Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave. Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice. Link za opširnije informacije o izradi web stranica |
||
Na temelju članka 6. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvetske, članka 35. Poslovnika Sabora Republike Hrvatske i članka 13. stavka la) toćke 1. Zakona o javnim cestama ("Narodne novine", br. 42/90) Sabor Republike Hrvatske na sjednicama Vijeća udruženog rada, Viječa općina i Društveno-političkog vijeća 26. lipnja 199t. godine donio je
UVOD
Razvoj cestovne infrastrukture u Hrvatskoj u razdoblju od 1991. do 2000. godine, radi cjelokupnog gospodarskog razvoja, traži znatna financijska ulaganja.
Sadašnji zakonski namjenski izvori ne omogućuju, ni uz radikalnu izmjenu instrumentarija financiranja, osiguranje dovoljnih sredstava. Zbog toga se i u ovom razdoblju računa s inozemnim sredstvima.
Zbog potrebe za izmjenama u sadašnjem instrumentariju financiranja javnih cesta, nacrt Prijedloga Plana održavanja i razvoj mreže javnih cesta u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1991. do 1995. godine predviđa da se od 1. 5.1991. godine udio naknade za ceste u cijeni goriva povisi sa sadašnjih 26,5 na 34, a od 1.1. 1993. godine na 40%, izjednače cestarine za domaća i inozemna vozlla od 1.1.1992. godine, u skladu s dinamikom izgradnje povećava kilometraža autocesta pod naplatom te postupno znatnije povećavaju godišnje naknade za ceste.
U razdoblju od 1991. do 1995. godine ostvarit će se domaća sredstva (bez inozemnih kredita) u iznosu 57.4193 milijuna dinara (4.261,5 milijuna USD), te dodatna sredstva iz inozemnih kredita u iznosu 5.303,9 milijuna dinara (393,6 milijuna USD).
Plan je izrađen na temelju ođekivanih sredstava, iz domaćih izvora i inezemnih kredita. Inozemna koncesijska sredstva iz međunarodnog natječaja za investiranje u iz-
1) Krediti i koncesijska sredstva
gradnju i eksploataciju autocesta u Hrvatskoj, kojeg je raspisala Vlada Republike Hrvatske, povećat će realna ulaganja i ubrzati razvoj cestovne mreže Hrvatske. Na osnovi konkretnih rezultata natječaja i zaključenih ugovora utvrdit će se program koncesijskfh ulaganja u Hrvatskoj u razdoblju od 1991. do 1995. godine, kao dopuna i sastavni dio ovog srednjoročnog plana.
Srednjoročni se plan može dopunjavati i korigirati kroz godišnje planove temeljem realizacije kapitalnih utjecajnih faktora (vidi str. 3. točka 2.1.) a naročito kada je u pitanju izgradnja i realizacija izgradnje autocesta. Prednost u tome imat će one autoceste za čiju izgradnju će se osigurati sredstva i iz drugih izvora, osobito iz proračuna jedinica lokalne samouprave, udruživanjem domaćih i stranih poduzeća u dioničarska društva za izgradnju autoceste osiguravanjem koncesionih poslova i drugog.
Naročito će se voditi računa kod davanja prioriteta u izgradnji autoceste koliko je ona faktor realizacije strategije razvoja pojedirle "regije" i Republike kao cjeline, a osobito polazeći od njene funkcije bržeg povezivanja ljudi i krajeva, posebno roba, usluga i kapitala, razvoja turizma, turističkog povezivanja Republike sa zapadom, centralnom i istočnom Evropom, te uravnoteženja saobraćajne mreže u Republici:
1. DOSADAŠNJI RAZVOJ I STANJE CESTOVNE MREŽE
Mrežu javnih cesta Hrvatske nakon prekategorizacije cesta izvršene početkom 1991. godine radi realnog utvrdivanja prometno-gospodarskog značaja pojedinih cesta, čini 27.356 km cesta. Od toga je 249 km (0,9%) autocesta 60 km (0,2%) poluautocesta, 4.659 km (17,0%) magistralnih, 7.590 km (27,7%) regionalnih i 14.798 km (54,1%) lokalnih cesta.
Gustoća cestovne mreže iznosi 48,4 km cesta na 100 kvadratnih kilometara površine.
Stupanj moderniziranosti cestovne mreže iznosi 75,9%. Nije moderniziraao 6.509 km javnih cesta, od čega 87 km magistralnih (1,9% MC), 921 km regionalnih (12,1% RC) 5.501 km lokalnih cesta (37,2% LC).
Gustoća i razvijenost cestovne mreže u Hrvatskoj, Jugoslaviji i Europi*
_______________________________________________________________________ Red. Opis Hrvatska Jugoslavija Europa broj _______________________________________________________________________ 1. Gustoća cestovne mreže (km/100 km2 površine) - svih cesta 48,4 46,7 77 - suvremenih cesta 36,7 27,1 71 2. Stupanj modernizecije,cesta (%) 75,9 58,1 92,1 3. Gustoća mreže autocesta - km/mln stanovnika** 52,2 30,9 78 - km/10000km2 površine 43,3 28,1 78 _______________________________________________________________________ *Hrvatska 1991, Jugoslavija i Europa 1986. godine ** Stanovništvo Hrvatske proračunato je, na bazi trenda iz prethodnih goddina 1) Uključujući tunel "Učka" i most kopno - otok Krk U odnosu na veličinu cestovne motorizacije, gustoću naseljenosti i opću razinu društveno-ekonomske razvijenosti globalna gustoća cestovne mreže, uglavnom, zadovoljava. Problem je, međutim, zaostatak u izgradnji autocesta, nizak stupanj moderniziranosti ja Gustoća mreže autocesta u Hrvatskoj upola je manja nego u Europi. S obzirom na tranzitni položaj u Europi i turističke značajke Hrvatske, mreža autocesta i suvremenih cesta morala bi biti znatno veća. Opsežnija izgradnja autocesta započela je u Hrvatskoj tek 1977. godine pristupanjem realizaciji projekta autoceste Ivanja Reka-Okučani. Potreba za izgradnjom autocesta u Hrvatskoj javila se u vrijeme kad je ostala cestovna mreža još nedovoljno modernizira Iste je godine u razini sa željezničkom prugom bilo na mreži magistralnih i regionalnih cesta 288 križanja, od čega 57 na magistralnim cestama. Na magistralnim cestama još je 50 starih kamenih mostova, a na regionalnim cestama 114 kamenih i 39 drvenih mostova. Završni sloj asfalta nije postavljen, ili je zbog lošeg održavanja znatnije oštećen, na 1166 km magistralnih (26,6%) i 4465 km regionalnih cesta (50,2%)2). Ovakvo je stanje cestovne mreže posljedica nedovoljnih ulaganja u razvoj i održavanje cesta i njihovog intenzivnog habanje pod velikim opterećenjima (osovinskim pritiscima) za kakva nisu građene. Rast prometa na cestama, pod utjecajem ukupnog gospodarskog razvoja, razvoja cestovne motorizacije, međunarodnog tranzita i turizma bio je brz. Unatoč tome, dosegnuta prosječna prometna opterećenja naše cestovne mreže još su relativno niska. Godine 1989. 2) Godine 1989. dogodile su se u Hrvatskoj 66. 94 prometne nesreće. Prosječan godišnji rast broja nesreća u razdoblju od 1984. do 1989. godine iznosio je 75% (izvor: Bilten o sigurnosti u cestovnom prometu 1989, RSUP, Zegreb). 1) Broj inozemnih gostiju porastao je od 1981. do 1888. godine s 4,3 na 5,8 milijuna (izvor: SGH 1989, Rep. zavod za statistiku, Zagreb, 1989.). 2) Podatak se, također, odnosi na 1989. godinu. 1) Stupanj razvijenosti cestovne motorizacije u Hrvatskoj (17 automobila/100 stanovnika) niži je od 50% oko europskog prosjeka. 2. DETERMINANTE, MOGUĆNOSTI I STRATEGIJA RAZVOJA CESTOVNE INFRASTRUKTURE U RAZDOBLJU OD 1991. DO 2000. GODINE 2.1. Determinante razvoja Razvoj cestovne infrastrukture u Hrvatskoj bit će determiniran s nekoliko kapitalnih utjecajnih faktora: - Društveni proizvod ukupnog gospodarstva u daljnjem će razdoblju (do 2000. godine) rasti po prosječnoj stopi od 3,75%, uz jaku izvoznu orijentaciju. - Društveni proizvod ugostiteljstva i turizma rast će u razdoblju od 1991. do 2000. godine po stopi od oko 6%. - Prometni će učinak rasti po stopi od blizu 3%. - Cestovna će motorizacija rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,7%. 2.2. Mogućnosti razvoja U razdoblju od 1991. do 2000. godine ostvarit će se u Hrvatskoj sredstva za financiranje cesta u iznosu od 152.568,6 milijuna dinara (oko I 1.323,2 mln USD), u čemu će domaća sredstva činiti oko 93,6, a inozemni krediti oko 6,4%. Očekuje se slijedeća struktura sredstava: - naknada za ceste u cijeni goriva 82.222,4 milijuna dinara (53,9%), - posebna naknada za upotrebu javnih cesta i objekata na cestama (cestarina) 37.508,2 milijuna dinara (24,6%), - godišnje naknade za upotrebu cesta što se plaćaju na cestovna motorna i priključna vozila i naknade što se plaćaju na cestovna motorna vozila s pogonom na plin 18.730,8 milijuna dinara (12,3%), - naknada za ceste na inozemna cestovna motorna i priključna vozila 1.453,8 milijuna dinara (0,9%), - inozemni krediti 9.793,5 milijuna dinara (6,4%), - ostala sredstva 2,e5s,9 milijuna dinara (1,9%). Realizacija projiciranog opsega sredstava pretpostavIja realno povećanje visine svih važnijih naknada za ceste. Udio naknade za ceste u maloprodajnoj cijeni goriva trebao bi od 1. 5. 1991. iznositi 34, a od 1. 1. 1993. godine 40%. Realni rast sredstava proizaći će i iz porasta potrošnje goriva1). Cestarine za domaća vozila treba od 1. siječnja 1992. godine izjednačiti s cestarinama za inozemna vozila. Povećanje dionica autocesta pod naplatom donijet će daljnji realni rast sredstava istog izvora. Rast prometa ocjenjuje se na 4,8 u prvom i 3.0% godi Godišnje naknade za upotrebu cesta što se plaćaju na cestovna motorna i priključna vozila, veći od 1992. godine povećat će se ne samo nominalno nego i realno, ovisno o mogućnostima, a od 1996. godine realno povećanje za sve kategorije vozila iznosit će ok Inozemni krediti i dalje će se koristiti kao dodatni izvor sredstava za investicije. Očekivana sredstva rasporedit će se na slijedeći način: - anuiteti 6.004.6 milijuna dinara (3.9%). - održavanje cesta, naplata cestarine i drugi troškovi 2) Znanstvene ošnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja SR Hrvatske oko 2010. godine, Dugoročni razvoj cestovnog prometa. Institut prometnih znanosti, Zagreb, siječanj 1990. 1) Planira se prosječni godišnji rast potrošnje od 3,5%. J. P. "Hrvatske ceste" 38.013.5 milijuna dinara (24,92%), - zakonske obveze 9.314,5 milijuna dinara (6,1%). - investicije 98.636.0 milijuna dinara (64,7%), - ostali rashodi 600,0 milijuna dinara (0,4%). 2.3. Strategija razvoja Za održavanje cesta od 1991. do 1995. godine osigurat će se sredstva do neophodne razine proračunatog standarda održavanja cesta, uz selektivan pristup po kategorijama cesta. Od 1996. godine osigurat će se puni standard održavanja za sve kategorije javnih Primarnim osiguranjem sredstava za tekuće i pojačano održavanje osigurat će se cestovna mreža od daljnjeg propadanja. Posebnim programom rekonstrukcije i rehabilitacije dionica ocijenjenih ocjenom stanja 4 i 51), kakvih je u proljeće 1990. godine bilo oko 2.400 km, popravit će se stanje javne cestovne mreže. U skladu s "Osnovnim smjernicama republičkog gospodarsko socijalnog razvoja" u politici izgradnje autocesta prioritet će se dati povezivanju unutrašnjosti s Jadranom (sjevernim i srednjim), izgradnjom transverzalnih autocesta od Karlovca prema R Izgradnju transverzalnih pravaca financijski podržava i Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD)1) Radi valorizacije jadranske orijentacije Hrvatske, nužna je postupna gradnja Jadranske autoceste, prvenstveno na najopterećenijim dionicama, te njeno povezivanje preko Trsta u europsku mrežu autocesta. Potrebno je nastaviti izgradnju na longitudinalnom pravcu Zagreb - Beograd, u čijem financiranju sudjeluje Evropska investicijska banka2). Uz korištenje inozemnih kredita i strana zajednička ulaganja (koncesije) izgradit će se do 2000. godine 800 do 900 km autocesta (različitih tipova i profila) i rekonstruirati 392 km magistralnih cesta.3). Pripremat će se izgradnja, odnosno gradit će autoceste na osnovnim cestovnim pravcima: - autoceste Madarska - Varaždin - Zagreb - Rijeka (TEM I), (dionice: Gorićan - Popovec (Zagreb) i Karlovac - Rijeka), - autocesta Austrija - Maribor - Zagreb. Karlovac - Plitvice, Bihać - Split i Plitvice - Zadar (dionice : Macelj - Zagreb, Karlovac - Plitvice, Plitvice - Maslenica (Zadar) i Plitvice - Perković (Split), - Jadranska autocesta (dionice: Dragonja-Pula, Cerovlje - Kanfanar, Vitoševo (Rijeka) -Rupa (Trst),. Vitoševo (Rijeka) - Novi Vinodolski i Maslenica (Zadar) - Dugo Polje (Split), Ploče - Dubrovnik, - transjugoslavenska autocesta (dionice: Velika Kopanica - Lipovac i Zagreb - Bregana). 1) Loše i izrazito loše stanje 1) IBRD je dosad odobrila šest zajmova u ukupnoj vrijednosti 196,3 mln USD. 2) EIB je dosad odobrila pet zajmova u ukupnoj vrijednosti 1392 mln XBA (oko 176 mln USD). 3) Ovisno o opsegu koncesijskih ulaganja - autocesta Mađarska - Osijek - Sarajevo - Metković - Ploče (TEM II). (dionice: mađarska granica - Osijek - Šamac i Metković - Opuzen). Pripremat će se izgradnja, odnosno gradit će se dionice brze ceste na pravcu Mađarska - Virovitica - Okučani - Banja Luka - Split. U razdoblju od 1991. do 1995. godine investicijske mogućnosti J. P. "Hrvatske ceste" osjetno su manje (37.480,3 milijuna dinara) nego u razdoblju od 1996. do 2000. godine (61.155,7) milijuna dinara). Osobito je nepovoljna 1991. godina. kada doti U prvom dijelu razdoblja od 1991. do 1995. godine mora se, kroz projektiranje i eksproprijacije, izvršiti maksimalna priprema investicija. da bi se omogućila izgradnja na komercijalnoj osnovi. Nužno je, takoder, voditi računa o pravovremenoj pripremi dion Radi ubrzanja izgradnje cestovne mreže u Hrvatskoj, Vlada Republike Hrvatske raspisala je međunarodni Natječaj za investiranje u izgradnju i eksploataciju autocesta u Republici Hrvatskoj. Do 2000. godine modernizirat će se preostale magistralne ceste bez suvremenog kolnika, regionalne i oko polovina lokalnih cesta. Uz sudjelovanje sufinancijera realizirat će se programi povezivanja kopna s otocima, denivelacija željezničkocestovnih prijelaza, modernizacije regionalnih i lokalnih cesta te zaštita prirode i kulturne baštine u prometnim koridorima. . Osigurat će se pokriće svih zakonskih obveza: sufinanciranje održavanja nerazvrstanih cesta i malih morskih luka i lučica, vodoprivredna naknada, usluge "Službe pomoći i informacija na ćestama" (SP1), hidrometeorološke usluge, hitna medicinska p U razdoblju od 1991. do 2000. godine domaćim investicijskim sredstvima i stranim ulaganjima moglo bi se realizirati 75 do 85% prioritetnih investicija u izgradnju autocesta na osnovnim cestovnim pravcima te izgradnju i rekonstrukcije magistralnih cesta. 3. CILJEVI I ZADACI U RAZDOBLlU OD 1991. DO 1995. GODINE S obzirom na mogućnost financiranja cesta, značaj i ulogu cestovne mreže i cestovnog prometa za normalno funkcioniranje gospodarstva, te cjelokupan društveni i gospodarski razvoj, osnovni su ciljevi i zadaci u razvoju i gospodarenju cestovnom infrastruktu 1. izgradnja autocesta i poluautocesta (prvenstveno na komercijalnim osnovama) na razvojno najvažnijim i prometno najfrekventnijim magistralnim cestama, 2. kvalitetno održavanje i zaštita cesta i objekata, 3. izgradnja i rekonstrukcija cesta, radi uklanjanja "uskih grla" i opasnih mjesta na prometno najopterećenjim pravcima (izgradnja zaobilaznica. denivelacija željezničko-cestovnih prijelaza. eliminacija "crnih točaka" i dr.). 4. povećanje suvremenog kolnika na magistralnim regionalnim i lokalnim cestama, te nužne rekonstrukcije svih kategorija javnih cesta. 5. bolje povezivanje svih regija Hrvatske međusobno i Republike Hrvatske, kao cjeline, s Europom, 6. bolje povezivanje otoka s kopnom, 7. povećanje sigurnosti prometa i smanjenje prijevoznih troškova, kroz poboljšanje stanja cestovne mreže, 8. zaštita prirode i revitalizacija kulturne baštine u prometnim koridorima. 9. racionalizacija u gospodarenju i realizaciji programa. kroz tehnička, tehnološka i organizacijska unapredenja. 4. SREDSTVA Razdoblje izrade i donošenja srednjoročnog plana razvoja za razdoblje od 1991. do 1995. godine karakterizira duboka gospodarska i politička kriza. Srednjoročni plan donosi se u odsutnosti niza relevantnih mjera i rješenja za financiranje održavanja i razvoja cestovne mreže, te uz niz nepoznanica, od kojih su osnovne rast cijena i realni opseg inozemnih koncesijskih ulaganja u izgradnju cesta u Hrvat Zbog toga je plan izrađen u stalnim cijenama na dan 1. 1. 1991. godine. - To pretpostavlja da će instrumentarij i ekonomske mjere osigurati dovoljan rast sredstava za pokriće rasta cijena. Ulaganja u razvoj cestovne infrastrukture preduvjet su cjelokupnog gospodarskog razvoja zemlje. Stanje cestovne mreže i opseg prometa, a napose potreba boljeg prometnog povezivanja industrijsko-lučkih centara na Jadranu na europske pravce, preko zagrebačkog prometnog čvorišta, zahtijevaju znatne napore u razvoju cestovne infrastrukture. Zbog velikog Procijenjene potrebe ulaganja u održavanje cesta, podmirenje anuiteta i drugih obveza, istraživanja, studije i projekte, dovršenje započetih programa, rehabilitaciju cesta, sanacije (rekonstrukcije) mostova, denivelacije željezničko-cestovnih prijelaza, s Uz navedeno povećanje udjela naknade za ceste u cijeni benzina i plinskog ulja od 1. 5.1991. godine na 34, a od 1.1. 1993. godine na 40%, izjednačenje domaćih i inozemnih cestarina od 1. siječnja 1992. godine, sukcesivno povećanje godišnjih naknada i odgo Uz ovakvo "opterećenje" pojedinih izvora sredstava i korištenje inozemnih kredita, u razdoblju od 1991. do 1995. godine realizirat će se slijedeća sredstva za financiranje javnih cesta: u mln _______________________________________________________________________ Red Udio br. lzvori sredstava YUD USD (%) _______________________________________________________________________ 1. Naknada za ceste u cijeni goriva 35.709,0 2.650,2 56,9 2. Posebna naknada za upotrebu javnih cesta i objekata na cestama (cestarina) 12.587,2 934,2 20,1 3. Godišnje naknade za ceste (registracija)* 7.139,7 529,9 11,4 4. Naknade na inozemna vozila 687,2 51,0 1,1 5. Inozemni krediti 5.303,9 393,6 8,4 6. Ostala sredstva 1.296,2 96,2 2,1 Ukupno 62.723,2 4.655,1 100,0 _______________________________________________________________________ *Sadrže i naknade koje plaćaju vlasnici vozila s pogonom na plin. 1)Oko 9.018,3 mln USD - računato po službenom srednjem tečaju (USD 13,474 dinara) 2) Oko 426 mln USD Budući da još nisu poznati rezultati natječaja za strana ulaganja u izgradnju autocesta ova sredstva nisu uzeta u projekciju ukupnih sredstava za financiranje javnih cesta u Hrvatskoj u razdoblju od 1991. do 1995. godine 4.1. Naknada za ceste u cijeni goriva Naknada za ceste u cijeni benzina i plinskih ulja najznačajniji je izvor sredstava za financiranje. Njen je sadašnji udio u naknadama oko 66,0%. Udio naknade za ceste u cijeni goriva bio je na početku prošlog srednjoročnog razdoblja najniži u posljednjih dvadeset godina (6%). Uz nastojanja organizacija za ceste i podršku Svjetske banke, u srpnju 1989. godine na razini Jugoslavije zaključen je Dogo U skladu s interesom Republike za intenzivniji razvoj mreže autocesta, u projekciji sredstava iz naknade u cijeni goriva predvideno je da će njen udio u maloprodajnoj cijeni od 1. svibnja 1991. iznositi 34, a od 1. siječnja 1993. godine 40% 2). Projekcije ove naknade za razdoblje od 1991. do 1995. godine temelji se na očekivanom prosječnom rastu potrošnje benzina od 5% i potrošnje plinskih ulja 1,5% godišnje. U naplati naknade očekuje se da će problemi potrajati u 1991. godini, a to se održava u godišnjoj dinamici planiranih sredstava 3). 4.2. Posebna naknada za upotrebu javnih cesta i objekata na cestama (cestarina) Projekcija cestarine za razdoblje od 1991. do 1995. godine temelji se na slijedećim pretpostavkama: - da će promet na cestama i objektima s naplatom cestarine rasti, u prosjeku 4,8% godišnje, - da će tijekom planskog razdoblja, u skladu s planiranom dinamikom izgradnje, rasti mreža pod naplatom 4), - da će se nominalni jedinični iznos cestarine po 1 km bazirati na 0,06 USD (u dinarskoj protuvrijednosti), za domaća i inozemna vozila, od 1. siječnja 1992. godine. 4.3. Godišnje naknade za upotrebu cesta što se plaćaju za cestovna motorna i priključna vozila i naknade što se plaćaju na cestovna motorna vozila s pogonom na plin Godišnje naknade za ceste plaćaju se prilikom registracije vozila. Visinu naknade utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Projekcija sredstava od ove naknade temelji se na pretpostavkama: 1) Prosječan udio u meloprodanjoj cijeni Iitre goriva iznosio je1. siječnja 1991. godine 26,5%. 2) U većini zapadno-europskih zemalja taj je udio preko 50% 3) Posebice je problem naplate neknade koja se realizira veleprodajom plinskih ulja. 4) Iznos cestarine ovisi u velikoj mjeri o uvjetima koncesijskih ugovora za financiranje izgradnje i eksploataciju cesta. Ako se već izgradene dionice daju na upravljanje koncesionarima iz tog će se izvora realizirati manja sredstva. - da će godišnja stopa rasta motorizacije iznositi za osobna vozila 5,6, teretna 1,5, za autobuse 1 i ostala motorna vozila 4%, - da će godišnje naknade sukcesivno rasti. 4.4. Naknada za ceste na inozemna cestovna motorna i priključna vozila Naknada na inozemna vozila plaća se za prolaz stranih vozila kroz Jugoslaviju. Regulira se bilateralnim i drugim sporazumima. Dijeli se među republikama na osnovi duljine magistralnih cesta. Udio Hrvatske, prema ključu utvrđenom još 1967. godine, iznosi 2 U projekciji sredstava od ove naknade računa se s godišnjim rastom prometa od 1%. 4.5. Inozemni krediti Opravdanost zahtjeva za inozemnim kreditima za izgradnju cesta u Hrvatskoj temelji se na značajnoj tranzitnoj ulozi pojedinih cestovnih pravaca u evropskom cestovnom sustavu, razvijenosti inozemnog turizma i sl. Mogući opseg inozemnih kredita za izgradnju cesta i nabavu opreme u Hrvatskoj u razdoblju od 1991. do 1995. godine procjenjuje se na 393,6 mln USD, od ćega je ugovoreno oko 1542 mln USD. S Europskom investicijskom bankom (EIB) ugovoren je IV zajam; kojim se financira izgradnja transjugoslavenske autoceste na dionici Brodski Stupnik - Velika Kopanica (od kojeg je još neiskorišteno oko 16,0 milijuna XBA) 1) i VI zajam. u iznosu od 40,0 mili S Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) ugovoren je III sektorski zajam u iznosu 75,0 milijuna USD, kojim će se kreditirati: izgradnja Zagorske autoceste, autoceste Karlovac - Plitvice i Karlovac - Rijeka, urbani kompleks Splita, ceste na Hvaru, r 4.6. Ostala sredstva U ostala sredstva za financiranje cesta uključene su: naknade za ceste što će plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta (152,4 mitijuna); naknade za ceste što se plaćaju za prekomjernu upotrebu javnih cesta zbog opterećenja i ućestalosti vozila (181,3 m 5. RASPORED SREDSTAVA I DINAMIKA REALIZACIJE Globalni raspored sredstava uvjetovan je potrebama pojedinih segmenata cestovnog gospodarstva i strukturom sredstava. S obzirom na stanje obaveza potrebe u održavanju cesta, stupanj dovršenosti započetih investicija i stanje cestovne mreže, ukupna će se s - u mln. dinara - cijene 1.1.1991. _______________________________________________________________________ Red. Opis Ukupno 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. broj _______________________________________________________________________ SREDSTVA 1. Naknada u cijenigoriva 35709,0 5094,1 6376,7 7782,4 8075,3 8380,5 2. Cestarina 12857,2 1601,2 2279,0 2581,3 2887,5 3238,2 1) 1 XBA - oko 1.365 USD 3. Godišnje naknade (registracija i plin) 7139,7 884,2 1486,6 1538,8 1588,7 1643,2 4. Naknade na inozemna vozila 687,2 134,7 136,1 137,4 138,8 140,2 5. Inozemni krediti 5303,9 1018,6 1066,4 1063,1 1077,9 1077,9 6. Ostala sredstva 1296,2 156,3 156,3 202,1 377,2 404,3 _______________________________________________________________________ Ukupno 62723,2 8889,1 11501,3 13303,1 14145,4 14884,3 NAMJENA 1. Anuiteti 3154,7 506,9 683,4 613,8 698,1 652,5 2. Održavanje cesta 13734,5 2746,3 2745,9 2746,9 2746,9 2746,9 3. Troškovi naplate cestarine i zajedničkih poslova 4340,7 835,5 1052,3 803,1 817,9 831,9 4. Zakonske obveze 3713,0 504,6 758,5 792,5 816,3 841,1 4.1. Održavanje nerazvrstanih cesta* 2855,9 353,7 594,7 614,7 635,5 657,3 4.2. Održavanje malih morskih luka i lučica** 357,1 50,9 63,8 77,8 80,6 83,8 4.3. SPI, RHMZ, hitna medic. pomoć, vodoprivreda 500,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 5. Investicije 37480,3 4235,2 6200,2 8286,8 9006,2 9751,9 51. Istraživanja, studije i projekti 2220,0 410,0 420,0 440,0 460,0 490,0 5.2. Izgradnja i rekonstrukcija 35260,3 3825,2 5780,2 7846,8 8546,2 9261,9 6. Ostali rashodi 300,0 60,0 60,0 60,0 60,0 60,0 _______________________________________________________________________ Ukupno 62723,2 8889,1 11501,3 13303,1 14145,4 14884,3 *Čl. 46. Zakona o javnim cestama ** Čl. 46. Zakona o javnim cestama 5.1. Anuiteti U razdobIju od 1991. do 1995. godine anulteti će angažirati oko 5,5% domaćih izvora sredstava 1). Anuiteti za inozemne kredite iznosit će oko 2.814,7 milijuna dinara, odnosno 208,9 milijuna USD 2). Domaći anuiteti procjenjuju se na 340,0 milijuna dinara.3) 1) U planu od 1886. do 1980. godine anuiteti su angažirali 18% sredstava iz domaćih izvora 2) Prema sadašnjem tečaju USD i intervalutarnim odnosima 3) Procijenjena zaduženja bivših USlZ-a, SIZ-ova i poduzeća za ceste Očekuje se slijedeća dinamika otplate kredita: - u mln dinara _______________________________________________________________________ Red Opis Ukupno 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. broj _______________________________________________________________________ 1. Inozemni krediti 2.814,7 406,9 583,4 553,8 648,1 622,5 2.Domaći krediti 340,0 100,0 100,0 60,0 50,0 30,0 _______________________________________________________________________ Ukupno 3.154,7 506,9 683,4 613,8 698,1 652,5 _______________________________________________________________________ 5.2.Održavanje cesta Održavanje cesta jedan je od ključnih segmenata politike gospodarenja cestama. Kvaliteta odrevanja reflektira se na velik broj područja. Ona utječe na ekonomičnost prijevoza, osobni standard, sigurnost prometa i dr. Omjer ulaganja u razvoj i održavanje cestovne infrastrukture različit je u pojedinim zemljama. On ovisi o razvijenosti cestovne mreže, motorizacije, klimatskim karakteristikama i dr. Uočljivo je, međutim, da gospodarski razvijene zemlje, koje imaju i razv Prema Zakonu o javnim cestama i Pravilniku o održavanju cesta, radovi održavanja cesta dijele se na tekuće i pojačano održavanje. Tekuće održavanje obuhvaća rutinske poslove na cestama koje se, ovisno o vremenskim uvjetima, dijele na ljetno i zimsko održavanje. Općenito se može reći da se tekućim održavanjem osigurava nesmetan promet cestama. To podrazumijeva: čišćenje kolnika, prom Pojačano održavanje cesta obuhvaća zamjenu istrošenih asfaltnih kolničkih zastora te veće popravke na dotrajalim i oštećenim dijelovima cesta. Obujam potreba za pojačanim održavanjem odredene ceste uzročno je vezan za adekvatno tekuće održavanje, tehničke Prioritet izvođenja radova i tehnologija pojačanog održavanja kolnika utvrđuje se temeljem ocjene stanja kolnike. Prema podacima za 1990. godinu, stanje kolnika na kategoriziranoj mreži magistralnih i regionalnih cesta s asfaltnim kolnikom bilo je slijedeće 1): _______________________________________________________________________ Kategorija Dužina Kilometraža cesta s ocjenom stanja cesta u km - kolnika* ukupno 0 1 2 3 4 5 _______________________________________________________________________ Magistralne ceste 4.394,3 1.928,2 798,1 774,9 523,8 269,4 99,9 % 100,0 43,9 18,2 17,6 11,9 6,1 2,3 Regionalne ceste 9.037,2 3.930,6 1.580,4 1.355,5 1.257,2 738,7 246,8 % 100,0 43,5 16,7 15,0 13,9 8,2 2,7 Ukupno 13.431,5 5.858,8 2.306,5 2.130,4 1.780,0 1.008,1 346,7 % 100,0 43,6 17,2 15,8 13,3 7,5 2,5 _______________________________________________________________________ * Ocjena 0 je najbolja,a ocjena 5 najlošija 1) Ocjenjivanje stanja tokalnih cesta nije se vršilo. Radi kvalitetnog valoriziranja troškova održavanja cesta sačinjeni su Kriteriji i mjerila za utvrđivanje troškova održavanja javnih cesta (standard održavanja). Ovi su Kriteriji i mjerila utvrđeni na temelju Zakona o javnim cestama, Pravilnika o održavanj Analitičkim pristupom procjenjivanju obima pojedinih vrsta radova, učestalosti zahvata i optimaliziranjem stanja kolnika i opreme, utvrđena su mjerila pomoću kojih je izračunata visina potrebnih sredstava za održavanje cesta. Održavanje cesta i objekata u Hrvatskoj od 1. siječnja 1991. godine organizirano je u 17 tehničkih ispostava, JP "Hrvatske ceste", osim cesta na području Grada Zagreba, kojima gospodari Fond Grada Zagreba za vodoprivredu, ceste i stambeno-komuna Planovi održavanja cesta temelje se na normativima utvrđenim standardom održavanja cesta. U razdoblju od 1991. do 1995. godine namijenjeno je za održavanje cesta 13.734,5 milijuna dinara, prosječno 2.746,9 milijuna dinara godišnje, što ne omogućuje realizaciju punog standarda održavanja cesta. "Hrvatske ceste" raspolagat će s 12.940, Prioritet u održavanju ceste imaju autoceste i objekti s naplatom, europski cestovni pravci i ostale magistralne ceste. Regionalne i lokalne ceste održavat će se u okviru raspoloživih sredstava, a najmanje na razini tekućeg i neophodnog pojačanog održavanja. Prilikom donošenja godišnjih planova. analizirat će se potrebe na području održavanja ceste te, ovisno o promjeni odnosa cijena, kretanju prihoda (rastu naknada za ceste) i drugim uvjetima, po mogućnosti, utvrđiti realno povećanje sredstava za održavanje Racionalizacijama u organizaciji i radu JP"Hrvatske ceste" i tehničko-tehnološkim unapredenjima ostvarit će se bolje korištenje sredstava za održavanje cesta. 5.3. Troškovi naplate cestarine i zajedničkih poslova Tu su sadržani troškovi: Službe direktora, Službe razvoja, programiranja i planiranja, Službe investicija. Službe zajedničkih poslova (u okviru koje je naplata cestarine), Službe financija, Komercijalnog biroa i Biroa za ekologiju te troškovi nerasporeden Osim toga, tu su obuhvaćena obavezna izdvajanja za rezervni fond poduzeća, ulaganja u nabavu osnovnih sredstava iznad iznosa amortizacije, te obveze za porez iz dobiti (40%) cijelog poduzeća. Na dio dobiti koja će se uložiti u investicije u cestovnu mrežu i opremu poduzeća nije planiran porez. Za ovaj dio poreza 1) tražit će se, zbog specifičnosti djelatnosti JP "Hrvatske ceste" i velikih potreba za ulaganjima u razvoj cestovne mreže 5.4. Zakonske obveze Za zakonske obveze, po Zakonu o javnim cestama i drugim propisima izdvojit će se u razdoblju od 1991. do 1995. godine sredstva u iznosu 3.713,0 dinara. 1) Na temelju odredaba članka 1I. Zakona o javnim cestama 2) Procjenjuje se na 13.594,0 milijuna dinara 5.4.1. Održavanje nerazvrstanih cesta Zakonom o javnim cestama 2) "Hrvatske ceste" su obvezne od godišnjih naknada za ceste izdvojiti 40% sredstava za sufinanciranje programa održavanja nerazvrstanih cesta koje su u nadležnosti općina. 5.4.2. Održavanje malih morskih luka i lučica Dio sredstava od naknade za ceste u cijeni goriva, koji se realiaira od potrošnje goriva za pogon čamaca i malih brodica. "Hratske ceste" su, prema odredbi članka 46. Zakona o javnim cestama, dužne uložiti u sufinanciranje održavanja malih morsk 5.4.3. Služba pomoći i informacija na cestama, hidrometeorološke usluge, hitna medicinska pomoć i vodoprivredna naknada Za sufinanciranje Službe pomoći i informacije (SPI) na cestama, organizirane pri Hrvatskom auto-klubu, prognoze vremena, koje za cestarske službe izraduje Republički hidrometeorološki zavod Hrvatske (RHMZ), hitne medicinske pomoći na cestama, te vodoprivr 5.5. Investicije Za investicije u cestovnu mrežu Hrvatske u razdoblju od 1991. do 1995. godine namijenjeno je 37.480,3 milijuna dinara, odnosno 59.8% ukupno planiranih sredstava. 5.5.1. Istraživanje, studije i projekti Planiranim sredstvima financirat će se potrebni projekti za ovaj srednjoročni plan, ostali prioritetni projekti prema Dugoročnom planu projektiranja magistralnih cesta u Hrvatskoj (prvenstveno dionice čiju je izgradnju i rekonstrukciju realno očekivati u 5.5.2. Izgradnja i rekonstrukcija Za program izgradnje i rekonstrukcije cesta namijenjeno je 35.260,3 milijuna dinara. Tim će se sredstvima realizirati tzv. program "A", program "B" te ostali parcijalni programi investicija. Program "A" obuhvaća izgradnju autocesta i poluautocesta - nastavak izgradnje i nove dionice - u skladu s Prostornim planom Hrvatske, zaključcima Sabora Republike Hrvatske i Natječajem za investiranje u izgradnju i eksploataciju autocesta u Repu Program "B" obuhvaća izgradnju i rekonstrukciju na magistralnim cestama (zaobilaznice i rekonstrukcija "uskih grla" i "crnih točaka"). Ostali programi na magistralnim, regionalnim i lokalnim cestama obuhvaćaju modernizaciju, rekonstrukciju, denivelaciju željezničko-cestovnih prijelaza, rehabilitaciju, veze kopna s otocima, zaštitu prirode i kulturne baštine u prometnim koridorima i dr. Vrijednost radova iz Programa "A" procjenjuje se na 73.154,7 milijuna dinara (5.441,1 milijuna USD). Od toga će se u razdoblju, od 1981 do 1995. godine realizirati, na prioritetnim dionicama, 28.036,5 milijuna dinara (u što nisu uračunata sredst Pregled investicijskih zahvata programa "A" dat je u tabeli "A": Uz očekivana strana ulaganja na komercijalnoj osnovi moći će se povećati opseg i ubrzati realizacija Programa "A". Opseg povećanja ovisi o odredbama koncesijskih ugovora. S obzirom na nedovoljnost investicijskih sredstava u Hrvatskoj, znatnije u Program "B" realizirat će se u vrijednosti 9.223,8 milijuna dinara što čini 26.2% planiranih sredstava za izgradnju i rekonstrukciju u razdoblju od 1991. do 1995. godine. Program većih investicijskih zahvata ("B-1") angažirat će oko 5.812,6 milijuna dinara. U okviru tog programa dovršit će se radovi u tijeku, čija je vrijednost 5.567,0 milijuna dinara. Pregled investicijskih zahvata iz programa "B-1" da 2)Članak 48 Tabela A - u mln YUD, USD - cijene 1.1.1991. ______________________________________________________________________________ Red Dužina Cijena Potrebna investicij- Plan 1991. dovršenosti Period Napomena* broj Pravac (km) USD/km ska sredstva do 1995. iz vlas. sred. izgradnje YUD USD YUD USD 91-95. ______________________________________________________________________________ 1. AUTOCESTA KARLOVAC-RIJEKA 1.1. Oštrovica - Vrata 12,4 (12,1)** 2.013,9 149,4 2.013,9 149,4 100% U izvođenju Završetak 93. 1.2. Vrata - Kupjak. 17,9 6,9 1.674,0 124,2 1.674,0 124,2 100% Početak 91. Završetak 93. 1.3. Karlovac - Vukova Gorica sa spojem za Ogulin 18,1 6,1 1.482,1 110,0 444,6 33,0 30% Početak 92. Završetak 94. Dovršenje sred koncesionara ili kred. sredstvima 1.4. Vukova Gorica- Kupjak 42,2 4,1 2.303,0 170,9 690,9 51,3 30% Početak 92. Završetak 94 Dovršenje sred koncesionara ili kred. sred. ______________________________________________________________________________ Ukupno 1. 90,6 - 7.473,0 554,5 4.823,4 357,9 - ______________________________________________________________________________ 2. PYHRNSKA AUTOCESTA ZAGREB - ŠENTILJ JANKOMIR - KRAPINA - MACELJ 2.1.Zaprešić - Zabok 17,2 (3,9) 395,1 29,3 395,1 29,3 100% U izvođenju Završetak 91. 2.2.Jankomir - Zaprešić 7,1 6,1 87,5 43,6 587,5 43,6 100% Početak 93. Završetak 94. Uključena izgradnja mosta pre- ko Save 2.3.Zabok - Krapina 15,7 6,4 1.347,5 100,0 471,61) 35,0 35% Početak 92. Udio u koncesiji 2.3.1. AC Zabok - Krapina 15,7 4,9 1.028,2 76,3 - - - - 2.3.2.Paralelna cesta 13,3 1,8 319,3 23,7 - - - - 2.4.Krapina - Macelj 19,6 10,6 2.806,6 208,3 982,31) 72,9 35% Početak 93. Regionalno povezivanje u smislu "B" programa 2.4.1. AC Krapina - Macelj 19,6 10,2. 2.705,6 200,8 - - - - 2.4.2. Paralelna cesta 4,4 7,5 101,0 7,5 - - - - Novogradnja i uređenje postojeće ceste ______________________________________________________________________________ UKUPNO 2. 59,6 - 5.136,7 381,2 2.436,5 180,8 - ______________________________________________________________________________ 3.AUTOCESTA KARLOVAC-PLITVICE 3.1.Brza cesta kroz U izvođenju Završetak 91. S izgradnjom Karlovac I etapa poprečnog spoja 1,7 (6,0) 74,7 5,5 74,7 5,5 100% 3.2.Mostanje - Cerovac II etapa 6,1 4,0 330,0 24,5 330,0 24,5 100% Početak 91. Završetak 94. 3.3.Cerovac - Krnjak 11,6 5,8 908,2 67,4 272,5 20,2 30% Početak 93. Udio u koncesiji 3.4.Krnjak- Slunj (sjever) 22,2 4,3 1.292,2 95,9 387,7 28,8 30% Početak 93. Udio u koncesiji 3.5.Slunj (sjever) - Slunj (jug) 6,6 5,1 452,3 33,6 452,3 33,6 100% Početak 93. Završetak 95. 3.6.Slunj(jug) - Grabovac 15,9 4,4 951,3 70,6 285,4 21,2 30% Početak 93. Udio u koncesiji 3.7.Grabovac-Ličko Petrovo Selo 11,0 4,0 595,0 44,1 595,0 44,1 100% Početak 93. Završetak 95. ______________________________________________________________________________ UKUPNO 3. 75,1 - 4.603,7 341,6 2.397,6 177,9 ______________________________________________________________________________ 4. AUTOCESTA PLITVICE-SV. ROK-MASLENICA (ZADAR) 97,7 4,0 5.282,4 392,0 1.622,3 120,4 31% Početak 92. Udio u koncesiji. 5.AUTOCESTA PLITVICE-PERKOVIĆ (SPLIT) 172,4 (3,2) 7.452,5 553,1 1.863,1 138,3 25% Početak 92. Udio u koncesiji. 6.JADRANSKA AUTOCESTA 6.1. Istarski dio JAC-a Dragonja-Pula 83,6 - 3.670,8 272,5 1.654,8 122,9 6.1.1. Buje-Nova Vas 6,2 (1,7) 137,6 10,2 137,6 10,2 100% U izvođenju Završetak 92. 6.1.2. Nova Vas - Višnjan 14,4 3,7 727,0 54,0 727,0 54,0 100% Početak 92. Završetak 94. 6.1.3. Medaki-Kanfanar (Prijelaz Limske Drage) 8,0 (2,2) 91,3 6,8 91,3 6,8 100% U izvođenju Završetak 91. 1) Planirena su sredstva predviđena za: izgradnju paralelnih cesta, otkup zemljišta i pripremu izgradnje autoceste te osnivački ulog mješovitog poduzeća. 6.1.4. Dragonja - Pula1) (ostali dio) 42,0 3,7 2.122,1 157,5 106,1 7,9 5% Početak 93. Priprema zemljišta za izgradnju 6.1.5. Cerovlje-Pazin 13,0 3,3 592,8 44,0 592,8 44,0 100% Početak92. Završetak 95. B.2. Autocesta Vitoševo (Rijeka) - Rupa (Trst)2) 25,2 - 3.048,7 226,3 809,9 60,2 6.2.1. Zaobilaznica Rijeke 6.2.1.1. Matulj-Jušići 2,0 - 187,2 13,9 187,2 13,9 100% U izvođenju Završetak 91. 6.2.1.2. Centar za održ. i kont. prometa - - 45,4 3,4 45,4 3,4 100% U izvođenju Završetak 91. 6.2.2. Jušići-Rupa - gran. Slovenije 16,2 6,9 1.522,6 113,0 76,1 5,7 5% Početak 92. Priprema zemljišta za konc.izgradnju 6.2.3. Orehovica-Vitoševo sa spojem Škuvinje-Luka Splitska (2,3 km) i čvorom Čavle 9,3 14,0 1.755,6 130,3 501,2 37,2 39% Početak 93. Mogućnost konc. izgradnje 6.3. Osnovni dio JAC-e Rijeka - Dubrovnik sa spojevima 236,2 - 17.444,7 1.294,8 3. 162,5 234,7 18% 6.3.1. Vitoševo-Križišće - N. Vinodolski 31,9 6,4 2.769,1 205,6 554,1 41,1 20% Početak 93. Udio u koncesiji 6.3.2. Maslenica (Zadar) -Perković-Dugo Polje sa spoj. za Kaštela 140,5 5,8 11.047,3 819,9 1.769,2 131,3 16% Početak 93. Priprema za konc. izgradnju 6.3.3. Zaobilaznica Splita dionica: Bilice -Lovrinac-Stobreč 5,8 11,4 893,1 66,3 704,5 52,3 79% U izvođenju 6.3.4. Ploče-Dubrovnik 58,0 3,5 2.735,2 203,0 134,7 10,0 5% Početak 94. Priprema zemljišta za konc. izgradnju ______________________________________________________________________________ UKUPNO 6 345,0 - 24.164,2 21.793,6 5.627,2 417,8 ______________________________________________________________________________ 7. VIROVITICA - OKUČANI I ARŽANO-SOLIN (SPLIT) M-16, E-661. 7.1. Virovitica-Okučani 93,0 1,0 1.253,1 93,0 53,9 4,0 4% Početak 94. Priprema zemljišta za konc. izgradnju 7.2. Aržano-Klis 42,0 2,0 1.131,8 84,0 67,4 5,0 6% Početak 94. Priprema zemljišta za konc. izgradnju 7.3. Klis - Solin 9,0 8,4 1.024,0 76,0 1.024,0 76,0 100%. U izvođenju Završetak 93. ______________________________________________________________________________ UKUPNO 7. 144,0 3.408,9 253,0 1.145,3 85,0 ______________________________________________________________________________ 8. AUTOCESTA TEM 1. GORIČAN - VARAŽDIN-POPOVEC (ZAGREB) 8.1. Granični prijelaz Goričan 2,0 3,7 100,0 7,4 100,0 7,4 100% Početak 91. Završetak 92. 1) Dragonja-Buje, Višnjan-Medaki, Kanfanar-Pula 2) Osimski program 8.2. Goričan - Varaždin - Komin 64,8 3,9 3.395,1 252,0 668,3 49,6 20% Početak 93. Udio u koncesiji 8.3. Komin - Popovec s odvojkom za Vrbovec (Prigorski Y) 32,0 4,3 1.875,0 139,2 1.875,0 139,2 100% Početak 92. Završetak 84. ______________________________________________________________________________ UKUPNO 8. 98,8 - 5.370,1 398,6 2.643,3 196,2 ______________________________________________________________________________ 9. TRANSJUGOSLAVENSKA AUTOCESTA 9.1. Slavonski Brod (zapad) - Lipovac 95,4 - 4.578,1 339,6 2.784,5 206,5 9.1.1. Slavonski Brod (zapad) - Slavonski Brod (istok) 11,4 - 311,9 23,0 311,9 23,0 100% U izvođenju Završetak autoceste 91, a ostalog 93. 9.1.2. Sl. Brod (istok) - Oprisavci 10,9 - 504,0 37,4 504,0 37,4 100% U izvođenju Završetak 91. 9.1.3. Oprisavci-V.Kopanica s uređ. paral. ceste 16,9 4,5 1.086,3 80,6 1.086,3 80,6 100% Završetak 95. Obveza prema Europskoj banci 9.1.4. V. Kopanica - Županja uređ. paral. ces. i obil. Vinkovci 25,9 3,9 1.360,8 101,0 816,5 60,6 60% Početak 93. Udio u koncesiji 9.1.5. Županja-Lipovac s uređ. paral. ceste 30,3 3,2 1.315,1 97,6 65,8 4,9 5% Početak 94. Priprema zemljišta za konc. izgradnju 9.2. Jankomir-Bregana 13,7 6,2 1.150,0 85,3 287,5 21,3 25% Početak 93. Udio u koncesiji. ______________________________________________________________________________ UKUPNO 9. 109,1 - 5.728,1 424,9 3.072,0 227,8 ______________________________________________________________________________ 10. AUTOCESTA TEM 2. MAĐARSKA - GRANICA - OSIJEK-ŠAMAC-SA- RAJEVO - OPUZEN dionice: (m. granica - Osijek - Šamac i Metković-Opuzen) 101,7 3,0 4.073,0 302,3 405,8 30,1 10% Početak 93. Udio u koncesiji ______________________________________________________________________________ SVEUKUPNO 1-10. 1.296,3 - 73.154,7 5.441,1 26.036,5 1.932,2 ______________________________________________________________________________ * Kod dionica koje će se financirati sredstvima koncesionara konačni udio u koncesiji, odnosno visina kreditnih sredstava, utvrdit će se nakon provedenih razgovora s zainteresiranim ponuđačima. ** U jedinične cijene naznačene u zagradama ( ) nisu uključeni radovi koji su izvedeni do 31.12.1990. godine. NAPOMENA: U razdoblju 1991-1995. godine intezivno će se pripremati studijska i projektna dokumentacija za sve pravce i dionice "A" i "B" programa. Tabela B - u mln YUD, USD - cijena 1.1. 91. ______________________________________________________________________________ Red Dužina Cijena Potrebna investicij- Plan 1991. dovršenosti Napomena* broj Pravac (km) USD/km ska sredstva do 1995. iz vlas. sred YUD USD YUD USD 91-95. ______________________________________________________________________________ 1. MAGISTRALNA CESTA M-2; 2/1; 2/2 1.1. Priključci na Istarski "Y" 16,0 1,2 354,6 18,9 181,9 13,5 71% 1.1.1. Pazin - Baderna 5,0 0,9 60,6 4,5 60,6 4,5 100% 1.1.2. Rovinjsko Selo-Šošići 2,0 1,8 48,5 3,6 24,3 1,8 50% 1.1.3. Zaobilaznica Labina 4,8 1,5 97,0 7,2 48,5 3,5 50% 1.1.4. Čepić-Kršan 3,2 0,8 35,0 2,6 35,0 2,6 100% 1.1.5. Obilazak Šušnjevice 1,0 1,0 13,5 1,0 13,5 1,0 100% 1.2. Zaobilaznica Jurjeva 4,0 1,5 80,8 6,0 80,8 6,0 100% 1.3. Zaobilaznica Senja 6,8 2,7 248,0 18,4 248,0 18,4 100% 1.4. Prolaz kroz Karlobag 6,3 1,7 144,2 10,7 144,2 10,7 100% 1.5. Križanje Zadar sa spojem za Zemunik 9,0 1,0 121,3 9,0 121,3 9,0 100% 1.6. Čvor Meterize u Šibeniku sa spojem za Drniš 5,0 0,5 33,7 2,5 33,7 2,5 100% 1.7. Dionica Stobreč-Omiš Obaveza po II sa zaobilaznicom Omiša 26,3 (10,8)** 1.707,0126,7 1.064,2 78,9 62% sektorskom zajmu Svjetske banke 1.8. Križanje Makarska istok 1,0 1,0 13,5 1,0 13,5 1,0 100% 1.9. Čvor JTC-luka Ploče 2,0 1,0 26,9 2,0 26,9 2,0 100% 1.10. Most preko Rijeke dubrovačke 2,4 7,6 242,5 18,0 48,5 3,6 20% Udio u koncesiji 1.11. Dubrovnik-Ćilipi 21,0 3,0 899,0 63,0 266,9 19,8 31% 1.11.1. Dubrovnik - Dubac 4,0 3,0 162,0 12,0 129,4 9,6 60% 1.11.2. Dubac-Ćilipi 17,0 3,0 737,0 51,0 137,5 10,2 20% ______________________________________________________________________________ UKUPNO 1. 99,8 3.771,5 276,2 2.229,9 165,4 ______________________________________________________________________________ 2. MAGISTRALNA CESTA M-3 i M-7 2.1. Zaobilaznica Koprivnice 3,4 0,9 41,8 3,1 41,8 3,1 100% 2.2. Zaobilaznica Đurđevac 3,5 1,2 54,6 4,1 27,0 2,0 50% 2.3. Zaobilaznica Virovitica 12,8 0,9 155,0 11,5 31,0 2,3 20% 2.4. Zaobilaznica Ilok 2,0 1,2 32,0 2,4 11,0 0,8 30% 2.5. Podravska magistrala Inicijalna sredstva - ostalo 10,0 148,0 11,0 1 48,0 11,0 100% za dokumentaciju i mjestimične rekonstrukcije 3. MAGISTRALNA CESTA M-5 3.1. Vratnik-Žuta Lokva 7,8 0,6 63,3 4,7 63,3 4,7 100% ______________________________________________________________________________ UKUPNO 2. i 3. 39,5 - 494,7 36,8 322,1 23,0 ______________________________________________________________________________ 4. MAGISTRALNA CESTA M-6 4.1. Spoj MC-6 i MC-16 Split - Sinj - Trilj dionica u Sinju: Kikuzovac - Brnaze (Turjaci) 3,0 0,7 28,3 2,1 28,3 2,1 100% 4.2. Zaobilaznica Cista - Provo 3,0 0,5 20,2 1,5 20,2 1,5 100% ______________________________________________________________________________ UKUPNO 4. 6,0 - 48,5 3,6 38,5 3,6 ______________________________________________________________________________ 5. MAGISTRALNA CESTA M-12 5.1. Zaobilaznica Čakovca 5,0 0,9 60,6 4,5 60,6 4,5 100% 5.2. Zaobilaznica Varaždin - sjev.dio 1,0 0,6 8,1 0,6 8,1 0,6 100% 5.3. Križanje Novi Marof - sjever 1,0 0,5 6,7 0,5 6,7 0,5 100% 5.4. Obilazak Duge Rese 5,0 0,8 56,6 4,2 56,6 4,2 100% 5.5. Duga Resa - Josipdol kritične dionice 10,0 0,6 78,1 5,8 78,1 5,8 100% ______________________________________________________________________________ UKUPNO 5. 22,0 - 210,1 15,6 210,1 15,6 ______________________________________________________________________________ 6. MAGISTRALNA CESTA M-17 6.1. Prilaz mostu Batina Skela 5,7 0,5 39,1 2,9 39,1 2,9 100% 6.2. Zapadna zaobilaznica Osijeka 16,9 350,9 25,0 96,0 7,1 28% 6.2.1. Darda-Frigis 11,8 2,0 318,6 22,6 63,7 4,7 20% 6.2.2. Frigis-Livana 5,1 0,5 32,3 2,4 32,3 2,4 100% 6.3. Zaobilažnica Đakovo 10,1 0,5 64,7 4,8 64,7 4,8 100% 6.4. Zaobilaznica Metkovića 7,7 2,0 217,0 15,4 65,1 4,8 30% ______________________________________________________________________________ UKUPNO 6. 40,4 671,7 48,1 264,9 19,6 ______________________________________________________________________________ 7. OSTALI GRAĐEVINSKI ZAHVATI 7.1. Prolaz Čazme 2,0 0,5 13,5 1,0 6,7 1,0 100% 7.2. Zaobilaznica Bjelovara 10,0 1,1 148,2 11,0 148,2 11,0 100% 7.3. Prolaz Sisak (predgra.) 0,8 1,25 13,5 1,0 13,5 1,0 100% 7.4. Zaobilaznica Pakraca 3,0 0,6 24,3 1,8 24,3 1,8 100% 7.5. Spoj JTC-Most Krk 1,4 8,4 159,0 11,8 79,5 5,9 50% Ostali dio u programu A 7.6. Pag - Posedarje (rekonstrukcija) 15,0 1,0 207,5 15,4 69,9 5,2 30% Uređenje 15 km 1) 7.7. Zaobilaznica Nina 3,2 0,7 29,6 2,2 29,6 2,2 100% 7.8 Ston-Orebić (Pelješac) 17,5 - 387,0 28,7 187,4 13,9 48% Uređenje ceste 1) 7.9. MC 11/2 Šibenik Uređenje kritične Drniš-Knin, 3 dionice 6,0 0,8 64,7 4,8 64,7 4,8 100% dionice 2) 7.10 Zaobilaznica Sl. Požege Učešće općine Sl. i rekonstrukcija M-1.6. 10,2 (0,6) 75,0 5,6 75,0 5,6 100% Požega u financ. rekonstr. veza na M-1.6. 7.11. Tunel Medvednica - - 1.455,0 108,0 100,0 7,4 7% Nužni prlpremni radovi 7.12. Zabok-Oroslavlje 4,3 1,0 59,3 4,4 59,3 4,4 100% 7.13. Zabok-Krapinske Toplice 10,0 0,4 80,8 6,0 56,6 4,2 70% 7.14. RC 294 Trogir- Rekonstrukcija Kaštela prema Drnišu 10,0 0,5 67,4 5,0 67,4 5,0 100% ceste Dokumentacija i 7.15. Vrbovec - Križevci djelomična Koprivnica 14,0 11,5 229,0 17,0 229,0 17,0 100% rekonstrukcija 7.16. (Zagreb) Velika Gorica Dovršenje - Sisak M -122i 1.4. 7,3 337,0 25,0 337,0 25,0 100% projektne dokumentacije i izgradnja priorltetnih dionica ______________________________________________________________________________ UKUPNO 7. 114,7 3.350,8 248,7 1.548,1 115,4 ______________________________________________________________________________ UKUPNO 1. do 7. 322,4 8.547,3 629,0 4.623,6 343,5 ______________________________________________________________________________ 8. MODERNIZACIJA I MANJE REKONSTRUKCIJE M-C, R-C, L-C. Uređenje cesta, oko 400 km na osnovi posebnog programa 1) 400,0 - 943,4 70,0 943,4 70,0 100% 9. DOVRŠENJE RADOVA U TIJEKU - - 245,6 18,2 245,6 18,2 100% Tijekom 91 i 92. SVEUKUPNO - - 9.736,3 717,2 5.812,6 431,7 ______________________________________________________________________________
1)Preostali dio iz programa supstitucije i programa rehabilitacije.
2)Ostalo se nalazi u programu rehabilitacije i prograrnu denivelacije.
1)Računajući sa sufinanciranjem lokalne uprave ili samouprave kod regionalnilh cesta 30, a lokalnih cesta 50%.
*)Kod dionica koje će se financirati sredstvima koncesionara konačni udio u koncesiji, odnosno visina kreditnih sredsteva, utvrđit će se nakon provedenih razgovora sa zaitnteresiranim ponuđačima.
**)U jedinične cijene naznačene u zagradama nisu uključeni radovi koji su izvedeni do 31. 12. 1990. godine.
Za posebne programe ("B-2") predviđaju se sredstva u iznosu 3.4112 milijuna dinara, ili po programima:
- rješavanje veza kopna s otocima: spojevi magistralne cestovne mreže s lukama i trajektnim pristaništima, uređenje trajektnih pristaništa, spojne i vezne ceste na otocima i poluotoku Pelješcu, sufinanciranje nabave trajekata 1.076,5 milijuna dinara (79,9 mln USD);
- rehabilitacije magistralnih cesta (300 km) 900,0 milijuna dinara (66,8 mln USD):
- zaštita prirode i kulturne baštine u prometnim koridorima 134,7 milijuna dinara (10,0 mln USD);
- sanacije (rekonstrukcije) mostova 400,0 milijuna dinara (29,7 mln USD);
- denivelacija željezničko-cestovnih prijelaza 900.0 milijuna dinara (66,8 mln USD).
U okviru programa rješavanja veza kopna s otocima uključeni su radovi u tijeku, u vrijednosti 351,2 milijuna dinara. U financiranju novih radova iz ovog programa (spojevi magistralne cestovne mreže s lukama i spojne i vezne ceste na otocima) računa se sa sufinanciranjem od strane lokalne uprave ili samouprave i drugih zainteresiranih subjekata.
Konkretizacija posebnih programa ("B-2"), na osnovi studija i analiza čija je izrada u toku, izvršit će se tijekom travnja i svibnja 1991. godine. Ti će se programi donijeti kao dopuna i sastavni dio ovog srednjoročnog plana.
U financiranje modernizacije cesta uključit će se sufinanciranje od strane lokalne uprave ili samouprave : za regionalne ceste do 30, a lokalne ceste do 50%. Visina udjela definirat će se godišnjim planovima.
Od obaveze sufinanciranja mogu se osloboditi jedinice lokalne uprave i samouprave općine koje imaju postotak lokalnih i regionalnih cesta sa suvremenim kolnikom 15% niži od prosjeka Republike.
Krajem ovog planskog razdoblja intenzivirat će se ulaganja u eksproprijaciju, projekte i pripremu za dionice i objekte koji kandidiraju za ulazak u srednjoročni plan za razdoblje od 1998. do 2000. godine.
5.6. Ostali rashodi
U okviru ostalih rashoda rezervirana su sredstva za investicijske zahvate na kompletiranju pratećih uslužnih objekata uz postojeće autoceste, sanaciju šteta od elementarnih nepogoda i razne nepredviđene rashode.
6. MJERE ZA REALIZACIJU PLANA
Radi realizacije ovog plana nužno je poduzeti slijedeće mjere:
1. Zakonski izuzeti "Hrvatske ceste" od oporezivanja sredstava namijenjenih ulaganja u izgradnju i rkonstrukciju cesta i opremu.
2. Povećati udio naknade za ceste u cijeni goriva od 1. 5. 1991. na 34, a od 1. 1. 1993. godine na 40%.
3. Izjednačiti od 1.1.1992. godine visinu cestarine za domaća vozila s cestarinom za inozemna vozila.
4. Postepeno povećavati godišnje naknade za ceste.
5. Osigurati nominalni rast izvora sredstava za financiranje cesta do potrebne razine za pokriće rasta cijena gradenja i troškova održavanja cesta.
6. Angažirati dodatna inozemna sredstva (putem koncesija).
7. Pravovremeno angažirati nove inozemne bankovne kredite.
8. Maksimalno razviti sustav sufinanciranja rekonstrukcije i izgradnje cesta, uključivanjem sredstava stanovništva, lokalnih uprava i dr.
9. Izvršiti daljnje racionalizacije u organizaciji gospodarenja cestama.
Za ostvarenje ambiciaznog programa investicijske izgradnje, koji je u interesu cjelokupnog gospodarskog razvoja Hrvatske, i kvalitetnije održanje cesta, nužne su znatne promjene u sustavu, financiranja cesta i striktna provedba mjera za realizaciju plana.
Statističko-dokumentacijska osnova, koja je sastavni dio ovoga plana, ćuva se u Saboru Republike Hrvatske.
Klasa: 340-01/91-03/06
Zagreb, 26. lipnja 1991.
SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Sabora
dr. Žarko Domljan, v. r.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.
Predsjednik Vijeća udruženog rada
Ivan Matija, v. r.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.
Predsjednik Vijeća općina
Luka Bebić, v. r.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.
Predsjednik Društveno-političkog vijeća
Ivan Vekić, v. r.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.