MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Na temelju članka 206. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", br. 12/91-pročišćeni tekst i 19/91) Ministar zdravstva donosi

PRAVILNIK

o načinu obavljanja nadzora nad stručnim radom u djelatnosti zdravstva

Nadzor nad stručnim radom (u daljnjem tekstu: nadzor) organizacije zdravstva i zdravstvenih radnika koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom provodi se na način propisan ovim pravilnikom.

Nadzor se obavlja prema planu i programu koji za svaku godinu utvrđuje Ministarstvo zdravstva.

Planom se utvrđuje broj nadzora u skladu s raspoloživim sredstvima Proračuna, a programom se utvrđuje opseg obavljanja nadzora i okolnosti koje obzirom na usvojeni program mjera zdravstvene zaštite i način pružanja zdravstvenih usluga treba posebno ispitati.

Program se posebno odnosi za organizacije zdravstva, a posebno za zdravstvene radnike koji obavljaju posao zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom.

Za organizacije zdravstva program se donosi posebno za primarnu zdravstvenu zaštitu, ljekarničku djelatnost, polikliničko-konzilijarnu i stacionarnu zdravstvenu zaštitu.

Za provedbu godišnjeg programa nadzora ministar zdravstva imenuje stručnjake s utvrđene Liste stručnjaka koji će obavljati nadzor.

Ukoliko je u pojedinoj djelatnosti zdravstva nadzor povjeren zdravstvenoj ili drugoj organizaciji, stručnjaci za taj oblik nadzora mogu biti imenovani i iz redova organizacije kojoj je povjeren nadzor.

Izuzetno od odredaba članka 2. ovog pravilnika zbog neodgodivih razloga (u slučajevima ugrožavanja života i zdravlja korisnika zdravstvene zaštite i u slučajevima otežanog obavljanja zdravstvene djelatnosti zdravstvenih radnika) ministar zdravstva određuje da se nadzor obavi odmah.

Nadzor u smislu ovog pravilnika obuhvaća:

1. Organizaciju rada u ordinacijama, ambulantama, poliklinikama, stacionarima i ljekarnama;

2. Rad stručnog kolegija organizacije zdravstva način pripreme, sadržaj i redovitost sastanaka, suradnju među organizacijskim jedinicama na razini rukovoditelja stručnih kolegija, redovitost sastanaka medu organizacijskim jedinicama, posebno s dijagnostičkim djelatnostima i suradnju ravnatelja sa stručnim tijelima ustanove;

3. Evidenciju zdravstvenih podataka o bolesniku, pohranu podataka u kartoteci, evidenciju radnika na bolovanju, praćenje ležećih bolesnika, kao i plan njihove obrade pri prijemu, vođenje evidencije svih zahvata (dijagnostičkih ili terapijskih) tijekom boravka te otpusnim pismom. Pri nadzoru se uspoređuju početni plan rada koji sadrži radnu dijagnozu s provedenom dijagnostikom i završnom dijagnozom;

4. Izbor vrste i redoslijed dijagnostičkih i terapijskih postupaka za određene dijagnoze. Ispituje se poštivanje principa racionalizacije, priznavanje nalaza drugih ustanova prilihom prijema, opravdanje primjene pojedinih dijagnostičkih metoda. Provjerava se opravdanost primjene raznih laboratorijskih metoda te pojedinih radioloških postupaka. Mjerilo primjene je međunarodno priznati algoritam prema pojedinim dijagnozama.

Nadzor iz stavka 1. točke 4. primjenjuje se i na način i ređoslijed primjene terapijskih postupaka te poštivanje međunsrodnih znanstvenih spoznaja o načinu liječenja pojedinih bolesti;

5. Kontrolu dijagnostičkog postupka usporedbom početne i konačne dijagnoze za polikliničke te za ležeće pacijente;

6. Odnos zdravstvenih radnika prema korisnicima zdravstvene zaštite što obuhvaća načine obraćanja, pružanje informacija, ophođenje pri prijemu i tijekom boravka;

7. Stručno usavršavanje zdravstvenih radnika u skladu s potrebama, planom i programom razvoja organizacije zdravstva;

8. Održavanje higijene okoliša i unutrašnjosti organizacije zdravstva te higijensku dispoziciju bolničkog otpada;

9. Suzbijanje hospitalnih infekcija i provođenje mjera protiv zaraznih bolesti;

10. Preventivne postupke radi zaštite zdravlja zdravstvenih radnika, a posebno prevencije hepatitisa, AIDS-a, toksičnih oštećenja i bolesti nastalih zbog izloženosti ionizirajućem i neionizirajućem zračenju i lijekovima koji sadrže citotoksične supstancije;

11. Ispunjavanje obveza prema nadležnim ustanovama s obzirom na davanje statističkih i informatičkih podataka.

Opseg nadzora iz članka 5. ovog pravilnika primjenjuje se i u unutarnjem nadzoru organizacija zdravstva i za zdravstvene radnike koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom.

Ukoliko za određene sadržaje nadzora u organizacijama iz stava 1. ovog članka ne postoje stručnjaci ministar zdravstva će na zahtjev tih organizacija imenovati stručnjake koji će obaviti unutarnji nadzor. Troškove nadzora snosi podnositelj zahtjeva.

Rješenje kojim se određuje nadzor donosi ministar zdravstva. Rješenje sadrži ime, prezime i medicinsku specijalnost stručnjaka koji će obavljati nadzor, datum, sat početka rada, te područje zdravstvene djelatnosti u kojoj će se obaviti nadzor.

Istim rješenjem imenuje se ovlaštena osoba iz Ministarstva zdravstva koja organizira provođenje nadzora i sudjeluje u obavljanju nadzora na licu mjesta.

U slučajevima provođenja nadzora iz članka 4. ovog pravilnika u rješenju se pobliže navode razlozi zbog kojih se nadzor obavlja.

Po potrebi, istim rješenjem imenuje se i stručnjak iz područja sanitarnog nadzora radi utvrđivanja sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta organizacije u kojoj se obavlja nadzor.

Ako stručnjaci u toku nadzora zaključe da u organizaciji zdravstva i kod zdravstvenih radnika koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom kod kojih se obavlja nadzor postoje razlozi za intervenciju iz nadležnosti organa sanitarne inspekcije dužni su na to upozoriti ravnatelja organizacije zdravstva i zdravstvenog radnika koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom i o tome najkraćim putem obavijestiti organ sanitarne inspekcije.

Zapisnik o razlozima za intervenciju sanitarne inspekcije sastavlja se na licu mjesta, a potpisuju ga stručnjaci koji su predložili intervenciju iz nadležnosti sanitarne inspekcije i ravnatelj organizacije zdravstva odnosno zdravstveni radnik koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom.

Nadzor se obavlja prikupljanjem podataka o stručnom radu, uvidom u medicinsku dokumentaciju, ispitivanjem i pregledom pacijenata i upoznavanjem načina na koji im se pruža medicinska pomoć i njega, ispitivanjem drugih okolnosti koje utječu na rad zdravstvenih radnika.

Pri obavljanju nadzora ispituju se i druge okolnosti od značenja, a posebno one koje su stavljene u zadatak programom odnosno rješenjem o određivanju nadzora nad stručnim radom.

Organizacije zdravstva i zdravstveni radnici koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom dužni su omogućiti nesmetano obavljanje nadzora,staviti ovlaštenim stručnjacima na uvid svu zatraženu dokumentaciju, te dati podatke i objašnjenja koja su potrebna.

U slučaju neposredne opasnosti za život i zdravlje korisnika zdravstvene zaštite, kao i neposredne opasnosti od velike materijalne štete, stručnjaci u toku nadzora mogu pismeno narediti da se odmah poduzmu mjere radi otklanjanja tih opasnosti.

Pismeno naređenje potpisuju stručnjaci koji su u tijeku obavljanja nadzora predložili mjere za otklanjanje opasnosti, a kopija naređenja dostavlja se ravnatelju organizacije zdravstva, odnosno zdravstvenom radniku koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom.

Ravnatelj organizacije zdravstva, odnosno zdravstveni radnik koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom može uložiti prigovor ministru zdravstva na predložene mjere za otklanjanje opasnosti u roku od 24 sata od primitka koji će u daljnjem roku od 24 sata odlučiti o opravdanosti prigovora i donijeti odgovarajuće rješenje.

Izvještaj o izvršenom nadzoru dostavlja se ministru zdravstva u roku od 8 dana.

Izvještaj o obavljenom nadzoru iz članka 4. ovog pravilnika dostavlja se ministru zdravstva u roku od 24 sata.

Izvještaj o izvršenom nadzoru koji stručnjaci podnose ministru zdravstva sadrži:

- naziv i adresu organizacije zdravstva, odnosno zdravstvenog radnika koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom,

- datum početka i završetka provođenja nadzora,

- naziv djelatnosti u kojoj je proveden nadzor,

- imena i prezimena zdravstvenih radnika čiji je rad nadziran,

- prikaz utvrđenog stanja,

- mišljenja i prijedloge o mjerama koje valja poduzeti radi otklanjanja nedostataka kao i o eventualnim mjerama čije je provođenje naređeno te rokove u kojima bi se ti nedostaci morali otkloniti.

Nakon primitka izvještaja ministar zdravstva odlučuje o predloženim mjerama koje treba poduzeti za otklanjanje nedostataka, donosi rješenje i utvrđuje rok za njihovo otklanjanje o čemu izvješćuje ravnatelja organizacije zdravstva odnosno zdravstvenog radnika koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom.

Nakon isteka roka predviđenog za otklanjanje nedostataka ravnatelj organizacije zdravstva, odnosno zdravstveni radnik koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom dužan je odmah dostaviti pismeni izvještaj o poduzetim mjerama za otklanjanje nedostataka.

Ukoliko se mjere za otklanjanje nedostataka iz članka 13. ovog Pravitnika ne otklone u predviđenom roku ili se otklone samo djelomično ministar zdravstva će rješenjem u dogovoru s Republičkim fondom zdravstvenog osiguranja i zdravstva Hrvatske odrediti jednokratno ili višekratno umanjenje sredstava za obavljanje djelatnosti u kojoj treba otkloniti nedostatke.

Stručnjaci koji obavljaju nadzor nad stručnim radom u pojedinim slučajevima mogu predložiti potrebu dodatne izobrazbe za obavljanje poslova u okvirima zadataka radnog mjesta zdravstvenog radnika.

O prijedlogu iz stava 1. ovoga članka sastavlja se poseban izvještaj koji sadrži ime i prezime zdravstvenog radnika, radno mjesto na kojem radi i područja zdravstvene djelatnosti zbog kojih je donesen prijedlog o potrebi dodatne izobrazbe.

Povodom prijedloga o dodatnoj izobrazbi zdravstvenog radnika odluku donosi ministar zdravstva. Odluka sadrži naziv medicinske ili druge ustanove u kojoj treba obaviti dodatnu izobrazbu i vrijeme trajanja izobrazbe.

Odluka se dostavlja zdravstvenom radniku i ravnatelju organizacije zdravstva te zdravstvenom radniku koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom.

Ministar zdravstva će zabraniti obavljanje poslova zdravstvene zaštite zdravstvenom radniku u organizaciji zdravstva ili njezinoj radnoj jedinici odnosno zdravstvenom radniku koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, ako u roku od tri mjeseca po primitku odluke ne pristupi izobrazbi, odnosno ako istu ne dovrši u predviđenom roku ili ne udovolji programu izobrazbe.

Troškove dodatne izobrazbe zdravstvenog radnika snosi organizacija zdravstva odnosno zdravstveni radnik koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom.

Ministar zdravstva može privremeno obustavljati pružanje pojedinih usluga organizacijama zdravstva, odnosno njihovim radnim jedinicama te zdravstvenim radnicima koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom dok se ne otklone utvrđeni nedostaci u radu, koji zbog svoje naravi ne zahtijevaju zabranu obavljanja djelatnosti u cijelosti.

Ministar zdravstva zabranit će obavljanje djelatnosti organizaciji zdravstva odnosno zdravstvenom radniku koji obavlja poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom ako na osnovu izvještaja o izvršenom nadzoru nad stručnim radom utvrđi da su nedostaci u radu takve prirode da bi nastavljanje djelatnosi moglo prouzročiti štetne posljedice ili opasnost po život i zdravlje korisnika zdravstvene zaštite i drugih građana.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti "Uputstvo o načinu obavljanja nadzora nad stručnim radom organizacija udruženog rada zdravstva" ("Narodne novine", br. 32/81) i "Lista stručnjaka ovlaštenih za provođenje nadzora nad stručnim radom organizacija udruženog rada zdravstva" ("Narodne novine", br. 32/81).

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama"

Klasa: 011-04/91-01/33

Urbroj: 543-02-04-91-0001

Zagreb, 4. rujna 1991.