenje pojedinih zadataka iz mjera pripravnosti, s obzirom na prirodu svoje djelatnosti, ovlaštenost i druge okolnosti, pri čemu ne smiju planirati zadatke koji bi nadmašivali namjenu i opseg pojedinačnog postupka.

2. Mobilizacija

Mobilizacija obuhvaća postupke, zadatke i aktivnosti koje provode oružane snage, tijela državne uprave i pravne osobe, sukladno sa svojim planovima kojima se osigurava organizirani prijelaz iz mirnodopske na ratnu organizaciju.

Mobilizacija po svojem opsegu može biti djelomična ili opća, a po načinu provođenja, tajna ili javna.

Mobilizaciju planiraju, kao dio svojih obrambenih priprema, oružane snage, tijela državne uprave i pravne osobe koje su od posebnog značenja za obranu. Druge pravne osobe planiraju mobilizaciju samo za obavljanje onih zadataka koje su dužni obavljati u slučaju rata ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike, po odluci ovlaštenog tijela državne uprave.

Odgovorne osobe za provođenje mobilizacije su:

1. u poduzećima, te drugim pravnim osobama - voditelji obrambenih priprema;

2. u oružanim snagama - zapovjednici koje odredi Predsjednik Republike; .

3. u civilnoj zaštiti - zapovjednici određeni zakonom;

4. u službi motrenja i obavješćivanja - načelnici centara za obavješćivanje:

5. u tijelima državne uprave - ovlašteni voditelji tih tijela.

Tijela državne uprave i pravne osobe koje planiraju mobilizaciju, izrađuju svoje mobilizacijske planove na osnovi mobilizacijske procjene koja je sastavni dio procjene vojnopolitičkih, gospodarskih i drugih uvjeta, u slučaju napada na državu, te na osnovi odluke o načinu pripremanja i izvođenja mobilizacije Vlade Republike Hrvatske.

Ustrojavanje i način prijema, prenošenja i provođenja naloga za mobilizaciju, te obavljanje postupaka tijekom mobilizacije, propisuje ministar obrane.

Mobilizacija započinje primitkom naloga za izvođenje mobilizacije, te završava u vremenu određenom u mobilizacijskom planu.

Nakon mobilizacije oružane snage i nositelji obrambenih priprema nastavljaju s djelovanjem prema svojim planovima.

3. Postupa za sigurnost i čuvanje tajni

Podaci u obrani, koji su određeni kao državna, vojna ili službena tajna, mogu se prenositi tehničkim sredstvima veza samo ako se pri tome čuva i osigurava njihova tajnost. Kod prenošenja tajnih podataka tehničkim sredstvima veze, moraju se koristiti kriptografski postupci za njihovo čuvanje i zaštitu.

Zbog zaštite tajnosti kod uporabe elektroničkih sredstava veze, provode se propisani postupci protuelektroničke zaštite i čuvanja.

Vlada Republike Hrvatske propisuje mjerila za određivanje tajnih podataka obrane, te posebne i opće postupke za njihovo čuvanje, za tijela državne uprave i pravne osobe, a Predsjednik Republike, za oružane snage.

Tijela državne uprave i pravne osobe propisuju u općim aktima koji njihovi poslovi su od posebnog značenja za obranu, te opće i posebne postupke za njihovo čuvanje.

Pravne osobe koje se bave znanstvenoistraživačkim radom u vojne svrhe ili proizvode naoružanje i vojnu opremu, trebaju provoditi propisane postupke za čuvanje tih podataka.

Radi sigurnosti građana i imovine i zaštite interesa obrane, za vrijeme izvođenja vojnih vježbi, ministar obrane ili zapovjednik kojega on ovlasti, može ograničiti slobodu kretanja, na određenom području na kojem se vježba izvodi i u suradnji s ovlaštenim tijelom državne uprave odrediti mjere i postupke za osiguravanje tog područja.

U ratu, vojni starješina na položaju zapovjednika puka te njemu ravan ili viši zapovjednik, može u rajonu, zoni i na prostoru izvođenja priprema borbenih djelovanja, privremeno ograničiti slobodu kretanja.

Ministar obrane, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, donosi propise o označavanju zabranjenih područja i o načinu provođenja propisa iz stavka 1. ovog članka.

Motrenje i snimanje vojnih objekata i drugih objekata koje ovlašteno tijelo odredi keo objekte posebno značajne za obranu zemlje, i pristup tim objektima, zabranjeni su.

Objekte iz stavka 1. ovog članka određuju: vojne objekte - ministar obrane, a druge objekte - Vlada Republike Hrvatske.

Tijela iz stavka 2. ovog članka određuju rajone objekata posebno značajne za obranu zemlje, na kojima se ne mogu graditi drugi objekti bez njihove suglasnosti i rajone u kojima zemljište mogu premjeravati i istraživati samo posebno ovlaštena tijela i pravne osobe.

Ovlašćuje se ministar obrane da propiše kriterije za određivanje objeketa iz stavka 1. ovog članka i obvezne mjere za zaštitu takvih objekata, te način označavanja zabrane.

Pravne osobe, kad na mjestima značajnima za obranu na području Republike obavljaju znanstvena i druga istraživanja, zajedno s inozemnim fizičkim i pravnim osobama ili za potrebe tih osoba, odnosno u bilo kojoj drugoj suradnji s inozemnim fizičkim i pravnim osobama, na kojima djeluju odnosno na kojima su sadržani podaci o obrani, dužni šu prethodno pribaviti odobrenje tijela državne uprave mjerodavnog za znanost.

Pravne osobe koje se bave istraživanjima u okviru djelokruga značajnog za obranu i sve druge pravne osobe koje se koriste rezultatima takvih istraživanja, ne mogu podatke o tim rezultatima davati inozemnim fizičkim i pravnim osobama bez prethodnog odobrenja tijela iz stavka 1. ovog članka.

Pri davanju odobrenja iz stavka 1. i 2. ovog članka tijelo državne uprave mjerodavno za znanost prethodno će pribaviti mišljenje Ministarstva obrane.

Pravne osobe, te tijela koje Vlada Republike Hrvatske ovlasti zg snimanje iz zraka područja i vodenih površina Republike Hrvatske, za potrebe premjera zemljišta, istraživanja i prostornog uređenja, te za druge potrebe gospodarstva i znanosti, dužni su zračne snimke prije uporabe, a najkasnije u roku od 8 dana od dana snimanja, dostaviti na pregled tijelu državne uprave ovlaštenom za geodetske poslove.

Tijelo iz stavka 1. ovog članka u suradnji s Ministarstvom obrane pregleda zračne snimke i određuje koje se od tih snimaka ne mogu ustupiti drugima.

Čtanak 150.

Pravne i fizičke osobe koje se bave snimanjem filmova i televizijskih koprodukcija s inozemnim fizičkim i pravnim osobama ili za njihove potrebe, dužni su za snimanje otvorenog prostora pribaviti suglasnost ministra obrane.

Inozemne fizičke i pravne osobe ne mogu snimati filmove i televizijske koprodukcije na području Republike bez prethodnog odobrenja tijela iz stavka 1. ovog članka.

Stručne poslove sigurnosti oružanih snaga i Ministarstva obrane organizira i obavlja Sigurnosno-informativna služba.

Pripadnici Sigurnosno-informativne službe imaju ista prava, obveze i ovlaštenja kao i pripadnici službe za zaštitu ustavnog poretka utvrđene Zakonom.

Sigurnosno-informativna služba u svom radu primjenjuje metode i način rada kao i služba iz stavka 2. ovog članka.

Kontrolu rada Sigurnosno-informativne službe obavlja Ured za zaštitu ustavnog poretka.

Ministar obrane donijet će provedbene propise o radu Sigurnosno-informativne službe.

Oružane snage imaju vojnu policiju za obavljanje poslova sigurnosti vojnog prometa, za vojni red i disciplinu i za otklanjanje kažnjivih djelovanja u oružanim snagama.

Glava VII.

MOTRENJE I OBAVJEŠĆIVANJE

Za otkrivanje i praćenje svih vrsta opasnosti od elementarnih nepogoda i sličnih nesreća ili opasnosti, te ratnih djelovanja koja mogu ugroziti građane, oružane snage i materijalna dobra, radi obavješćivanja i uzbunjivanja građana, pravnih osoba i tijela državne uprave, civilne zaštite i drugih spasilačkih službi, te oružanih snaga, organizira se opći sustav motrenja i obavješćivanja na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske.

Sustav motrenja i obavješćivanja čine:

- služba motrenja i obavješćivanja;

- osnovna motrilačka mreža.

Službu motrenja i obavješćivanja čine centri za obavješćivanje, motrilačke postaje i jedinice za uzbunu.

Osnovnu motrilačku mrežu čine elektroprivredna, vodoprivredna i druga poduzeća, te pravne osobe koje se bave motrenjem i praćenjem prirodnih i drugih pojava, te opasnosti kao svojom redovitom djelatnošću, iz članka 159. ovoga zakona.

Služba motrenja i obavješćivanja rabi, kod obavljanja svoje zadaće i podatke koje joj dostavljaju nositelji dopunske motrilačke službe oružanih snaga.

Centri za obavješćivanje osnivaju se u pravilu za Republiku, županiju, kotar ili grad, a po potrebi i u općinama.

Centri za obavješćivanje djeluju u sastavu uprava za obranu i Ministarstva obrane koji su odgovorni za njihovo ustrojavanje i djelovanje.

Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o ustrojstvu i djelovanju sustava motrenja i obavješćivanja na teritoriju Republike.

Ministar obrane, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, određuje način povezivanja i izmjene podataka među centrima za obavješćivanje, te tijelima unutarnjih poslova.

Centri za obavješćivanje pripremaju i prenose odluke, naloge i izvješća o mjerama pripravnosti, mobilitaciji i drugim mjerama; prikupljaju i sređuju podatke o svim vrstama opasnosti koje mogu ugroziti stanovništvo, oružane snage i materijalna dobra Republike; obavješćuju i uzbunjuju stanovništvo, pravne osobe i tijela.

U miru, centri za obavješćivanje moraju biti ustrojeni i osposobljeni tako da mogu neprekidno obavljati poslove i zadatke iz članka 152. ovog zakona.

Motrilačke postaje ustrojavaju se radi motrenja zračnog prostora, kopna i vodenih površina, s ciljem otkrivanja i praćenja svih vrsta opasnosti.

Motrilačke postaje se aktiviraju u slučajevima prijeteće opasnosti koja može ugroziti ljude i materijalna i druga dobra, te u slučaju većih požara, elementarnih nepogoda i drugih većih nesreća i opasnosti.

Jedinice za uzbunjivanje formiraju se u okviru službe motrenja i obavješćivanja, a namijenjene su osiguranju pouzdanog rada sustava za uzbunjivanje.

Uzbunjivanje stanovništva, pravnih osoba i tijela obavlja se uz primjenu jedinstvenih znakova za uzbunu koje propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Obavješćivanje stanovništva o opasnostima od ratnih djelovanja, u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike, opasnosti uslijed elementarnih nepogoda ili druge opasnosti, provodi se radiodifuznim i razglasnim postajama, te drugim pogodnim akustičnim sredstvima i imaju prednost u prenošenju nad svim drugim obavijestima.

Vlasnici zgrada i drugih objekata dužni su na njima dopustiti postavljanje odgovarajućih uređaja za uzbunu.

Osnovnu motrilačku službu čine pravne osobe i službe koje se u okviru svojih djelatnosti bave motrenjem i utvrđivanjem određenih pojava, kao što su:

1. tijela unutarnjih poslova,

2. organizacije Hrvatske pošte i telekomunikacije.

3. organizacije radija i televizije,

4. organizacije iz djelokruga željezničkog, cestovnog, riječnog, pomorskog i zračnog prometa,

5. elektroprivredne službe,

6. vodoprivredne službe,

7. hidrometeorološke službe,

8. vatrogasne službe,

9. zdravstvene i veterinarske službe,

10. službe radiološke zaštite,

11. službe zaštite bilja,

12. organizacije iz djelokruga poljoprivrede i šumarstva,

13. seizmološke i speleološke službe,

14. službe koje se bave ekološkom zaštitom.

Služba motrenja i obavješćivanja rabi pri obavljanju svojih zadataka veze Hrvatske pošte i telekomunikacije, Hrvatske televizije, elektroprivrede, Hrvatskog željezničkog poduzeća, te drugih posjednika sustava veza. Posebne veze za potrebe sustava motrenja i obavješćivanja, posebno se tretiraju i ne naplaćuju se kao komercijalne veze drugih korisnika.

Ministar obrane određuje koje su pravne osobe i službe iz članka 159. ovog zakona dužne na vlastiti trošak povezati se sa centrima za obavješćivanje i koju vrstu podataka su obvezne javljati centru za obavješćivanje.

Glava VIII.

OSPOSOBLJAVANJE ZA OBRANU I ZAŠTITU

Građani su dužni osposobljavati se za obranu i zaštitu glede zadataka obrane na koje su raspoređeni, radi stjecanja potrebnih znanja i vještina.

Osposobljavanje građana za potrebe oružanih snaga, te školovanje i usavršavanje kadrova za oružane snage, zasniva se na odredbama posebnog zakona.

Sve pravne osobe obvezne su provoditi osposobljavanje građana sukladno s planovima i programima koje donosi ovlašteno tijelo.

Osposobljavanje se provodi kroz redovni školski sustav, sustav obrane i na drugi pogodan način.

Osposobljavanje građana provodi se u: školama i fakultetima, nastavnim središtima za poduku, oružanim snagama, civilnoj zaštiti, službi motrenja i obavješćivanja i pri tijelima državne uprave i pravnim osobama.

Osposobljavanje u školama unutarnjih poslova službenika unutarnjih poslova, te osoba u pričuvnom sastavu tih tijela, izvodi se u središtima tijela za unutarnje poslove, a ustrojava se i provodi po posebnim nastavnim planovima koje utvrđuje ministar unutarnjih poslova.

Radi uvježbavanja i provjere osposobljenosti građana, te radi provjere funkcioniranja sustava obrane, svi nositelji obrambenih priprema ustrojavaju se i izvode odgovarajuće vježbe.

Nositelji obrambenih priprema dužni su na zahtjev ovlaštenog državnog organa sudjelovati u vježbama koje on organizira.

Vježbe obrane, koje se planiraju, ustrojavaju i izvode na širem ili cijelom području Republike Hrvatske, utvrđuje ministar obrane.

Ministar obrane može donijeti propise o pripremi, ustrojavanju i izvođenju vježbi iz stavka 1. ovog članka.

Osposobljavanje građana, pripadnika službe motrenja i obavješćivanja, kadrova koji rade na poslovima obrane i osoba koje u ratu ostaju na dužnostima u tijelima državne uprave i pravnim osobama, može se povjeriti tijelima koja se bave obrazovanjem odraslih i posebno osnovanim ustanovama za ovu namjenu.

Pravne osobe za obrazovanje,odraslih osoba mogu provoditi osposobljavanje iz stavka 1. ovog članka uz suglasnost Ministarstva obrane.

Osposobljavanje pripadnika određenih specijalnosti civilne zaštite, službe motrenja i obavješćivanja te kadrova koji obavljaju poslove obrane i drugih obveznikti poduke, provodi Ministarstvo obrane.

Organizacije odgoja, osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, ustrojavaju poduku mladeži za obranu, osobnu i uzajamnu zaštitu, u okviru svojeg cjelokupnoga programa obrazovanja.

Osposobljavanje mladeži iz obrane u organizacijama iz stavka 1. ovog članka provodi se:

1. po posebnom predmetu,

2. u predmetima u koje su ugrađeni odgovarajući sadržaji, značajni za obranu i zaštitu,

3. u drugim aktivnostima značajnima za obranu.

Osposobljavanje mladeži iz stavka 1. ovog članka provodi se prema planovima i programima što ga donosi ovlašteno tijelo, uz suglasnost Ministarstva obrane.

Za provođenje osposobljavanja mladeži za obranu i zaštitu odgovorni su organi i organizacije iz stavka 1. ovog članka.

Nadzor nad provođenjem poduke iz stavka 1. ovog članka, u ovlasti je Ministarstva prosvjete, kulture i športa.

Osobe na čelničkim dužnostima, stručni kadrovi i kadrovi koji provode obrambene aktivnosti u tijelima državne uprave i pravnim osobama, dužni su pohađati seminare i druge oblike osposobljavanja za obavljanje poslova, odnosno svojih zadaća u ratu.

Programe i način provođenja osposobljavanja iz stavka 1. ovog članka donosi i utvrđuje Ministarstvo obrane.

Pripadnicima službe motrenja i obvješćivanja, jedinica veze i kriptozaštite, fizičkim osobama i drugim obaveznicima koji su u radnom odnosu za vrijeme osposobljavanja i vježbi, te obavljanja drugih dužnosti iz osposobljavanja, pripada naknada plaće u visini koja se utvrđuje na osnovi prosječne plaće za posljednja 3 mjeseca prije pozivanja za obavljanje tih obveza ili za posljednji mjesec prije pozivanja na izvršenje tih dužnosti, ako je to za njih povoljnije.

Osobama iz stavka 1. ovog članka koje nisu zaposlene pripada naknada u visini i pod uvjetima koje utvrdi Ministarstvo obrane. Visina te naknade ne može biti manja od 80% prosječne mjesečne plaće zaposlenih u privredi Republike, ostvarena u prethodnom mjesecu.

Osobama iz stavka 1. ovog članka koje ostvaruju pravo na mirovinu ili primaju novčanu naknadu zbog privremene nezaposlenosti, pripada mirovina, odnosno novčana naknada za vrijeme poduke i vježbi, odnosno obavljanja drugih dužnosti obrane.

Naknade predviđene odredbama ovog članka ne pripadaju osobama koje su pozvane na poduku i vježbe, odnosno na druge dužnosti u obrani u vrijeme njihovog dnevnog ili tjednog odmora, odnosno u dane kada te osobe ne rade, ali im pripada besplatna hrana i smještaj ako te dužnosti obavljaju izvan mjesta svog prebivališta i ako im nije omogućen smještaj i prehrana u vlastitom domu.

Naknade predviđene odredbama ovog članka isplaćuju se na teret sredstava tijela koji je ustrojio osposobljavanje, odnosno kod kojih se obavljaju druge dužnosti iz obrane.

Osobe iz članka 166. ovog zakona koje su pozvane da sudjeluju u osposobljavanju, odnosno da obavljaju druge dužnosti iz obrane, a koje se izvode izvan njihova prebivališta ili boravišta, imaju pravo na naknadu troškova za prijevoz sredstvima javnog prometa i naknadu troškova za prehranu i smještaj.

Naknada iz stavka 1. ovog članka isplaćuje se na teret sredstava tijela koja su ustrojila poduku ili vježbe, odnosno kod kojih se obavljaju druge dužnosti iz obrane.

Propise o uvjetima i visini naknade iz stavka 1. ovog članka donosi Ministarstvo obrane.

Osoba koja je pozvana na osposobljavanje, odnosno na obavljanje drugih dužnosti iz obrane, a za to vrijeme bez svoje krivice bude ranjena, povrijeđena ili ozlijeđena, te zbog toga kod nje nastupi tjelesno oštećenje od najmanje 20% ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć čija se visina određuje prema stupnju tjelesnog oštećenja.

Ako osoba iz stavka 1. ovog članka pogine ili umre od zadobivene rane, povrede ili ozljede, jednokratna novčana pomoćpripada njezinoj obitelji.

Pomoć iz stavka 2. ovog članka isplaćuje se iz sredstava tijela koja su ustrojila osposobljavanje, odnosno kod kojih se obavljaju druge dužnosti iz obrane.

Propise o visini, uvjetima i postupku ostvarivanja jednokratne novčane pomoći donosi Vlada Republike Hrvatske.

Obvezniku poduke koji je prema odredbama ovoga zakona dužan osposobljavati se, na njegov zahtjev, osposobljavanje se odlaže iz ovih razloga:

1. ako je bolestan - do narednog pozivanja na poduku nakon ozdravljenja;

2 .ako je neposredno pred odlazak odnosno u vrijeme odlaska ili trajanja osposobljavanja nastupila smrt u kućanstvu u kojem je živio, u obitelji - do idućeg pozivanja na osposobljavanje;

3. ako bi zbog smrti ili teške bolesti u kućanstvu ili zbog elementarne nepogode, kućanstvo bilo dovedeno u težak položaj njegovim odlaskom na osposobljavanje - dok taj obveznik ne sredi prilike u kućanstvu, a najduže za vrijeme od 6 mjeseci;

4. zbog neodloživih poljoprivrednih radova ako u njegovu kućanstvu nema drugog člana sposobnog za privređivanje - do narednog pozivanja na osposobljavanje;

5. zbog drugih osobito opravdanih razloga - do narednog pozivanja na poduku.

Osposobljavanje obveznika se tijekom trajanja može prekinuti zbog razloga navedenih u točki 1., 2. i 3. stavka 1. ovog članka.

Uza zahtjev za odlaganje poduke prilaže se liječničko uvjerenje, ako se odlaganje traži zbog bolesti, a postojanje utvrđuje ovlaštena uprava za obranu na temelju podnesenih dokaza.

Zahtjev za odgodu pohađanja osposobljavanja ili vježbe podnosi se u roku od 8 dana, od dana primitka poziva za pohadanje osposobljavanja ili vježbe, a ako se odgoda traži zbog razloga navedenih u točki 1. do točke 3. stavka 1. ovog članka, zahtjev se može podnijeti i kad nastane razlog zbog kojeg se traži odgoda osposobljavanja.

Organizacija pričuvnih vojnih starješina, kao strukovna organizacija:

1. surađuje kod osposobljavanja stanovništva i po potrebi kod izvođenja drugih programa osposobljavanja za obranu i zaštitu;

2. surađuje kod usmjeravanja mladeži u vojna i obrambena zvanja, te izbora za vojne škole i škole pričuvnih časnika.

Organizacija pričuvnih vojnih starješina sukladno sa svojom ulogom i djelovanjem ostvaruje i razvija i druge aktivnosti za jačanje stručne osposobljenosti pričuvnih vojnih starješina, te obrambene spremnosti.

Glava IX.

SLUŽBENIČKI ODNOSI

Na ustrojstvo, prava i obveze u radu, te odgovornost službenika u Ministarstvu obrane i na službenike koji obavljaju poslove i zadatke obrane u drugim tijelima državne uprave, primjenjuju se opći propisi koji važe za službenike u tijelima državne uprave, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Na djelatne vojne osobe i službenike koji obavljaju dužnost vojnih starješina u oružanim snagama primjenjuju se i odredbe posebnog zakona, koji se odnose na djelatne vojne osobe glede izvršavanja naloga, posebnih ovlaštenja vojnih osoba i posebnih dužnosti vojnih starješina.

Na službenike koji obavljaju stručne poslove obrane u pravnim osobama, primjenjuju se opći propisi o radnim odnosima, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Na službenike Ministarstva obrane primjenjuju se i odredbe članka 42. ovog zakona.

Na rad u Ministarstvo obrane može se primiti osoba koja, osim uvjeta određenih zakonom za službenika državne uprave, ispunjava i ove posebne uvjete:

1. da nije osuđivana za kaznena djela protiv službene dužnosti, javnih ovlaštenja, za kaznena djela protiv oružanih snaga, za kaznena djela izvršena iz koristoljublja ili za druga kaznena djela izvršena iz nečasnih pobuda;

2. da protiv nje nije otvorena istraga odnosno da se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz točke 1. ovog članka;

3. da je državljanin Republike Hrvatske;

4. da je regulirala obvezu služenja vojnog roka (za muškarce):

5. da joj pravomoćnom presudom nije zabranjeno obavljanje određenih djelatnosti, odnosno dužnosti za vrijeme trajanja takve zabrane.

Iznimno od točke 3. stavka 1. ovog članka, poslove i zadatke koji su od osobitog interesa za obranu, mogu obavljati i stranci, uz prethodnu suglasnost ministra obrane.

Službeniku Ministarstva obrane prestaje radni odnos po sili zakona, ako prestane ispunjavati posebne uvjete iz članka 42. i 172. ovog zakona.

Za obavljanje određenih zadataka i poslova, posebno značajnih za obranu, službenički odnos se može sklopiti s osobom i bez raspisivanja natječaja odnosno oglasa.

Poslove i zadatke iz stavka 1. ovog članka određuje ministar obrane.

Kada to zahtijevaju interesi obrambenih poslova (dežurstvo, poduka i vježbe, provjere mobilizacije i borbene spremnosti, naređene mjere pripravnosti, novačenje i upućivanje novaka na služenje vojnog roka, elementarne nepogode i druge nesreće, te drugi neodgodivi poslovi) službenik Ministarstva obrane dužan je te poslove obavljati i duže od punoga radnog vremena.

Ministar obrane ili osoba koju on ovlasti može, zbog izvanrednih potreba obrane, prekinuti ili odgoditi korištenje godišnjeg odmora službeniku ili naložiti da se službenik u određenom vremenu ne udaljava iz mjesta boravka, ako te poslove ne bi mogao obaviti drugi službenik, odnosno ako to zahtijeva neodgodivo izvršenje određenog posla obrane, dok traju takvi razlozi.

Troškovi koji se priznaju službeniku za slučaj prekidanja ili odgode godišnjeg odmora utvrđuju se općim aktom Ministarstva obrane.

Težom povredom službeničkih obveza u Ministarstvu obrane, pored onih utvrđenih posebnim zakonom, smatra se i:

1) izdavanje ili izvršenje naloga kojim se očigledno ugrožava sigurnost ljudi i imovine;

2) nepoduzimanje ili neodgovarajuće poduzimanje mjera, u svezi sa svojim dužnostima, potrebnim za sigurnost ljudi ili povjerenih sredstava i stvari;

3) podnošenje netočnih izvješća kojima je nanesena šteta pripremama za obranu;

4) svaka radnja, odnosno propuštanje radnje, koja omogućava, ometa ili otežava ostvarivanje priprema za obranu:

5) ponašanje koje šteti ugledu Ministarstva obrane;

6) izbjegavanje obveze stručnog usavršavanja.

Službenicima Ministarstva obrane koji obavljaju posebno teške i po zdravlje štetne poslove, računa se mirovinski staž s uvećanjem od najviše 15 mjeseci osiguranja, za 12 mjeseci efektivno provedenih na takvim poslovima.

Pravo po stavku 1. ovog članka ostvaruju i službenici kojima se radna sposobnost, zbog posebnih uvjeta rada i prirode poslova koje obavljaju, bitno smanjuje.

Poslove i zadatke iz stavka 1. i 2. ovog članka stupanj uvećanja te način uplate doprinosa za osiguravajuće vrijeme s povećanjem, određuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra obrane.

Službeniku Ministarstva obrane nije dopušteno obavljanje ovih djelatnosti osobnim radom ili uslužnom djelatnošću:

- izrada ili nadopuna obrambenih i sigurnosnih planova, odnosno izvođenje osposobljavanja za izradu tih planova;

- osposobljavanje pričuvnog sastava oružanih snaga i pripadnika civilne zaštite, službe motrenja i obavješćivanja, kriptozaštite i drugih obrambenih snaga;

- dezaktiviranje neeksplodiranih ubojnih sredstava.

Glava X.

FINANCIRANJE OBRANE

U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za:

1) oružane snage i ostvarivanje vojne obveze i materijalne obveze za potrebe oružanih snaga: provođenje određenih priprema u poduzećima i drugim pravnim osobama posebno značajnima za oružane snage i obranu države; izgradnju objekata posebno značajnih za obranu države; subvencioniranje određenih vrsta proizvodnje za obranu; stvaranje nerobnih rezervi za potrebe obrane; znanstvenoistraživačke radove za potrebe obrane;

2) utvrđivanje i održavanje robnih rezervi za potrebe države u slučaju kriznih situacija;

3) pripreme organa i tijela Republike Hrvatske za rad u ratu, izgradnju objekata i nabavu uređaja, opreme i drugih sredstava nužnih za rad u ratu tih organa i tijela;

4) opremanje i osposobljavanje sustava motrenja i obavješćivanja;

5) zadaće obrane koje postavlja poduzećima i drugim pravnim osobama u dijelu koji nadilazi njihove mogućnosti:

6) poduku obveznika za ratne dužnosti u tijelima državne uprave:

7) programe i aktivnosti od posebnog značenja za obrambene pripreme Republike Hrvatske:

8) uređenje područja za obranu;

9) druge obrambene zadatke određene zakonom obrambenim planom Republike.

Ne plaćaju se porezi i pristojbe: na sredstva naoružanja i opreme za oružane snage i sredstva naoružanja i opreme, namijenjena za poduku obveznika za obranu: na uređaje i sredstva opreme civilne zaštite i vatrogasnih jedinica; službe motrenja i obavješćivanja; na sredstva osobne i kolektivne zaštite što su ih prema odredbama ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona, dužni nabaviti građani i tijela državne uprave i pravne osobe; na objekte, uređaje i sredstva veze koji služe za potrebe obrane: na objekte i uređaje namijenjene za proizvodnju naoružanja i vojne opreme; na sredstva rezervi za izvanredne potrebe obrane koje nabavljaju jedinice i ustanove oružanih snaga, redarstvo i tijela državne uprave, te na objekte i uređaje koji se drže kao rezervni kapaciteti za potrebe obrane u ratu.

Porezima i drugim pristojbama, prema ovom članku, razumijevaju se porezi, carine, depoziti, takse i slična davanja predviđena zakonom i drugim propisima Republike Hrvatske.

Glava XI.

KAZNENE ODREDBE

Novčanom kaznom od 20.000 dinara kažnjava se za prekršaj pravna osoba:

1. ako ne uskladi svoju organiziranost i djelovanje s ovim zakonom u roku od 6 mjeseci po donošenju propisa iz članka 199. ovog zakona;

2. ako planove obrane ili sigurnosne planove ne uskladi s odgovarajućim planovima državnih tijela (članak 36.);

3. ako sredstvima i opremom sa kojom raspolaže postupa u suprotnosti s materijalnom obvezom, prema onome što određuje zakon (članak 20. točka 9.);

4. ako ne organizira i ne izvodi pripreme za svoj rad u ratu i izvanrednim okolnostima sukladno s nalogom ovlaštenog državnog tijela (članak 34. i 35. stavak 1.);

5. ako u općim aktima ne odredi koji su poslovi od posebnog značenja za obranu, te opće i posebne postupke za njihovo čuvanje (članak 145. stavak 1);

6. ako ne izvodi propisane postupke za osiguravanje podataka i ako se protivno zakonu bavi znanstvenoistraživačkim radom u vojne svrhe ili proizvodnjom vojničke opreme i naoružanja (članak 145. stavak 2. i članak 20. točka 16.);

7. ako prethodno ne dobije dopuštenje ovlaštenog tijela za obavljanje znanstvenih istraživanja na području Republike zajedno sa stranim fizičkim i pravnim osobama ili za takve osobe, odnosno za davanje nalazaka tim osobama, na područjima koja su propisom određena kao značajna za obranu (članak 148. stavak 1. i 2.);

8. ako snima otvoreni prostor na teritoriju Republike bez dopuštenja (članak 150.);

9. ako snima iz zraka bez dopuštenja ili ako zračne snimke ne pošalje na pregled prije njihove uporabe (članak 149.);

Novčanom kaznom od 10.000 dinara kažnjava se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, za prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

Novčanom kaznom od 10.000 dinara kažnjava se za prekršaj odgovorna osoba:

1. ako ne ustrojava ili ne izvodi pripreme za rad u ratu (članak 34. i 35.);

2. ako ne postupa sukladno nalogu, odnosno uputama inspektorata za obranu ili druge ovlaštene osobe (članak 28.);

3. ako prenosi podatke o obrani, koji su određeni kao državna, vojna ili službena tajna u suprotnosti s člankom 144. ovoga zakona;

4. ako u općim aktima ne odredi dijelove koji su od posebnog značenja za obranu, te opće i posebne postupke za njihovo čuvanje (članak 145. stavak 1).

Novčanom kaznom od 30.000 do 50.000 dinara kažnjava se za prekršaj inozemna pravna osoba:

1. ako na teritoriju Republike Hrvatske bez dopuštenja ovlaštenog tijela obavlja znanstvena istraživanja ili neovlašteno koristi rezultate tih istraživanja na područjima koja su propisima određena kao značajna za obranu (članak 148. stavak 1);

2. ako bez dopuštenja ovlaštenog tijela snima ili neovlašteno koristi snimke otvorenih prostora na području Republike Hrvatske (članak 150. stavak 2).

Za prekršaje iz točke 1. i 2. stavka 1. ovog članka počinitelju se, zajedno s kaznom, izriče i sigurnosna mjera oduzimanja pisanog, odnosno snimljenog materijala.

Novčanom kaznom od 10.000 dinara kažnjava se za prekršaj stranac:

1. ako bez dopuštenja ovlaštenog tijela na području Republike Hrvatske obavlja znanstveno istraživanje ili neovlašteno koristi rezultate tih istraživanja na područjima koja su propisima određena kao značajna za obranu (članak 148. stavak 1);

2. ako bez dopuštenja ovlaštenog organa snima ili neovlašteno koristi snimke otvorenih prostora na području Republike Hrvatske (članak 150.).

Za prekršaj iz točke 1. i 2. stavka 1. ovog članka počinitelju se, zajedno s kaznom, izriče sigurnosna mjera oduzimanja pisanog ili snimljenog materijala.

Novčanom ksznom od najmanje 10.000 dinara kažnjava se za prekršaj pojedinac:

1. ako se na poziv ovlaštenog tijela bez opravdanog razloga ne javi na mjesto i u vremenu koji su navedeni u pojedinačnom ili općem pozivu (članak 15.)

2. ako u propisanom roku ne prijavi ovlaštenom tijelu promjenu iz članka 17. stavka 1:

3. ako ne provodi mjere pripravnosti sukladno nalogu Predsjednika Republike iz člank 138. stavak 2. ovog zakona:

4. ako ne postupa sukladno s propisima za izradu obrambenih, razvojnih i sigurnosnih planova (članak 20. stavak 1. točka 2);

5. ako se bez odgovarajuće suglasnosti, odnosno dopuštenja, kreće na području iz članka 146. ovog zakona;

6. ako bez dopuštenja ili u suprotnosti s danim dopuštenjem zajedno sa stranim fizičkim ili pravnim osobama, odnosno za njih snima otvorene prostore na području Republike Hrvatske (članak 150. stavak 1).

Za prekršaje iz točke 6. stavka 1. ovog članka počinitelju se izriče, zajedno sa kaznom, i sigurnosna mjera oduzimanja snimljenog materijala.

Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara ili zatvorskom kaznom do 30 dana kaznit će se za prekršaj novak ili osoba u pričuvnom sastavu ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu ovlaštenog tijela, u vrijeme i na mjesto koji su označeni u pojedinačnom, odnosno općem pozivu, za uvođenje u vojnu evidenciju, novačenje, liječničke i druge preglede i ispitivanjašto ih propiše ministar zdravstva uz suglasnost ministra obrane, te za služenje vojnog roka, odnosno na civilnu službu, vojnu vježbu ili vojnostručno osposobljavanje, što ih izvodi u ustrojstvu ovlaštenih tijela i koja se priznaje kao izvođenje vojne vježbe, te za primanje, odnosno vraćanje osobne vojne opreme ili za drugu vojnu službu (članak 15. stavak 1., članak 72., članak 73., članak 77. stavak 1., članak 80., članak 86. stavak 4., članak 95., članak 117. i članak 118. stavak 4. i 6., članak 134. stavalt 2);

Kaznom iz stavka 1. ovog članka kaznit će se za prekršaj i vojni obveznik koji, pošto se odazove pozivu, samovoljno napusti vojnu vježbu ili vojnostručno osposobljavanje koje se priznaje kao izvođenje vojne vježbe, odnosno drugu vojnu službu, a i vojni obveznik koji ne primi, odnosno ne vrati u ispravnom stanju ili ne čuva i ne održava na propisan način, vojnu opremu ili je ne ponese kada je to određeno pozivom ovlaštenog tijela (članak 15. stavak 1., članak 117.. članak 118. stavak 4. i 6., članak 134. stavak 2).

Novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 15 dana kaznit će se za prekršaj novak ili osoba u pričuvnom sastavu:

1. ako u propisanom roku ne prijavi ovlaštenom tijelu promjene iz članka 17;

2. ako se u roku propisanom u članku 127. i članku 128. ovog zakona ne prijavi diplomatskom predstavništvu, odnosno ovlaštenom tijelu;

3. ako iznese vojnu iskaznicu iz zemlje ili je pokuša iznijeti, odnosno ako je ne preda ovlaštenom tijelu prije polaska u inozemstvo, na boravak dulji od 1 godine (članak 133. stavak 6).

Kaznom zatvora do 30 dana kaznit će se novak ili osoba u pričuvnom sastavu koja je počinila prekršaj iz stavkt 1. točke 1. i 2. ovog članka, ako joj se zbog neprijavljivanja u smislu odredaba ovoga zakona nije moglo pravovremeni dostaviti poziv za vojnu službu ili se zbog toga nije mogla pravovremeno javiti na vojnu službu (članak 17).

Novčanom kaznom od 15.000 do 50.000 dinara kaznit će se za prekršaj poduzeće ili druga pravna osoba ako u pro pisanom roku ne prijavi ovlaštenom tijelu zakonom utvrđene promjene o vojnom obvezniku (članak 17).

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kažnit će se novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara i odgovorna osoba u poduzeću, odnosno drugoj pravnoj osobi.

Glava XII.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Novaci, građani Republike Hrvatske, neće se, od dana stupanja na snagu ovog zakona, upućivati na služenje vojnog roka u JNA izvan teritorija Republike Hrvatske.

Novaci, građani Republike Hrvatske iz stavka I. ovoj članka ne mogu se tijekom služenja vojnog roka premještati izvan teritorija Republike Hrvatske bez suglasnost Ministarstva obrane.

Ukoliko se konfederativnim dogovorom saveza suverenih država utvrđi da će se pojedini vidovi i rodovi oružanih snaga organizirati zajednički, tada se neće primjenjivati odredbe ovoga zakona, ako je njime drugačije regulirano.

U uvjetima iz članka 191. ovog zakona novaci, građani Republike Hrvatske, određene vojnoevidencijske specijalnosti upućivat će se na služenje vojnog roka i izvan područja Republike Hrvatske.

Na pripadnike Zbora narodne garde primjenjivat će se odredbe Zakona o unutarnjim poslovima do donošenja zakona o službi u oružanim snagama.

Pričuvni sastav Teritorijalne obrane, danom stupanja na snagu ovog zakona, prevodi se u pričuvni sastav Zbora narodne garde.

Sve starješine oružanih snaga Republike Hrvatske dužne su u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, dati prisegu utvrđenu člankom 97. ovog zakona.

Starješinama koje odbiju davanje prisege iz stavka 1. ovog članka, prestaje vojna služba u oružanim snagama Republike Hrvatske.

Ministarstvo unutarnjih poslova preuzet će obavljanje poslova sustava zaštite i spašavanja najkasnije do 1. listopada 1991. godine.

Štab civilne zaštite Republike Hrvatske prelazi u sastav Ministarstva unutarnjih poslova danom preuzimanja poslova iz stavka 1.

Odredbe glave IV. i V. ovoga zakona kao i druge odredbe o oružanim snagama i vojnoj obvezi primjenjuju se sukladno s odredbama članka 140. Ustava Republike Hrvatske.

Danom stupanja na snagu odredaba glave IV. i V. ovoga zakona, na teritoriju Republike Hrvatske stavljaju se izvan snage odredbe Zakona o općenarodnoj obrani ("Službeni list SFRJ", broj 21/82 i 35/91) i Zakona o vojnoj obavezi ("Službeni list SFRJ", broj 64/85, 26/89 i 30/91).

Zaposleni u Ministarstvu obrane do donošenja posebnog zakona, zbog posebnih uvjeta, težine i prirode poslova i odgovornosti, ostvaruju pravo na uvećanu plaću za 20% u odnosu na plaće za iste ili slične poslove službenika u drugim tijelima državne uprave.

Poslove i zadatke za koje se uvećavaju sredstva za plaće službenika iz stavka 1. ovog članka te postotak uvećanja određuje ministar obrane.

Vlada Republike Hrvatske i tijela državne uprave tijela koja su ovim zakonom ovlašteni da donesu propise za ostvarivanje ovoga zakona, donijet će te propise u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Propisi doneseni u skladu s odredbama Zakona o općenarodnoj obrani ("Narodne novine", broj 27/84, 33/89 i 47/90) ostaju na snazi do donošenja propisa iz stavka 1. ovog članka, ukoliko su u skladu s odredbama ovoga zakona.

Poduzeća te druge pravne osobe obvezni su uskladiti svoje ustrojstvo i djelovanje s ovim zakonom u roku d 6 mjeseci, od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Općinski organi uprave nadležni za poslove narodne obrane nastavljaju s radom do donošenja zakona o županijama i zakona o kotarevima i općinama.

Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o općenarodnoj obrani ("Narodne novine". broj 27/84. 33/89 i 47/90 i 4/91), osim odredbi članaka 120. do 193. Zakona o općenarodnoj obrani - pročišćeni tekst ("Narodne novine", broj 4/91).

Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 800-01/91-01/07

Zagreb, 26. lipnja 1991

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća udruženog rada

Ivan Matija, v. r.

Predsjednik Vijeća općina

Luka Bebić, dipl. ing., v. r.

Predsjednik Društveno-političkog vijeća

Ivan Vekić, v. r.

Predsjednik Sabora

dr. Žarko Domljan,v.r.